TECHNOMER doo - Beograd
|
|
- Αμάρανθος Αθανασίου
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 ELABORAT POTROŠNJE TOPLOTNE ENERGIJE ZAJEDNIČKIH CEVNIH VODOVA SA PRAVILNIKOM O RASPODELI TOPLOTNE ENERGIJE OBJEKTA NA ADRESI Mileva Marić Ajnštajn br. 78
2 TEHNIČKI USLOVI ZA URP TEHNIČKI USLOVI ZA ISPORUKU, UGRADNJU I OČITAVANJE UREĐAJA ZA REGISTROVANJE SOPSTVENE, POJEDINAČNE POTROŠNJE ENERGIJE Pod uređajima za evidentiranje individualne-sopstvene potrošnjetoplotne energije smatraju se: - delitelji troškova toplotne energije koji rade na principu indirektnog merenja odavanja energije grejnog tela zračenjem u daljem tekstu delitelji, - merila troškova toplotne energije koji vrše direktno merenje energije toplotnog medijuma (grejne vode) u daljem tekstu kalorimetri. 0. Uređaji moraju da poseduju dokaz o ispunjenju tehničkih karakteristika u skladu sa EN i to za: - delitelje EN834, - kalorimetre EN1434 i MID sertifikat 1. Uređaji moraju biti snabdeveni baterijskim napajanjem, koje omogućava radni vekod 5 god za kalorimetre, odnosno 10 god za delitelje. 2. Uređaji moraju podržavati daljinsko očitavanje podataka pomoću radio signala, M-bus komunikacije ili puls/radio komunikacije,omogućavajući očitavanje bez ulaska u prostorije korisnika. Ukoliko uređaj za očitavanje ne podržava prihvatanje radio signala direktno sa uređaja za sopstvenu potrošnju ili se koristi M-bus/puls komunikacijaugraditi kompletnu infrastrukturu potrebnu radi daljinskog očitavanja (spratni kolektori podataka i druga neophodna oprema). 3. Uređaji moraju podržavati opciju programiranja datuma preseka i prikazivati minimalno sledeće podatke na LCD ekranu: trenutnu vrednost, akumuliranu vrednost, info kod o stanju greške, zapamćeno vrednostza presečni datum. 4. Uređaji moraju posedovati softversku podršku za prepoznavanje manipulacije i pokušaja skidanja uređaja. Enkripcija radio signala mora biti omogućena. 5. Uređaji moraju da zadovolje standarde za klasu zaštitei to: za delitelje IP31 i kalorimetre IP Uređaji moraju biti ugrađeni na osnovu projektne dokumentacije sačinjene u skladu sa tehničkom dokumentacijom proizvođača. 7. Delitelji moraju podržavati programiranje snage i koeficijenata vrednovanja različitih tipova radijatora a u skladu sa normom EN 834. Napomena: 1. Delitelji troškova toplote se ne mogu primeniti u sistemima KGI: - sa skriveno vođenom cevnom mrežom (sistemi jednocevnog, dvocevnog-pauk, podnog i zidnog grejanja) - sa grejnim telima bez ventila, - sa ventilatorsko konvektorskim grejanjem. 2. Kalorimetri se ne mogu ugraditi u slučaju kada se grejna tela u prostorijama korisnika napajaju sa različitih usponskih vodova. 8. U okviru projektne dokumentacije izraditi elaborat o raspodeli toplotne energije sa projektovanim toplotnim gubicima zajedničke cevne mreže i definisanim modelom raspodele odnosno udelima potrošnje zajedničkih instalacija i sopstvene potrošnje grejnih tela u odnosu na izmerenu potrošnju na primarnom merilu.
3 TEHNIČKI OPIS Investitor Stambeng objekta u ul. Mileva Marić Ajnštajn br.78, Beograd, je GRADSKA UPRAVA GRADA BEOGRADA agencija za investicije, Beograd. Stambeni objekat sastoji se od: podruma (garaže, tehničke prostorije, toplotna podstanica), prizemlja, 6 (šest) etaža i potkrovlja. Ukupan broj stambenih jedinica raspoređenih po etažama objekta je 42 (četrdesetdva). Stambeni objekat u ul. Mileva Marić Ajnštajn br.78, snabdeva se toplotnom energijom iz primarne toplotne podstanice smeštene u podrumu objekta. Toplotna podstanica je priključena na sistem daljinskog grejanja JKP "Beogradske elektrane" preko indirektne toplotne podstanice i primarnog toplovoda, temperaturskog režima 140/75 C i nazivnog pritiska NP=25bar. Ukupno toplotno opterećenje toplotne podstanice za objekat u ul. Mileva Marić Ajnštajn br. 78 iznosi Q= W. U prostoriji toplotne podstanice instalirana je sledeća oprema: primarna toplotno predajna stanica JKP Beogradske elekrane (koja sadrži primarno merilo toplotne energije). lemljeni razmenjivač toplote proizvođača TRACO, tip LSL1-30, kapaciteta Q=213 kw. za cirkulaciju vode kroz instalaciju radijatorskog grejanja ugrađene su radna i rezervna cirkulacione pumpe proizvođača GRUNDFOS, tip MAGNA UPE F. za održavanje pritiska u instalaciji ugrađena je ekspanziona posuda proizvođača TRACO Tip n-250/6, zapremine V=250L. za merenje i regulaciju protoka vode na povratnom vodu u toplotnoj podstanici ugrađen je merno regulacioni ventil. Ventilacija toplotne podstanice: izveden je dovod svežeg vazduha kanalskim ventilatorom, a odvod vazduha je prestrujavanjem u prostor garaže. Cevna mreža polazi iz toplotne podstanice u nivou podruma i horizontalno vidno vodi ispod plafona podruma i prizemlja (delom zajedničkim hodnikom, a delom kroz stambene jedinice), a zatim se preko 32 vertikale vodi razvodna mreža sa koje se odvajaju priključci za snabdevanje toplotnom energijom pojedinačnih grejnih tela i cevnih registrara. Instalacija centralnog grejanja objekta izvedena je kao dvocevni sistem. Kao radijatorska armatura ugrađeni su termostatski ventili sa pripadajućim termostatskim glavama. Kao grejna tela ugrađeni su aluminijumski radijatori tipa "FOKUS" proizvođača CINI doo, a u kupatilima i hodnicima su ugrađeni cevni registri, odgovarajućih dimenzija. Registrovanje sopstvene-pojedinačne potrošnje toplotne energije za stambene jedinice predviđeno je preko merila toplotne energije DELITELJA TOPLOTE proizvođača "Techem" Tip Data III (dokumentacija u prilogu) ugrađenih na svakom grejnom telu stambene jedinice, osim na cevnim registrima hodnika i kupatila. Temperaturski (proračunski) režima rada grejne instalacije je 90/70 C.
4 Izolacija cevne mreže i opreme: Cevna mreža u toplotnoj podstanici, horizontalni razvod u podrumu i hodničkom delu prizemlja izolovani su odgovarajućom termičkom cevnom izolacijom (Mineralna vuna u oblozi od Al) debljine 40mm. Usponski vodovi koji prolaze kroz stambene jedinice (vertikale V1 V32) nisu izolovani. Toplotni razmenjivač, merno regulaciona i pregradna armatura u toplotnoj podstanici nije izolovana. Uvidom u projektnu dokumentaciju (Glavni mašinski projekat termotehničkih instalacija stambenog objekta u Beogradu, ul. Mileva Marić Ajnštajn br.78 urađen od strane firme Mašinoprojekt kopring doo, Ul. Dobrinjska 8a, Beograd), potvrde o Tehničkom prijemu termotehničkih instalacija izdate od strane JKP Beogradske elektrane, pregledom grejne instalacije obekta, ustanovljeno je da je objekat izgrađen u skladu sa propisima. Oznake stanova objekta u ul. Mileva Marić Ajnštajn br.78, grejne površine, toplotno opterećenje, specifično toplotno opterećenje, procentulno učešće pojedinačnog konzuma u ukupnom toplotnom opterećenju objekta (kolona F) i procentulno učešće pojedinačne površine u ukupnoj površini objekta (kolona G) prikazani su u Tabeli 1. SKUPŠTINA STANARA IZRADIO
5 A B C D E F G ETAŽA NAZIV Q A q Q A - - W m2 W/m2 % % STAMBENI PROSTOR Prizemlje STAN ,8 90,9 2,5 2,6 STAN ,8 93,2 2,7 2,7 STAN ,3 124,5 2,5 1,9 STAN ,6 90,6 1,6 1,7 STAN ,7 95,9 3,4 3,4 1. Sprat 2. Sprat 3. Sprat 4. Sprat 5. Sprat 6. Sprat 6. i 7. Sprat STAN ,6 102,7 2,7 2,5 STAN ,6 82,7 2,1 2,4 STAN ,6 92,8 1,7 1,7 STAN ,3 94,1 1,9 1,9 STAN ,6 81,1 1,4 1,7 STAN ,5 89,7 3,3 3,5 STAN ,6 93,1 2,4 2,5 STAN ,6 82,7 2,1 2,4 STAN ,6 92,8 1,7 1,7 STAN ,3 91,0 1,8 1,9 STAN ,6 77,6 1,4 1,7 STAN ,3 114,2 3,2 2,6 STAN ,6 93,1 2,4 2,5 STAN ,6 82,7 2,1 2,4 STAN ,6 92,8 1,7 1,7 STAN ,3 91,0 1,8 1,9 STAN ,6 77,6 1,4 1,7 STAN ,5 86,3 3,2 3,5 STAN ,6 93,1 2,4 2,5 STAN ,6 82,7 2,1 2,4 STAN ,6 92,8 1,7 1,7 STAN ,3 97,3 1,9 1,9 STAN ,6 77,6 1,4 1,7 STAN ,5 86,3 3,2 3,5 STAN ,6 93,1 2,4 2,5 STAN ,6 82,7 2,1 2,4 STAN ,6 92,8 1,7 1,7 STAN ,3 91,0 1,8 1,9 STAN ,6 77,6 1,4 1,7 STAN ,5 88,0 3,2 3,5 STAN ,6 109,9 2,9 2,5 STAN ,6 94,8 2,4 2,4 STAN ,1 91,4 1,8 1,9 STAN ,9 126,5 4,4 3,3 STAN ,9 107,7 3,9 3,4 STAN ,8 96,4 3,7 3,6 STAN ,6 118,0 4,6 3, ,5 94,2 100,0 100,0 SUMA: ,21 100,00 100,00 UKUPNI KONZUM ZA OBJEKAT: UKUPNA GREJNA POVRŠINA ZA OBJEKAT: TEMP. REŽIM UNUTRAŠNJE INSTALACIJE: W 2260 m2 90/70 C
6 ELABORAT Zadatak elaborata jeste da empirijskim proračunom odredi gubitke toplotne energije u zajedničkoj instalaciji objekta čijom potrošnjom nije moguće upravljati. Definicije: Primarno merilo toplotne energije, merni uređaj ugrađen u primarnoj toplotnoj podstanici isporučenoj od strane JKP Beogradske elekrane. Preko njega se meri ukupna količina toplotne energije (TE) predata toplotnoj podstanici objekta. Primarno merilo toplotne energije očitavaju predstavnici JKP Beogradske elektrane, mesečno u grejnoj sezoni. Sekundarna merila toplotne energije - delitelji toplote su merni uređaji ugrađeni na svakom grejnom telu stambene jedinice. Sekundarnim merilima toplotne energije indirektno se meri količina toplotne energije (SE) predata svakom grejnom telu stambene jedinice. Pokazivanja sekundarnih merila toplotne energije očitavaju predstavnici preduzeća Technomer doo, Tetovska br. 54, Beograd, sa kojim će investitor/skupština stanara zaključiti Ugovor o očitavanju uređaja za raspodelu potrošnje toplotne energije mesečno u grejnoj sezoni. Pojedinačna potrošnja toplotne energije (Huk) je količine toplotne energije utrošenog za grejanje objekta. Zajednička potrošnja toplotne energije (Hzaj) je deo toplotne energije utrošen za grejanje zajedničkih prostorija objekta, a koju nisu registrovali sekundarni merači za raspodelu toplotne energije. Registrovana potrošnja (SE) jeste potrošnja toplotne energije stambenih jedinica u objektu koju su registrovali sekundarni merači toplotne energije. Sopstvena potrošnja (Hpj) jeste ukupno raspodeljena potrošnja toplotne energije pojedinih stambenih jedinica u objektu koja služi kao osnov za fakturisanje. Način raspodele potrošnje toplotne energije Preko primarnog merila toplotne energije (mernog uređaja ugrađenog u primarnom delu toplotne podstanice) meri se ukupna količina toplotne energije predata kućnoj grejnoj instalaciji objekta od strane JKP Beogradske elektrane i obeležava se sa TE (kwh). Primarno merilo toplotne energije očitavaju predstavnici JKP Beogradske elektrane, mesečno u grejnoj sezoni. Preko sekundarnih merila toplotne energije indirektno se meri količina toplotne energije predata stambenim jedinicama objekta i obeležava se sa SE1, SE2 (kwh). Zbir mesečnih očitavanja sekundarnih merila toplotne energije i toplotna energija očitana primarnim merilom razlikovaće se iz nekoliko razloga: usled pomerenog vremena očitavanja, iako će se sva merila očitavati isti dan ona se ne očitavaju istovremeno. Razlika u očitavanju podataka od nekoliko sati može izazavati osetnu razliku pogotovo u decembru, januaru i februaru, greška merenja usled loše ugrađenih temperaturskih sondi i gubitak toplotne energije (u toplotnoj podstanici, neizolovani razmenjivač toplote, zajednički cevni vodovi i neizolovani spratni ormari sa pripadajućom armaturom).
7 Pojedinačna potrošnja toplotne energije objekta (H UK) određuje se tako što se pojedinačno pokazivanje sekundarnog merila množi količnikom potrošnje toplotne energije primarnog merila (TE) i sume pokazivanja sekundarnih merila (SE) H uk=se 1-n x (TE / (SE 1-n)) Zajednička potrošnja toplotne energije objekta (H zaj) nastaje usled gubitaka toplotne energije (u toplotnoj podstanici, neizolovani razmenjivač toplote, zajednički cevni vodovi i neizolovani spratni ormari sa pripadajućom armaturom). ZAJEDNIČKI CEVNI VODOVI Prečnik Obim Koef. prolaza.toplote Dužina Srednja temp. fluida Temp. okoline Snaga (mm) (mm) (W/m2K) m (C) (C) (W) V1 21,3 66, V2 26,9 84, V3 26,9 84, V4 26,9 84, ,3 66, V ,3 66, V5 (CR) 33,7 105,818 12, V ,3 66, V6 (CR) 33,7 105,818 12,
8 Prečnik Obim Koef. Dužina Srednja temp. Temp. prolaza.toplote fluida okoline Snaga (mm) (mm) (W/m2K) m (C) (C) (W) V7 26,9 84, ,3 66, V ,3 66, V8 33,7 105, ,9 84, V ,3 66, V9 26,9 84, V ,3 66, V10 33,7 105,818 12, V ,3 66, V11 33,7 105,818 12, V11.1. V12 26,9 84, ,3 66, V ,3 66, V13 26,9 84, ,3 66, V ,3 66, V14 21,3 66, V ,3 66, V15 33,7 105,818 12, V16 33,7 105,818 12,
9 Prečnik Obim Koef. prolaza.toplote Dužina Srednja temp. fluida Temp. okoline Snaga (mm) (mm) (W/m2K) m (C) (C) (W) V17 26,9 84, ,3 66, V ,3 66, V18 26,9 84, V ,3 66, V19 33,7 105, ,9 84, V ,3 66, V20 26,9 84, V ,3 66, V21 33,7 105,818 12, V ,7 105,818 12, V22 33,7 105,818 12, V23 33,7 105,818 12, V24 26,9 84, ,3 66, V ,3 66, V25 26,9 84, ,3 66, V ,3 66,
10 Prečnik Obim Koef. prolaza.toplote Dužina Srednja temp. fluida Temp. okoline Snaga (mm) (mm) (W/m2K) m (C) (C) (W) V26 33,7 105,818 12, V27 26,9 84, ,3 66, V , V28 26,9 84, ,3 66, V ,3 66, V29 26,9 84, ,3 66, V30 21,3 66, V ,3 66, V31 26,9 84, V ,3 66, V32 33,7 105,818 12, Topl.pods tanica 76,1 238,954 0, Hor. Podrum 76,1 238,954 0, ,4 133,136 0, ,7 105,818 0, ,9 84,466 0, ,3 66,882 0, Hor. Prizemlje 76,1 238,954 0, ,3 189,342 0, ,3 151,662 0, ,4 133,136 0,
11 Prečnik Obim Koef. prolaza.toplote Dužina Srednja temp. fluida Temp. okoline Snaga (mm) (mm) (W/m2K) m (C) (C) (W) 33,7 105,818 0, ,9 84,466 0, Hor. Prizemlje 48,3 151, ,7 105, ,9 84, ,3 66, Hor. VI sprat 26,9 84, SUMA: Snaga zajedničke cevne mreže za objekat (Q CM): W Zajednička potrošnja objekta izražava se kao procenat od ukupne potrošnje: gde je: H GUB = (1- ηuk) 100% H GUB = (1 0,590) x 100% = 40,99 % η UK ukupan stepen korisnog dejstva sistema transporta, prenosa i registrovanja toplotne energije između primarnog mernog mesta isporuke toplotne energije i uređaja za raspodelu namenjenog za registrovanje sopstvene pojedinačne potrošnje. η UK = η TS η CM η SO η UK = 0,970x0,621x0,98= 0,590 η TS stepen korisnosti toplotne podstanice η CM stepen korisnosti cevne mreže η SO stepen korisnosti opreme i armature na mestu registrovanja sopstvene potrošnje η CM = (Q GT - Q CM) / Q GT η CM = ( )/ = 0,621 gde je: Q GT instalisana snaga objekta Q GT = W Q CM snaga zajedničke cevne mreže objekta Q CM = W η TS - usvojena vrednost 0,970 η CM - izračunata vrednost 0,621 η SO - usvojena vrednost 0,98
12 Za izradu ovog elaborata usvojeno je da veličina zajedničke potrošnje toplotne energije objekta (odnosno neregistrovani gubitak toplote) bude 40,99 % odnosno Qzaj= W. Zbirna zajednička potrošnja toplotne energije može se tačno utvrditi po isteku grejne sezone, a nakon nekoliko sezona ona će težiti nekoj vrednost. U skladu sa tim usvojena vrednost zajedničke potrošnje toplotne enrgije će se korigovati ukoliko se pokaže da odstupa od izračunate, nakon prve ili više grejnih sezona. Zajednička potrošnja toplotne energije objekta deli se na sve stanove u zgradi srazmerno procentualnom učešću grejne površine stana ili poslovnog prostora u ukupnoj grejnoj površini objekta (kolona G u tabeli 1.). Hzaj.pj = Hzaj x (Ppj/Pob) P pj grejna površina stana ili lokala P ob ukupna grejna površina objekta Hzaj = Qzaj x hteor.spec hteor.spec - teorijske specifične mesečne potrošnje Registrovana potrošnja toplotne energije stanova i lokala (SE) dobija se mesečnim očitavanjem sekundarnih merila toplote energije. Sopstvena potrošnja Hsop = Huko Hzaj Sopstvena potrošnja prostorne jedinice Hsop.pj=SE1-n x (Hsop/ ΣSE1 n) Raspodeljena potrošnja za prostornu jedinicu Sabiranjem zajedničke i sopstvene potrošnje dobija se ukupno raspodeljena potrošnja za svaku prostornu jedinicu. Hpj = Hsop.pj + Hzaj.pj Elaborat o raspodeli potrošnje toplotne energije za stambeni objekat u ul. Mileva Marić Ajnštajn br.78, Beograd sastavni je deo Ugovora o očitavanju uređaja za raspodelu potrošnje toplotne energije zaključenog između Skupštine stanara ul. Mileva Marić Ajnštajn br.78, Beograd i preduzeća TECHNOMER doo, Tetovska br.54, Beograd. ELABORAT IZRADIO SKUPŠTINA STANARA TECHNOMER doo
13 PRAVILNIK O RASPODELI TOPLOTNE ENERGIJE I-Opšte odredbe Član 1 Ovim pravilnikom definišu se raspodele potrošnje: - toplotne energije za zagrevanje prostornih jedinica (u daljem tekstu toplotna energija za grejanje) II-Pojmovi Član 2 Prostorna jedinica je definisan kao prostor stambene ili poslovne namene koji se kao takav vodi kao jedinstvena i ne deljiva celina. Organ upravljanja zgradom je definisan kao Skupština / Savet stanara koji čine vlasnici stanova i drugih posebnih delova zgrade. Korisnik je definisan kao vlasnik ili zakupac prostorne jedinice za koju se vrši raspodela potrošnje. Firma za očitavanje i raspodelu je definisana kao pravno lice koje za potrebe organa upravljanja zgradom vrši uslugu očitavanja uređaja zaraspodelu potrošnje i raspodelu utroška. Uređaj za raspodelu potrošnje (URP) predstavlja uređaj za registrovanje sopstvene pojedinačne potrošnje i po konstrukciji može biti definisan kao delitelj za registrovanje toplotne energije (u daljem tekstu delitelj ), kalorimetar za registrovanje toplotne energije (u daljem tekstu kalorimetar ). III-Raspodela potrošnje toplotne energije na nivou predajne stanice Član 3 Očitavanje potrošnje toplotne energije na primarnim merilima vrši isporučioc toplotne energije. Očitavanja se vrše na početku svakog meseca i prilikom promene cena. U slučaju kvara primarnog merila, isporučilac toplotne energije daje procenu stanja na osnovu potrošnje iz prethodnih sezona. Razlika između dva uzastopna očitana ili procenjena stanja predstavlja potrošnju koja se raspodeljuje. Član 4 Očitavanje uređaja za raspodelu i raspodelu toplotne energije na nivou podstanice vrši pravno lice angažovano od strane organa upravljanja objektom. Očitavanja se vrše na početku svakog meseca i prilikom promene cena. Razlika između dva uzastopna očitana ili procenjena stanja predstavlja potrošnju koja se raspodeljuje. Član 5 Nivo raspodele, definiše odnos-broj raspodele utrošene toplotne energije između potrošnje očitane na primarnom merilu i posmatranog prostora odnosno pripadajućeg uređaja za koji se vrši raspodela. Ukoliko je na predajnu stanicu priključeno više objekata ili građevinskih celina i ukoliko su na zasebnim granama u podstanici ugrađeni URP-kalorimetri, raspodela troškova toplotne energije se vrši prema učešću razlike očitanih stanja između dva uzastopna čitanja na posmatranom uređaju i sume razlika očitanih stanja na svim uređajima za raspodelu u predajnoj stanici. U navedenom slučaju, raspodela u predajnoj stanici predstavlja prvi nivo raspodele. Raspodela unutar objekta ili građevinske celine predstavlja drugi nivo raspodele. Ukoliko je na predajnu stanicu priključeno više objekata ili građevinskih celina i ukoliko su na zasebnim granama u podstanici ugrađeni URP-kalorimetri u kvaru, raspodela troškova toplotne energije se vrši prema učešću zagrevane površine objekta u sumi svih zagrevanih površina objekata priključenih na predajnu stanicu. U navedenom slučaju, raspodela u predajnoj stanici predstavlja prvi nivo raspodele. Raspodela unutar objekta ili građevinske celine predstavlja drugi nivo raspodele.
14 Ukoliko je na predajnu stanicu priključen jedan ili više objekata ili građevinska celina, a u podstanici nije moguća ili nije izvršena ugradnja URP-kalorimetara po granama, onda se utrošena toplotna energija izmerana na primarnom merilu raspodeljuje u potpunosti na priključene objekte, odnosno svi objekti se tretiraju kao jedan celina-objekat. U konkretnom slučaju, ako je više priključenih objekata predstavljeno sa više organa upravljanja-skupština stanara onda je za raspodelu potrošnje prema očitavanju URP neophodna odluka svih skupština stanara priključenih na predmetnu podstanicu. U navedenom slučaju, obzirom da nema raspodele potrošnje u podstanici raspodela unutar objekata ili građevinskih celina predstavlja prvi nivo raspodele. Očitavanje uređaja za raspodeli i raspodelu toplotne energije na nivou podstanice vrši pravno lice angažovano od strane organa upravljanja objektom. Član 6 Očitavanje uređaja za raspodelu i raspodelu energije vrši pravno lice angažovano od strane organa upravljanja objektom. Očitavanja se vrše na početku svakog meseca i prilikom promene cena. Razlika između dva uzastopna očitana ili procenjena stanja predstavlja potrošnju koja se raspodeljuje. IV-Potrošnja toplotne energije zajedničke instalacije i prostora u kojima nije moguće registrovato očitavanje URP-a Član 7 Ukupna potrošnja toplotne energije u objektu sastoji se od potrošnje zajedničke instalacije i sopstvene potrošnje. Potrošnja zajedničke instalacije predstavlja toplotnu energiju u KGI koju nije moguće registrovati a emituje se u zajedničkim cevnim horizontalnim i usponskim vodovima i cevnim registrima. Količina ne registrovane a utrošene toplotne energije (potrošnja toplotne energije u zajedničkim cevnim vodovima) određuje se na osnovu proizvoda snage instalacije zajedničkih cevnih vodova i registara i vrednosti teorijske specifične mesečne potrošnje. Podatak o teorijskoj mesečnoj specifičnoj potrošnji određuje isporučilac toplotne energije. Navedena potrošnja zajedničke instalacije raspodeljuje se svakom prostoru u objektu (stan ili lokal) srazmerno grejnoj površini prostora. Ukoliko isporučioc toplotne energije ne dostavi podatak o mesečnoj teorijskoj specifičnoj potrošnji, u cilju određivanja potrošnje usvaja se prosečna vrednost teorijske specifične mesečne potrošnje za period od 20 godina prema prikazanoj tabeli. mesec oktobar novembar decembar januar februar Mart april kwh/kw IV-Model raspodele Član 8 Pojmovi: HUK H ZAJ H SOP - Potrošnja za raspodelu unutar objekta (kwh) Q h - Zajednička potrošnja u objektu (kwh) H ZAJ ZAJ TEOR. SPEC H H H SOP HUK H ZAJ - Ukupna sopstvena potrošnja za raspodelu (kwh) H H - Ukupno sopstvena potrošnja za prostore sa očitanim URP(kWh) SOP IMA Q SOP h SOP KV SOP KVi SOP TEOR.SPEC. - Sopstvena potrošnja za prostornu jedinicu sa neaktivnim ili H SOP H P UK KV SOPKVi neugrađenim URP (kwh) - Ukupna sopstvena potrošnja prostornih jedinica sa neaktivnim ili neugrađenim (kwh) - Ukupan broj podeljaka očitan na svim URP (kom.)
15 P i h H IMA H P SOPIMA UK h P - Ukupan broj podeljaka očitan na URP za jednu prostornu jedinicu (kom.) - Specifična potrošnja po jednom podeoku (kwh/kom) SOP IMAi IMA i - Sopstvena potrošnja za prostornu jedinicu sa očitanim URP (kwh) H H H H - Ukupno raspodeljena potrošnja za prostornu jedinicu (kwh) i ZAJi SOP IMAi SOP KVi Član 9 Raspodela potrošnje se vrši prema jednom od sledećih modela: Model A, svi stanovi i lokali imaju postavljene i aktivne URP Utrošak zgrade Ukupna potrošnja u objektu sastoji se iz potrošnje toplotne energije u zajedničkom kućnom razvodnom postrojenju i sopstvene potrošnje. Zajednička potrošnja u objektu Zajednička potrošnja se dobija kao proizvod snage instalacije zajedničkih cevnih vodova i registara i vrednosti teorijske specifične mesečne potrošnje. Svakoj prostornoj jedinici se dodeljuje vrednost zajedničke potrošnje prema procentualnom učešću zagrevane površine prostora u ukupnoj zagrevanoj površini objekta. Sopstvena potrošnja Sopstvena potrošnja u prostornim jedinicama u kojima su neaktivni ili nisu ugrađeni URP dobija se kao proizvod snage instalacije predmetnog prostora i vrednosti teorijske specifične mesečne potrošnje. Ukupna sopstvena potrošnja u prostorima sa aktivnim URP dobija se kao razlika Ukupne potrošnje na objektu, zajedničke potrošnje na objektu i sume sopstvenih potrošnji prostornih jedinica sa neaktivnim ili neugrađenim URP. Sopstvena potrošnja u prostorima sa aktivnim URP dobija se prema procentualnom učešću očitavanja na URP u vrednosti ukupne sopstvene potrošnje u prostorima sa aktivnim URP. Raspodeljena potrošnja za prostornu jedinicu Sabiranjem zajedničke i sopstvene potrošnje dobija se ukupno raspodeljena potrošnja za svaku prostornu jedinicu.
numeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραPOVEĆANJE STEPENA KORISNOSTI KOTLA I TEHNO- EKONOMSKA ANALIZA UGRADNJE UTILIZATORA NA VRELOVODNOM KOTLU SNAGE 116 MW NA TOPLANI KONJARNIK
POVEĆANJE STEPENA KORISNOSTI KOTLA I TEHNO- EKONOMSKA ANALIZA UGRADNJE UTILIZATORA NA VRELOVODNOM KOTLU SNAGE 116 MW NA TOPLANI KONJARNIK JKP BEOGRADSKE ELEKTRANE Vladimir Tanasić 1, Marko Mladenović 1
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραTARIFNI SISTEM ZA OBRAČUN ISPORUČENE TOPLOTNE ENERGIJE ZA TARIFNE KUPCE. ("Sl. list grada Subotice", br. 39/2014 i 43/2014) I OPŠTE ODREDBE.
TARIFNI SISTEM ZA OBRAČUN ISPORUČENE TOPLOTNE ENERGIJE ZA TARIFNE KUPCE ("Sl. list grada Subotice", br. 39/2014 i 43/2014) I OPŠTE ODREDBE Član 1 Tarifnim sistemom za obračun isporučene toplotne energije
Διαβάστε περισσότεραCenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.
Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραTip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656
TehniËki podaci Tip ureappeaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 66 Nazivna topotna snaga (na /),122,,28, 7,436,,47,6 1,16,7 Nazivna topotna snaga (na 60/) 4,21,,621, 7,23,,246,4 14,663,2
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραDrugi zakon termodinamike
Drugi zakon termodinamike Uvod Drugi zakon termodinamike nije univerzalni prirodni zakon, ne važi za sve sisteme, naročito ne za neobične sisteme (mikrouslovi, svemirski uslovi). Zasnovan je na zajedničkom
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραMJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE. AVGUST god.
MJESEČNI IZVJEŠTAJ SLUŽBE ZA TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE AVGUST 2016. god. Izvještaj je urađen korišćenjem podataka aplikacije Market management- COTEE, GoogleEarth 1 81 GWh GWh 38 GWh 43 GWh RAZMJENA
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραPRIKAZ REZULTATA EKSPLOATACIJE TOPLOTNE PUMPE(VAZDUH-VODA) MIDEA U UPRAVNOJ ZGRADI CIM GASA, SUBOTICA
PRIKAZ REZULTATA EKSPLOATACIJE TOPLOTNE PUMPE(VAZDUH-VODA) MIDEA U UPRAVNOJ ZGRADI CIM GASA, SUBOTICA Toplotna pumpa sa izdvojenim hidromodulom Kompaktna toplotna pumpa sa ugrađenom hidromodulom SADRŽAJ
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραUREĐAJI I OPREMA SISTEMA CENTRALNOG GREJANJA
UREĐAJI I OPREMA SISTEMA ENTRALNOG GREJANJA Kotlovi za centralno grejanje Podele kotlova prema grejnom fluidu : Grejni fluid je voda toplovodeni i vrelovodni kotlovi Grejni fluid je para parni kotlovi
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραSistemi centralnog grejanja
Sistemi centralnog grejanja Uređaji za grejanje: Pojedinačni (lokalni) Postrojenja za centralno grejanje Podele sistema centralnog grejanja prema: Nosiocu toplote (grejnom fluidu) na vodene, parne ili
Διαβάστε περισσότεραOpšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραPRAVILNIK O METROLOŠKIM USLOVIMA ZA MERILA NIVOA ZVUKA. ("Sl. list SRJ", br. 27/2001) Član 1
PRAVILNIK O METROLOŠKIM USLOVIMA ZA MERILA NIVOA ZVUKA ("Sl. list SRJ", br. 27/2001) Član 1 Ovim pravilnikom propisuju se metrološki uslovi koje moraju ispunjavati merila nivoa zvuka (fonometri, zvukomeri
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραPRAVILNIK o metrološkim uslovima za merila toplotne energije
SLUŽBENI LIST SRJ br.9/01 Na osnovu člana 33. stav 1. Zakona o mernim jedinicama i merilima ("Službeni list SRJ", br. 80/94, 28/96 i 12/98), direktor Saveznog zavoda za mere i dragocene metale propisuje
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραInformacioni list. VITOCAL 300-G Oznaka BWC 301.A06 do A17, WWC 301.A06 do A17. VITOCAL 300-G Oznaka BW 301.A06 do A45, WW 301.
VIESMANN VITOCAL 300-G Jednostepena i dvostepena toplotna pumpa kao toplotna pumpa zemlja/voda od 5,9 do 85,6 kw kao toplotna pumpa voda/voda od 7,9 do 117,8 kw Informacioni list Br. naruđbe;. i cene:
Διαβάστε περισσότεραTestiranje statistiqkih hipoteza
Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza je vid statistiqkog zakljuqivanja koji se primenjuje u situacijama: kada se unapred pretpostavlja postojanje određene
Διαβάστε περισσότερα100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραUvod u neparametarske testove
Str. 148 Uvod u neparametarske testove Predavač: Dr Mirko Savić savicmirko@ef.uns.ac.rs www.ef.uns.ac.rs Hi-kvadrat testovi c Str. 149 Koristi se za upoređivanje dve serije frekvencija. Vrste c testa:
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić
OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραOpća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava
Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog
Διαβάστε περισσότεραSOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE
1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότερα1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka
1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραSistemi veštačke inteligencije primer 1
Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραEuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje
EuroCons Group Karika koja povezuje Filtracija vazduha Obrok vazduha 24kg DNEVNO Većina ljudi ima razvijenu svest šta jede i pije, ali jesmo li svesni šta udišemo? Obrok hrane 1kg DNEVNO Obrok tečnosti
Διαβάστε περισσότεραTeorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd
Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f
Διαβάστε περισσότεραPRAVILA O RADU DISTRIBUTIVNOG SISTEMA TOPLOTNE ENERGIJE
1 Na osnovu člana 144. Zakona o energetici ( Službeni glasnik Republike Srbije, Br. 84/04) Upravni odbor JKP "Energana" Sombor, na XXIII sednici održanoj dana 19. juna 2006. godine, a uz pribavljenu saglasnost
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότερα3 SISTEMI CENTRALNOG GREJANJA
3 SISTEMI CENTRALNOG GREJANJA 3.1 UREĐAJI ZA GREJANJE Potrebna količina toplote za grejanje se u prostoriju dovodi preko uređaja za grejanje (ili sistemom za grejanje, ukoliko je u pitanju centralno snabdevanje
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραmreži kućne instalacije grejanja (radijatorsko ili vazdušno) ili pripreme potrošne tople vode. Toplotna
Kompak tne toplotne p o d s t a n i ce T oplotna podstanica pred- stavlja, pored toplotnog izvora i toplifikacione mreže, treći osnovni element sistema daljinskog grejanja. Namenjena je za regulisanu predaju
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραTERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1
OSNOVNI ZAKONI TERMALNOG ZRAČENJA Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine Ž. Barbarić, MS1-TS 1 Plankon zakon zračenja Svako telo čija je temperatura
Διαβάστε περισσότερα1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2
OPTEREĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 1.1. ROGOVI : * nagib krovne ravni : α = 35 º * razmak rogova : λ = 80 cm 1.1.1. STATIČKI
Διαβάστε περισσότεραProračunski model - pravougaoni presek
Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραLANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραODREĐIVANJE POTROŠNJA ENERGIJA U GREJNOM SEZONU 0.1 OSNOVNI PODACI O NARUČIOCU. Mesto i adresa: Bačka Topola Broj telefona:
ODREĐIVANJE POTROŠNJA ENERGIJA U GREJNOM SEZONU.1 OSNOVNI PODACI O NARUČIOCU Ime i prezime narucioca: BAČKA TOPOLA Mesto i adresa: Bačka Topola Broj telefona: e-mail: Vrsta objekata: Staklenici Datum:
Διαβάστε περισσότερα