Kolektivni ugovor za dræavne sluæbenike i namjeπtenike. (NN 112/2017 i 12/2018)

Transcript

1 Kolektivni ugovor za dræavne sluæbenike i namjeπtenike (NN 112/2017 i 12/2018)

2 VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, Zagreb, Trg svetog Marka 2, (u daljnjem tekstu: Vlada), kao poslodavac, zastupana po predsjedniku PregovaraËkog odbora i ministru rada i mirovinskoga sustava mr. sc. Marku PaviÊu i REPREZENTATIVNI SINDIKATI DRÆAVNIH SLUÆBI: Sindikat policije Hrvatske, Zagreb, Buæanova 4, zastupan po Dubravku JagiÊu, Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova, Zagreb, Avenija Gojka uπka 1, zastupan po Zdravku LonËaru, Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske, Zagreb, Trg kralja Petra Kreπimira IV br.2, zastupan po Borisu Pleπi, (u daljnjem tekstu: sindikat) zakljuëili su 9. studenoga godine KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRÆAVNE SLUÆBENIKE I NAMJE TENIKE 1. TEMELJNE ODREDBE»lanak 1. (1) Ovaj Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor) zakljuëuju Vlada Republike Hrvatske i sindikat dræavnih sluæbi u ime svojih Ëlanova. (2) Ovim se Ugovorom na razini Republike Hrvatske utvrappleuju meappleusobna prava i obveze potpisnika ovoga Ugovora. (3) Ovim Ugovorom utvrappleuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada dræavnih sluæbenika i namjeπtenika zaposlenih u dræavnim tijelima.»lanak 2. (1) Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se neposredno. (2) U sluëaju da je neko pravo iz radnog odnosa za sluæbenike i namjeπtenike razliëito ureappleeno zakonom, drugim opêim aktima, pojedinaënim rjeπenjem, ugovorom o radu ili ovim Ugovorom, primjenjuje se za sluæbenika i namjeπtenika najpovoljnije pravo.»lanak 3. (1) Ako bi zbog promjene okolnosti nastalih nakon sklapanja ovog Ugovora, koje nisu bile poznate ili se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja Ugovora, ispunjenje obveza za jednu ugovornu stranu postalo oteæano ili bi joj nanijelo pretjerani gubitak, ona moæe zahtijevati da se ugovor izmjeni ili dopuni. (2) Ako se u sluëaju iz stavka 1. ovoga Ëlanka ugovorne strane ne suglase o izmjenama Ugovora, svaka od njih ima pravo otkazati ovaj Ugovor. (3) Otkazni rok je tri mjeseca od dana dostave pisanog otkaza Ugovora drugoj ugovornoj strani. 2. RADNI ODNOSI NAMJE TENIKA»lanak 4. (1) Radna mjesta namjeπtenika utvrappleuju se pravilnikom o unutarnjem redu dræavnog tijela. (2) S namjeπtenikom se sklapa ugovor o radu na temelju provedenog oglasa ili internog oglasa. (3) Oglas se objavljuje na oglasnoj ploëi i web stranici dræavnog tijela koje raspisuje oglas te putem podruëne sluæbe Hrvatskog zavoda za zapoπljavanje. Rok za podnoπenje prijava na oglas je osam dana od dana objave oglasa na web-stranici dræavnog tijela. (4) Odluka o izboru kandidata dostavlja se javnom objavom na web stranici dræavnog tijela koje raspisuje oglas, a dostava svim kandidatima se smatra izvrπenom osmoga dana od dana javne objave. (5) Protiv odluke iz stavka 4. ovoga Ëlanka kandidat u postupku ima pravo prigovora Ëelniku dræavnog tijela u roku od osam dana od dana dostave odluke.»lanak 5. (1) Prilikom sklapanja ugovora o radu s namjeπtenikom moæe se ugovoriti probni rad. (2) Probni rad namjeπtenika moæe trajati najduæe dva mjeseca.»lanak 6. (1) Namjeπteniku s kojim je ugovoren probni rad moæe se, na na- Ëin propisan opêim propisom o radu, otkazati ugovor o radu zbog nezadovoljavanja na probnom radu. (2) Ako se namjeπteniku iz stavka 1. ovog Ëlanka otkaz ugovora ne dostavi do najkasnije posljednjeg dana probnog rada, smatrat Êe se da je namjeπtenik zadovoljio na probnom radu.»lanak 7. (1) Sluæbenik i namjeπtenik tijela jedinice lokalne ili podruëne samouprave i sluæbenik iz javne sluæbe koji se po sili zakona preuzima u dræavno tijelo, odnosno koji se zbog potreba sluæbe, temeljem posebnog propisa o sluæbeniëkim odnosima, premjeπta u dræavno tijelo na temelju pisanog sporazuma Ëelnika dræavnog tijela i tijela jedinice lokalne ili podruëne samouprave, odnosno javne sluæbe, za ostvarivanje svojih radnih i materijalnih prava, zadræava kontinuitet svog rada odnosno radnog staæa kao ukupni staæ ostvaren u dræavnom tijelu, javnoj sluæbi i jedinici lokalne i podruëne samouprave. (2) U sluëaju iz stavka 1. ovoga Ëlanka kao neprekinuti rad odnosno radni staæ smatrat Êe se rad ostvaren u dræavnim tijelima, javnim sluæbama i jedinicama lokalne i podruëne (regionalne) samouprave izmeappleu kojeg nije bilo prekida duæeg od osam dana. 3. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI»lanak 8. (1) Puno radno vrijeme sluæbenika i namjeπtenika je 40 sati tjedno. (2) Tjedno radno vrijeme rasporeappleeno je u pravilu na 5 radnih dana, od ponedjeljka do petka. (3) Dnevno radno vrijeme ne moæe biti kraêe od 8 niti duæe od 12 sati, osim u sluëaju hitnoga prekovremenog rada. (4) Sluæbenik i namjeπtenik mora biti obavijeπten o rasporedu rada

3 ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, u pisanom obliku, s toëno naznaëenim satom poëetka rada, osim u sluëaju hitnog prekovremenog rada, o Ëemu je sluæbenika i namjeπtenika nuæno u pisanom obliku obavijestiti najmanje 24 sata unaprijed. (5) Kada sluæbenik i namjeπtenik radi prekovremeno, prekovremeni rad pojedinog sluæbenika i namjeπtenika ne smije trajati duæe od dvjesto pedeset sati godiπnje.»lanak 9. (1) Poslodavac je duæan voditi evidenciju radnog vremena. (2) Na zahtjev dræavnog sluæbenika ili namjeπtenika, ili na zahtjev sindikalnog povjerenika Ëelnik tijela duæan je dostaviti evidenciju iz stavka 1. ovoga Ëlanka.»lanak 10. (1) Sluæbenik i namjeπtenik koji radi puno radno vrijeme ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, a koristi ga u skladu s rasporedom koji utvrdi Ëelnik dræavnog tijela ili osoba koju on ovlasti. (2) Sluæbenik i namjeπtenik koji radi u turnusima od 12 sati ima pravo na odmor u trajanju od 60 minuta ili dva puta po 30 minuta, u skladu s naravi i potrebama posla. (3) Vrijeme odmora iz stavaka 1. i 2. ovoga Ëlanka ubraja se u radno vrijeme i ne moæe se odrediti u prva tri sata nakon poëetka radnog vremena niti u zadnja dva sata prije zavrπetka radnog vremena.»lanak 11. Izmeappleu dva uzastopna radna dana sluæbenik i namjeπtenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.»lanak 12. (1) Sluæbenik i namjeπtenik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. (2) Dani tjednog odmora su u pravilu subota i nedjelja. (3) Ako je prijeko potrebno da sluæbenik i namjeπtenik radi na dan (dane) tjednog odmora, osigurava mu se koriπtenje tjednog odmora tijekom sljedeêeg tjedna. (4) Ako sluæbenik i namjeπtenik radi potrebe posla ne moæe koristiti tjedni odmor na naëin iz stavka 3. ovoga Ëlanka, u dogovoru, odnosno prema odluci neposredno nadreappleenog sluæbenika i namjeπtenika mora mu se osigurati koriπtenje tjednog odmora najkasnije u roku od 14 dana.»lanak 13. (1) Sluæbenik i namjeπtenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaêeni godiπnji odmor u najkraêem trajanju propisanom opêim propisom o radu. (2) Osnovica za izraëun godiπnjeg odmora iz stavka 1. ovoga Ëlanka uveêava se prema pojedinaëno odreappleenim mjerilima iz Ëlanka 19. ovoga ugovora.»lanak 14. Za vrijeme koriπtenja godiπnjeg odmora sluæbeniku i namjeπteniku se isplaêuje naknada plaêe - u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, a najmanje - u visini njegove prosjeëne mjeseëne plaêe u prethodna tri mjeseca (uraëunavajuêi sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).»lanak 15. Niπtetan je sporazum o odricanju od prava na godiπnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto koriπtenja godiπnjeg odmora.»lanak 16. (1) Pri utvrappleivanju trajanja godiπnjeg odmora ne uraëunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani. (2) Razdoblje privremene nesposobnosti za rad, koje je utvrdio ovlaπteni lijeënik, ne uraëunava se u trajanje godiπnjeg odmora.»lanak 17. (1) Sluæbenik i namjeπtenik koji se prvi put zaposlio ili ima prekid rada izmeappleu dva radna odnosa duæi od 8 dana, stjeëe pravo na godiπnji odmor iz Ëlanka 13. ovoga ugovora nakon πest mjeseci neprekidnoga rada. (2) Razdoblje u kojem sluæbenik i namjeπtenik zbog propisanog opravdanog razloga, koji ne dovodi do prekida radnog odnosa, nije prisutan na radu se ne smatra prekidom rada iz stavka 1. ovoga Ëlanka.»lanak 18. (1) Sluæbenik i namjeπtenik koji nije ispunio uvjet za stjecanje godiπnjeg odmora iz Ëlanka 17. stavak 1. ovoga ugovora ili mu tijekom godine prestaje radni odnos, ostvaruje pravo na razmjerni dio godiπnjeg odmora, u skladu s opêim propisom o radu. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga Ëlanka sluæbenik i namjeπtenik kojem radni odnos prestaje zbog odlaska u mirovinu ima pravo na godiπnji odmor iz Ëlanka 13. ovoga ugovora za kalendarsku godinu u kojoj odlazi u mirovinu.»lanak 19. (1) Osnovica za izraëun godiπnjeg odmora iz Ëlanka 13. stavka 2. uveêava se prema pojedinaëno odreappleenim mjerilima: 1. s obzirom na uvjete rada: - rad na poslovima s oteæanim ili posebnim uvjetima rada 2 dana - rad u smjenama, turnusu, ili redovni rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima odreappleenim zakonom 1 dan 2. s obzirom na sloæenosti poslova i stupanj struëne spreme: - rukovodeêim dræavnim sluæbenicima 4 dana - viπim dræavnim sluæbenicima 4 dana - niæim dræavnim sluæbenicima 3 dana - namjeπtenicima sa SSS 3 dana - namjeπtenicima s NSS 2 dana 3. s obzirom na duæinu radnog staæa: - od navrπenih 5 do navrπenih 9 godina radnog staæa 2 dana - od navrπenih 10 do navrπenih 14 godina radnog staæa 3 dana - od navrπenih 15 do navrπenih 19 godina radnog staæa 4 dana - od navrπenih 20 do navrπenih 24 godina radnog staæa 5 dana - od navrπenih 25 do navrπenih 29 godina radnog staæa 6 dana - od navrπenih 30 do navrπenih 34 godina radnog staæa 7 dana - od navrπenih 35 i viπe godina radnog staæa 8 dana 4. s obzirom na posebne socijalne uvjete: - roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 2 dana - roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete joπ po 1 dan - samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 3 dana

4 - roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu 3 dana - osobi s invaliditetom 3 dana - osobi s tjelesnim oπteêenjem najmanje 50% 2 dana 5. s obzirom na ostvarene rezultate rada: - sluæbeniku ocijenjenom ocjenom izuzetan 3 dana - sluæbeniku ocijenjenom ocjenom primjeran 2 dana - sluæbeniku ocijenjenom ocjenom uspjeπan 1 dan. (2) Ukupno trajanje godiπnjeg odmora odreappleuje se na naëin da se osnovica za izraëun godiπnjeg odmora uveêava za zbroj svih dodatnih dana utvrappleenih toëkama stavka 1. ovoga Ëlanka, s tim da ukupno trajanje godiπnjeg odmora ne moæe iznositi manje od 20 radnih dana niti viπe od 30 radnih dana u godini, osim u sluëaju iz Ëlanka 20. ovog Ugovora.»lanak 20. Slijepi sluæbenik i namjeπtenik, donator organa kao i sluæbenik i namjeπtenik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaπtite na radu nije moguêe otkloniti πtetne utjecaje i na poslovima s posebnim ili oteæanim uvjetima rada ima pravo na najmanje 30 dana godiπnjeg odmora.»lanak 21. (1) Raspored koriπtenja godiπnjih odmora utvrappleuje Ëelnik dræavnog tijela ili osoba koju on ovlasti, najkasnije do 15. svibnja tekuêe godine. (2) Najmanje petnaest dana prije koriπtenja godiπnjeg odmora, sluæbeniku i namjeπteniku se mora dostaviti odluka o trajanju godiπnjeg odmora i razdoblju njegovog koriπtenja.»lanak 22. (1) Sluæbenik i namjeπtenik moæe tijekom cijele kalendarske godine koristiti godiπnji odmor za tu kalendarsku godinu u neprekidnom trajanju, u dva ili viπe dijelova, prema rasporedu koriπtenja godiπnjih odmora, odnosno dogovoru s poslodavcem. (2) Ako sluæbenik i namjeπtenik koristi godiπnji odmor u dva ili viπe dijelova, jedan dio mora biti u trajanju od najmanje 2 tjedna neprekidno i mora se koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godiπnji odmor. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga Ëlanka, na zahtjev dræavnog sluæbenika i namjeπtenika mora mu se omoguêiti koriπtenje godiπnjeg odmora iz stavka 2. ovoga Ëlanka u razdoblju od 1. srpnja do 1. listopada tekuêe godine. (4) Neiskoriπteni dio godiπnjeg odmora sluæbenik i namjeπtenik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduêe godine.»lanak 23. (1) Godiπnji odmor, odnosno dio godiπnjeg odmora koji nije iskoriπten u kalendarskoj godini u kojoj je steëen, zbog bolesti, te koriπtenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i njege djeteta s teæim smetnjama u razvoju, sluæbenik ili namjeπtenik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeêe kalendarske godine. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga Ëlanka, godiπnji odmor, odnosno dio godiπnjeg odmora koji zbog koriπtenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i njege djeteta s teæim smetnjama u razvoju, nije mogao iskoristiti ili mu njegovo koriπtenje nije omoguêeno do 30. lipnja sljedeêe kalendarske godine, sluæbenik ili namjeπtenik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad. (3) Vrijeme koriπtenja godiπnjeg odmora iz stavka 1. i 2. ovoga Ëlanka odreappleuje Ëelnik dræavnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti.»lanak 24. (1) Sluæbeniku koji je stavljen na raspolaganje i namjeπteniku kojem je redovitim otkazom otkazan ugovor o radu, kao i sluæbeniku i namjeπteniku kojem sluæba odnosno radni odnos prestaje zbog prelaska drugom poslodavcu, mora se omoguêiti koriπtenje godiπnjeg odmora kojeg je stekao u dræavnom tijelu u kojem mu prestaje sluæba odnosno radni odnos prije prestanka sluæbe odnosno radnog odnosa. (2) Sluæbeniku i namjeπteniku iz stavka 1. ovog Ëlanka kojem sluæba odnosno radni odnos prestane, a nije iskoristio godiπnji odmor koji je stekao, isplatit Êe se naknada za neiskoriπteni godiπnji odmor u skladu s opêim propisom o radu.»lanak 25. Sluæbenik i namjeπtenik ima pravo koristiti dva puta po jedan dan godiπnjeg odmora prema svom zahtjevu i u vrijeme koje sam odredi, ali je o tome duæan obavijestiti neposredno nadreappleenog sluæbenika u pravilu tri dana prije, a iznimno najmanje jedan dan prije koriπtenja u sluëaju opravdanih razloga.»lanak 26. (1) Sluæbeniku i namjeπteniku moæe se odgoditi odnosno prekinuti koriπtenje godiπnjeg odmora radi izvrπenja vaænih i neodgodivih sluæbenih poslova. (2) Odluku o odgodi odnosno prekidu koriπtenja godiπnjeg odmora iz stavka 1. ovoga Ëlanka donosi Ëelnik dræavnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti. (3) Sluæbeniku i namjeπteniku kojem je odgoappleeno ili prekinuto koriπtenje godiπnjeg odmora, mora se omoguêiti naknadno koriπtenje odnosno nastavljanje koriπtenja godiπnjeg odmora.»lanak 27. (1) Sluæbenik i namjeπtenik ima pravo na naknadu stvarnih troπkova prouzroëenih odgodom odnosno prekidom koriπtenja godiπnjeg odmora. (2) Troπkovima iz stavka 1. ovoga Ëlanka smatraju se putni i drugi troπkovi. (3) Putnim troπkovima iz stavka 2. smatraju se stvarni troπkovi prijevoza koji je sluæbenik i namjeπtenik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godiπnji odmor u trenutku prekida. (4) Drugim troπkovima smatraju se ostali izdaci koji su nastali za sluæbenika ili namjeπtenika zbog odgode odnosno prekida godiπnjeg odmora, koji se kao i putni troπkovi dokazuju odgovarajuêom dokumentacijom.»lanak 28. (1) Sluæbenik i namjeπtenik ima pravo na dopust uz naknadu pla- Êe (plaêeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedeêim sluëajevima: - zakljuëenje braka ili æivotnog partnerstva 5 radnih dana - roappleenje ili posvojenje djeteta 5 radnih dana

5 - smrti supruænika, roditelja, oëuha i maêehe, djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka 5 radnih dana - smrti ostalih krvnih srodnika zakljuëno s Ëetvrtim stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih srodnika zakljuëno s drugim stupnjem srodstva 2 radna dana - selidbe u istom mjestu stanovanja 2 radni dan - selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 radna dana - za dobrovoljno davanje krvi 2 radna dana - teπke bolesti supruænika, djeteta ili roditelja 3 radna dana - nastupanje u kulturnim i πportskim priredbama 1 radni dan - sudjelovanje na sindikalnim susretima, seminarima, obrazovanju za sindikalne aktivnosti i dr. 2 radna dana - elementarne nepogode koja je neposredno zadesila sluæbenika i namjeπtenika 5 radnih dana. (2) Sluæbenik i namjeπtenik ima pravo na plaêeni dopust za svaki smrtni sluëaj naveden u stavku 1. ovoga Ëlanka i za svako dobrovoljno davanje krvi. (3) Pod dobrovoljnim davanjem krvi iz stavka 1. ovog Ëlanka ne smatra se davanje krvne plazme.»lanak 29. (1) Za pripremu polaganja dræavnoga struënog ispita sluæbenici imaju pravo na plaêeni dopust od tjedan dana bez obzira na struënu spremu koji ukljuëuje i dan polaganja ispita. (2) Za pripremu polaganja pravosudnog ispita sluæbenici imaju pravo na plaêeni dopust koji ukljuëuje i dan polaganja ispita, i to: - tjedan dana ako sluæbenik nema obvezu polaganja ispita, - mjesec dana ako je sluæbenik obvezan polagati ispit.»lanak 30. (1) Sluæbenik i namjeπtenik za vrijeme struënog ili opêeg πkolovanja, osposobljavanja ili usavrπavanja na koje je upuêen od strane Ëelnika dræavnog tijela, ima pravo na plaêeni dopust u sljedeêim sluëajevima: - za svaki ispit po predmetu 2 dana i - za zavrπni rad 5 dana. (2) Sluæbenik i namjeπtenik, za vrijeme struënog ili opêeg πkolovanja, osposobljavanja ili usavrπavanja za vlastite potrebe, ima pravo na plaêeni dopust u sljedeêim sluëajevima: - za svaki ispit po predmetu 1 dan i - za zavrπni rad 2 dana.»lanak 31. (1) U sluëaju prekida godiπnjeg odmora zbog plaêenog dopusta ili razdoblja privremene nesposobnosti za rad, dræavni sluæbenik ili namjeπtenik je duæan vratiti se na rad onog dana kada bi mu godiπnji odmor redovito zavrπio da nije bilo plaêenog dopusta ili privremene nesposobnosti za rad. Ostatak godiπnjeg odmora Êe koristiti naknadno, prema sporazumu s Ëelnikom dræavnog tijela. (2) Ako plaêeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnosti za rad zavrπava nakon πto bi zavrπio godiπnji odmor, dræavni sluæbenik ili namjeπtenik se vraêa na rad po zavrπetku trajanja plaêenog dopusta, odnosno privremene nesposobnosti za rad.»lanak 32. U pogledu stjecanja prava iz sluæbe odnosno radnog odnosa ili u svezi sa sluæbom ili radnim odnosom, razdoblja plaêenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu.»lanak 33. (1) Sluæbeniku i namjeπteniku se na njegov zahtjev, zbog osobito opravdanih objektivnih ili osobnih razloga moæe odobriti dopust bez naknade plaêe (neplaêeni dopust). (2) Rjeπenjem o odobrenom neplaêenom dopustu odreappleuje se opravdanost razloga i razdoblje trajanja neplaêenog dopusta. 4. ZDRAVLJE I SIGURNOST NA RADU»lanak 34. (1) Dræavna tijela su duæna provoditi sve mjere zaπtite na radu i ispunjavati svoje obveze u podruëju zaπtite zdravlja i æivota zaposlenih, propisane opêim propisom zaπtite na radu. (2) Za poslove na kojima se ni uz primjenu mjera zaπtite na radu iz stavka 1. ovoga Ëlanka nije moguêe otkloniti πtetne utjecaje, dræavno Êe tijelo posebnim propisom utvrditi povoljnije posebne mjere zaπtite na radu. (3) Sluæbenici i namjeπtenici provode sve propisane mjere zaπtite na radu i duæni su postupati u skladu s uputama o zaπtiti æivota i zdravlja dræavnog tijela. (4) Sluæbenik i namjeπtenik koji odbija raditi ili napusti svoje mjesto rada zbog neprovedenih propisanih mjera zaπtite na radu, ne smije zbog toga biti stavljen u nepovoljniji poloæaj u odnosu na druge sluæbenike i namjeπtenike, a za razdoblje do kada se ne provedu mjere zaπtite na radu ima pravo na naknadu plaêe. 5. PLA E I DODACI NA PLA E»lanak 35. (1) PlaÊu sluæbenika i namjeπtenika Ëini osnovna plaêa i dodaci na osnovnu plaêu. (2) Osnovna plaêa je umnoæak koeficijenta sloæenosti poslova radnoga mjesta na koje je rasporeappleen sluæbenik ili namjeπtenik i osnovice za izraëun plaêe, uveêan za 0,5% za svaku navrπenu godinu radnog staæa. (3) Osnovica za izraëun plaêe iz stavka 2. ovoga Ëlanka od 1. studenog godine iznosi 5.421,54 kune, a primjenjuje se po- Ëevπi s plaêom za mjesec studeni godine koja se isplaêuje u mjesecu prosincu godine. (4) O visini osnovice iz stavka 3. ovoga Ëlanka Êe Ugovorne strane za svaku slijedeêu kalendarsku godinu pregovarati prije donoπenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje i ugovoriti dodatkom ovom Ugovoru. (5) Dodaci na osnovnu plaêu su dodaci za uspjeπnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvjetima rada i druga uveêanja plaêe.»lanak 36. (1) PlaÊa se isplaêuje unatrag jedanput mjeseëno za protekli mjesec. (2) Od jedne do druge isplate plaêe ne smije proêi viπe od 30 dana.»lanak 37. Poslodavac je duæan na zahtjev sluæbenika ili namjeπtenika izvrπiti uplatu obustava iz plaêe (kredit, uzdræavanje i sl.).»lanak 38. (1) Osnovna plaêa sluæbenika i namjeπtenika uveêat Êe se za svaki sat rada, i to:

6 - za rad noêu 40% - za prekovremeni rad 50% - za rad subotom 25% - za rad nedjeljom 35% - za rad blagdanom, neradnim danom utvrappleenim zakonom i na Uskrs 150% - za rad u drugoj smjeni ako sluæbenik ili namjeπtenik radi naizmjeniëno, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10% - za dvokratni rad s prekidom duæim od 90 minuta 10% - za rad u turnusu 5%. (2) Dodaci iz stavka 1. ovoga Ëlanka meappleusobno se ne iskljuëuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. (3) Dræavnim sluæbenicima i namjeπtenicima koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada uveêanje plaêe za prekovremeni rad i druga uveêanja plaêe iz ovog Ëlanka obraëunavaju se za svaki sat rada na osnovnu plaêu uveêanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. (4) Za vrijeme provedeno na pasivnom deæurstvu (pripravnost za rad), utvrappleeno temeljem sluæbene evidencije o satima provedenim na pasivnom deæurstvu, sluæbeniku i namjeπteniku isplatit Êe se 10% satnice redovnog rada u tekuêem mjesecu za svaki sat pasivnog deæurstva. (5) Osnovna plaêa uveêat Êe se: - ako sluæbenik ima znanstveni stupanj magistra znanosti za 8%, - ako sluæbenik ima znanstveni stupanj doktora znanosti za 15%, ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem sluæbenik radi i ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem sluæbenik radi. (6) Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad sluæbenika i namjeπtenika prema utvrappleenom radnom vremenu poslodavca koji sluæbenik i namjeπtenik obavlja naizmjeniëno tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noênom (III. smjena) dijelu dana. (7) Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. (8) Radom u turnusu smatra se rad sluæbenika i namjeπtenika prema utvrappleenom radnom vremenu poslodavca koji sluæbenik i namjeπtenik obavlja naizmjeniëno tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima (9) Prekovremenim radom, kad je rad sluæbenika i namjeπtenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duæi od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. (10) Prekovremenim radom, kad je rad sluæbenika i namjeπtenika organiziran u smjenama (2 prve - 2 druge - 2 treêe - 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duæi od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duæi od redovnog mjeseënog fonda radnih sati. (11) Ako je rad sluæbenika i namjeπtenika organiziran na drugaëiji naëin, prekovremeni rad je svaki sat rada duæi od dnevnog radnog vremena te svaki sat rada duæi od 40 sati tjedno. (12) Redovni mjeseëni fond radnih sati su sati koje sluæbenici i namjeπtenici trebaju raditi u tekuêem mjesecu, a dobije se na naëin da se broj radnih dana u tekuêem mjesecu pomnoæi s 8 sati. (13) Prekovremeni rad ostvaren radom duæim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom duæim od mjeseënog ili tjednog fonda radnih sati iz stavka 10. i 11. ovog Ëlanka meappleusobno se ne iskljuëuju. (14) Umjesto uveêanja osnovne plaêe po osnovi prekovremenog rada, sluæbenik ili namjeπtenik moæe koristiti jedan ili viπe slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1.5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada) te mu se u tom sluëaju izdaje rjeπenje u kojem se navodi broj i vrijeme koriπtenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren.»lanak 39. Sluæbenik i namjeπtenik ima pravo na uveêanje koeficijenta sloæenosti poslova radnog mjesta za radni staæ ostvaren u dræavnim tijelima, i to za: - 20 do 29 godina 4% - od 30 do 34 godine 8% - od 35 i viπe godina 10%.»lanak 40. (1) Ako sluæbenik i namjeπtenik po nalogu obavlja poslove viπe sloæenosti od poslova na koje je rasporeappleen, u trajanju do 30 dana, plaêa mu se isplaêuje sukladno plaêi radnog mjesta poslove kojeg je obavljao po nalogu. (2) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga Ëlanka, Ëelnik tijela donosi rjeπenje o plaêi. (3) Dræavni sluæbenik i namjeπtenik ne smije obavljati poslove iz stavka 1. i 2. ovoga Ëlanka bez izdanog pisanog naloga s tim da mu se plaêa viπe sloæenosti isplaêuje samo za one radne sate koje je stvarno na njima proveo bez obzira na trajanje naloga.»lanak 41. Sluæbenik i namjeπtenik kojem sluæba ili radni odnos prestaje, a ostvario je pravo na otpremninu i ispunjava uvjete za mirovinu, moæe na temelju sporazuma s dræavnim tijelom ostvariti doæivotnu otpremninu (dokup mirovine) iskljuëivo prema posebnom propisu o doæivotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine.»lanak 42. Ako sluæbenik i namjeπtenik radi na poslovima Ëija priroda rada ne dozvoljava prekid rada, pa iz tih razloga ne moæe koristiti dnevni odmor (stanku), ima pravo traæiti da vrijeme dnevnog odmora (stanke) iskoristi kao slobodne dane.»lanak 43. (1) Ako je sluæbenik i namjeπtenik odsutan iz sluæbe odnosno s rada zbog bolovanja do 42 dana, pripada mu naknada plaêe u visini od 85% od njegove osnovne plaêe. (2) Naknada u 100% iznosu osnovne plaêe pripada sluæbeniku i namjeπteniku kad je na bolovanju zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu. 6. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUÆBENIKA I NAMJE TENIKA»lanak 44. (1) Ugovorne strane sporazumne su da Êe Vlada sluæbeniku i namjeπteniku isplatiti regres za koriπtenje godiπnjeg odmora, najkasnije do dana poëetka koriπtenja godiπnjeg odmora. (2) O visini regresa Êe ugovorne strane za svaku sljedeêu kalendar-

7 sku godinu pregovarati prije donoπenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje i ugovoriti dodatkom ovom Ugovoru. (3) Ako se dodatak iz stavka 2. ovoga Ëlanka ne potpiπe do donoπenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora izmeappleu Vlade i sindikata.»lanak 45. Sluæbeniku i namjeπteniku koji odlazi u mirovinu pripada pravo na otpremninu u visini od tri proraëunske osnovice.»lanak 46. (1) Obitelj sluæbenika i namjeπtenika ima pravo na pomoê u sluëaju: - smrti sluæbenika i namjeπtenika koji izgubi æivot u obavljanju ili povodom obavljanja sluæbe, odnosno rada - 3 proraëunske osnovice i troπkove pogreba - smrti sluæbenika i namjeπtenika - 2 proraëunske osnovice. (2)»lanovima obitelji sluæbenika i namjeπtenika u sluëaju iz prethodnog stavka smatraju se zakonski nasljednici pojedinog reda nasljeappleivanja u skladu sa Zakonom o nasljeappleivanju. (3) Sluæbenik i namjeπtenik ima pravo na pomoê u sluëaju: - smrti supruænika, djeteta i roditelja - 1 proraëunsku osnovicu.»lanak 47. Ugovorne strane sporazumne su da Êe se djeci, odnosno zakonskim starateljima djece sluæbenika i namjeπtenika koji je izgubio æivot u obavljanju sluæbe odnosno rada, mjeseëno isplatiti pomoê, i to: - za dijete predπkolskog uzrasta 50% prosjeëno isplaêene neto pla- Êe u gospodarstvu RH u prethodnoj godini, - za dijete do zavrπenog osmog razreda osnovne πkole 70% prosjeëno isplaêene neto plaêe u gospodarstvu RH u prethodnoj godini, - za dijete do zavrπene srednje πkole, odnosno redovnog studenta 90% prosjeëno isplaêene neto plaêe u gospodarstvu RH u prethodnoj godini.»lanak 48. (1) Sluæbenik i namjeπtenik ima pravo na pomoê u sluëaju: - bolovanja duæeg od 90 dana - jednom godiπnje u visini jedne proraëunske osnovice, - nastanka teπke invalidnosti sluæbenika i namjeπtenika, malodobne djece ili supruænika sluæbenika i namjeπtenika - u visini jedne proraëunske osnovice, - roappleenja djeteta u visini 50% jedne proraëunske osnovice. (2) Nastanak invalidnosti zaposlenika, supruænika i malodobnog djeteta utvrappleuje se dostavom konaënog rjeπenja nadleænog tijela sukladno posebnim propisima. (3) Nastanak invalidnosti malodobnog djeteta utvrappleuje se pravomoênim rjeπenjem o invalidnosti nadleæne sluæbe socijalne skrbi. (4) Radi pokriêa troπkova lijeëenja, odnosno pokriêa troπkova prilikom nabave medicinskih pomagala, odnosno lijekova, koja pomagala i lijekovi su prema preporuci nadleænog lijeënika specijaliste po pravilima medicinske struke za sluæbenika i namjeπtenika, dijete ili supruænika nuæni i nenadomjestivi drugim odgovarajuêim lijekom i pomagalom, odobrenim od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, sluæbeniku i namjeπteniku nadoknaappleuje se troπak u visini plaêenog iznosa, a najviπe do iznosa jedne proraëunske osnovice jednom godiπnje.»lanak 49. (1) Kada je sluæbenik i namjeπtenik upuêen na sluæbeno putovanje, pripada mu puna naknada prijevoznih troπkova, dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog raëuna za spavanje. (2) Ugovorne strane sporazumne su da visina dnevnice za sluæbena putovanja u Republici Hrvatskoj iznosi najmanje 170,00 kuna, a za sluæbena putovanja u inozemstvu dnevnica se isplaêuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za sluæbeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava Dræavnog proraëuna. (3) Ako je sluæbeniku i namjeπteniku osigurana odgovarajuêa dnevna prehrana, iznos dnevnice umanjit Êe se za 60%. (4) Ako je sluæbeniku i namjeπteniku osiguran odgovarajuêi smjeπtaj u Ëvrstom objektu, nema pravo na naknadu hotelskog raëuna za spavanje. (5) OdgovarajuÊi smjeπtaj u Ëvrstom objektu je smjeπtaj u zidanom ili drvenom stambenom objektu, koji ispunjava tehniëke uvjete za stanovanje (voda, struja, sanitarije, namjeπtaj nuæan za smjeπtaj sluæbenika i namjeπtenika, po potrebi grijanje, odnosno hlaappleenje, zaπtita od buke i dr.). (6) Sluæbenik i namjeπtenik upuêen od strane poslodavca na πkolovanje, edukaciju, seminar i sl. ima pravo na punu dnevnicu i ostale prava iz ovoga Ëlanka za cijelo vrijeme trajanja izobrazbe. (7) Sluæbeniku i namjeπteniku mora se izdati nalog za sluæbeno putovanje najmanje 24 sata prije putovanja u kojem mora biti nazna- Ëeno odobreno prijevozno sredstvo. (8) Sluæbenik i namjeπtenik ima pravo na pola dnevnice ako sluæbeno putovanje traje izmeappleu 8 i 12 sati, a ako sluæbeno putovanje traje izmeappleu 12 i 24 sata ima pravo na punu dnevnicu. (9) Ako sluæbenik i namjeπtenik koristi svoje vlastito prijevozno sredstvo Ëije koriπtenje nije odobreno, ima pravo na naknadu troπkova prijevoza u visini cijene karte putnim nalogom odobrenoga prijevoznog sredstva.»lanak 50. (1) Za vrijeme rada izvan stalnog mjesta rada u kojem je zaposlen i izvan mjesta njegova stalnog boravka, sluæbenik i namjeπtenik ima pravo na dodatak za rad na terenu, ako je na terenu proveo najmanje 8 sati bez obzira na to koliko je dana radio. (2) Pod pojmom stalno mjesto rada podrazumijeva se mjesto odnosno podruëje u kojem sluæbenik i namjeπtenik obavlja poslove radnog mjesta na koje je rasporeappleen, s obzirom na opis poslova radnog mjesta iz pravilnika o unutarnjem redu i nadleænosti ustrojstvene jedinice u koju je rasporeappleen, utvrappleenu u aktu o unutarnjem ustrojstvu dræavnog tijela. (3) Terenski dodatak se isplaêuje sluæbeniku i namjeπteniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za iduêi mjesec. (4) Visina terenskog dodatka iznosi najmanje 170,00 kuna, odnosno prema sporazumu s Vladom. (5) Ako je sluæbeniku i namjeπteniku za vrijeme rada izvan sjediπta dræavnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka osigurana odgovarajuêa dnevna prehrana, isplatit Êe se 50% iznosa dodatka iz stavka 4. ovoga Ëlanka. (6) Ako je sluæbeniku i namjeπteniku za vrijeme rada izvan sjediπta dræavnog tijela i izvan mjesta njegova stalnog boravka osiguran

8 adekvatan smjeπtaj (u Ëvrstom objektu) nema pravo na naknadu iznosa hotelskog raëuna za spavanje. (7) Pored terenskog dodatka sluæbenik i namjeπtenik ima pravo i na dodatke iz Ëlanka 38. ovog Ugovora za svaki stvarno odraappleeni sat rada. (8) Dnevnica i terenski dodatak se meappleusobno iskljuëuju. (9) Ako se sluæbenici i namjeπtenici organizirano upuêuju na rad na terenu (osiguranje utakmica, preprata) u stvarno odraappleene sate rada ubraja im se i vrijeme putovanja do mjesta rada na terenu kao i vrijeme putovanja provedeno na povratku s mjesta rada na terenu. (10) Iznimno od odredbi ovog Kolektivnog ugovora, prava po osnovi terenskog rada ostvaruje i sluæbenik koji radi na plovilu, odnosno na izdvojenom mjestu na otoku, ako plovilo odnosno izdvojeno mjesto rada na otoku, zbog naravi posla ne smije ili ne moæe napustiti najmanje 24 sata.»lanak 51. Ako sluæbenik i namjeπtenik u svoje slobodno vrijeme tijekom terenskog rada zbog okolnosti obavljanja poslova ne smije ili ne moæe napustiti prostorije ili prijevozno sredstvo u kojima je smjeπten, tako provedeno vrijeme izvan stvarno odraappleenih sati rada smatra se pasivnim deæurstvom.»lanak 52. (1) Sluæbeniku i namjeπteniku pripada naknada za odvojeni æivot od obitelji ako zbog mjesta stalnog rada, razliëitog od prebivaliπta njegove obitelji, æivi odvojeno od obitelji. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga Ëlanka nema sluæbenik i namjeπtenik koji æivi odvojeno od obitelji ako je: - rasporeappleen u mjesto rada razliëito od prebivaliπta njegove obitelji na temelju osobnog zahtjeva, - putem javnog natjeëaja primljen u sluæbu odnosno radni odnos u mjesto rada razliëito od prebivaliπta njegove obitelji, - rasporeappleen u mjesto rada razliëito od prebivaliπta njegove obitelji, temeljem obveze preuzete ugovorom o πkolovanju, - obitelj odselila u drugo mjesto. (3) Naknada se isplaêuje za pokriêe poveêanih troπkova æivota zbog odvojenosti od obitelji, odnosno rada i stalnog mjesta boravka izvan mjesta stalnog prebivaliπta. (4) Ako je sluæbeniku i namjeπteniku osiguran odgovarajuêi smjeπtaj ili cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit Êe se 25%, a ako su mu osigurani i odgovarajuêi smjeπtaj i cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit Êe se 50%. (5) Naknada za odvojeni æivot obitelji i terenski dodatak meappleusobno se iskljuëuju. (6) Naknada za odvojeni æivot od obitelji i naknada troπkova prijevoza od mjesta prebivaliπta do mjesta rada meappleusobno se iskljuëuju. (7) Ugovorne strane sporazumne su da visina naknade za odvojeni æivot od obitelji sluæbenika i namjeπtenika iznosi najmanje 1.000,00 kuna, odnosno prema sporazumu s Vladom. (8) Sluæbenik i namjeπtenik nema pravo na naknadu iz stavka 1. ovoga Ëlanka za mjesec u kojem nije radio niti jedan dan, neovisno o razlozima.»lanak 53. (1) Sluæbeniku i namjeπteniku nadoknaappleuju se troπkovi mjesnog javnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla u visini za poslodavca najpovoljnijeg troπka javnog prijevoza koji mu omogu- Êuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla. (2) Sluæbeniku ili namjeπteniku koji za dolazak na posao i povratak s posla ne koristi mjesni javni prijevoz, a taj prijevoz omoguêuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada troπkova prijevoza isplaêuje se na naëin da se mjeseëna naknada sukladno odredbama ovoga Ëlanka umanjuje za 25%. (3) Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omoguêava sluæbeniku i namjeπteniku redoviti dolazak na posao i povratak s posla, sluæbeniku i namjeπteniku se nadoknaappleuju troπkovi prijevoza koji se utvrappleuju u visini cijene mjeseëne karte javnog prijevoza najbliæeg mjesta u kojem je taj prijevoz organiziran, odnosno isplaêuje se naknada po prijeappleenom kilometru sukladno odredbama ovog Ëlanka, ako je to za poslodavca povoljnije. (4) Sluæbenik i namjeπtenik koji ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada, odnosno manje od 2 km od stanice meappleumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja, nema pravo na naknadu troπkova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja, odnosno u mjestu rada. (5) Sluæbeniku i namjeπteniku se nadoknaappleuju troπkovi meappleumjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla meappleumjesnim javnim prijevozom koji omoguêava sluæbeniku i namjeπteniku redovit dolazak na posao i povratak s posla u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjeseëne, odnosno pojedinaëne karte, ako je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada. (6) Ako nije organiziran meappleumjesni prijevoz, odnosno ako sluæbenik i namjeπtenik kojem organizirani meappleumjesni prijevoz omogu- Êava redovit dolazak na posao i povratak s posla umjesto mjesnog i meappleumjesnog prijevoza koristi osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo, poslodavac sluæbeniku i namjeπteniku moæe, ako mu je to povoljnije, isplatiti naknadu u visini od 0,75 kn po prijeappleenom kilometru. (7) Ako na istoj relaciji prometuje viπe prijevoznika, sluæbeniku i namjeπteniku koji stvarno koristi mjesni i meappleumjesni javni prijevoz nadoknaappleuju se troπkovi prijevoza na posao i s posla meappleumjesnim odnosno mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni godiπnje, odnosno mjeseëne karte onog prijevoznika koji je najpovoljniji za poslodavca, pod uvjetom da vozni red tog prijevoznika omoguêuje redovit dolazak na posao i povratak s posla. (8) U sluëaju udaljenosti od mjesta stanovanja do mjesta rada ve- Êoj od 100 km, naknada troπkova prijevoza na posao i s posla mjesnim i meappleumjesnim javnim prijevozom, utvrappleuje se u visini 0,65 kn po prijeappleenom kilometru, posebnom odlukom nadleænog ministra. (9) Ako se najviπa maloprodajna cijena MB Eurosuper BS 95, prema podacima Ministarstva gospodarstva, promijeni za viπe od 15% od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora, naknada troπkova prijevoza po prijeappleenom kilometru iz stavka 6. i 8. ovoga Ëlanka, uve- Êat Êe se za iznos poveêanja cijene benzina u odgovarajuêem postotku od prvog dana slijedeêeg mjeseca. (10) Ako sluæbenik i namjeπtenik iz stavka 1. i 5. ovoga Ëlanka mora sa stanice meappleumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrappleuju se u visini zbroja troπkova mjesnog i meappleumjesnog javnog prijevoza sukladno odredbama ovoga Ëlanka, osim u sluëaju kada mjesni javni prijevoz obuhvaêa i meappleumjesni prijevoz (tzv. prijevozne zone). (11) Poslodavac sluæbeniku i namjeπteniku kupuje mjeseënu ili godiπnju kartu ili mu nadoknaappleuje stvarne troπkove prijevoza, prema predoëenim raëunima, odnosno kupljenim prijevoznim kartama, o Ëemu se sluæbenik i namjeπtenik mora izjasniti na poëetku godine. (12) Sluæbenik i namjeπtenik iz stavka 6. i 8. ovoga Ëlanka, nakna-

9 du troπka prijevoza ostvaruje predajom ispunjenog i potpisanog formulara na kojem evidentira stvarne dolaske na posao osobnim automobilom i drugim prijevozni sredstvom te prijeappleene kilometre za dolazak na posao i povratak s posla u proπlom mjesecu, do 3. dana u mjesecu, osim u sluëaju sprijeëenosti kada ga predaje naknadno, nakon prestanka razloga sprijeëenosti. (13) Udaljenost izmeappleu adrese stanovanja i adrese rada utvrappleuje se prema planeru putovanja Hrvatskog autokluba, u sluëaju iz stavka 4. kao najkraêa ruta uz korekciju za jednosmjerne ulice, ureappleene pjeπaëke nathodnike i pothodnike, a u sluëaju iz stavka 6. i 8. ovoga Ëlanka kao najkraêa ruta bez naplate sa suvremenim kolniëkim zastorom (asfaltom). (14) Iznimno od stavka ovoga Ëlanka, naknada troπkova mjesnog i meappleumjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla neêe se isplatiti za dane godiπnjeg odmora, rodiljnog dopusta, privremene sprijeëenosti za rad i za druge dane kada sluæbenik i namjeπtenik viπe od dva dana uzastopce nije u obvezi dolaska na posao. (15) Pravo na troπkove prijevoza nema onaj sluæbenik i namjeπtenik koji za redoviti dolazak na posao i odlazak s posla moæe koristiti prijevoz organiziran od strane poslodavca iskljuëivo za sluæbenike i namjeπtenike. (16) Ako prijevoz iz stavka 15. ovoga Ëlanka nije organiziran na cijeloj relaciji na kojoj sluæbenik i namjeπtenik putuje na posao i s posla, za nepokriveni dio relacije nadoknaappleuju se troπkovi prema kriterijima iz ovoga Ëlanka, sukladno odluci nadleænog ministra. (17) Na sluæbenika i namjeπtenika s tjelesnim oπteêenjima donjih ekstremiteta te na slijepe osobe, a sve utvrappleeno prema opêim propisima, ne primjenjuje se ograniëenje iz stavka 4. ovoga Ëlanka. (18) Redoviti dolazak na posao i povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod kojeg je vozni red organiziran na naëin da vrijeme Ëekanja od dolaska u mjesto rada do poëetka radnog vremena sluæbenika ili namjeπtenika te vrijeme Ëekanja od zavrπetak radnog vremena do polaska redovite linije prema mjestu stanovanja sluæbenika ili namjeπtenika ne prelazi 45 minuta, u sluëaju potrebe za presjedanjem vrijeme Ëekanja izmeappleu dvije linije javnog prijevoza ne smije biti duæe od 30 minuta. (19) Naknada troπkova prijevoza za sluæbenike i namjeπtenike iz stavka 1. i 2. ovoga Ëlanka, odnosno akontacija u visini 50% utvrappleene naknade troπkova prijevoza za sluæbenike i namjeπtenike iz stavka 6. i 8. ovoga Ëlanka, isplaêuje se najkasnije do 15. u mjesecu.»lanak 54. (1) Sluæbenici i namjeπtenici su kolektivno osigurani od posljedica nesretnog sluëaja za vrijeme obavljanja sluæbe, odnosno rada, kao i u slobodnom vremenu, tijekom 24 sata. (2) Preslika police osiguranja prilog je i sastavni dio ovog Ugovora.»lanak 55. (1) Svi sluæbenici i namjeπtenici imaju jednom u tri godine pravo na sistematski pregled u vrijednosti od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a koje Êe se obavljati u zdravstvenim ustanovama iz osnovne mreæe zdravstvene djelatnosti, u pravilu prema mjestu rada. (2) Sistematski pregledi iz stavka 1. ovog Ëlanka provode se s ciljem zaπtite zdravlja, te se nalazi i uvjerenja dobivena tim pregledom ne mogu koristiti u svrhu provjere i utvrappleivanja radne sposobnosti sluæbenika i namjeπtenika. (3) Pravo na sistematski pregled iz stavka 1. ovog Ëlanka nema sluæbenik i namjeπtenik koji je u istom razdoblju upuêen od strane poslodavca na obvezni lijeëniëki pregled sukladno posebnim propisima. (4) Utvrappleuje se da je trogodiπnje razdoblje za upuêivanje na sistematske preglede zapoëeto godine, te novo trogodiπnje razdoblje poëinje 1. sijeënja godine. (5) Ako dræavno tijelo u roku od jedne godine od poëetka novog trogodiπnjeg razdoblja ne omoguêi sistematski pregled iz stavka 1. ovoga Ëlanka, duæno je sluæbenika i namjeπtenika, na njegov pisani zahtjev, uputiti na sistematski pregled u zdravstvenu ustanovu iz mreæe javne zdravstvene sluæbe, u pravilu prema mjestu rada. (6) Sistematski pregled iz stavka 5. ovoga Ëlanka obuhvaêa zdravstvene preglede iz specifikacije koja se nalazi u prilogu ovog Ugovora i Ëini njegov sastavni dio.»lanak 56. (1) Sluæbeniku i namjeπteniku pripada pravo na isplatu jubilarne nagrade za neprekidnu sluæbu odnosno rad u dræavnim tijelima i jedinicama lokalne i podruëne (regionalne) samouprave kada navrπe: - 5 godina - u visini 1 osnovice iz stavka 2. ovog Ëlanka - 10 godina - u visini 1,25 osnovice iz stavka 2. ovog Ëlanka - 15 godina - u visini 1,50 osnovice iz st. 2. ovog Ëlanka - 20 godina - u visini 1,75 osnovice iz stavka 2. ovog Ëlanka - 25 godina - u visini 2 osnovice iz st. 2. ovog Ëlanka - 30 godina - u visini 2,50 osnovice iz stavka 2. ovog Ëlanka - 35 godina - u visini 3 osnovice iz st. 2. ovog Ëlanka - 40 godina - u visini 4 osnovice iz stavka 2. ovog Ëlanka - 45 godina - u visini 5 osnovica iz st. 2. ovog Ëlanka. (2) O visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada RH i sindikat dræavnih sluæbi pregovarat Êe svake godine u postupku donoπenja Prijedloga Dræavnog proraëuna s time da ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna neto. (3) Jubilarna nagrada isplaêuje se prvoga narednog mjeseca od mjeseca u kojem je sluæbenik ili namjeπtenik ostvario pravo na jubilarnu nagradu. (4) Iznimno, ako sluæbeniku i namjeπteniku prestaje sluæba odnosno rad u dræavnom tijelu, a ostvario je pravo na jubilarnu nagradu, nagrada Êe se isplatiti sluæbeniku i namjeπteniku sljedeêeg mjeseca po prestanku sluæbe ili rada, a u sluëaju smrti sluæbenika i namjeπtenika njihovim nasljednicima sukladno Zakonu o nasljeappleivanju.»lanak 57. (1) Svakom sluæbeniku i namjeπteniku roditelju djeteta mlaappleeg od 15 godina i koje je navrπilo 15 godina u tekuêoj godini u kojoj se isplaêuje dar, pripada pravo na dar u prigodi dana Sv. Nikole. (2) O visini dara za djecu Vlada Republike Hrvatske i sindikat pregovarat Êe svake godine prije donoπenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje, s time da, ako se dogovor ne postigne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata dara za djecu u visini koja proizlazi temeljem ugovora izmeappleu Vlade Republike Hrvatske i sindikata.»lanak 58. (1) Ugovorne strane su sporazumne da Êe Vlada sluæbeniku i namjeπteniku isplatiti godiπnju nagradu za boæiêne blagdane, najkasnije do 31. prosinca tekuêe godine.

10 (2) O visini godiπnje nagrade za boæiêne blagdane Êe Ugovorne strane za svaku slijedeêu kalendarsku godinu pregovarati prije donoπenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje i ugovoriti dodatkom ovom Ugovoru. (3) Ako se dodatak iz stavka 2. ovoga Ëlanka ne potpiπe do donoπenja smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno razdoblje, godiπnja nagrada iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora izmeappleu Vlade i sindikata.»lanak 59. Ugovorne strane su sporazumne da Êe sukladno pozitivnim propisima, a u okviru svojih prava i obveza, razraditi moguênosti sudjelovanja u zadovoljavanju stambenih potreba sluæbenika i namjeπtenika te u skladu s moguênostima sufinancirati stambene projekte koje sindikat provode u svrhu stambenog zbrinjavanja dræavnih sluæbenika i namjeπtenika.»lanak 60. (1) Sluæbeniku i namjeπteniku pripada nagrada za izum i tehniëko unaprjeappleenje. (2) Posebnim ugovorom zakljuëenim izmeappleu sluæbenika i namjeπtenika i dræavnog tijela uredit Êe se ostvarivanje konkretnih prava iz stavka 1. ovoga Ëlanka.»lanak 61. Iznosi materijalnih prava iz Ëlanaka 44., 45., 46., 48., 49., 50., 52., 53., 56., 57., 58., 60. i 65. ugovoreni su u neto iznosima. 7. ZA TITA PRAVA SLUÆBENIKA I NAMJE TENIKA»lanak 62. Sva rjeπenja o ostvarivanju prava, obveza i odgovornosti sluæbenika i namjeπtenika obvezatno se u pisanom obliku i s obrazloæenjem dostavljaju sluæbeniku i namjeπteniku, s poukom o pravnom lijeku.»lanak 63. (1) OdluËujuÊi o zahtjevu za zaπtitu prava sluæbenika i namjeπtenika na odluku koja se ne donosi u upravnom postupku, Ëelnik dræavnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti duæan je na zahtjev sluæbenika ili namjeπtenika prethodno razmotriti miπljenje sindikalnog povjerenika ili predstavnika sindikata kojeg je Ëlan. (2) Odbor za dræavnu sluæbu je na zahtjev sluæbenika prilikom odluëivanja o njegovoj æalbi na rjeπenje dræavnog tijela duæan razmotriti miπljenje sindikalnog povjerenika ili predstavnika sindikata kojeg je Ëlan.»lanak 64. U sluëaju kada sluæbenik i namjeπtenik daje otkaz, duæan je odraditi otkazni rok u trajanju od mjesec dana, ako s Ëelnikom tijela ili osobom koju on za to ovlasti ne postigne sporazum o drugaëijem trajanju otkaznog roka.»lanak 65. (1) Sluæbenik kojem sluæba prestaje istekom roka u kojem je bio stavljen na raspolaganje Vladi, ima pravo na otpremninu u visini 65% njegove prosjeëne mjeseëne plaêe isplaêene u zadnja tri mjeseca prije stavljanja na raspolaganje, za svaku godinu radnog staæa ostvarenog u dræavnoj sluæbi. (2) Namjeπtenik, kojem prestaje radni odnos zbog poslovno uvjetovanog ili osobno uvjetovanog otkaza, ima pravo na otpremninu u visini 65% prosjeëne mjeseëne plaêe isplaêene mu u zadnja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, za svaku godinu radnog staæa u dræavnoj sluæbi. (3) Otpremnina iz stavka 1. i 2. ovoga Ëlanka isplatit Êe se sluæbeniku i namjeπteniku posljednjeg dana sluæbe odnosno rada. (4) Kao radni staæ ostvaren u dræavnoj sluæbi smatra se ukupni radni staæ ostvaren u svim dræavnim tijelima, osim radnog staæa za koji je veê ostvario pravo na otpremninu u tijelu u kojem mu je prestala sluæba ili radni odnos.»lanak 66.»elnik dræavnog tijela ili osoba koju on za to ovlasti duæna je provesti postupak savjetovanja sa sindikatom i rjeπavanje radno pravnih statusa zaposlenih u skladu s opêim propisom o radu i posebnim propisom o sluæbeniëkim odnosima ako: 1) bi u dræavnom tijelu, koje zapoπljava do pedeset zaposlenih osoba, u razdoblju od πest mjeseci mogla prestati potreba za radom za najmanje petero sluæbenika i namjeπtenika, 2) bi u dræavnom tijelu, koje zapoπljava viπe od pedeset zaposlenih osoba, u razdoblju od πest mjeseci mogla prestati potreba za radom za najmanje dvadeset zaposlenih ili za najmanje petero namjeπtenika.»lanak 67. Sluæbeniku i namjeπteniku, za Ëijim je radom prestala potreba u dræavnom tijelu, to dræavno tijelo je duæno ponuditi prijem u dræavnu sluæbu, odnosno sklapanje ugovora o radu, ako se u roku od jedne godine ukaæe potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je sluæbenik i namjeπtenik bio rasporeappleen u trenutku kada je za njegovim radom prestala potreba.»lanak 68. (1) Sluæbeniku i namjeπteniku kome nedostaje najviπe tri godine æivota do ostvarenja uvjeta za mirovinu, ne moæe prestati sluæba, odnosno radni odnos bez osobnog pristanka, osim u sluëaju prestanka sluæbe po sili zakona. (2) Sluæbenik iz stavka 1. ovoga Ëlanka za kojeg ne postoji moguênost rasporeda, stavit Êe se na raspolaganje do ispunjenja uvjeta za mirovinu.»lanak 69. (1) Vlada Republike Hrvatske i sindikat dræavnih sluæbi, polazeêi od odgovornosti socijalnih partnera za rad dræavnih sluæbi osnovat Êe zajedniëko radno tijelo sa zadaêom poboljπanja kvalitete rada i uëinkovitosti dræavnih sluæbi. (2) Radno tijelo iz stavka 1. ovoga Ëlanka jednom godiπnje razmatrat Êe stanje u dræavnim sluæbama u cilju poboljπanja rada dræavnih sluæbi i predlagati mjere u svezi sa: - strukturom kadrova u dræavnim tijelima s obzirom na potreban broj sluæbenika i namjeπtenika, obrazovnu strukturu i posebna znanja i vjeπtine koja se od njih oëekuju; - socijalno odgovornim upravljanjem ljudskim resursima u cilju postizanja optimalnog broja i strukture kadrova uz uvaæavanje steëenih prava postojeêih sluæbenika i namjeπtenika, na naëin kojim Êe se u