Elektronika. Pojam elektronike. Analogni elektronski signali. Analogni signali. Osnovni pojmovi
|
|
- Πτοοφαγος Αγγελίδης
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Pojam elektronke Elektronka je oblast elektrotehnke koja se bav prozvodnjom, prenosom obradom elektrčnh sgnala Elektronka Osnovn pojmov Sgnal je noslac nformacje Analogne nformacje Dgtalne nformacje Elektronka Analogna elektronka n sgnal elektronsko kolo n sgnal Dgtalna elektronka Analogn sgnal Analogn elektronsk sgnal Jednosmjerne struje obezbjeđuju rad elektronskh kola Sgnal su promjenljv, pa struje moraju bt promjenljve Struje u elektronc su promjenljve jednosmjerne struje I + Velk sgnal Obezbjeđuje rad elektronskog kola Kulsa Mal sgnal Nos nformacju Glumac Jedna elektrčna velčna opsuje jedan sgnal Male vrjednost napona struja Velka osjetljvost na šum Ne obazremo se na koefcjent korsnog dejstva
2 Dgtaln sgnal Komponente elektronskh kola 7h 8h 3V V 3V V U 5 6 U 4 8 U 3 4 U 2 2 U Lnearne elektronske komponente ad ovh komponent se opsuje lnearnm dferencjalnm jednačnama Otpornc, kalemov, kondenzator Nelnearne elektronske komponente Strujno naponska zavsnost je nelnearna Dode, tranzstor,... 9h 3V V Jedna elektrčna velčna opsuje jednu cfru ( l ) Jedan sgnal se opsuje sa vše cfara Smanjena osjetljvost (praktčno neosjetljv) na šum Nelnearne elektronske komponente Elektronske cjev Poluprovodnčke komponente Nelnearne elektronske komponente Elektronske cjev Struja elektrona koja protče kroz vakuum Struja elektrona potče z usjane negatvno naelektrsane žce - katode 2
3 Nelnearne elektronske komponente Elektronske cjev Prednost Mal šum Otpornost na radoaktvno zračenje Nedostac Velke dmenzje Velka potrošnja energje Osjetljvost na udar Skupa prozvodnja Prmjena Vojna elektronka H-f audo uređaj ekstremnog kvalteta reprodukcje Nelnearne elektronske komponente Poluprovodnčke komponente Poluprovodnc su zolator u kojma pod dejstvom spoljašnjh utcaja nastaju pokretna naelektrsanja Element četvrte grupe perodnog sstema (slcjum germanjum) Jednjenja elemenata III V grupe, l II VI grupe Hemjskom obradom stvaramo u njma naelektrsanja u onoj mjer u kojoj to želmo!!! (to kod metala ne možemo) Negatvna naelektrsanja elektron (n poluprovodnc) Poztvna nelektrsanja šupljne (p poluprovodnc) Prema želj, ostavljamo neobrađen da bude zolator jelo kolo od jednog materjala!!!... to najjeftnjeg, jer je zemljna kora (pjesak) sastavljena od slcjuma Nelnearne elektronske komponente Poluprovodnčke komponente Prednost Mnmalna cjena Male dmenzje Mala potrošnja energje obusne Nedostac Šum nešto već nego kod elektronskh cjev Osjetljvje na NEKE spoljašnje promjene (temperatura, radoaktvno zračenje) Prmjena Svuda Elektronka Elektronska kola 3
4 Elektronska kola Dskretna elektronska kola Sastavljena od prethodno prozvedenh komponent Velke dmenzje Popravljva podesva Integrsana elektronska kola Sve komponente kola se prozvode stovremeno Mnjature dmenzje Velka gustna komponent ež se smanjenju prozvedene toplote Elektronska kola Pasvna elektronska kola Korste energju sgnala za svoj rad Podela pasvnh kola pasvna lnearna kola (sadrže samo lnearne komponente: otpornke, kondenzatore kalemove) pasvna nelnearna kola (sadrže bar jednu nelnearnu komponentu) Aktvna elektronska kola Potrebna je dopunska energja za njhov rad (sadrže komponente kojma je potrebno napajanje, a to su tranzstor operacon pojačavač) Sva aktvna kola su nelnearna Hbrdna elektronska kola Napajanje elektronskh kola Konstantno jednosmjerno napajanje, smatramo dealnm naponskm generatorma, jer su najmanje mpedanse elektronskh komponent reda klooma Ima važnu ulogu obezbjeđvanja referentnh potencjala potencjal polova napajanja je konstantan, ne mjenja se tokom rada za jedan od njh, občno onaj koj ma manj potencjal (mnus) se uzma da ma vrjednost nula, taj kraj se nazva masa (ponekad zemlja), na slčan načn kao što se nvo mora uzma za nult nvo vsne Sv ostal potencjal u kolu se računaju u odnosu na taj potencjal SVI NAPONI U KOLU SU MANJI OD NAPONA IZMEĐU POLOVA NAPAJANJA (kao što je svaka vsna zmeđu dve tačke na rjec manja od vsne zmeđu zvora ušća rjeke) SVI POENIJALI U KOLU MOAJU BII MANJI OD POENIJALA POZIIVNOG KAJA NAPAJANJA (kao što zvor mora mat najveću vsnu od svh tačaka na jednoj rjec) Izvor elektronskh sgnala Sgnal generator, prjemnc (antene) pretvarač (senzor) I on su zvor elektrčne struje al: realn, a ne dealn (maju velke unutrašnje mpedanse) promjenljvog a ne kostantnog potencjala (stvaraju mal sgnal) 4
5 Predstavljanje elektronskh kola Velk broj elemenata Ekonomsanje u prkazvanju ne prkazuju se konture koje sadrže napajanje, već samo njhov element ne prkazuju se jednce već samo vrjednost velčna kojma se opsuju element baterja masa Proračun elektronskh kola Prncpjelno jednostavnj etko se traže tačne vrjednost napona struja u kolu, već su od nteresa njhove međusobne zavsnost, odnosno kako promjena jedne od struja l napona utče na neku drugu struju l napon. jetko, skoro nkada se ne korst metoda Krhofovh zakona Občno se korste Omov zakon ekvvalentne transformacje I xy Vx V = xy y xy vx v = Mnogo se korst razlaganje kola na blokove kojma je poznata funkcja (metoda Lego kockca ) xy y Proračun elektronskh kola I 2V V I = = 2mA kω Elektronka Pasvne lnearne komponente pasvna lnearna elektronska kola 5
6 Pasvne lnearne elektronske komponente Otpornc, kalemov kondenzator Otpornc maju velke vrjednost, da b se smanjlo genersanje toplote (Q=U 2 /) otpornc velkh vrjednost maju male dmenzje, što je pogodno za mnjaturzacju Kondenzator u prncpu kapactvnost od reda pkofarada do nanofarada, male dmenzje Kalemov ne mogu da se prozvedu od poluprovodnka maju velke dmenzje ako su od bakarne žce sa jezgrom Pasvna lnearna elektronska kola Vrste azdjelnc naponsk razdjelnc strujn razdjelnc Fltr nskofrekventn vsokofrekventn propusnc opsega prgušnc opsega azdjelnc azdjelnc Naponsk razdjelnk u Naponsk razdjelnk u a u u a Naponsk razdjelnk mnogo se korst da se dobju sv potrebn napon polazeć od napona napajanja u u a u u = = + x ( + x) u u u = = = a ( + x) ( + x) a = + x x = a 9V 6V 3V 6
7 azdjelnc Fltr Strujn razdjelnk Strujn razdelnk a a u = ekv a a 2 x x = = + x + x u = = x ( + x) Elektronska kola čja je namjena da mjenjaju frekventn sadržaj sgnala Najčešća prmena uklanjanje nepoželjno nastalh napona (šumova) Elektronsk fltar se razlčto ponaša prema sgnalma razlčth frekvencja Elektronsk fltr maju mpedansu koja zavs od frekvencje (ne mogu da se naprave samo od otpornka) a = + x x = a Strujn sgnal nsu pogodn za obradu, al su pogodn za prenos provodncma Fltr Frekventn sadržaj sgnala Fltr Frekventn sadržaj sgnala Izraženo brznom promjene nepromjenljva komponenta sporopromjenljva komponenta brzopromjenljva komponenta Izražemo frekvencjom jednosmjerna (f=) nskofrekventna komponenta vsokofrekventna komponenta nepromjenljva sporopromjenljva brzopromjenljva 7
8 Fltr Fltr Prema namjen nskofrekventn (NF l LF) propuštaju nskofrekventne, a ne propuštaju vsokofrekventne komponente sgnala vsokofrekventn (VF l HF) propuštaju vsokofrekventne, a ne propuštaju nskofrekventne komponente sgnala propusnc opsega ( band pass ) propuštaju frekvencje u nekom opsegu, a nže frekvencje vše frekvencje ne propuštaju prgušnc opsega ( band stop ) prgušuju frekvencje u nekom opsegu, a nže frekvencje vše frekvencje propuštaju Prema namjen u dealn NF fltar Fltar g( f ) u dealn VF fltar Fltr Prema elementma koje korst fltr L fltr L fltr Najjednostavnj fltr su razdjelnc nazmjenčnog napona u ul u NF u VF u ul u VF u NF u ul u VF u NF fltar Najjednostavnj najčešć jer su mu dmenzje male Vzl g ( f ) = Vul Vul Vul jω = = = Vul Z + Z + + jω jω NF flter Vzl = Z = = Vul jω + jω g( f ) = = = = + jω + jωτ ω f + j + j ω f fltar L fltar L fltar Za frekvence f<<f (nske frekvencje): g(f) Za frekvence f>> f (vsoke frekvencje): g(f) f se nazva grančna frekvencja fltra ω = τ = 8
9 fltar fltar Prenosna karakterstka fltra g(f) g( f ) = g( f ) = f 2 + j f f + f g( f ) < g slabljenje fltra Prmena prgušenje vsokofrekventnh smetnj pr mjerenjma uklanjanje talasanja kod spravljača f<f / g>.99 f>f g<. Skoro dealno rad za frekvencje puta veće l manje od grančne reba zabrat grančnu frekvencju desetak puta manju od one koje hoćemo da prgušmo fltar VF fltar sve je upravo obrnuto od NF fltra Vzl g ( f ) = Vul V ul Vul jω = = = Vul Z + Z + + jω jω jω Vzl = Z = = Vul + jω VF flter jω jωτ g( f ) = = = = + jω + jωτ ω j ω Za frekvencje f<<f (nske frekvence): g(f) Za frekvencje f>> f (vsoke frekvence): g(f) f se nazva grančna frekvencja fltra ω = τ = f j f fltar Prenosna karakterstka fltra g(f) g( f ) = g( f ) = f 2 j f f + f g( f ) < f<f / g<. f>f g>.99 g slabljenje fltra Skoro dealno rad za frekvencje puta veće l manje od grančne reba zabrat grančnu frekvencju desetak puta veću od one koje hoćemo da prgušmo 9
10 fltar Prmena VF fltra uklanjanje utcaja nestablnost napajanja pr mjerenjma, u audo-sstemma (brujanje zvučnka) drugm prmjenama Elektronka Nelnearna pasvna elektronska kola Doda Nelnearna pasvna elektronska kola se zasnvaju na elektrčnom elementu koj se nazva doda D + anoda u D katoda Doda ealna poluprovodnčka doda Mnogo prosto se prav, samo se spoje jedan komad n-poluprovodnka jedan komad p-poluprovodnka Komad p-poluprovodnka je tada anoda, a komad n-poluprovodnka je katoda Komad mogu bt POIZVOLJNO MALI, mnjaturzacja moguća do mkronskh razmera Idealna doda Ako je potencjal anode vš od potencjala katode, doda provod elektrčnu struju bez otpora Ako je potencjal anode nž od potencjala katode, doda provod ne provod struju nesmetrčan element nelnearan element pasvan element drektna polarzacja nverzna polarzacja
11 Doda Strujno naponska zavsnost realne poluprovodnčke dode realna doda dealzovana doda Doda Određvanje jačne struje koja protče kroz dodu Anoda je na všem potencjalu, doda provod Napon na dod je V, dakle oko,5 V V V V V = = =, 85 ma V oko,5 V BV varra, občno nekolko desetna volt ako se pređu V l BV doda občno pregorjeva struja dode se ne može odredt na osnovu napona na dod struju određuju drug element kola Katoda je na všem potencjalu, a napona napajanja nje dovoljan za proboj, znač doda ne provod Jačna struje je jednaka nul V U = = U = V D D Doda Specjalne dode Zener doda LED ( lght emttng dode ) doda l fotododa unel doda Šotkjeva doda... Dodna kola o su ustvar, pasvna nelnearna kola Vrste uspostavljač nvoa spravljač Zener doda Doda koja normalno rad u proboju Probojn napon zuzetno temperaturno stablan znos 6,3 V LED doda Doda koja emtuje svetlost kada je drektno polarsana
12 Uspostavljač nvoa Kola koja stvaraju održavaju potrebne naponske nvoe Napon dode prblžno ne zavs od jačne struje koja protče kroz nju Ispravljač Elektronska kola koja nazmjenčnu struju pretvaraju u jednosmjernu Nezaoblazn deo svakog elektronskog uređaja Polutalasn spravljač Kada je generator u poztvnoj poluperod, potencjal anode je vš od potencjala katode, doda provod Kada je generator u negatvnoj poluperod, potencjal katode je nž od potencjala katode, doda ne provod bez obzra kako se mjenjaju napon napajanja otpornost potrošača, napon potrošača znos 2V bez obzra kako se mjenjaju napon napajanja otpornost potrošača, napon potrošača znos 6,3 V e > V e V e V = = u = u = e V P P P e < V = = u P Ispravljač Ispravljač Polutalasn spravljač Grecov spoj (punotalasn spravljač) Kada je generator u poztvnoj poluperod, struja teče putem A--D-B Kada je generator u negatvnoj poluperod, struja teče putem B--D-A Kroz potrošač struja uvek teče u smjeru -D Napon jeste jednosmjeran, al pulsra U najvećem broju slučajeva - neupotrebljv e > 2V e 2V e V V = = u = u = e 2V P P P e < 2V ( e + 2V ) e + V + pot + V = = pot u = u = e + 2V ) P P P ( 2
13 Ispravljač Grecov spoj Ispravljač Prncpjelna šema spravljača za elektronske uređaje U = V U 4V U max 2V τ = = 3ms ω = = 33, 33s τ ω f = = 33,33s 5, 3Hz 2π Pulsrajuć napon na u Potrebno peglanje napona, dakle potreban je flter ranzstor Elektronka Srce elektronke Osnova svh važnh prmjena sastavn do svakog elektronskog kola U 9% slučajeva se prmjena zasnva na njemu U preostalh % slučajeva, značajno poboljšava kvaltet rješenja ranzstor 3
14 Ideja tranzstora Elektronsk element sa tr kraja 3 r napona (U 2, U 3, U 23 ) tranzstor 2 r struje (, 2, 3 ), tranzstor je u kolu čvor, a ne element grane Ventl u mehanc 2 3 Kraj 3 upravlja tokom zmeđu 2 Pad prtska zmeđu 2 nje ključn faktor koj određuje protok među njma Male promjene na 3 mogu da uzrokuju drastčne promjene zmeđu 2 pojačavačk efekat Konstrukcja tranzstora Poluprovodnčk uređaj bpolarn (maju poztvna negatvna naelektrsanja) NPN PNP unpolarn (maju većnom l poztvna l negatvna naelektrsanja), FE l MOSFE P N Bpolarn tranzstor Konstrukcja tr sloja poluprovodnka dva PN kontakta Jedan sloj sa vše naelektrsanja jednog znaka emtor Drug sloj sa naelektrsanjma suprotnog znaka baza reć sloj sa manje naelektrsanja prvog znaka - kolektor Emter Baza N P N Kolektor N P N P N P Bpolarn tranzstor Prncp rada čvor dva spoja prpadaju dvjema konturama E(n) B(p) (n) E B E = + = β B B U BE U B dskretn ntegrsan Ulazn spoj drektno polarsan, stvara velku struju Izlazn spoj nverzno polarsan, skoro ne stvara struju Struja baze je mnogo manja od struja kolektora emtera, pa struja teče praktčno od emtera ka kolektoru (tome služe emtor kolektor) Struja zmeđu baze kolektora uopšte ne zavs od napona U B, već od komandnog napona U BE 4
15 Bpolarn tranzstor Prncp rada Bpolarn tranzstor ežm rada E(n) B(p) (n) E B Ako se napon U BE smanj, n n spoj su nverzno polarsan, pa struja prestaje da teče zmeđu emtora kolektora, bez obzra na to što postoj naponska razlka među njma Naponom na baz se upravlja jačnom struje zmeđu emtora kolektora (tome služ baza) Kod PNP tranzstora prncp je potpuno st, samo su napon obrnut Bpolarn tranzstor Oznake Bpolarn tranzstor Polarzacja napajanje tranzstora tako da rad u određenom režmu prprema pozornce, postavljanje kulsa zadavanje velkog sgnala NPN tranzstor PNP tranzstor polarzacja sa dvje baterje polarzacja jednom baterjom E > E > V B 5
16 Bpolarn tranzstor Aproksmacje pr proračunu rada tranzstora Struja baze je veoma mala, nekolko mkroampera, pa se pr proračunu često uzma da je prblžno jednaka nul Napon zmeđu baze emtora tranzstora koj provod je u stvar napon na drektno polarsanom PN spoju (dod) koj provod, uzma se da znos oko,7 V Ako napon na baz poraste tako da postane za V (oko,5v) već od napona kolektora onda tranzstor prelaz u režm zasćenja (velke bazne struje). ada je napon zmeđu kolektora emtora oko,2v (,7V-,5V) Unpolarn tranzstor Malo drugačja fzka, al potpuno sta elektrotehnka manj napon V (oko,2 V) upravljačka struja potpuno jednaka nul zrazto pogodn za ntegrsana kola sors(source)=zvor, uloga emtora gejt(gate)=kapja, uloga baze drejn(dran)=bunar, uloga kolektora FE MOSFE n (kao NPN) p (kao PNP) n (kao NPN) p (kao PNP) Unpolarn tranzstor Polarzacja (kao prmjer) Elektronka ranzstorska kola V V > V B E B V V > V V V > V D G G S V V > V 6
17 ranzstorska kola Praktčno sva kola analogne dgtalne elektronke r osnovne konfguracje sa zajednčkm emtorom naponsk pojačavač (analogna elektronka) prekdač (dgtalna elektronka) sa zajednčkom bazom naponsk stablzator (analogna elektronka) sa zajednčkm kolektorom pojačavač snage (analogna elektronka) razdvojn stepen (analogna dgtalna elektronka) ranzstorske konfguracje ZE konfguracja Z konfguracja ZB konfguracja Pojačavač napona uređaj kod koga je n napon proporconalan nom naponu ZE konfguracja u aktvnom režmu rada potencjal baze: V B = V V V E + e V struja baze: B = B ( E V ) + e struja emtor-kolektor: = βb = β B napon na otpornku : V u = = β (( E V ) + e) = U + u B U = β ( E V ) u = β e B B v = A z V ul = E = V β ( E V ) β B B e Pojačavač napona ukupan n n napon u = u = β e A = β B B mal sgnal se pojačava nekolko desetna puta!!! mal sgnal mjenja znak (fazno se pomjera za π) mal sgnal nog nog napona 7
18 Pojačavač napona Za zdvajanje malog sgnala korste se vsokofrekventn fltr sa što nžom grančnom frekvencjom (da se ne b prgušl nek sporopromjenljv sgnal) Za veća pojačanja vše sth stepena Ne pojačava nepromjenljv napon, al to nje od značaja u elektronc. Prekdač Osnova dgtalne elektronke svh sstema upravljanja Bulova (prekdačka) algebra, račun pomoću l ZE konfguracja koja rad u režmu zakočenja l režmu zasćenja Ako je n napon nzak, njedan spoj u tranzstoru nje drektno polarsan, kroz tranzstor ne teče struja, n napon je blzak naponu napajanja, odnosno, n napon je vsok Ako je n napon vsok, oba spoja su drektno polarsana, kroz tranzstor protče struja, a n napon je nzak znos oko,2 V Prekdač Jednostavn prmjer automatskog upravljanja Logčka kola Kola koja vrše logčka zračunavanja (rezultat DA l NE) DA-nzak napon, NE-vsok napon elektrčno upravljanje punjenja posude tečnošću y x = x = z ( x y ) = w = x y Bulova teorja pokazuje da se blo koja logčka operacja može predstavt putem negacje dsjunkcje (l pomoću negacje konjukcje) 8
19 Naponsk stablzator Elektrčn uređaj kome n napon ne reaguje na promjene nog napona, ne struje, temperature drugh poremećaja Do svakog napajanja ZB konfguracja Baza se nalaz na nekom stablnom potencjalu, rad tranzstora je stablan V = V V 5, V Z 6 Pojačavač snage Elektrčn uređaj koj ne mjenja oblk već snagu sgnala Završn stepen kola za obradu sgnala Z konfguracja V = V velk sgnal: U mal sgnal: V V b b U v v V snaga nog sgnala: P = V = V snaga nog sgnala: P = V = V P P b V V = β = β V c azdvojn stepen Kolo koje sprečava nepoželjan utcaj a na Ljepak elektronke, elektronsk šraf, elektronska zakovca, kolo koje ne učestvuje u funkcj kola al omogućava modularno projektovanje Z konfguracja azdvojn stepen Prmjer: mamo akumulator od 2V, a treba da sjalcu koja ma unutrašnj otpor od klooma povežemo na napon napajanja koj znos zmeđu 7V (ako je vše pregoreće) 4,5 V (ako je manje neće sjat) ešenje razdjelnk napona V V Vul kω V = e 2V kω + kω sj = e,2v!!! Katastrofa!!! 9
20 azdvojn stepen Potrebno je dodat razdvojn stepen koj će sprječt da naredn stepen (korsnk) utče na rad prethodnog stepena Poenta je u tome da z prethodnog u naredn stepen teče struja baze koja je zanemarljva, ne utče na rad razdjelnka napona Elektronka U prethodnom slučaju je z prethodnog u naredn stepen tekla velka struja koja je remetla rad razdjelnka napona Operacon pojačavač V = V V 5, V sj B 3 Pojam operaconh pojačavača Elektronsk uređaj koj n napon množ nekm velkm brojem v A v v = A v Pojačanje A znos uvek preko, a u praks ga smatramo beskonačnm kod dealnog pojačavača v nvertujuć nenvertujuć v = = v Pošto njedan napon u kolu ne može bt već od napona napajanja, n napon operaconog pojačavača u realnom kolu je uvek reda mkrovolta smatramo da je jednak nul Pošto je n napon operaconog pojačavača prblžno jednak nul, na struja operaconog pojačavača je prblžno jednaka nul Povratna sprega Povratna sprega je utcaj a na poztvna povratna sprega povezvanje a sa nenvertujućm krajem - podjarvanje pojačavača nestablan za konstrukcju osclatora negatvna povratna sprega povezvanje a sa nvertujućm krajem - smrvanje pojačavača stablan za konstrukcju operacnh kola 2
21 Vrtuelna masa Značajan pojam vezan za prmenu operaconh pojačavača vrtuelna masa Prmena negatvne povratne sprege stablzovala je napone u kolu Nenvertujuć (+) a operaconog pojačavača vezan je za masu, pa je potencjal tog a jednak nul Napon zmeđu nh krajeva operaconog pojačavača je jednak nul Potencjal nvertujućeg (-) a operaconog pojačavača je jednak nul ačka X [ nvertujuć (-) ] se u ovakvoj konfguracj ma potencjal jednak nul ako nema drektnu veu sa masom nazva se vrtuelna (prvdna) masa Elektronka Operacona kola Pojam operaconh kola Kola koja vrše matematčke operacje množač (y = a x) sabrač (y = ax + bx 2 ) x dferencjator (y = dx/dt) t ntegrator y = xdt Operacono kolo Obezbeđuju realzacju sstema automatskog upravljanja t dx y = Px + I xdt + D dt P, I, D konstante (realn brojev) y U Prncp operaconh kola U = Z U = Z U = V V = V VO O V Z = = V = Z V vrtuelna masa V O = = OP = Z = Z V 2
22 Množač Invertor x Množač ax x -x Invertor x x = = y = = a y a a y = x = ax y = x y = ax Dferencjator Integrator x Dferencjator a dx/dt x Integrator a x dt t dx y = dt du = dt d( x ) = dt = y y = = dx y = dt dx dt y x dt = t x = = u u q = = t x t = x dt = t dt = t x dt t = = y u x dt dt 22
23 Sabrač Snteza operaconh kola Proces projektovanja kola koje vrš zadatu funkcju f ( x) = 5x + x Blok djagram x x2 x + x2 = + 2 = + = y y = = y = ( x + x2) = ( x + x2) y = ( x + x2) x ( 5) d dt 5x x ( + ) 5x + x Snteza operaconh kola Elektronska šema " " = s kondenzator malh dmenzja "= nf " = MΩ što vše jednakh elementa to jeftnje kolo " = = ' = MΩ 23
Osnovni sklopovi pojačala sa bipolarnim tranzistorom
Osnovn sklopov pojačala sa bpolarnm tranzstorom Prrodno-matematčk fakultet u Nšu Departman za fzku dr Dejan S. Aleksd Elektronka dr Dejan S. Aleksd Elektronka - Pojačavač polarn tranzstor kao pojačavač
Διαβάστε περισσότεραMoguća i virtuelna pomjeranja
Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +
Διαβάστε περισσότεραReverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Διαβάστε περισσότεραElementi energetske elektronike
ELEKTRIČNE MAŠINE Elemen energeske elekronke Uvod Čme se bav energeska elekronka? Energeska elekronka se bav konverzjom (prevaranjem) razlčh oblka elekrčne energje. Uvod Gde se kors? Elemen energeske elekronke
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότερα8. BIPOLARNI TRANZISTOR
8. BIPOLARNI TRANZISTOR Bpolarn tranzstor je najmasovnje korštena poluvodčka komponenta. Sastoj se od dva p-n spoja. Ova komponenta se najčešće označava kao Bpolar Juncton Transstor (BJT), odnosno bpolarn
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραEkonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković
Ekonometrja 4 Ekonometrja, Osnovne studje Predavač: Aleksandra Nojkovć Struktura predavanja Nelnearne zavsnost Prmene u ekonomskoj analz Prmer nelnearne zavsnost Isptujemo zavsnost zmeđu potrošnje dohotka.
Διαβάστε περισσότεραSTATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA
Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -
Διαβάστε περισσότεραnvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Διαβάστε περισσότεραBIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe
BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραTEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave
THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραDinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.
Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje
Διαβάστε περισσότεραPolarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam
Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema
Διαβάστε περισσότεραFAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A
Psmen spt z OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga ABC se oslanja pomoću dvje špke BD CE kao na slc desno. Špka BD, dužne 0.5 m, zrađena je od čelka (E AB 10 GPa) ma poprečn presjek od 500 mm.
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραRešenje: U režimu praznog hoda generatora: I 1 0. Kako je unutrašnja otpornost generatora: R 0, biće: E U 1 100V. Kada se priključi otpornik:
. r raznom hodu eneratora zmeren je naon od 00 na njeovm rključcma. Kada se rključ otornk od k naon adne na 50. Odredt struje u oba slučaja, ems unutrašnju otornost eneratora. ešenje: režmu razno hoda
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
Διαβάστε περισσότεραProjektovanje integrisanih kola. I. I. Uvod Uvod - sistem projektovanja. Sadržaj:
Projektovanje ntegrsanh kola Potpuno projektovanje po narudžbn Sadržaj: Sadržaj: I. I. Uvod Uvod - sstem projektovanja II. II. MOS Analza Proceskola prmenom računara III. III. Potpuno Optmzacja projektovanje
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραRadivoje Đurić, Zbirka zadataka iz osnova elektronike DIODA. Elektrotehnički fakultet, Odsek za elektroniku
adoje Đurć brka zadataka z osnoa elektronke OA Elektrotehnčk fakultet Odsek za elektronku oda 3 Slka U kolu sa slke dode maju razlčte nerzne struje zasćenja S = S dok je t = kt / q= 5m T = 93K Ukolko
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραMate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu
7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότερα( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :
BROJNI PRIMER 4 Armrano etonsk temeljn nosač (slka 63), fundran je na dun od D f =15m, u sloju poto-pljenog peska relatvne zjenost D r 75% Odredt sleganje w, nag θ, transverzalnu slu T, moment savjanja
Διαβάστε περισσότεραOsnove mikroelektronike
Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj Bipolarni tranzistor 1 Bipolarni tranzistor 2 Ebers-Molov model Strujno-naponske
Διαβάστε περισσότεραDr Miodrag Popović. Osnovi elektronike. za studente Odseka za softversko inženjerstvo
Dr Modrag Popoć Osno elektronke za studente Odseka za softersko nženjersto Elektrotehnčk fakultet eograd, 004 Sadržaj. Uod.... Šta je to elektrotehnka?.... Oblast elektrotehnke:....3 Šta je to elektronka?....
Διαβάστε περισσότεραOSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.
OSNOVE EEKTOTEHNKE Vježba... Za redno rezonantno kolo, prikazano na slici. je poznato E V, =Ω, =Ω, =Ω kao i rezonantna učestanost f =5kHz. zračunati: a) kompleksnu struju u kolu kao i kompleksne napone
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραDinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. C. Složeno gibanje. Pojmovi: A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 12.
Pojmo:. Vekor sle F (ranslacja). omen sle (roacja) Dnamka kruog jela. do. omen romos masa. Rad kruog jela A 5. Kneka energja k 6. omen kolna gbanja L 7. u momena kolne gbanja momena sle L f ( ) Gbanje
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραMetoda najmanjih kvadrata
Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραProtočni analizator antene DAA 10
Elektronka, Vjest z HRS-a teorja, gradnje Pše Mladen Petrovć, 9A4ZZ Protočn analzator antene DAA 10 Drectonal Antenna Analyzer DAA 10 vod Predstavljamo vam jednostavn nstrument za mjerenje mpedancje antene
Διαβάστε περισσότεραRAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA
RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA PRIBLIŽNI BROJ I GREŠKA tača vredost ekog broja X prblža vredost ekog broja X apsoluta greška Δ = X X graca apsolute greške (gorja graca) relatva greška X X
Διαβάστε περισσότεραStrujno-naponska karakteristika PN spoj tehnologijski uvjeti Temperaturni utjecaji Radna točka Primjena - ispravljač Tiristor i trijak
ELEKROEHNIKA 9 DIODA Strujno-naponska karakterstka PN spoj tehnologjsk ujet emperaturn utjecaj Radna točka Prmjena - spraljač rstor trjak 125 Doda 9.1. Karakterstka dode Doda je elektrončk element s da
Διαβάστε περισσότερα, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova
Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραAritmetički i geometrijski niz
Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραZadatak 1. U kojim od spojeva ispod je iznos pada napona na otporniku R=100 Ω približno 0V?
Zadatak 1. U kojim od spojeva ispod je iznos pada napona na otporniku R=100 Ω približno 0V? a) b) c) d) e) Odgovor: a), c), d) Objašnjenje: [1] Ohmov zakon: U R =I R; ako je U R 0 (za neki realni, ne ekstremno
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA
OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE Hemjska termodnamka proučava promene energje (toplotn efekat) pr odgravanju hemjskh reakcja. MATERIJA ENERGIJA? Energja je dskontnualna
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραU L U L U N U N. metoda
Zadatak (Boško, gmnazja) Kad se jakost struje, kroz zavojncu koja ma zavoja, jednolko poveća od 3 A do 9 A tok magnetskog polja kroz nju se promjen od mwb do mwb tjekom 3 sekunde. Kolka je nduktvnost zavojnce
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραSnage u kolima naizmjenične struje
Snage u kolima naizmjenične struje U naizmjeničnim kolima struje i naponi su vremenski promjenljive veličine pa će i snaga koja se isporučuje potrošaču biti vremenski promjenljiva Ta snaga naziva se trenutna
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) II deo Miloš Marjanović Bipolarni tranzistor kao prekidač BIPOLARNI TRANZISTORI ZADATAK 16. U kolu sa slike bipolarni
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραGeneratori analognih funkcija
Generator analognh fnkja Uvod Elektronska kola kojma se realzj razlčte fnkjske zavsnost nazvaj se generatorma analognh fnkja, a često konvertorma. Pored toga, ova kola se korste mernm kolma za lnearzaj
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραProračun AB stuba. Oblik izvijanja stuba kao i uslovi oslanjanja su jednaki u oba ortogonalna pravca pa se usvaja stub dimenzija b/h=60/60 cm.
Proračun AB stuba Potrebno je zvršt proračun stuba jednodrodne armrano-betonske hale dmenzja x49 metara. Poprečn ramov su formran na razmaku od 7 metara. Hala je u poslednja dva polja vsnsk pregrađena
Διαβάστε περισσότεραtransformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije
promatramo dva oordnatna sustava S S sa zaednčm shodštem z z y y x x blo o vetor možemo raspsat u baz, A = A x + Ay + Az = ( A ) + ( A ) + ( A ) (1) sto vred za ednčne vetore sustava S = ( ) + ( ) + (
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραInduktivno spregnuta kola
Induktivno spregnuta kola 13. januar 2016 Transformatori se koriste u elektroenergetskim sistemima za povišavanje i snižavanje napona, u elektronskim i komunikacionim kolima za promjenu napona i odvajanje
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότερα1 Promjena baze vektora
Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραIzbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer
FTN No Sad Katedra za motore ozla Teorja kretanja drumskh ozla Izbor prenosnh odnosa Izbor prenosnh odnosa teretnog ozla - prmer ata je karakterstka dzel motora MG OM 906 LA (Izor: http://www.dmg-dusburg.de/html/d_c_om906la.html)
Διαβάστε περισσότεραKorelacijska i regresijska analiza
Korelacjska regresjska analza Odnos među pojavama Odnos među pojavama može bt: determnstčk l funkconaln stohastčk l statstčk Kod determnstčkoga se odnosa za svaku vrjednost jedne pojave točno zna vrjednost
Διαβάστε περισσότεραElektrične struje. Električne struje. Električne struje. Električne struje
Električna struja (AP47-5) Elektromotorna sila (AP5-53) Omov zakon za deo provodnika i otpor provodnika (AP53-6) Omov zakon za prosto električno kolo (AP6-63) Kirhofova pravila (AP63-66) Vezivanje otpornika
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραGlava 2 OPERACIONI POJAČAVAČ
adoje Đurć Osno analone elektronke Glaa OPEACON POJAČAAČ ETF u Beoradu - Odsek za elektronku M 8 Slka a u Slka b ešenje: a) S obzrom da se pobuda dood na ejtoe dferencjalno para M M dferencjalna ulazna
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραAlarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ
Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ pred.mr.sc Ivica Kuric Detekcija metala instrument koji detektira promjene u magnetskom polju generirane prisutnošću
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότερα