TARIFNI SISTEM za obračun toplotne energije i izvršenih usluga

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "TARIFNI SISTEM za obračun toplotne energije i izvršenih usluga"

Transcript

1 1 Na osnovu člana 178 stav I. Zakona o energetici ( Sl.glasnik RS br. 57/11), člana 60.stav I, tačka 3. Zakona o javnim preduzećima ( Sl.glasnik RS br. 119/12), člana Zakona o komunalnim delatnostima ( Sl.glasnik RS br. 88/11), člana Odluke o uslovima i načinu snabdevanja toplotnom energijom grada Kruševca, ( Sl.list grada Kruševca br. 6/11 ), Skupština grada Kruševca na sednici od donosi: TARIFNI SISTEM za obračun toplotne energije i izvršenih usluga I. OPŠTE ODREDBE Član 1. Tarifnim sistemom za isporuku toplotne energije i izvršenih energetskih usluga (u daljem tekstu Tarifni sistem ) iz toplovodne mreže JKP Gradska toplana Kruševac se određuju: - grupe tarifnih kupaca u zavisnosti od namene korišćenja objekta; - osnovni tarifni elementi za obračunavanje toplotne energije, koju JKP Gradska toplana Kruševac (u daljem tekstu energetski subjekt ) isporučuje tarifnim kupcima toplotne energije iz toplovodne mreže (u daljem tekstu kupac ), - kriterijumi i merila za određivanje nivoa cena toplotne energije, - načela i kriterijumi za određivanje tarifnih stavova te način utvrđivanja i korišćenja računskih elemenata sa ciljem da bi se podstakla racionalna potrošnja toplote i da bi proizvodni i distributivni objekti bili bolje iskorišćeni. Član 2. Tarifni sistem važi za sve kupce toplotne energije iz toplovodne mreže, osim za one sa kojima energetski subjekt sklapa posebne ugovore. Član 3. Tarifni stavovi za pojedinačne elemente cena tarifnih kupaca moraju biti u skladu sa Metodologijom za formiranje cena koja je data u prilogu 1 i koja čini sastavni deo ovog Tarifnog sistema.

2 2 II. TARIFNI ELEMENTI I TARIFNI STAVOVI Član 4. Tarifni elementi, za koje se utvrđuju tarifni stavovi, su: - priključna snaga, - isporučena količina toplotne energije, - očitavanje merača, raspodela troškova, obračun i naplata, - nadzor nad gradnjom priključnog voda i toplotne podstanice, - probna ispitivanja i probni rad, - druge nestandardne usluge. Član 5. Priključna snaga se određuje po odredbama Odluke o uslovima snadbevanja toplotnom energijom i obračunava se u kw, a vrednost se zaokružuje na dva decimalna mesta. Priključna snaga za pojedinačnu toplotnu podstanicu određena je nazivnom snagom priključenih toplotnih uređaja, a koja je određena projektom za izvođenje ili projektom izvedenih radova objekta, odnosno prema ugovoru o isporuci toplotne energije. Član 6. Količina isporučene toplotne energije se utvrđuje neposredno na osnovu očitavanja sa toplotnog brojila (kwh), posredno sa vodomera (m3). Pri obračunu se vrednosti, merene u kwh (GJ), zaokružuju na dva decimalna mesta, dok se merene u m3 zaokružuju na ceo broj. Do uspostavljanja odgovarajućih merenja na nivou toplotne podstanice, obračun se vrši paušalno po ekvivalentnom m2 grejane površine (ekvivalentni m2 se odnosi na grejane prostore standardne visine od 2,60 m). Član 7. Tarifni stavovi za pojedinačne tarifne elemente su: - cena za jedinicu priključne snage u din/(kw x mesec) - cena za jedinicu isporučene količinetoplotne energije: - za toplotnu energiju u din/kwh, - za sanitarnu toplu vodu u din/m3, - cene raspodele troškova (sistem delitelja), očitavanja merača (na nivou predajnog mesta), obračuna i naplate u din/mernom mestu, odnosno u din/obračunskom mestu, - cene za nadzor nad gradnjom priključnog toplovoda i toplotne podstanice, - cene za probna ispitivanja i probni rad, - cene drugih nestandardnih usluga.

3 3 Član 8. Godišnji iznos za priključenu snagu predstavlja fiksni deo troškova grejanja i po pravilu se obračunava mesečno. Mesečni iznos se određuje tako da mesečni tarifni stav za jedinicu priključne snage (din/kw/mesecu) množi sa priključnom snagom. Iznos je nezavisan od količine isporučene toplotne energije i po pravilu pokriva sledeće troškove poslovanja: - električna energija ( ostali potrošači 20% ); - gorivo za vozila; - voda ( ostali potrošači 20% ); - bruto zarade i ostali lični rashodi i naknade; - proizvodne usluge (prevoz,ptt troškovi i dr.) - troškovi amortizacije; - troškovi tekućeg i investicionog održavanja; - premija osiguranja; - ostali nematerijalni troškovi (troškovi reprezentacije,troškovi platnog prometa, takse,kamate,ispravka vrednosti potraživanja i dr.) - ostali troškovi (elektromaterijal,kancelarijski materijal,materijal za održavanje čistoće,alat i sitan inventar,htz oprema,ostale neproizvodne usluge,troškovi seminara i intelektualnih usluga, objavljivanja oglasa, komunalne usluge, usluge vatrogasnog saveza,pretplata na stručne časopise,članarine i dr.) Član 9. U zgradama sa više stanova iznos za priključnu snagu se raspodeljuje srazmerno površini stanova koji se greju. U zgradama sa više stanova, gde se toplotna energija takođe koristi za pripremu sanitarne tople vode se pak iznos za priključnu snagu za pripremu sanitarne tople vode raspodeljuje prema broju članova domaćinstva. Član 10. Iznos za količinu isporučene toplotne energije se izračuna tako da se broj isporučenih kwh pomnoži sa odgovarajućom tarifom za jedinicu isporučene količine toplotne energije (din/kwh). Iznos za isporučenu količinu toplotne energije predstavlja varijabilni deo troškova grejanja i obuhvata troškove: - energenata, - dela potrošene električne energije od 80 %, - dela potrošene vode od 80%, - ostali troškovi (laboratorijski materijal,hemikalije)

4 4 III. RAZVRSTAVANJE KUPACA PO NAMENI KORIŠĆENJA TOPLOTNE ENERGIJE Član 11. Kupci toplotne energije se po pravilu razvrstavaju u grupe (po nameni korišćenja objekta): - PRVA tarifna grupa - potrošnja u domaćinstvima; - DRUGA tarifna grupa - potrošnja u ustanovama obrazovanja,vaspitanja,zdravstva i kulture; - TREĆA tarifna grupa - potrošnja ostalih pravnih lica; - ČETVRTA vantarifna grupa - po posebnim ugovorima (kvalifikovani i specifični kupci). Član 12. U tarifnu grupu potrošnje u domaćinstvima spadaju potrošači u individualnim i kolektivnim stanbenim objektima. Član 13. U drugu tarifnu grupu potrošnje uvršteni su kupci : - škole (osnovne, srednje, fakulteti), dečije ustanove, ustanove za socijalni rad, zdravstvene ustanove, ustanove kulture (muzej, arhiv, galerija, biblioteka), verski objekti i ustanove za socijalni rad. Član 14. U treću tarifnu grupu uvršćeni su kupci poslovnog prostora i privredni objekti. Član 15. Kvalifikovani kupac, čija ukupna potrošnja prelazi GJ/godini i nije predmet ovog Tarifnog sistema, može kod energetskog subjekta zahtevati sklapanje posebnog ugovora, a u skladu sa 3. tačkom 12. člana ovog Tarifnog sistema. Graničnom vrednošću godišnje potrošnje se stiče status kvalifikovanog kupca koji može slobodno ugovarati kupovinu toplotne energije na tržištu. Minimalnu graničnu vrednost određuje Regulatorna agencija za energetiku, a u skladu sa politikom liberalizacije tržišta. Izuzetno se među posebne kupce mogu uvrstiti i neki drugi specifični potrošači, ako za to postoje posebni razlozi koji doprinose racionalnijem radu sistema daljinskog grejanja. U ovom slučaju isti (nediskriminatorski) kriterijumi moraju važiti za sve kupce iz predmetne kategorije.

5 5 IV. OBRAČUN ISPORUČENE TOPLOTNE ENERGIJE Član 16. Isporuka toplotne energije se za pojedinačne kupce obračunava u odnosu na: - razvrstanost kupaca u odgovarajuću tarifnu grupu, - obračun priključne snage po važećoj tarifi, - obračun isporučene količine toplote po važećoj tarifi, - obračun za raspodelu toškova, očitavanje merača, ispostavu računa i naplatu, Član 17. Ako se više kupaca iste ili različite grupe snadbeva toplotnom energijom preko zajedničkog predajnog mesta po zajedničkom mernom uređaju, isporučena toplota se obračunava skladno sa deliteljem troškova na tom mernom mestu (u skladu sa odredbama Odluke o uslovima snadbevanja toplotnom enerijom) i odgovarajuće tarifne grupe. Član 18. Iznos za priključnu snagu se obračunava po pravilu svakog meseca i to je 1/12 godišnjeg iznosa. Član 19. Isporučena količina toplote se obračunava za obračun po meraču toplotne energije, na osnovu očitanog stanja na brojaču toplotne energije postavljenom na mernom mestu u priključnoj podstanici. Isporučena količina toplotne energije obračunava se po pravilu mesečno (obračunski period), odnosno onako kako je određeno ugovorom ugovorom o snadbevanju toplotnom energijom sklopljenim između energetskog subjektai kupca toplotne energije. Član 20. Očitana vrednost potrošnje toplotne energije na zajedničkom mestu preuzimanja (merači u toplotnim podstanicama) u zgradama sa više kupaca raspoteđuje se po delovniku troškova na pojedinačne kupce. Kupci na zajedničkom predajnom mestu moraju energetskom subjektupre zaključenja ugovora o prodaji toplotne energije priložiti sporazumno sačinjen delovodnik troškova, koji je satavni deo ugovora o prodaji toplotne energije. U delovodniku troškova određuje se udeo troškova snabdevanja toplotnom energijom svakog pojedinačnog kupca, zbir svih delova mora biti 100 procenata. Delovodnik troškova mora biti izrađen u skladu sa uputstvom energetskog subjekta.

6 6 Ako kupci energetskom subjektu ne prilože delovodnik troškova iz predhodnog stava, energetski subjekt obračunava pojedinačne kupčeve troškove snabdevanja toplotnom energijom po podacima koji mu stoje na raspolaganju. U zgradame gde su kod svih potrošača ugrađeni delitelji potrošnje, raspodela se vrši u skladu sa očitanim odnosima potrošnje. Pojedinačna potrošna jedinica mora biti opremljena deliteljem istog tipa, za koji se sporazumo odlučila većina vlasnika. Izabrani tip delitelja mora biti kompatibilan sa grejnim sistemom, a pojedinačni delitelji moraju biti namešteni u skladu sa uputstvom proizvođača odnosno isporučioca. U zgradama gde manje od 50% kupaca nema ugrađene odgovarajuće delitelje potrošnje zbog odbijanja ugradnje, ili ne dozvoljavaju kontrolu i očitavanje istih, troškovi za grejanje tih potrošnih jedinica se obračunavaju po ključu zagrevne površine i povećavaju se sa korektivnim faktorom 1,2. Dobijeni iznos troškova se oduzima od ukupnog troška za zagrevanje svih potrošnih jedinica na zajedničkom mestu preuzimanja, a ostatak se deli između ostalih potrošnih jedinica skladno sa delovnikom troškova. Član 21. Kupac mora plaćati isporučenu toplotnu energiju i usluge, koje se uračunavaju zajedno sa toplotnom enerijom, u roku navedenom na ispostavljenom računu, nalogu ili drugom važećem dokumentu, najkasnije do 15. U mesecu, ako zakonom nije drugačije regulisano. Ako nastane dilema o kupčevoj platnoj sposobnosti ili zbog neredovnog izmirenja obaveza plaćanja, energetski subjekt može zahtevati plaćanje u napred, sa obračunom za uporedni obračunski period. Najveća količina toplotne energije, za koju energerski subjekt može tražiti plaćanje unapred, bez okamaćenja, je jednaka najvećoj mesečnoj potrošnji u zadnjih 12 meseci. Član 22. Ako kupac ne izmiri pravovremeno svoje obaveze, energetski subjekt mu zaračunava zakonsku zateznu kamatu od datuma za plaćanja iz računa do dana plaćanja. Član 23. Energetski subjekt zaračunava troškove potraživanja i obustave isporuke toplotne energije po važećem cenovniku.

7 7 Član 24. Kupac mora izmiriti fiksni deo troškova isporuke toplotne energije, nezavisno od potrošnje, odnosno za vreme u kojem mu je bila prekinuta isporuka toplotne energije po članu 70. Odluke o uslovima snadbevanja. Član 25. Energetski subjekt po 55. članu Odluke o uslovima snadbevanja vrši održavanje, redovne preglede, overe i zamene mernih uređaja bez posebno nadoknade od strane kupca. Član 26. Potrošena električna energija za rad toplotne podstanice plaća energetski subjekt. Količinu potrošene vode iz vodovodne mreže plaća energetski subjekt. Član 27. U periodu probnog rada obračun utrošene toplotne energije se vrši prema investitoru..pookončanju probnog rada, uz potpisivanje zapisnika o funkcionalnoj ispravnosti instalacija i dostavljanja spiska stanara energetskom subjektu, obračun se prenosi na skupštinu stanara/ pojedinačne potrošne jedinice prema delitelju troškova. V. OSNOVE ZA FORMIRANJE CENA I ODREĐIVANJE TARIFNIH STAVOVA ZA OBRAČUN ISPORUČENE TOPLOTNE ENERGIJE Član 28. Cena toplotne energije iz toplovodne mreže po tarifnim stavovima i grupama određuju se u skladu sa Metodologijom za formiranje cena toplotne energije i usluga (Prilog 1.) koja je sastavni deo ovog tarifnog sistema. Procedura za usvajanje cena kao i izmene istih određena je u Prilogu 2. i čini sastavni deo ovog tarifnog sistema. Pri određivanju cena toplotne energije i usluga po tarifnim stavovima i grupama uzimaju se u obzir opšta politika cena i planovi razvoja sistema toplifikacije grada Kruševca. Član 29. Cenovnik standardnih i nestandardnih usluga donosi energetski subjekt uz pribavljenu saglasnost Gradskog Veća grada Kruševca. Energetski subjekt može povećati odnosno smanjiti cene toplotne energije u slučaju povećanja odnosno smanjenja cene ulaznih energenata u skladu sa Metodologijom. Cenovnici usluga su javni.

8 8 VI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 30. Tarifni sistem se primenjuje na sve već sklopljene i nove odnose u vezi sa snadbevanjem toplotnom energijom. Član 31. Energetskom subjektu će se priznati opravdane cene toplotne energije i usluga i time ukinuti sve direktne subvencije najkasnije do (datum/godina). Do datuma iz 1. stava ovog člana lokalna samouprava će postojeće direktne subvencije energetskom subjektu postupno prevesti u ciljne subvencije, odnosno za pomoć socijalno ugroženim kupcima i time izmestiti socijalnu politiku iz preduzeća koja obavljaju energetske delatnosti. Član 32. Za delove sistema daljinskog grejanja (toplotne podstanice) gde nije uveden sistem merenja potrošnje toplotne energije, do uvođenja sistema merenja, primenjivaće se dosadašnji-paušalni sistem oračuna potrošnje toplotne energije. Član 33. Tarifni sistem stupa na snagu osmog dana Kruševca «. po objavljivanju u «Službenom grada Kruševac, Predsednik

9 9 P R I L O G 1. METODOLOGIJA ZA FORMIRANJE CENA 1. Cena za isporučenu toplotnu energiju je po pravilu sastavljena iz sledećih elemenata: varijabilnog dela, koji pokriva varijabilne troškove proizvodnje i distribucije toplotne energije i kupcu se obračunava kao cena za isporučenu količinu toplotnu energiju, izraženo u din/kwh, i fiksnog dela, koji pokriva fiksne troškove održavanja i funkcionisanja sistema i kupcu se obračunava kao cena za priključenu snagu, izraženo u din/kw/godini. 2. Varijabilni deo cene po pravilu obuhvata: 1) za samostalne proizvođače kao I za proizvođače koji su u istom energetskom subjektu koji obavla I distribuciju toplotne energij: troškove energenata (prirodni gas, EL lož-ulje, mazut, ugalj, drvo i drugo), troškove sopstvene potrošnje toplotne energije potrebne za rad proizvodnih uređaja, troškove električne energije za pogon pumpi ka primarnoj toplovodmoj mreži, troškove tekućeg održavanja, troškove vode i hemijske pripreme vode (HPV), ostali varijabilni troškovi. 2) za distributere toplotne energije: troškove nabavljene toplotne energije troškove električne energije za pogon pumpi na primarnoj toplovodnoj mreži, - troškove tekućeg održavanja, troškove vode i hemijske pripreme vode (HPV), - ostali varijabilni troškovi. 3. Fiksni deo cene po pravilu obuhvata: sve ostale operativne troškove sistema (kako za proizvođače tako i za distributere toplotne energije) i to: troškove materijala (bez troškova energenata, navedenih u 2. tački ovog priloga), troškove usluga, troškove rada, troškove investicionog održavanja, amortizaciju, ispravka vrednosti potraživanja, druge izdatke (troškove) poslovanja, izdatke financiranja.

10 10 Troškovi materiala uključuju pomoćni materjial, otpis polomljenog inventara, kancelarijski materijal i stručnu literaturu, popisne razlike za materijal, revalorizacije troškova potrošnje materijala i polomljenog inventara te druge troškove materijala. Troškovi usluga uključuju usluge za dobijanje energije, troškove transportnih usluga, zakupnine, povratne troškove u vezi sa radom, troškove usluga platnog prometa i bankarskih usluga, troškove intelektualnih usluga, premije osiguranja i troškove drugih usluga. Troškovi rada uključuju isplaćene plate po određenom kolektivnom ugovoru i sklopljenim individualnim ugovorima, svi pripadajći doprinosi i porezi kao i sa zakonom određena lična primanja (regres, ishrana, troškovi za prevoz na posao i drugo). Tekuće i investiciono održavanje mora omogućiti normalan rad sistema i njegovo korišćenje do kraja predviđenog životnog veka. Troškovi održavanja uključuju troškove nabavke rezervnih delova za postrojenja i uređaje, zamenske delove opreme i sredstva i material za održavanje osnovnih sredstava, kao i usluge u vezi sa održavanjem sredstava rada. Amortizacija se po pravilu obračunava po amortizacionim stopama, koje preporučuje --- (ili predlaže sam energerski subjekt). Ispravka vrednosti potraživanja uključuju otpise potraživanja do visine, koja ne prelaze 3% nivoa godišnje fakturirane realizacije. Drugi izgaci (troškovi) poslovanja obuhvataju davanja za zaštitu životne sredine, stipendije i davanja koja nisu zavisna od poslovnog rezultata. Izdaci financiranja obuhvataju sve izdatke, povezane sa finansiranjem osnovne delatnosti preduzeća, ako je osnovna delatnost preduzeća iz domena snadbevanja toplotnom energijom za potrebe daljinskog grejanja. Ako delatnosti iz domena snadbevanja toplotnom energijom za potrebe daljinskog grejanja predstavlja samo deo delatnosti određenog preduzeća, u izdatke finansiranja mogu biti uključeni samo izdaci financiranja koji proizilaze iz delatnosti snadbevanja toplotnom energijom za potrebe daljinskog grejanja. 4. Pored pokrivanja troškova poslovanja, navedenih u 2. i 3. tački ovog priloga, najbolje bi bilo kad bi cena toplotne energije I usluga takođe po pravilu obezbeđivala I stvaranje dobiti (profita), koja bi bila namenjen za daljnji razvoj I modernizaciju daljinskog sistema grejanja. Godišnju stopu dobiti/profita određuje/planira vlasnik odnosno osnivač u godišnjem plani preduzeća.

11 11 5. Promena varijabilnog dela cene za proizvođače, kako za samostalne tako i za one koji su u istom energetskom subjektu sa distributerom toplotne energije, se preračunva po sledećoj formuli: n VCp =VCop x Σ (aiei /Eoi ) i = 1 a1+ a2+... an = 1 Uz sledeće značenje: VCp = Nova cena za isporučenu količinu toplotne energije, u din/kwh (bez PDV-a), VCop= Izvorna cena za isporučenu količinu toplotne energije, u din/kwh (bez PDV), ai = Ponder pojedinačnih vrsta energenata u strukturi energenata za proizvodnju toplotne energije, Ei = Nova cena energenata u strukturi potrošenih energenata za proizvodnju toplotne Energije, Eoi = Izvorna cena energenata u strukturi potrošenih energenata za proizvodnju Toplotne energije. Izvorna cena za isporučenu toplotnu energiju (VCop) je cena toplotne energije, koja je bila određena za svakog proizvođača toplotne energije za daljinsko grejanje kao izvorna cena do usvajanja, odnosno stupanja na snagu ove metodologije. Nova cena za isporučenu toplotnu energiju (VCp) je cena, koja je izračunata na osnovu ove metodologije i menja se sa promenom ulaznih parametara. Izvorna cena energenta (Eoi) u strukturi energenata za proizvodnju toplotne energije je cena pojedinačnog energenta, koju je proizvođač toplotne energije plaćao u izvornom periodu. U cenu energenta moraju biti uključeni svi troškovi na paritetu Fco proizvođač toplotne energije i sva davanja (trošarine, CO2 takse). PDV nije uključen. Nova cena energenta (Ei) u strukturi energenata za proizvodnju toplotne energije je prosečna cena pojedinačnog energenta, koju proizvođač toplotne energije plaća u evidentiranom mesecu. U cenu energenta moraju biti uključeni svi troškovi na paritetu Fco proizvođač toplotne energije i sva davanja (trošarine, CO2 takse). PDV nije uključen. Ponderi (ai) predstavljaju udeo pojedinačnog energenta u strukturi energenata za proizvodnju toplotne energije. Zbir svih pondera odnosno udela mora biti jednak 100% odnosno 1. U zavisnosti od sistema za proizvodnju daljinske toplote mogu se upotrebljavati sledeći energenti:

12 12 prirogni gas EL loživo ulje mazut ugalj drvo otpadci električna energija za proizvodne potrebe i za pogon pumpi. Pored gore navedenih energenata je u ovu kategoriju radi lakšeg obračunavanja uključena takođe hemijska priprema vode (njena potrošnja odnosno gubici). U gornjoj formuli se uzima u obzir potrošnja onih energenata, koji imaju više od 2% udela u ukupnoj potrošnji svih energenata. 6. Promena variabilnog dela cene za distributera toplotne energije se preračunava po sledećoj formuli: n VCd =VCod x Σ (biei /Eoi ) i = 1 b1+ b bn = 1 Uz sledeće značenje: VCd = Nova cena za isporučenu toplotnu energij, u din/kwh (bez PDV), VC0d = Izvorna cena za isporučenu toplotnu energiju u din/kwh (bez PDV), bi = Ponder toplotne energije kao i energije i medija korišćenih za prenos toplotne energije, Ei = Nova cena za preuzetu toplotnu energiju kao i energiju i medij za prenos toplotne energije, Eoi = Izvorna cena za preuzetu toplotnu energiju kao i energiju i medij za prenos toplotne energije. Izvorna cena za isporučenu toplotnu energiju (VCod) je cena toplotne energije, koja je bila određena za svakog samostalnog distributera toplotne energije kao izvorna cena do usvajanja odnosno stupanja na snagu ove metodologije. Nova cena za isporučenu toplotnu energiju (VCd) je cena, koja je izračunata na osnovu ove metodologije i menja se sa promenom ulaznih parametara. Izvorna cena za preuzetu toplotnu energiju te energiju i medij za prenos toplote (Eoi) je cena ovih stavki, koje je distributer toplotne energije plaćao u izvornom

13 13 razdoblju. U cenu pojedinačnih stavki moraju biti uključeni svi troškovi i sva davanja (trošarine, CO2 takse). PDV nije uključen. Nova cena za preuzetu toplotnu energiju te energiju i medij za prenos toplote (Ei) je prosečna cena pojedinačnih stavki, koje distributer toplotne energije plaća u evidentiranom mesecu promene. U cenu pojedinačnih stavki moraju biti uključeni svi troškovi i sva davanja (trošarine, CO2 takse). PDV nije uključen. Ponderi (bi) predstavljaju udeo pojedinih stavki u strukturi svih stavki. Zbir svih pondera odnosno udela mora biti jednako 100% odnosno 1. Pored gore navedenih stavki u ovu kategoriju je zbog lakšeg obračunavanja uključena takođe i hemijski pripremljena voda (njena potrošnja odnosno gubici). U gornjoj formuli se uzima u obzir potrošnja onih stavki, koje imaju više od 2% dudela u potrošnji svih stavki. 7. Nove cene za isporučenu toplotnu energiju (variabilni deo cene) se izračunavaju i usklađuju svakog meseca u odnosu na promene cena pojedinačnih energenata iz 2. tačke ovog priloga. 8. Za promene fiksnog dela cene za proizvođače, kako samostalne tako i one koji su u istom energetskom subjektu sa distributerom toplotne energije, kao i za distributere toplotne energije, izračunavanje se izvodo po sledećoj formuli: a + b = 1 Uz sledeća značenja: FC=FCo x ((( a x P/Po + b x I/Io ) 1 ) x k + 1 ) FC = Nova cena za priključenu snagu, u din/kw/godini (bez PDV), FCo = Izvorna cena za priključnu snagu, u din/kw/godini (bez PDV), P = Godišnji prosek mesečnih bruto plata u Republici Srbiji, Po = Izvorna mesečna bruto plata u Republici Srbiji, I = Indeks cena industrijskih proizvoda u Republici Srbiji u praćenom periodu, Io = Izvorni indeks cena industrijskih proizvoda u Republici Srbiji, a = Ponder mesečnih bruto plata u Republici Srbiji, b = Ponder indeksa cena industrijskih proizvoda u Republici Srbiji, k = korekcioni faktor. Izvorna cena za priključnu snagu (FC0) je cena za priključnu snagu, koja je bila za svakog proizvođača kao i samostalnog distributera toplotne energije određena kao izvorna cena do usvajanja odnosno do stupanja na snagu ove metodologije.

14 14 Nova cena za priključnu snagu (FC) je cena, koja je izračunata na osnovu ove metodologije i menja se sa promenom ulaznih parametara. Izvorna mesečna bruto plata u Republici Srbiji (Po) je izračunata kao prosek mesečnih bruto plata u zadnjih 12 meseci (od do (jednogodišnji period)) pre izvornog datuma za koji se određuje izvorna cena ( datum). Izvor podataka o visini mesečnih bruto plata je Statistički zavod Republike Srbije. Godišnji prosek mesečnih bruto plata u Republici Srbiji (P) je prosek objavljenih mesečnih bruto plata u Republici Srbiji u zadnjem 12-mesečnom periodu pre podnošenja zahteva za promenu cene. Izvor podatka o visini mesečnih bruto plata je Statistički zavod Republike Srbije. Izvorni indeks cena industrijskih proizvoda u Republici Srbiji (Io) je indeks cena industrijskih proizvoda u Republici Srbiji u izvornom periodu, preračunat na izvorni indeks -----(mesec) -----(godina) = 100. Izvor podataka o indeksu cena industrijskih proizvoda je Statistički zavod Republike Srbije. Indeks cena industrijskih proizvoda u Republici Srbiji u posmatranom periodu (I) je indeks cena industrijskih proizvoda u Republici Srbiji u zadnjem mesecu posmatranog perioda, preračunat na izvorni indeks. Izvor podataka o indeksu cena industrijskih proizvoda je Statistički zavod Republike Srbije. Ponder mesečnih bruto plata u Republici Srbiji (a) predstavlja udeo bruto plata u strukturi fiksnih troškova svakog proizvođača odnosno samostalnog distributera toplotne energije (Izvor: bilans uspeha energetskih subjekata u oblasti daljinskog grejanja u predhodnoj godini). Ponder indeksa cena industrijskih proizvoda u Republici Srbiji (b) predstavlja udeo ostalih fiksnih troškova (bez bruto plata ) u strukturi fiksnih troškova svakog proizvođača odnosno samostalnog distributera toplotne energije. Zbir pondera indeksa cena i pondera mesečnih bruto plata mora biti jednak 1. Korekcijski faktor k je 0, Nove cene za priključnu snagu (FC) se izračunavaju i usklađuju jedanput godišnje.

15 Način izračunavanja nove prosečne cene toplotne energije se obavlja po sledećoj formuli: n PC = Σ Ci Ki / Q i = 1 Sa sledećim značenjem: PC = Nova prosečna cena u din/kwh, Q = Zbir ukupno planirane prodaje toplotne energije u kwh u jednogodišnjem planskom periodu od predviđenog datuma stupanja na snagu promene varijabilnog ili fiksnog dela cene, Ci=1,...n = Cene po pojedinačnim kategorijama novog prodajnog cenovnika toplotne energije (isporučena količina toplotne energije + priključna snaga), K i=1,...n = Planske prodajne količine toplotne enargije I priključne snage po pojedinačnim kategorijama prodajnog cenovnika u periodu 1 godine od predviđenog datuma stupanja na snagu promene variabilnog ili fiksnog dela cene. U proračunu prosečne cene nije uključen PDV. KRITERIJUMI ZA ODREĐIVANJE VISINE NADOKNADE ZA PRIKLJUČAK NA TOPLOVODNU MREŽU Opšte odredbe 1. Sa ovim merilima i kriterijumima određuje se visina nadoknade za priključak na toplovodnu mrežu u vidu jednokratne nadoknade za priključivanje novih kupaca na toplovodnu mrežu kao i nadoknade za povećanje priključne snage postojećih kupaca. 2. Nadoknadu za priključak je dužan platiti investitor objekta, koji se prvi put priključuje na mesto preuzimanja odnosno svaki put kad povećava postojeću priključnu snagu na toplovodnu mreži. 3. Sredstva od nadoknade za priključak se sabiraju na poseban konto (naziv energetskog subjekta). Sredstva su namenjena za povećanje kapaciteta i modernizaciju energetskih izvora i distributivnog sistema toplotne energije. U nadoknadu za priključak nisu uključeni investicioni troškovi izgradnje samog priključnog toplovoda i toplotne podstanice. Ove troškove, izuzimajući merne

16 16 uređaje, u celosti financira investitor objekta koji se priključuje na sistem daljinskog grejanja. Određivanje visine nadoknade za priključak 4. Visina nadoknade za priključak na toplovodnu mrežu se određuje na osnovu prikljčne snage objekta i uređaja i jednaka je visini od 50% (100%) prosečne mesečne bruto plate zaposlenog u Republici Srbiji ( koja je poslednja zvanično objavljena) za investitore/kupce koji prvi put priključuju objekte odnosno povećavaju ukupnu priključnu snagu objekta do 50 (20) kw. 5. Investitori /kupci, koji prvi put prikljčuju objekte odnosno povćavaju ukupnu priključnu snagu objekata preko 50 (20) kw, plaćaju nadoknadu za priključak na osnovu priključne snage, određene u projektu za dobijanje građevinske dozvole odnosno projekta izvedenih radova i iznosi: - 5 (10) % prosečne mesečne bruto plate zaposlenog u Republici Srbiji ( koja je poslednja zvanično objavljena) po 1 kw priključne snage za područja (grad/opština) predviđena za toplofikaciju ili - 10 (15) % prosečne mesečne bruto plate zaposlenog u Republici Srbiji ( koja je poslednja zvanično objavljena) po 1 kw priključne snage za područja (grad/opština) predviđena za gasifikaciju. Način plaćanja 6. Energetski subjekt (distributr toplotnom energijom) sklapa sa investitorom / kipcem ugovor o snadbevanju toplotnom energijom po izdavanju odobrenja za gradnju i prikljčivanje, a najkasnije 30 dana pre samog priključenja.. 7. Investitor /kupac plaća nadoknadu za priključak na toplovodnu mrežu najkasnije 15 dana pre priključivanja na mrežu. 8. Energetski subjekt može u slučaju neizmirene nadoknade za priključak obustaviti isporuku toplotne energije do plaćanja ukupnih kupčevih obaveza.

17 17 PRILOG 2. PROCEDURA USVAJANJA CENA 1. Energetski subjekt, koji obavlja ili počinje obavljati delatnosti snadbevanja toplotnom energijom (u daljnjem tekstu: energetski subjekt ), formira cenu toplotne energije i usluga na način, koji je određen uslovima snadbevanja i tarifnim sistemom, a proceduri iz ovog priloga, koja je njihov sestavni deo. 2. Izvorna cena (variabilni i fiksni deo cene) je cena bez PDV, formirana u skladu sa propisima, i važila je na dan (datum). 3. Određivanje prve izvorne cene ili promene izvorne cene odobrava (nadležni organ lokalne samouprave) na zahtev energetskog subjekta. Zahtev za odobravanje prve određene izvorne cene ili za premene izvorne cene mora sadržavati podatke iz 4. tačke ove procedure uredbe i elemente, koji su navedeni u 2. i 3. tački metodologije za formiranje cena (Prilig 1.). 4. Zahtev za odobravanje prve izvorne cene ili za promenu izvorne cene mora sadržati sledeće podatke: a) naziv i sedište energetskog subjekta sa navedenom delatnošću, za koju je energetski subjekt registrovan, kao i matični broj iz poslovnog registra, b) odgovarajući dokument-akt o imenovanju (osnivanju/poveravanju) privrednog društva za obavljanje delatnosti od opšteg interesa, c) ugovor o izdavanju koncesije, u slučaju da je energetski subjekt koncesionar, d) navođenje opštine, na čijem području se obavlja usluga navedenih delatnosti, e) cenovnik po vrstama usluga i vrstama kupaca bez PDV i sa PDV te prosečnu cenu bez PDV, koje se koriste na dan podnošenja zahteva, sa postotkom povećanja ovih cena u zadnjoj i predzadnj zaključenoj poslovnoj godini odnosno do datuma podnošenja zahteva, f) predloženi cenovnik po vrstama usluga i vrstama kupaca bez PDV i sa PDV, nove prosečne cene bez PDV, za koje se podnosi zahtev, sa datumom predviđenim za stupanje na snagu, i procenat povećanja prosečne cene, g) pregled fakturisane realizacije sa navođenjem količine prodate energije I usluga za pojedinačne vrste kupaca po pojedinačnim mesecima za zadnju i predzadnju zaključenu poslovnu godinu, odnosno do datuma podnošenja zahteva, h) navođenje troškova po vrstama energenata odnosno troškova proizvodnje toplote na pragu proizvodnih postrojenja za zadnju i predzadnju zaključenu poslovnu godinu,

18 18 i) pregled prihoda i rashoda te njihovu strukturu za proizvod odnosno uslugu, za koje se podnosi zahtev, za zadnju i predzadnju zaključenu poslovnu godinu odnosno do datuma podnošenja zahteva, j) bilans uspeha i bilans stanja za celo preduzeće za zadnju i predzadnju zaključenu poslovnu godinu, k) raniju soglasnost nadležnog organa lokalne samouprave. Energetski subjekt, koji započinje obavljanje delatnosti snadbevanja toplotnom energijom, u zahtevu ne prilaže podatke iz tački e), g), h), i) i j). Podatke iz tački a), b), c) i d) obveznik prilaže od prve prijave cena u godini odnosno od međugodišnjim promenama ovih podataka. Način izračunavasnja nove prosečne cene je naveden u 10. tački metodologije za formiranje cena (Prilog 1. ). 5. energetski subjekt može utvrditi povećanje cene u slučaju povećanja cene ulaznih energenata i mora usvajati smanjenje cene u slučaju smanjenja cena ulaznih energenata na način, kako je ji je definisano u tačkama 5. do 9. metodologije za određivanje cena (Prilog 1.). Za povećanje odnosno smanjenje cene energetski subjekt mora dobiti saglasnost ---- (nadležni organ lokalne samouprave). 6. Bez obzira na odredbe ove procedure energetski subjekt nije ovlašćen da promeni izvorne cene niti da povećava cene po metodologiji za formiranje cena, ako je prosečna cena toplotne energije za daljinsko grejanje bez PDV za period od 12 meseci (od ----meseca ---- god do zaključno sa mesecom god) premašila din/kwh.

TARIFNI SISTEM ZA OBRAČUN ISPORUČENE TOPLOTNE ENERGIJE ZA TARIFNE KUPCE. ("Sl. list grada Subotice", br. 39/2014 i 43/2014) I OPŠTE ODREDBE.

TARIFNI SISTEM ZA OBRAČUN ISPORUČENE TOPLOTNE ENERGIJE ZA TARIFNE KUPCE. (Sl. list grada Subotice, br. 39/2014 i 43/2014) I OPŠTE ODREDBE. TARIFNI SISTEM ZA OBRAČUN ISPORUČENE TOPLOTNE ENERGIJE ZA TARIFNE KUPCE ("Sl. list grada Subotice", br. 39/2014 i 43/2014) I OPŠTE ODREDBE Član 1 Tarifnim sistemom za obračun isporučene toplotne energije

Διαβάστε περισσότερα

UREDBU O NAKNADI ZA PODSTICANJE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I KOGENERACIJE. ( Službeni list CG, broj 8/14) Član 1

UREDBU O NAKNADI ZA PODSTICANJE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I KOGENERACIJE. ( Službeni list CG, broj 8/14) Član 1 Na osnovu člana 21 stav 5 Zakona o energetici ( Službeni list CG, br. 28/10 i 6/13), Vlada Crne Gore na sjednici od 23. januara 2014. godine donijela je: UREDBU O NAKNADI ZA PODSTICANJE PROIZVODNJE ELEKTRIČNE

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

SLUŽBENI LIST GRADA ČAČKA BROJ SEPTEMBAR GODINE

SLUŽBENI LIST GRADA ČAČKA BROJ SEPTEMBAR GODINE SLUŽBENI LIST GRADA ČAČKA BROJ 11 16. SEPTEMBAR 2011. GODINE Na osnovu člana 56. Zakona o lokalnim izborima («Sl. glasnik RS» broj 129/2007, 34/2010 Odluka US i 54/2011), člana 63. Statuta grada Čačka

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

I. OPĆE ODREDBE. tarifni modeli, tarifni elementi i tarifne stavke, način određivanja troškova i prihoda opskrbljivača,

I. OPĆE ODREDBE. tarifni modeli, tarifni elementi i tarifne stavke, način određivanja troškova i prihoda opskrbljivača, I. PĆE DREDBE Članak 1. vom Metodologijom za određivanje iznosa tarifnih stavki za opskrbu električnom energijom u okviru univerzalne usluge (u daljnjem tekstu: Metodologija) određuju se: ciljevi i načela

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA

UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA Troškovi Predstavljaju novčano izražena trošenja sredstava i rada. Postoji više različitih klasifikacija troškova, u zavisnosti od aspekta posmatranja. Vrste troškova U zavisnosti

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje EuroCons Group Karika koja povezuje Filtracija vazduha Obrok vazduha 24kg DNEVNO Većina ljudi ima razvijenu svest šta jede i pije, ali jesmo li svesni šta udišemo? Obrok hrane 1kg DNEVNO Obrok tečnosti

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Sistemi veštačke inteligencije primer 1 Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK ZA TARIFNU METODOLOGIJU I TARIFNE POSTUPKE

PRAVILNIK ZA TARIFNU METODOLOGIJU I TARIFNE POSTUPKE REGULATORNA KOMISIJA ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE - F E R K РЕГУЛАТОРНА КОМИСИЈА ЗА ЕЛЕКТРИЧНУ ЕНЕРГИЈУ У ФЕДЕРАЦИЈИ БОСНЕ И XЕРЦЕГОВИНЕ - Ф Е Р К PRAVILNIK ZA TARIFNU METODOLOGIJU

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVNI PODACI O KJKP TOPLANE-SARAJEVO d.o.o. FEBRUAR 2015

OSNOVNI PODACI O KJKP TOPLANE-SARAJEVO d.o.o. FEBRUAR 2015 OSNOVNI PODACI O KJKP TOPLANE-SARAJEVO d.o.o. FEBRUAR 2015 1 Tri osnovne funkcije 1. Zagrijavanje 49.928 stanova i 2.473 poslovnih prostora i objekata priključenih na sistem centralnog zagrijavanja 2.

Διαβάστε περισσότερα

TECHNOMER doo - Beograd

TECHNOMER doo - Beograd ELABORAT POTROŠNJE TOPLOTNE ENERGIJE ZAJEDNIČKIH CEVNIH VODOVA SA PRAVILNIKOM O RASPODELI TOPLOTNE ENERGIJE OBJEKTA NA ADRESI Mileva Marić Ajnštajn br. 78 TEHNIČKI USLOVI ZA URP TEHNIČKI USLOVI ZA ISPORUKU,

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

Korektivno održavanje

Korektivno održavanje Održavanje mreže Korektivno održavanje Uzroci otkaza mogu biti: loši radni uslovi (temperatura, loše održavanje čistoće...), operativne promene (promene konfiguracije, neadekvatno manipulisanje...) i nedostaci

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković Devizno tržište Devizni urs i devizno tržište Devizni urs - cena jedne valute izražena u drugoj valuti Promene deviznog ursa utiču na vrednost ative i pasive oje su izražene u stranoj valuti Devizni urs

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

Drugi zakon termodinamike

Drugi zakon termodinamike Drugi zakon termodinamike Uvod Drugi zakon termodinamike nije univerzalni prirodni zakon, ne važi za sve sisteme, naročito ne za neobične sisteme (mikrouslovi, svemirski uslovi). Zasnovan je na zajedničkom

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILA O RADU DISTRIBUTIVNOG SISTEMA TOPLOTNE ENERGIJE

PRAVILA O RADU DISTRIBUTIVNOG SISTEMA TOPLOTNE ENERGIJE 1 Na osnovu člana 144. Zakona o energetici ( Službeni glasnik Republike Srbije, Br. 84/04) Upravni odbor JKP "Energana" Sombor, na XXIII sednici održanoj dana 19. juna 2006. godine, a uz pribavljenu saglasnost

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

Unapređivanje sistema zarada - Stimulativne zarade

Unapređivanje sistema zarada - Stimulativne zarade Unapređivanje sistema zarada - Stimulativne zarade Sistem zarada Sistem zarada je skup pravila, procedura i resursa čija svrha je izračunavanje odgovarajuće zarade svakog pojedinca u preduzeću, zavisno

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE. AVGUST god.

MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE. AVGUST god. MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE AVGUST 2016. god. Izvještaj je urađen korišćenjem podataka aplikacije Market management- COTEE, GoogleEarth 1 81 GWh GWh 38 GWh 43 GWh RAZMJENA

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri

Διαβάστε περισσότερα

Testiranje statistiqkih hipoteza

Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza je vid statistiqkog zakljuqivanja koji se primenjuje u situacijama: kada se unapred pretpostavlja postojanje određene

Διαβάστε περισσότερα

OPŠTE USLOVE ZA ISPORUKU ELEKTRIČNE ENERGIJE. Član 1. (Primjena) Član 2. (Predmet Opštih uslova za isporuku električne energije)

OPŠTE USLOVE ZA ISPORUKU ELEKTRIČNE ENERGIJE. Član 1. (Primjena) Član 2. (Predmet Opštih uslova za isporuku električne energije) Na osnovu članova 14. i 52. Zakona o električnoj energiji ( Službene novine Federacije BiH broj 41/02, 24/05 i 38/05), i člana 5. Statuta Regulatorne komisije za električnu energiju Federacije Bosne i

Διαβάστε περισσότερα

ODREĐIVANJE POTROŠNJA ENERGIJA U GREJNOM SEZONU 0.1 OSNOVNI PODACI O NARUČIOCU. Mesto i adresa: Bačka Topola Broj telefona:

ODREĐIVANJE POTROŠNJA ENERGIJA U GREJNOM SEZONU 0.1 OSNOVNI PODACI O NARUČIOCU. Mesto i adresa: Bačka Topola Broj telefona: ODREĐIVANJE POTROŠNJA ENERGIJA U GREJNOM SEZONU.1 OSNOVNI PODACI O NARUČIOCU Ime i prezime narucioca: BAČKA TOPOLA Mesto i adresa: Bačka Topola Broj telefona: e-mail: Vrsta objekata: Staklenici Datum:

Διαβάστε περισσότερα

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. 1 Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. Pravilo 2. Svaki atribut entiteta postaje atribut relacione šeme pod istim imenom. Pravilo 3. Primarni ključ entiteta postaje

Διαβάστε περισσότερα

ODLUKU O MEDALJAMA I ŽETONIMA SLIČNIM KOVANICAMA EURA. Osnovna odredba. Član 1

ODLUKU O MEDALJAMA I ŽETONIMA SLIČNIM KOVANICAMA EURA. Osnovna odredba. Član 1 Na osnovu člana 44 stav 2 tačka 3, a u vezi sa članom 27 Zakona o Centralnoj banci Crne Gore ("Službeni list Crne Gore", broj 40/10, 46/10 i 06/13), Savjet Centralne banke Crne Gore, na sjednici održanoj

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

Na osnovu člana 20 Zakona o energetskoj efikasnosti ( Službeni list CG, broj 29/10), Ministarstvo ekonomije donijelo je

Na osnovu člana 20 Zakona o energetskoj efikasnosti ( Službeni list CG, broj 29/10), Ministarstvo ekonomije donijelo je Na osnovu člana 20 Zakona o energetskoj efikasnosti ( Službeni list CG, broj 29/10), Ministarstvo ekonomije donijelo je Pravilnik o graničnoj vrijednosti potrošnje energije za određivanje velikog potrošača,

Διαβάστε περισσότερα

Primena kogeneracije, ili kombinovane proizvodnje toplotne

Primena kogeneracije, ili kombinovane proizvodnje toplotne PT Inženjerska praksa G. JANKES, M. KOSTIĆ, M. SALETA, N. PETKOVIĆ, M. RADOSAVLJEVIĆ https://doi.org/10.24094/ptc.017.29.1.40 Kogeneracija u industriji korišćenjem gasnih motora Primena kogeneracije, ili

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

TESTIRANJE ZAPTIVENOSTI KANALSKIH MREŽA

TESTIRANJE ZAPTIVENOSTI KANALSKIH MREŽA 2. MEĐUNARODNI STRUČNI SKUP IZ OBLASTI KLIMATIZACIJE, GRIJANJA I HLAĐENJA ENERGIJA+ TESTIRANJE ZAPTIVENOSTI KANALSKIH MREŽA Dr Milovan Živković,dipl.inž.maš. Vuk Živković,dipl.inž.maš. Budva, 22-23.9.

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

PROIZVODNI KAPACITET

PROIZVODNI KAPACITET PROIZVODNI KAPACITET PROGRAMSKA ORIJENTACIJA PREDUZEĆA Proizvodno preduzeće mora doneti odluku o: 1. programu proizvodnje, 2. godišnjem obimu proizvodnje, 3. godišnjem kontinuitetu proizvodnje, 4. razvoju

Διαβάστε περισσότερα

TABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE

TABLICE AKTUARSKE MATEMATIKE Na temelju članka 160. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju («Narodne novine», br. 102/98., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02., 117/03., 30/04., 177/04., 92/05., 43/07., 79/07., 35/08., 40/10., 121/10.,

Διαβάστε περισσότερα

M E T O D O L O G I J U ZA UTVRĐIVANJE CIJENA, ROKOVA I USLOVA ZA PRUŽANJE POMOĆNIH USLUGA I USLUGA BALANSIRANJA PRENOSNOG SISTEMA ELEKTRIČNE ENERGIJE

M E T O D O L O G I J U ZA UTVRĐIVANJE CIJENA, ROKOVA I USLOVA ZA PRUŽANJE POMOĆNIH USLUGA I USLUGA BALANSIRANJA PRENOSNOG SISTEMA ELEKTRIČNE ENERGIJE 967. Na osnovu člana 43 stav 1 tačka 2 Zakona o energetici ("Službeni list" CG, broj 5/16) i člana 13 tačka 1 Statuta Regulatorne agencije za energetiku ( Službeni list CG", broj 15/16), Odbor Agencije,

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

TROŠKOVI PROIZVODNJE. Copyright 2004 South-Western/

TROŠKOVI PROIZVODNJE. Copyright 2004 South-Western/ TROŠKOVI PROIZVODNJE Šta su troškovi? Mikroekonomija se bavi ponudom, tražnjom i tržišnom ravnotežom. Prema zakonu ponude preduzeća su spremna da proizvedu i prodaju veću količinu nekog dobra kada je cena

Διαβάστε περισσότερα

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju

TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju TROŠAK KAPITALA Predmet: Upravljanje finansijskim odlukama i rizicima Profesor: Dr sci Sead Mušinbegovid Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju Sadržaj predavnaja: Trošak kapitala I. Trošak duga II.

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

RAZLIKA U CIJENI RAZLIKE U CIJENI U TRGOVINI UKUPNA RAZLIKA U CIJENI UKUPNA RAZLIKA U CIJENI

RAZLIKA U CIJENI RAZLIKE U CIJENI U TRGOVINI UKUPNA RAZLIKA U CIJENI UKUPNA RAZLIKA U CIJENI RAZLIKA U CIJENI RAZLIKE U CIJENI U TRGOVINI Služi za pokriće troškova poslovanja i ostvarenje dobiti; Troškovi poslovanja: materijalni troškovi; amortizacija; troškovi rada; ostali troškovi; Razlikujemo

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

*** **** policije ****

*** **** policije **** * ** *** **** policije * ** *** **** UVOD na i M. Damaška i S. Zadnik D. Modly ili i ili ili ili ili 2 2 i i. koja se ne se dijeli na. Samo. Prema policija ima i na licije Zakon o kaznenom postupku (ZKP)

Διαβάστε περισσότερα

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα