HEMIJSKA RAVNOTEŽA.
|
|
- Ἥλιος Ζερβός
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 HEMIJSA RAVOTEŽA htt://
2 HEMIJSA RAVOTEŽA - regled Uslov hemjske ravnoteže Reverzblne hemjske reakcje arakterstke hemjske ravnoteže Termodnamčka, formalna koncentracona konstanta ravnoteže Hemjska ravnoteža u heterogenm sstemma Le Šateljeov rnc Utcaj temerature rtska na konstantu ravnoteže Termodnamčk uslov hemjske reakcje konstanta ravnoteže
3 Termodnamčka ravnoteža obuhvata: Mehančku ravnotežu - stanje u kome ne ostoj kretanja unutar sstema Termčku ravnotežu stanje u kome je temeratura konstantna u svm delovma sstema, odnosno ne ostoj renos tolote. Hemjsku ravnotežu - stanje u kome se sastav sstema ne menja, odnosno kolčne reaktanata rodukata ostaju u konstantom odnosu neogrančeno vreme, ukolko se soljašnj uslov ne romene. Ilustracja mehančke ravnoteže Ilustracja termčke ravnoteže 3
4 Hemjska ravnoteža je određena oštm termodnamčkm uslovma za ravnotežu sstema: Maksmum entroje r uslovma konstante unutrašnje energje temerature, S U,T Mnmum unutrašnje energje r uslovma konstantne zaremne entroje, U V,S Mnmum entalje r uslovma konstantnog rtska entroje, H,S Mnmm Helmholcove funkcje r uslovma konstantne zaremne temerature, A V,T Mnmum Gbsove funkcje r uslovma konstantnog rtska temerature, G,T
5 POVRATE (REVERZIBILE) HEMIJSE REACIJE Povratna hemjska reakcja (reverzblna reakcja) je hemjska reakcja u kojoj reaktant međusobno reaguju gradeć rozvode koj sto međusobno reaguju gradeć očetne reaktante. Reverzblna reakcja se sastoj od dve reakcje koje se odvjaju u surotnm smerovma: drektna reakcja - reakcja stvaranja rozvoda z reaktanata (najčešće reakcja u desno ) ovratna rekacja - reakcja stvaranja olaznh reaktanata z njhovh rozvoda (najčešće reakcja u levo ) Prmer reverzblne reakcje: H 4 Cl(s) H 3 (g) + HCl(g) 5
6 HEMIJSA RAVOTEŽA od ovratne reakcje u zatvorenom sstemu, nakon zvesnog vremena se usostavlja hemjska ravnoteža, kada su brzne drektne ovratne reakcje međusobno jednake. A + B C + D reaktant rozvod Homogena heterogena ravnoteža Homogena ravnoteža sv učesnc u hemjskoj reakcj (reaktant rozvod) su u stom agregatnom stanju Heterogena ravnoteža učesnc hemjske reakcje (rektant rozvod) nsu u stom agregatnom stanju 6
7 arakterstke ravnotežnog stanja: Pr konstantnm uslovma ravnotežno stanje je neromenljvo. Ravnoteža je okretna, jer ako romenom soljašnjh uslova zazovemo malu romenu ravnoteže, r restanku dejstva sstem će se vratt onovo u očetno stanje. Ravnotež se može rć sa obe strane od reaktanata od rodukata. Ravnoteža je dnamčka, a su stoga značajn arametr koj utču na brznu reakcje. 7
8 ako je aoleon omogao da se otkrje reverzblnost reakcja? a CO 3 + CaCl CaCO 3 + acl CaCO 3 + acl a CO 3 + CaCl??? aoleon Bonaarte Claude Lous Berthollet 8
9 TERMODIAMIČA OSTATA RAVOTEŽE Termodnamčka (rava) konstanta ravnoteže redstavlja rozvod ravnotežnh aktvnost učesnka u hemjskoj reakcj odgnuth na odgovarajuće stehometrjske koefcjente. a, konstanta ravnoteže - rozvod a, aktvnost vrste u ravnotežnom stanju - stehometrjsk koefcjent vrste Termodnamčka konstanta ravnoteže je bezdmenzona velčna. Termodnamčka konstanta ravnoteže je oztvna velčna. Prmer: + A + A 3A3 4 A a a a a a a4 a a A hemjska oznaka vrste - stehometrjsk koefcjent vrste 9
10 FORMALA OSTATA RAVOTEŽE Formalna (rvdna) konstanta ravnoteže: formalna (rvdna konstanta ravnoteže), Π - rozvod P, arcjaln rtsak -tog gasa u ravnotežnom stanju rtsak čstog gasa u standardnom stanju - stehometrjsk koefcjent vrste Za dealan gas Prmer: Snteza amonjaka (Haber roces) ( g ) + 3H,( g ) H 3( g ) H 3, 53 bar - r T 4, 3 H
11 Prmer: asat zraz za konstantu ravnoteže sledećh reakcja:. O 4 (g) O (g) Izračunat vrednost konstante ravnoteže date reakcje ako je arcjaln rtsak O,56 atm arcjaln rtsak O 4,49 atm.. O 3 (g) 3O (g) 3. O (g) +Cl (g) OCl (g)
12 OCETRACIOA OSTATA RAVOTEŽE oncentracona konstanta ravnoteže: c c c c koncentracona konstanta ravnoteže rozvod c, koncentracja vrste u ravnotežnom stanju c koncentracja u standardnom stanju, občno jednčne vrednost - stehometrjsk koefcjent vrste Prmer: Esterfkacja srćetne kselne CH COOH + C H OH CH COOC H + 3 ( l) 5 ( l ) 3 5( l ) ( l) H O [ CH 3COOC H 5 ][ H O] [ CH COOH ][ C H OH ] 3 5
13 Prmer: asat zraz za konstantu ravnoteže sledećh reakcja:. Ag + (aq) + H 3 (aq) Ag[H 3 ] + (aq). HF (aq) + C O 4 - (aq) F - (aq) + H C O 4 (aq)
14 HEMIJSA RAVOTEŽA U HETEROGEIM SISTEMIMA A + B j j j A vrste u gasnoj faz B j vrste u kondezovanoj faz (tečna l čvrsta) aktvnost a j - stehometrjsk koefcjent Aktvnost čvrsth sustanc je jednaka. Prmer: () C( graft ) + H O CO + H ( g) ( g) ( g) 4 Π aco ah aco a H a, (ac ) a a a C H O H O CO H HO () CaCO CaO + CO 3( s) ( s) ( g) 3 a a CaO a CO, a ( CO a CaCO a 3 CaO a CaCO 3 ) CO P CO P P P P 4
15 Prmer: asat konstantu ravnoteže sledećh reakcja. PbCl (s) Pb + (aq) + Cl - (aq). AgBr(s) + ½ Cl (g) AgCl(s) + ½ Br (l) 3. acl(aq) + AgO 3 (aq) ao 3 (aq) + AgCl(s) 4. H 4 Cl(s) H 3 (g) + HCl(g)
16 Šta vrednost konstante ravnoteže znač? onstanta ravnoteže može mat vrednost već l manju od jedan. Šta taj broj znač?! Vrednost konstante ravnoteže daje nformacju o sastavu ravnotežne smeše. Velke vrednost konstante ravnoteže, >>, znače da ravnoteža lež udesno u ravnotežnoj smeš reovlađuju rodukt. Veoma male vrednost konstante ravnoteže, <<, znače da ravnoteža lež ulevo u ravnotežnoj smeš reovalđuju reaktant. >> << REATATI PROIZVODI REATATI PROIZVODI
17 UPOTREBA OSTATE RAVOTEŽE Određvanje ravnotežnog sastava reakcone smeše Prmer: Esterfkacja srćetne kselne CH COOH + C H OH CH COOC H + 3 ( l) 5 ( l ) 3 5( l ) ( l) selna Alkohol Estar Voda H O očetna kolčna ravnotežna kolčna ravnotežna koncentracja n,ks n,alk n,ks - n n,alk - n n n (n,ks n)/v (n,alk n)/v n/v n/v c ( n / V ) ( n / V ) n n ( n n) / V ( n n) / V ( n n) ( n n), ks, alk, ks, alk... Prmena u ndustrj, nr. snteza amonjaka
18 UTICAJ A OSTATU RAVOTEŽE Le Châteler-ov rnc: ada je ravnotežn sstem zveden z ravnoteže on će se reorganzovat na takav načn kojm će se obezbedt maksmalna neutralzacja zazvanh oremećaja. H. L. LeChâteler Utcaj koncentracje na konstantu ravnoteže Utcaj rtska na konstantu ravnoteže Utcaj temerature na konstantu ravnoteže
19 UTICAJ OCETRACIJE A OSTATU RAVOTEŽE Vrednost konstante ravnoteže nezavsna je od koncentracje reaktanata! Prmer: Esterfkacja srćetne kselne CH COOH + C H OH CH COOC H + 3 ( l) 5 ( l ) 3 5( l ) ( l) [ CH COOCH 5 ][ H O] [ CH COOH ][ C H OH ] 3 3 4, na T 5 H C O n,ks /mol n,alk /mol n,estar /mol n,voda /mol c,8,7,7 3,9,,667,667 4, 8,,966,966 3,9 Šta se dešava ako se u ravnotežnu reakconu smešu doda malo vode?
20 UTICAJ PRITISA A OSTATU RAVOTEŽE ln rg RT Π a, a, G RT r ln ln rg RT Van t Hoff-ova reakcona zoterma ( G ) ln r P T RT P T. r G konstanta ne zavs od rtska a je ln P Vrednost konstante ravnoteže nezavsna je od romene rtska! T ako orast rtska utče na hemjsku ravnotežu? Prmer: () Snteza amonjaka ( g ) + H,( g ) 3 H 3( g ) () Dsocjacja O 4 O O 4( g ) ( g )
21 UTICAJ TEMPERATURE A OSTATU RAVOTEŽE G RT r ln rg rh T rs rs rh ln R RT Van t Hoff-ova reakcona zohora ( ln ) H T P r RT l T ( ln ) H P r R Promena temerature vod romen oložaja ravnoteže koja se može defnsat vrednošću termodnamčke konstante ravnoteže! Za entalju reakcje nezavsnu od temerature (u oštem slučaju entalja reakcje se menja sa temeraturom): onstanta ravnoteže egzotermne reakcje (Δ r H < ) oada sa orastom temerature. Zavsnost ln od /T za reakcju: + O O Δ r H 8 kj mol Δ r S 6, kj mol onstanta ravnoteže endotermne reakcje (Δ r H > ) raste sa orastom temerature.
22 ako orast temerature utče na hemjsku ravnotežu? Endotermne reakcje rrast temerature favorzuje stvaranje rodukata Egzotermne reakcje rrast temerature favorzuje stvaranje reaktanata Prmer: () Snteza amonjaka ( g ) + 3H,( g ) H 3( g ) Δr Η 9,kJmol r T 5 C () Dsocjacja O 4 O4( g ) O( g ) endotermna reakcja
23 TERMODIAMIČI USLOV HEMIJSE REACIJE I OSTATA RAVOTEŽE Termodnamčk uslov sontanost reakcje u uslovma konstantnog rtska temerature: r G < 3
24 Odnos romene standardne slobodne energje konstante ravnoteže hemjske reakcje: r G - RTln r G >> << Reakcja je raktčno neostvarva r G > (u okoln vrednost blske nul) < Reakcja se ak rmetno ostvaruje r G << >> Reakcja se sontano ostvaruje 4
25 Odnos romene standardne entalje entroje konstante ravnoteže hemjske reakcje: r G r H - T r S - RTln Za r H r S nezavsne od temerature: r H < r S > r G < ( > ) za blo koju zabranu temeraturu Reakcja je termodnamčk moguća na svm T r H > r S > r G < ( > ) na všm temeraturama Reakcja je termodnamčk ovoljna na všm T r H < r S < r G < ( > ) na nžm temeraturama Reakcja je termodnamčk ovoljna na nžm T Temeraturska zavsnost članova jednačne r G r H - T r S za slučaj r H > r S > 5
26 Izračunavanje temerature na kojoj standardna Gbsova reakcona funkcja menja znak z oztvnog u negatvan, tj. znad koje se reakcja dešava sontano: r G r H T r S T r H S r Prmer: Ekstrakcja metalnog bakra z bakara(i) oksda omoću ugljenka Cu O + C Cu + CO ( S ) ( s) ( s) ( g ) r H 58. kjmol, S r 65 J - T 35 (79 C) r H, r S r r G G ( << ) ( > ) za T za T
27 HEMIJSA RAVOTEŽA - regled Hemjska ravnoteža se odnos na stanje u kome se drektna ovratna reakcja odvjaju stom brznom. onstanta ravnoteže se može zrazt kao - termodnamčka l rava konstanta ravnoteže - formalna l rvdna konstanta ravnoteže (za gasove) - koncentracona konstanta ravnoteže (za rastvore) Aktvnost čsth čvrsth sustanc tečnost je jednaka jednc a se ne uključuju u zraz za termodnamčku konstantu ravnoteže. Vrednost veća od znač da je ravnoteža omerena u smeru stvaranja rodukata da u ravnotežnoj smeš ma vše rodukata. Vrednost manja od znač da je ravnoteža omerena u smeru stvaranja reaktanata da u ravnotežnoj smeš ma vše reaktanata. 7
28 Prlog Izvođenje zraza za Termodnamčku (ravu) konstantu ravnoteže Formalnu (rvdnu) konstantu ravnoteže oncentraconu konstantu ravnoteže 8
29 HEMIJSA RAVOTEŽA - regled Uslov hemjske ravnoteže Reverzblne hemjske reakcje arakterstke hemjske ravnoteže Termodnamčka, formalna koncentracona konstanta ravnoteže Hemjska ravnoteža u heterogenm sstemma Le Šateljeov rnc Utcaj temerature rtska na konstantu ravnoteže Termodnamčk uslov hemjske reakcje konstanta ravnoteže 9
30 TERMODIAMIČA OSTATA RAVOTEŽE rg µ µ µ + RT ln a U ravnotež: Termodnamčka (rava) konstanta ravnoteže ( ln ) ln rg RT a RT a µ + µ + rg rg RT a + ln. G µ, r ln rg RT Π a, a, r G µ Δ r G reakcona Gbsova funkcja Δ r G standardna reakcona Gbsova funkcja - stehometrjsk koefcjent μ hemjsk otencjal vrste μ standardn hemjsk otencjal vrste R unverzalna gasna konstanta T temeratura a aktvnost vrste a, aktvnost vrste u ravnotežnom stanju ln rrodn logartam, tj. logartam sa osnovom e, e- raconalna konstanta - zbr П - rozvod 3
31 FORMALA OSTATA RAVOTEŽE FORMALA OSTATA RAVOTEŽE 3 a, Π Termodnamčka konstanta ravnoteže a aktvnost -tog gasa u smeš stehometrjsk koefcjent arcjaln rtsam -tog gasa u smeš rtsak čstog gasa u standardnom stanju f arcjalna fugasnost -tog gasa u smeš Ф koefcjent fugasnost -tog gasa u smeš f, Ф u standardnom stanju f, Ф u stanju ravnoteže f f a Φ Φ Za realan gas f f Π Φ Φ Π Φ Φ Π Π Φ,,,,, Ф maju konstantne vrednost za date uslove Za dealan gas Ф, Ф, * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * Π, Formalna (rvdna) konstantna ravnoteže * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * onstanta koefcjenta fugasnost Φ Φ Π Φ,
32 ( ) x x x x Π Π Π Π,,,,, Π Formalna (rvdna) konstantna ravnoteže: Za dealan gas:, x, nezavsno od x zavs od rtskom se može utcat na sastav ravnotežne reakcone smeše
33 OCETRACIOA OSTATA RAVOTEŽE, Formalna (rvdna) konstantna ravnoteže Π * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *, V n, RT Za dealan gas u ravnotež: n,, RT c, RT V * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * P RT c, P c / c ( ) c koncentracja u standardnom stanju, občno jednčne vrednost P c, c RT c P P c RT c, P c RT P c P c c c c oncentracona konstanta ravnoteže 33
34 Termodnamčka konstanta ravnoteže Π a, a, γ, c, c c, c,, (, ) c c γ γ γ c onstanta koefcjenta aktvnost ( γ, ) γ oncentracona konstanta ravnoteže c, c c γ c maju konstantne vrednost za date uslove Za dealan gas γ, γ, c 34
). Po njemu najveći hemijski afinitet imaju supstance čijim sjedinjavanjem dolazi do najvećeg smanjenja slobodne energije.
HEMIJSKA RAVNOTEŽA HEMIJSKI AFINITET SUPSTANCI: težnja da stupe u hemjsku reakcju. Ranje se smatralo da je krterjum afnteta brzna. Kasnje se ocena hemjskog afnteta davala na osnovu kolčne oslobođene toplote
Διαβάστε περισσότερα). Po njemu najveći hemijski afinitet imaju supstance čijim sjedinjavanjem dolazi do najvećeg smanjenja slobodne energije.
HEMIJSKA RAVNOTEŽA HEMIJSKI AFINITET SUPSTANCI: težnja da stupe u hemjsku reakcju. Ranje se smatralo da je krterjum afnteta brzna. Kasnje se ocena hemjskog afnteta davala na osnovu kolčne oslobođene toplote
Διαβάστε περισσότεραReverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA
OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE Hemjska termodnamka proučava promene energje (toplotn efekat) pr odgravanju hemjskh reakcja. MATERIJA ENERGIJA? Energja je dskontnualna
Διαβάστε περισσότεραMoguća i virtuelna pomjeranja
Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραKombinovanje I i II zakona termodinamike
Kombnovanje I II zakona termodnamke Gbsove jednačne Maksvelove relacje Džul-omsonov efekat Džul-omsonov koefcjent Džul-omsonova nverzona temperatura 1 11.3.00 3:3 M Kombnovanje I II zakona- Gbsove jednačne
Διαβάστε περισσότεραEkonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković
Ekonometrja 4 Ekonometrja, Osnovne studje Predavač: Aleksandra Nojkovć Struktura predavanja Nelnearne zavsnost Prmene u ekonomskoj analz Prmer nelnearne zavsnost Isptujemo zavsnost zmeđu potrošnje dohotka.
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραHeterogene ravnoteže taloženje i otapanje. u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima
Heterogene ravnoteže taloženje i otapanje u vodi u prisustvu zajedničkog iona u prisustvu kompleksirajućegreagensa pri različitim ph vrijednostima Ako je BA teško topljiva sol (npr. AgCl) dodatkom
Διαβάστε περισσότεραΟΜΟΣΠΟΝ ΙΑ ΕΚΠΑΙ ΕΥΤΙΚΩΝ ΦΡΟΝΤΙΣΤΩΝ ΕΛΛΑ ΟΣ (Ο.Ε.Φ.Ε.) ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ 2012. Ηµεροµηνία: Τετάρτη 18 Απριλίου 2012 ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ
ΟΜΟΣΠΟΝ ΙΑ ΕΚΠΑΙ ΕΥΤΙΚΩΝ ΦΡΟΝΤΙΣΤΩΝ ΕΛΛΑ ΟΣ (Ο.Ε.Φ.Ε.) ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ ΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ 0 Ε_.ΧλΘ(ε) ΤΑΞΗ: ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗ: ΜΑΘΗΜΑ: ΘΕΜΑ Α Β ΓΕΝΙΚΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ ΘΕΤΙΚΗ ΧΗΜΕΙΑ Ηµεροµηνία: Τετάρτη 8 Απριλίου
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA RAVNOTEŽA HEMIJSKA RAVNOTEŽA. N 2 O 4 (g) 2NO 2 (g) DINAMIČKA RAVNOTEŽA
DINAMIČKA RAVNOTEŽA U toku hemijske reakije konentraije reaktanata opaaju, konentraije proizvoa reakije rastu. Posle nekog vremena o početka reakije nema merljive promene konentraije reaktanata ili proizvoa
Διαβάστε περισσότεραPolarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam
Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραΘερμοχημεία Κεφάλαιο 2 ο
Θερμοχημεία Κεφάλαιο 2 ο Επιμέλεια: Παναγιώτης Αθανασόπουλος Χημικός Διδάκτωρ Πανεπιστημίου Πατρών 13 Χημικός Διδάκτωρ Παν. Πατρών 14 Τι είναι η χημική ενέργεια των χημικών ουσιών; Που οφείλεται; Μπορεί
Διαβάστε περισσότερα7. ΔΙΑΛΥΤΟΤΗΤΑ ΚΑΙ ΙΣΟΡΡΟΠΙΕΣ ΣΥΜΠΛΟΚΩΝ ΙΟΝΤΩΝ
7. ΔΙΑΛΥΤΟΤΗΤΑ ΚΑΙ ΙΣΟΡΡΟΠΙΕΣ ΣΥΜΠΛΟΚΩΝ ΙΟΝΤΩΝ Σχηματισμός ιζήματος χρωμικού μολύβδου(ιι) ΠΕΡΙΕΧΟΜΕΝΑ Η σταθερά γινομένου διαλυτότητας Διαλυτότητα και επίδραση κοινού ιόντος Υπολογισμοί καθίζησης Επίδραση
Διαβάστε περισσότεραĈetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.
Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijski oblik kompleksnog broja
Trgnmetrjsk blk kmpleksng brja Da se pdsetm: Kmpleksn brj je blka je realn de, je magnarn de kmpleksng brja, - je magnarna jednca, ( Dva kmpleksna brja su jednaka ak je Za brj _ je knjugvan kmpleksan brj.
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραΗΛΙΑΣΚΟΣ ΦΡΟΝΤΙΣΤΗΡΙΑ. Γενικής Παιδείας Χημεία Α Λυκείου ΥΠΗΡΕΣΙΕΣ ΠΑΙΔΕΙΑΣ ΥΨΗΛΟΥ ΕΠΙΠΕΔΟΥ. Επιμέλεια: ΒΑΣΙΛΗΣ ΛΟΓΟΘΕΤΗΣ
ΗΛΙΑΣΚΟΣ ΦΡΟΝΤΙΣΤΗΡΙΑ ΥΠΗΡΕΣΙΕΣ ΠΑΙΔΕΙΑΣ ΥΨΗΛΟΥ ΕΠΙΠΕΔΟΥ Γενικής Παιδείας Χημεία Α Λυκείου Επιμέλεια: ΒΑΣΙΛΗΣ ΛΟΓΟΘΕΤΗΣ e-mail: info@iliaskos.gr www.iliaskos.gr 1 57 1.. 1 kg = 1000 g 1 g = 0,001 kg 1
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραMetoda najmanjih kvadrata
Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj
Διαβάστε περισσότερα13. ΔΙΑΛΥΤΟΤΗΤΑ ΚΑΙ ΙΣΟΡΡΟΠΙΕΣ ΣΥΜΠΛΟΚΩΝ
13. ΔΙΑΛΥΤΟΤΗΤΑ ΚΑΙ ΙΣΟΡΡΟΠΙΕΣ ΣΥΜΠΛΟΚΩΝ ΠΕΡΙΕΧΟΜΕΝΑ Η σταθερά γινομένου διαλυτότητας Διαλυτότητα και επίδραση κοινού ιόντος Υπολογισμοί καθίζησης Επίδραση του ph στη διαλυτότητα Σχηματισμός συμπλόκων
Διαβάστε περισσότεραRešenje: U režimu praznog hoda generatora: I 1 0. Kako je unutrašnja otpornost generatora: R 0, biće: E U 1 100V. Kada se priključi otpornik:
. r raznom hodu eneratora zmeren je naon od 00 na njeovm rključcma. Kada se rključ otornk od k naon adne na 50. Odredt struje u oba slučaja, ems unutrašnju otornost eneratora. ešenje: režmu razno hoda
Διαβάστε περισσότεραΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)
ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ Φύση του σύμπαντος Η γη είναι μία μονάδα μέσα στο ηλιακό μας σύστημα, το οποίο αποτελείται από τον ήλιο, τους πλανήτες μαζί με τους δορυφόρους τους, τους κομήτες, τα αστεροειδή και τους μετεωρίτες.
Διαβάστε περισσότεραΠΡΟΑΓΩΓΙΚΕΣ ΕΞΕΤΑΣΕΙΣ Β ΤΑΞΗΣ ΕΝΙΑΙΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ ΠΕΜΠΤΗ 7 ΙΟΥΝΙΟΥ 2001 ΕΞΕΤΑΖΟΜΕΝΟ ΜΑΘΗΜΑ ΘΕΤΙΚΗΣ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ: ΧΗΜΕΙΑ ΣΥΝΟΛΟ ΣΕΛΙ ΩΝ: ΕΞΙ (6)
ΑΡΧΗ 1ΗΣ ΣΕΛΙ ΑΣ ΠΡΟΑΓΩΓΙΚΕΣ ΕΞΕΤΑΣΕΙΣ Β ΤΑΞΗΣ ΕΝΙΑΙΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ ΠΕΜΠΤΗ 7 ΙΟΥΝΙΟΥ 2001 ΕΞΕΤΑΖΟΜΕΝΟ ΜΑΘΗΜΑ ΘΕΤΙΚΗΣ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ: ΧΗΜΕΙΑ ΣΥΝΟΛΟ ΣΕΛΙ ΩΝ: ΕΞΙ (6) ΘΕΜΑ 1ο Στις ερωτήσεις 1.1-1.4, να γράψετε στο
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραU unutrašnja energija H entalpija S entropija G 298. G Gibsova energija TERMOHEMIJA I TERMODINAMIKA HEMIJSKA TERMODINAMIKA
HEMIJSKA TERMODINAMIKA Bavi se energetskim promenama pri odigravanju hemijskih reakcija. TERMODINAMIČKE FUNKCIJE STANJA U unutrašnja energija H entalpija S entropija Ako su određene na standardnom pritisku
Διαβάστε περισσότεραFUNKCIJE UTJECAJA I UTJECAJNE LINIJE
FUNKCIJE UTJECJ I UTJECJNE LINIJE Funkcje ujecaja ujecajne lnje korse se kod proračuna konsrukcja na djelovanje pokrenh operećenja. Zadaak: odred onaj položaj pokrenog operećenja koj će da najnepovoljnj
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραΜΑΓΔΑΛΗΝΗ ΕΠΙΚΟΥΡΟΣ ΚΑΘΗΓΗΤΡΙΑ ΤΜΗΜΑΤΟΣ ΧΗΜΕΙΑΣ
ΜΑΘΗΜΑ: «ΧΗΜΕΙΑ ΙΙ» Β ΕΞΑΜΗΝΟ (ΕΑΡΙΝΟ) Διδάσκουσα: ΣΟΥΠΙΩΝΗ ΜΑΓΔΑΛΗΝΗ ΕΠΙΚΟΥΡΟΣ ΚΑΘΗΓΗΤΡΙΑ ΤΜΗΜΑΤΟΣ ΧΗΜΕΙΑΣ Άδειες Χρήσης Το παρόν εκπαιδευτικό υλικό υπόκειται σε άδειες χρήσης Creative Commons. Για εκπαιδευτικό
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραtransformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije
promatramo dva oordnatna sustava S S sa zaednčm shodštem z z y y x x blo o vetor možemo raspsat u baz, A = A x + Ay + Az = ( A ) + ( A ) + ( A ) (1) sto vred za ednčne vetore sustava S = ( ) + ( ) + (
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραΜΑΓΔΑΛΗΝΗ ΕΠΙΚΟΥΡΟΣ ΚΑΘΗΓΗΤΡΙΑ ΤΜΗΜΑΤΟΣ ΧΗΜΕΙΑΣ
ΜΑΘΗΜΑ: «ΓΕΝΙΚΗ ΧΗΜΕΙΑ» Α ΕΞΑΜΗΝΟ (ΧΕΙΜΕΡΙΝΟ) Διδάσκουσα: ΣΟΥΠΙΩΝΗ ΜΑΓΔΑΛΗΝΗ ΕΠΙΚΟΥΡΟΣ ΚΑΘΗΓΗΤΡΙΑ ΤΜΗΜΑΤΟΣ ΧΗΜΕΙΑΣ Άδειες Χρήσης Το παρόν εκπαιδευτικό υλικό υπόκειται σε άδειες χρήσης Creative Commons.
Διαβάστε περισσότερα( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :
BROJNI PRIMER 4 Armrano etonsk temeljn nosač (slka 63), fundran je na dun od D f =15m, u sloju poto-pljenog peska relatvne zjenost D r 75% Odredt sleganje w, nag θ, transverzalnu slu T, moment savjanja
Διαβάστε περισσότεραIzbor prenosnih odnosa teretnog vozila - primer
FTN No Sad Katedra za motore ozla Teorja kretanja drumskh ozla Izbor prenosnh odnosa Izbor prenosnh odnosa teretnog ozla - prmer ata je karakterstka dzel motora MG OM 906 LA (Izor: http://www.dmg-dusburg.de/html/d_c_om906la.html)
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραElementi energetske elektronike
ELEKTRIČNE MAŠINE Elemen energeske elekronke Uvod Čme se bav energeska elekronka? Energeska elekronka se bav konverzjom (prevaranjem) razlčh oblka elekrčne energje. Uvod Gde se kors? Elemen energeske elekronke
Διαβάστε περισσότεραIdealno gasno stanje-čisti gasovi
Idealno gasno stanje-čisti gasovi Parametri P, V, T i n nisu nezavisni. Odnos između njih eksperimentalno je utvrđeni izražava se kroz gasne zakone. Gasni zakoni: 1. ojl-maritov: PVconst. pri konstantnim
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραDinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.
Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje
Διαβάστε περισσότεραMate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu
7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραvan der Waals Ν Bohr Ν
Ν ( )Ν φ ) ( Ν van der Waals Ν Ν Χ Χ Θ Θ Ν ) ( ( ) ( Ν ( ( Bohr Ν ΝΆ (, )Ν Ν,, ) ) Ν ) Ν 1. Γ /,,,. φ. m, Ό V, P, Θ PV=nRT Van der Waals (P+n2a/V2)(V-nb)=nRT = b= : T Ω Γ φ ( Φ 24/10/2012, ) 11.00-13.00
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραA B C D. v v k k. k k
Brzina kemijske reakcije proporcionalna je aktivnim masama reagirajućih tvari!!! 1 A B C D v2 1 1 2 2 o C D m A B v m n o p v v k k m A B o C D p C a D n A a B A B C D 1 2 1 2 o m p n 1 2 n v v k k K a
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραH 2 O CH3 COO (aq) + Na + (aq) NH 4 (aq)
Οξεοβασικές ιδιότητες διαλυμάτων αλάτων Tί συμβαίνει όταν ένα άλας προστεθεί στο νερό; CH 3 COONa(s) H 2 O CH3 COO (aq) + Na + (aq) CH 3 COO (aq) + H 2 O() CH 3 COOH(aq) + OH (aq) ph > 7 συζυγές οξύ NH
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραΥπολογιστικές Μέθοδοι Ανάλυσης και Σχεδιασμού
EΘNIKO ΜEΤΣΟΒΙΟ ΠΟΛΥΤΕΧΝΕΙΟ ΣΧΟΛΗ ΧΗΜΙΚΩΝ ΜΗΧΑΝΙΚΩΝ ΤΟΜΕΑΣ ΙΙ: Ανάλυσης, Σχεδιασμού & Ανάπτυξης Διεργασιών & Συστημάτων Υπολογιστικές Μέθοδοι Ανάλυσης και Σχεδιασμού Εργαστηριακές Ασκήσεις Διδάσκων: Α.
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραÓõíåéñìüò ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ. 2NH + 3Cl N + 6HCl. 3 (g) 2 (g) 2 (g) (g) 2A + B Γ + 3. (g) (g) (g) (g) ποια από τις παρακάτω εκφράσεις είναι λανθασµένη;
Επαναληπτικά Θέµατα ΟΕΦΕ Β' ΛΥΚΕΙΟΥ ΘΕΤΙΚΗ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗ ΘΕΜΑ ο ΧΗΜΕΙΑ ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ Στις ερωτήσεις..4 να γράψετε στο τετράδιό σας τον αριθµό της ερώτησης και δίπλα το γράµµα που αντιστοιχεί στη σωστή απάντηση.
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραΕΠΑΝΑΛΗΠΤΙΚΑ ΘΕΜΑΤΑ 2015 Β ΦΑΣΗ Γ ΓΕΝΙΚΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ ΘΕΤΙΚΗ ΧΗΜΕΙΑ ÅÍ-ÔÁÎÇ ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ
ΤΑΞΗ: ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗ: ΜΑΘΗΜΑ: ΘΕΜΑ Α Γ ΓΕΝΙΚΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ ΘΕΤΙΚΗ ΧΗΜΕΙΑ Ηµεροµηνία: Τετάρτη 15 Απριλίου 2015 ιάρκεια Εξέτασης: 3 ώρες ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ Για τις ερωτήσεις Α1 έως και Α4 να γράψετε στο τετράδιό σας τον
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότερα2.1. Η χηµική ενέργεια οφείλεται:
ΕΝΕΡΓΕΙΑΚΕΣ ΜΕΤΑΒΟΛΕΣ ΚΑΙ ΧΗΜΙΚΕΣ ΑΝΤΙ ΡΑΣΕΙΣ 2.1 Μεταβολή ενέργειας κατά τις χηµικές µεταβολές Ενδόθερµες - εξώθερµες αντιδράσεις Θερµότητα αντίδρασης - ενθαλπία Η χηµική ενέργεια 1.Τι ονοµάζουµε χηµική
Διαβάστε περισσότεραΑΠΑΝΤΗΣΕΙΣ. Άρα ο μέγιστος κβαντικός αριθμός του (n) που περιέχει ηλεκτρόνια είναι n = 3.
1 ΠΑΝΕΛΛΑΔΙΚΕΣ ΕΞΕΤΑΣΕΙΣ Δ ΤΑΞΗΣ ΕΣΠΕΡΙΝΟΥ ΓΕΝΙΚΟΥ ΛΥΚΕΙΟΥ ΔΕΥΤΕΡΑ 0 ΜΑΪΟΥ 016 - ΕΞΕΤΑΖΟΜΕΝΟ ΜΑΘΗΜΑ: ΧΗΜΕΙΑ ΘΕΤΙΚΗΣ ΚΑΤΕΥΘΥΝΣΗΣ (ΠΑΛΑΙΟ ΣΥΣΤΗΜΑ) ΘΕΜΑ Α Α1. β Α. α Α. γ Α. δ Α. δ ΑΠΑΝΤΗΣΕΙΣ ΘΕΜΑ Β Β1.α.
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραENERGETSKI SUSTAVI S PLINSKIM PROCESOM
ENERGESI SUSAVI Poglavlje: Prof. dr. sc. Z. Prelec, dl. ng. Lst: ENERGESI SUSAVI S PLINSIM PROCESOM JOULE - BRAYON-OV RUŽNI PROCES Otvoren lns roces Zatvoren lns roces -v djagram dealna rocesa -s djagram
Διαβάστε περισσότεραKINETIČKA TEORIJA GASOVA
KIETIČKA TEORIJA GASOA Klasčna termodnama se ne ba tanjma unutrašnje struture materje mada ntutno se može osett da elčne oje fguršu u zaonma termodname ao što su rtsa zaremna temeratura sgurno zase od
Διαβάστε περισσότερα10.1. Bit Error Rate Test
.. Bt Error Rat Tst.. Bt Error Rat Tst Zadata. Izračuat otrba broj rth formacoh bta u BER tstu za,, ogršo dttovaa bta a rjmu, tao da s u sstmu sa brzoom sgalzacj od Mbs mož tvrdt da j vrovatoća grš rosa
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραΙσχυροί και ασθενείς ηλεκτρολύτες μέτρα ισχύος οξέων και βάσεων νόμοι Ostwald
Ισχυροί και ασθενείς ηλεκτρολύτες μέτρα ισχύος οξέων και βάσεων νόμοι Ostwald Ποιους θα ονομάζουμε «ισχυρούς ηλεκτρολύτες»; Τις χημικές ουσίες που όταν διαλύονται στο νερό, ένα μεγάλο ποσοστό των mole
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραDržavni izpitni center SPOMLADANSKI IZPITNI ROK *M * NAVODILA ZA OCENJEVANJE. Sreda, 3. junij 2015 SPLOŠNA MATURA
Državni izpitni center *M15143113* SPOMLADANSKI IZPITNI ROK NAVODILA ZA OCENJEVANJE Sreda, 3. junij 2015 SPLOŠNA MATURA RIC 2015 M151-431-1-3 2 IZPITNA POLA 1 Naloga Odgovor Naloga Odgovor Naloga Odgovor
Διαβάστε περισσότεραKOPOLIMERIZACIJA. UGRADNJA VIŠE RAZLIČITIH MONOMERA u istu makromolekulu Je li stupnjevita polimerizacija tipa A 2. kopolimerizacija?
KOPOLIERIZIJ UGRDNJ VIŠE RZLIČITIH ONOER u stu maomoleulu Je l stunevta olmezaca ta oolmezaca? ltenauć (zmenčn) oolme KOPOLIERIZIJ POLIURETNI Stunevta oolmezaca: ugadna vše azlčth monomea ste unconalnost
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A
Psmen spt z OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga ABC se oslanja pomoću dvje špke BD CE kao na slc desno. Špka BD, dužne 0.5 m, zrađena je od čelka (E AB 10 GPa) ma poprečn presjek od 500 mm.
Διαβάστε περισσότεραXHMEIA Α ΛΥΚΕΙΟΥ GI_A_CHIM_0_3499 ΜΑΡΑΓΚΟΥ ΝΙΚΗ
ΜΑΘΗΜΑ: ΘΕΜΑΤΑ: XHMEIA Α ΛΥΚΕΙΟΥ GI_A_CHIM_0_3499 ΗΜΕΡΟΜΗΝΙΑ: 26/05/2014 ΟΙ ΚΑΘΗΓΗΤΕΣ: ΜΑΡΑΓΚΟΥ ΝΙΚΗ ΕΚΦΩΝΗΣΕΙΣ Θέµα 2ο 2.1 Α) Να υπολογιστεί ο αριθµός οξείδωσης του αζώτου στις παρακάτω χηµικές ενώσεις:
Διαβάστε περισσότεραNAVODNJAVANJE MODELI DISTRIBUCIJE VODE U SISTEMIMA ZA NAVODNJAVANJE ŠKOLSKA 2016/2017 UNIVERZITET U BEOGRADU GRAĐEVINSKI FAKULTET
UNIVERZITET U BEOGRADU GRAĐEVINSKI FAKULTET NAVODNJAVANJE ŠKOLSKA 2016/2017 MODELI DISTRIBUCIJE VODE U SISTEMIMA ZA NAVODNJAVANJE Predmetn profesor: dr Mloš Stanć, dpl. građ. nž. Predmetn asstent: Željko
Διαβάστε περισσότερα21/5/2008. Θερµοχηµεία
Θερµοχηµεία Θερµοχηµεία Είναι η µελέτη των θερµικών φαινοµένων που συνοδεύουν µια χηµική αντίδραση. Θερµότητα αντίδρασης υπό σταθερή πίεση Θερµότητα αντίδρασης υπό σταθερή πίεση Η θερµοδυναµική συνάρτηση
Διαβάστε περισσότεραC M. V n: n =, (D): V 0,M : V M P = ρ ρ V V. = ρ
»»...» -300-0 () -300-03 () -3300 3.. 008 4 54. 4. 5 :.. ;.. «....... :. : 008. 37.. :....... 008.. :. :.... 54. 4. 5 5 6 ... : : 3 V mnu V mn AU 3 m () ; N (); N A 6030 3 ; ( ); V 3. : () 0 () 0 3 ()
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραAritmetički i geometrijski niz
Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.
Διαβάστε περισσότερα