Novi Ëasnici u Hrvatskoj vojsci

Transcript

1 Broj 50. Godina II. BESPLATNI PRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30 Novoprimljeni pripadnici oruæanih snaga zavrπili temeljnu ËasniËku izobrazbu PRINTED IN CROATIA ISSN X Novi Ëasnici u Hrvatskoj vojsci

2 SVIJET Pripremio D. VLAHOVIΔ SINGAPUR Pobjeda Orlova AmeriËki zrakoplovi tipa F-16 Eagle nadmaπili su francuske Rafale u borbi za milijardu dolara vrijedan posao izrade lovaca za singa - pur sko ministarstvo obrane. Svoj izbor Azijati su sluæbeno objavili 6. rujna. OËekuje se da Êe biti isporuëeno ukupno 20 Orlova, a bit Êe pridruæeni aktualnim singapurskim eskadrilama koje Ëine avioni F-16 i F-5. Njihov vojni arsenal smatra se najmodernijim u jugoistoënoj Aziji, a kriteriji za nabavu rigoroznima. LAGOS Prosvjed umirovljenih vojnika Nakon πto je u metropoli Lagos organiziran pros - vjed 200-tinjak umirovljenih vojnika, u ob liæ njoj Abekouti isto je ponovilo upola manje nji hovih kolega. Glasnogovornik prosvjednika Taju de en Useni istup je objasnio time da im Vlada ne is pla Êu je ratne dodatke, zbog Ëega se oni i njihove obi te lji os je Êaju kao da nemaju nikakvu buduênost. Nai me, mno gi vojni umirovljenici u Nigeriji izgubili su svoje beneficije zbog ne mara i korupcije. Npr., prije tri godine uhiêena su i osuappleena πestorica Ëasnika zbog kraapplee mirovinskih fondova. Prosvjednicima u Abekouti bolje je dane obeêao guverner pokrajine Daniel Gbenga (na slici), rekavπi im da Êe im pomoêi rijeπiti probleme. I voditelj Odbora za vojne mirovine Adamu Kac hi ro ob ja - vio je da su pojaëani napori kako bi umirovljenici bili normalno isplaêeni. TSOYING Tajvanski Morski tigar Tajvan je 6. rujna organi zi - rao mornariëku vjeæbu, u kojoj je sudjelovalo otprilike 800 vojnika, dvije fregate, dva torpedna Ëamca i dva anti - podmorniëka helikoptera tipa S-70C. Vrhunac vjeæbe bilo je is - pa ljivanje torpeda s podmornice Hai Hu (Morski tigar) koji je po - go dio metu. Ta podmornica klase Sword Dragon inaëe je izgraappleena u Nizozemskoj. Vjeæba je, kako su priopêili iz tajvanske mornarice, provedena kako bi se prouëile ofenzivne osobine podmornice. MONTREAL PomoÊ iz Kanade Tri fregate kanadske mornarice: Athabaskan, Toronto (na slici) i Ville de Quebec 6. su rujna kre nu - le prema jugu SAD-a s 1000 mornara i poπiljkama humanitarne pomoêi, sa ci - ljem da pomognu pogoappleenima od uda - ra orkana Katrine. Prema rijeëima za - povjednika kanadske Atlantske flote De - a na McFaddena, oëekuje se da Êe pristati u New Orleansu tijekom vikenda. Iz istog razloga na putu je i jedan brod ka - nad ske obalne straæe. LONDON Chelsea bez vojarni Britanska vojska uskoro Êe sluæbeno zatvoriti jednu od svojih najsta - rijih vojarni, Chelsea Barr a - cks, u istoimenoj poznatoj Ëetvrti u srcu Londona. Vojna postrojenja tamo se nalaze joπ od 1860., a sadaπnje zgrade potjeëu iz godine. No, u njima obitava tek 300-tinjak pripadnika osoblja zaduæenog uglavnom za ceremonijalne djelatnosti. Povrπina zemljiπta iznosi ukupno 5,2 hektara, a Ministarstvo obrane na njemu Êe zaraditi do 370 milijuna eura. Umjesto vojarni, na toj elitnoj lokaciji ubuduêe Êe se nalaziti stambene i poslovne zgrade. Po strojbe Êe biti premjeπtene u obnovljeni Woolwich Station u kojem je Kraljevsko topniπtvo joπ od sredine XVIII. st. Ono Êe se iseliti za dvije godine i tako ustupiti mjesto. MANAMA Sudar bez posljedica Na sreêu, nakon sudara ameriëke podmornice USS Philadelphia i tur - skog trgovaëkog broda Yaso Aysen nitko nije ozlijeappleen. Su - dar se dogodio 5. rujna u vo - dama Perzijskog zaljeva, dok je podmornica plovila po povrπini, na putu u prijateljski posjet bahreinskoj luci. Na licu mjesta je utvrappleeno da su pogonski od - jeljci podmornice neoπte Êe ni, a plovidba prema Bahreinu je na - stavljena. Odmah pri pristajanju nastavilo se s ispitivanjima ne bi li se konstatirala eventualna oπteêenja. 2

3 IMPRESUM TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRfiAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ Izvrπni urednik: Mario GaliÊ Urednici rubrika: Marija Alvir Domagoj VlahoviÊ Urednik fotografije: Tomislav Brandt Novinar: Leida Parlov Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaË GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen Prijevod: Jasmina Peπek Tajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelo tel: Redaktor: Danica PajiÊ Lektor: Lidija BogiπiÊ Korektor: Gordana JelaviÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: ; fax: Pretplata: Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπêu i informiranje), devizni raëun u ZagrebaËkoj banci Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, Zag reb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun poziv na broj 165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na ad re su TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Zagreb. Tisak: AKD Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31 Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, Zagreb, Republika Hrvatska hrvojnik@morh.hr Naklada: 6000 primjeraka U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara (EMPA) Iz bo re mo ra mo po dræ a ti ti ho i dis kret no. Teh nië ki su za to od go vor ne af ga nis tan ske vlas ti, a mi Êe mo se po tru di ti da im po mo gne - mo da osi gu ra ju si gur no ok ruæ e nje. Na kon iz - bo ra pro ces Êe se nas ta vi ti, ali oni ni su joπ pot pu no sprem ni ho da ti vlas ti tim no ga ma. Da kle, tre ba ju na πu pod rπ ku i na zoë nost Kortik/Kashtan Ovoga tjedna temeljnu je ËasniËku izobrazbu zavrπio jedan sasvim poseban naraπtaj - rijeë je o mladiêima i djevojkama koji su u civilstvu zavrπili fakultete te se javili na natjeëaj MORH-a kako bi obukli ËasniËku odoru Hrvatske vojske Nedavno zavrπena rusko-kineska vojna vjeæba, koja je pod nazivom Mirovna misija 2005 ( Peace Mission 2005 ) realizirana od 18. do 25. kolovoza, izazvala je æivo zanimanje meappleunarodne javnosti i veliku pozornost vojnih krugova gotovo svih veêih zemalja zbog svoje, moglo bi se reêi, globalne vojno-politiëke vaænosti Strana 20 Strana 8 Danas kada su financijska sredstva za naoruæanje i obranu znatno reducirana, ruska mornarica se suoëava s Ëinjenicom da jedino sustav KORTIK/KASHTAN ima svoje opravdanje i isplativost Novoprimljeni pripadnici oruæanih snaga zavrπili te - meljnu ËasniËku izobrazbu Strana 4 Brigadni general Claudio Graziano, novi zapovjednik kabulske multinacionalne brigade Rusko-kineska vojna vjeæba - nova bipolarizacija ili...? Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Naslovnicu snimio Davor KIRIN Strana 22 3

4 MORH I OSRH No vo priml je ni pri pad ni ci oruæa nih sna ga za vrπ i li te meljnu Ëa sni Ë ku izo braz bu Ovo ga tjed na te - meljnu je Ëa sni Ë ku izo braz bu za vrπ io je - dan sa svim po se ban na ra π taj - rij eë je o mla di Êi ma i dje voj ka - ma ko ji su u ci vil stvu za vrπ i li fa ku lte te te se ja vi li na nat jeë aj MORH-a ka ko bi obu - kli Ëa sni Ë ku odo ru Hrvat ske voj ske Novi Ëasnici u Hrvatskoj vojsci Ma ri ja ALVIR i Do ma goj VLAHOVIΔ Sni mi li: To mi slav BRANDT i Da vor KIRIN U kon ku ren ci ji s pri vat nim sek to rom ob ram be ni su stav Êe na Êi naë i na da mla dim lju di ma uë i ni voj ni po ziv priv la Ë nim, prije sve ga pruæan jem do voljno dob re i jas no de fi ni rane per spek ti - ve pro fes io nal nog ra zvo ja, mo guê no sti ma struë nog i znan stve nog usa vrπ avan ja u po druëju ob rane, u zeml ji i inoz em stvu, kao i od go va - raj uêim ma te rij al nim sta tu som Posl jedn jih ne ko li ko go di na u MORH-u i OSRH-u ne pre sta no se is ti ca lo da je na πe voj ni Ë ke re do ve ne ophod no po pu ni ti i ob no vi ti mla dim i πko lo va nim oso ba ma, koje Êe do nij eti pot reb no osvjeæen je i s koj ima Êe mo uêi u no vo raz - dobl je rez er vi ra no za sje ver no at lant ske in te gra cije. Prvi ve Êi i kon kret ni ji ko rak bio je pro gram Ka det, Ëi ja je pro ved ba po Ë ela prije vi πe od dvi je go di ne. O Ka- de tu nam je sve veê uglav nom poz na to. No, po stoje i dru gi naë i ni za ob navl jan je Ëa sni Ë kog ka dra. Ovo ga je tjed na u dvi je Ëa sni Ë ke πko le (ZIO HKoV-a u Za grebu i ZIO HRZ-a i PZO-u u Ze mu ni ku) svoju te meljnu izo braz bu za vrπ io je dan sa svim po se ban na ra π taj no vih hrvat skih Ëa sni ka. Rij eë je, nai me, o mla di Êi ma i dje voj ka ma ko ji su u ci vil stvu za vrπ i li fa ku lte te, ste kli vi so ku struë nu spre mu te se ja vi li na nat - jeë aj MORH-a ka ko bi ob ukli odo ru i po - sta li po laz ni ci»as ni Ë ke πko le, da kle, ukl juë i li se u oruæane sna ge RH. Ra di se o prvom plan skom prij amu po - slije Do mo vin skog ra ta, odob re nom od Vla de Re pu bli ke Hrvat ske i Mi ni star stva ob rane - u raz go vo ru nam je re kao na Ë el - nik Per so nal ne sluæbe MORH-a Nen ad Smo lë ec. Do dao je i svoje osob no uv je ren je da je prij am mla dih Ëa sni ka u su stav OSRH ve li ko osvjeæen je za naπ su stav, jer Êe te vi so ko o bra zo vane i mo ti vi rane mla de lju de vo di ti i ob uë a va ti naπi is kus ni Ëa sni ci, ko ji su po bij edi li u Do mo vin skom ra tu, te Êe po sta ti iz nim no kva li te tan ka - dar naπ ih oruæa nih sna ga u idu Êih 10, 15 pa, i 20 go di na. Ipak, prije sve ga, Smo l- Ë ec je æe lio is tak nu ti stro gost kri te ri ja za pri stup, propi sa nu pra vil ni ci ma: Svi su pro π li jed nu oz biljnu se lek ciju zdra vstve - nih psiho fi zi Ë kih i mo to ri Ë kih spo sob no sti i upra vo ovih da na za vrπ avaju zahtjev nu te meljnu izo braz bu kan di da ta za Ëa sni ke ro do va/sluæbi HKoV-a HRZ-a i PZO-a, dok se odre applee ni broj kan di da ta za Ëa sni ke mor na ri ce na la zi na mor na ri Ë koj te meljnoj Ëa sni Ë koj izo braz bi ko ja traje 10. mjes eci. Za ni ma lo nas je hoêe li prvi ula zak ka - de ta ko ji Êe di plo mi ra ti (naj ra nije za oko dvi je go di ne) znaë i ti i kraj ovak ve po pune OSRH-a. Od go vor je bio ne ga ti van, jer MORH se bi uvi jek ostavl ja mo guê nost po pune ka dro vi ma iz vi πe do stup nih iz vo - ra. To je je di na ra zum na op ci ja. Na Ë el nik Per so nal ne sluæbe nas je pods jet io i na tre - Êu mo guê nost, a to je sti pen di ran je stu de - na ta na vi π im go di na ma stu di ja, prije ne go πto bu du slo bod ni na træi π tu ra da. Pi tan je kon ku rent no sti su sta va ob rane, πto se ti Ëe za po πl ja van ja mla dih struën ja ka, nije pro - blem sa mo u Hrvat skoj, s ob zi rom na kon - ku ren ciju u za po πl ja van ju u pri vat nom sek to ru, pa je otva ran je vi πe mo guê no sti za pra vo sa svim lo gië no. Voj ni po ziv je 4

5 MORH I OSRH spe ci fi Ë an i zahtje van te izis kuje po seb ne kva li te te lju di, os im onih struë nih. U iduê em raz dobl ju je dan od glav nih cil je va je raz ra di ti su stav per so nal nog mar ke - tin ga za priv la Ë en je mla dih vi so ko o bra zo va nih Ëa sni ka. U kon ku ren ci ji s pri vat nim sek to rom ob ram be ni su stav Êe na Êi naë i na da mla dim lju di ma uë i ni voj ni po ziv priv la Ë nim, prije sve ga pruæan jem do voljno dob re i jas no de fi ni rane per spek ti - ve pro fes io nal nog ra zvo ja, mo guê no sti ma struë nog i znan stve nog usa vrπ avan ja u po druëju ob rane, u zeml ji i inoz em stvu, kao i od - go va raj uêim ma te rij al nim sta tu som. Mi ni star stvo ob - rane pri pre ma do ku ment - du go ro Ëni plan ra zvo ja oruæa nih sna ga, ko ji na prij ed log Vla de Re pu bli ke Hrvat ske usvaja Hrvatski sa bor. Tim Êe dokumentom bi ti zacrta ni ra zvoj ni cil je vi u idu Êih des et go di na. U sklo pu tog do ku men ta raz - ra appleuju se i ra zvoj ni cil je vi u funk cio nal nom po druëju upravl jan ja osobl jem, koje je opi sa no u Ëe ti ri glav na pro gram ska po druë ja: pri - bavl jan je, pro fes io nal ni ra - zvoj, per so nal na pot po ra te iz dvaj an je i tran zi ci ja osobl ja. Re for ma ob ram be - nog su sta va u po druëju upravl jan ja ljud skim res ur - si ma imat Êe du go ro Ë ne i po zi tiv ne re zul ta te u bu - duê em su sta vu pri do bi van ja kva li tet nih mla dih kan - Prij am mla dih Ëa sni ka u su stav OSRH ve li ko je osvjeæen je za naπ su stav, istiëe na Ë el nik Per so nal ne sluæbe MORH-a Nen ad Smo lë ec di da ta za voj ni Ë ki i Ëa sni Ë - ki ka dar te njiho vu mo ti va - ciju da u sklo pu voj ne or - ga ni za cije odra de je dan dio svog rad nog vi je ka, is - tak nuo je na kraju na Ë el nik Smo lë ec. Od pe te ro naj bol jih - Ëe ti ri æene Ne po sred ne in for ma cije o no vom Ëa sni Ë kom na ra π - taju do bi li smo u»as ni Ë koj πko li ZIO HKoV-a, u raz - go vo ru s nje zi nim za pov - jed ni kom bri ga di rom Zvo - ni mi rom Lu liê em, te jed - nim od pre da vaëa i vo di tel ja boj ni kom Mir kom Ja ko - pë iê em, kao i s vo di tel jem ovog na ra π taja te meljne Ëa - sni Ë ke izo braz be sa tni kom Bran kom Pu klav cem. Ne ke stva ri koje smo Ëu li iz nen adi le su nas, ali ugod no. Naπi doma Êi ni ima li su se Ëi me pohva li ti, jer su pro - sto rije ko le u protek lom raz dobl ju os uv re men jene, a oë e kuje se i sko ra πn ja is - po ru ka no vih na stav nih po ma ga la, ukl juë uj uêi i ra - Ë u na la. Ipak, ono πto ih oso bi to ves eli jest ak tu al ni na ra π taj po laz ni ka ko ji je priml jen na te meljnu Ëa - sni Ë ku izo braz bu 21. oæuj - ka ove go di ne. Rij eë je o ju na ci ma na πe pri Ëe, mla dim lju di ma ko ji su u ci vil stvu za vrπ i li fa ku lte te i sad po staju po ruë ni ci OSRH-a. Mo ji su rad ni ci i ja proc jen juj emo da je ovaj naë in po pune oruæa nih sna ga iz nim no do bar, re - Zvi jez de na πe na slov ne stra ni ce pe te ro je mla dih lju di ko ji su dan prije iz la ska ovog bro ja Hrvat skog voj ni ka na sluæbe noj sveë a no sti, sku pa sa svoj im ko le ga ma iz Za gre ba i Ze mu ni ka, i sluæbe no za vrπ i li svoj ci klus te - meljne izo braz be u»as ni Ë koj πko li. Ka ta ri na Bor ko viê (dr. sto ma to lo gije), Re na ta Ko ko viê No vos el i Mi la na Dok ma no viê (dipl. psiho lo gin je), Jas mi - na Gnja to viê (dipl. ing. ve te ri ne), te Vik tor Ves eli no viê (dipl. prav nik) isko - Ë i li su unu tar cij elog na ra π taja u»as ni Ë koj πko li HKoV-a kao naj bol ji po - laz ni ci, na Ëe lu s dok to ri com Bor ko viê. Ovi mla di lju di oz biljno su pri stu - pi li me dij skoj ob ve zi i s na ma po raz go va ra li o svoj em πko lo van ju i no - vom po zi vu. Uglav nom su se sla ga li u svoj im mi πl jen jima (πto potvrappleuju rij eëi bri ga di ra Lu li Êa o sloæno sti na ra π taja), te su svoj im od go vo ri ma i zdra vi m raz mi πl jan jem po ka za li da je njihov pri stup oruæa nim sna ga ma ve li ki do bi tak za su stav. MORH-ov nat jeë aj - Pre sud na je Ëin je ni ca za javl jan je bi la πto je nat jeë aj toë no odre dio uv je te i pot reb na ustroj be na mjes ta. Ovo je dob ra so - lu ci ja za mla de lju de, kao i za pro fes io nal no usa vrπ avan je, sma traju naπi su go vor ni ci. Æene - naj bol ji po laz ni ci - Æene ni π ta ne ra de s po la sna ge, Ëu li smo od njih sa mih, a Ves eli no viê se pris jet io svoj ih ro Ëni Ë kih da na, ko men ti ra - juêi da su se æene pu no bol je sna π le prvih da na ovdje ne go πto su se oni sna π li prvih da na kao ro Ëni ci. Naj bol ja po laz ni ca Ka ta ri na re kla je da joj je dra go πto je do bi la to priz nan je koj im se do ka zuje da i æene to mo gu bi - ti. Ta ko appleer, iz ra zi la je na du da Êe joj to mno go znaë i ti u bu du Êoj ka rij eri te da neêe pred stavl ja ti sa mo mrtvo slo vo na pa pi ru. Pro gram πko lo van ja - Op Êi doj am je po zi ti van, ali i no vi Ëa sni ci se slaæu da bi te meljno πko lo van je tre ba lo tra ja ti dul je. Ras po red je bio pre - vi πe zgu snut, u po Ë et ku se ra di lo od 6 do 18 te nije os taj alo pre vi πe vre - me na, oso bi to po laz ni ca ma koje ni su bi le ro Ëni ci. No, zna mo da je prij ed - log za pro dul jen je πko lo van ja veê na raz ma tran ju i da bi tre bao bi ti prihvaê en. Rad ni uv je ti - to se ti Ëe πko lo van ja, ne ma prim jed bi. No, po stoje ne ke Ëis to ma te rij al ne prim jed be. To se po naj prije od no si na uv je te smjeπ taja tij ekom πko lo van ja, prije sve ga za æene. Da kle, pot re ban je ugod ni ji am - bij ent jer tij ekom πko lo van ja prak tië no æi vi mo ovdje, u voj ar ni.

6 MORH I OSRH Po ruë ni ca Bar ba ra Po po vac Ta π ev naj bol ja je po laz ni ca ovog na ra π taja»as ni Ë ke πko le u Ze mu - ni ku. Una toë po Ë et nim po teπ ko Êa ma, za dovljna je pro ve de nom izo braz bom i dos ada πn jim tret ma - nom, na po se zbog ras po re da u 95. zb Di vul je, πto je i bio nje zin iz bor, ko ji joj je omo guê en kao naj bol joj po laz ni ci i ko ji joj kao Spli Êan ki s obi te lji naj vi πe od go va ra. Po ruë ni ca Iris Pul jiê ta ko appleer je iz ra zi la za do - voljstvo dos ada πn jim is ku stvom u su sta vu oruæa - nih sna ga, gdje je do πla po naj prije zbog pro fes io - nal nog iza zo va, te je uj ed no iz ra zi la uv je ren je da Êe na red nim na ra π taj ima bi ti os igu ra ni joπ bol ji uv je ti, a svoju Êe voj ni Ë ku ka rij eru za po Ë e ti kao bu du Êa za pov jed ni ca vo da u Zra ko plov no-tehni Ë - koj boj ni 93. zb Ze mu nik. Po ruë nik Ne ven Ko ri ca pohva lio je nad re appleene za pov jed ni ke te sve dje lat ni ke ko le, is ti Ëu Êi njiho vu struë nost i pro fes io nal nost, a kao inæen jer stroj ar stva i elek tro tehni ke uz Ëa sni Ë ku izo braz bu na stoj at Êe i sam po ka za ti is te kva li te te u bu du- Ê em ra du u Di vul ja ma. 6 kao nam je bri ga dir Lu liê, a taj zaklju - Ë ak iz nio je na os no vu πko lo van ja ovog na ra π taja Ëi ja je mo ti va ci ja za Ëa sni - Ë ki po ziv vrlo vi so ka i vo di la ih je kroz cij elu izo braz bu. Ipak, po da tak ko ji nas je naj vi πe im - pres io ni rao jest da je od 57-ero po laz - ni ka ko ji su za vrπ i li izo braz bu u Za - grebu Ëak 26 æe na. Bu du Êi da za stupl je nost æe na u naπ im oruæa nim sna ga - ma dos ad i nije bi la oso bi to vi so ka, ia - ko raz log to me si gur no nije bi la (ne)struë nost, Ëi ni se da u tom po gle - du po la ko do stiæe mo stan dar de skan - di nav skih ze mal ja. U tom smi slu val ja pods je ti ti da su ne ke hrvat ske Ëa sni ce, kao npr. Ma rij ana Pleπa -»ado niê i Vla sta Zeku liê sud je lo van jem u sklo pu me appleu na rod nih mi rov nih mi si ja u do sta kon zer va tiv nim kraj evi ma, gdje su izvrsno obavl jale svoj po sao, stek le i πi ru me dij sku po zor nost. Bri ga dir Lu liê je iz ra zio uv je ren je da Êe i po laz ni ce ovog na ra π taja u bu duê no sti izvrsno obavl ja ti svoj Ëa sni Ë ki po ziv, a do kaz to me je i Ëin je ni ca da su od pe te ro naj - bol jih po laz ni ka u na ra π taju njih Ëe ti ri æene. Ia ko im je za pra vo bi lo teæe, jer za raz li ku od muπ kih ko le ga ne maju od sluæe ni voj ni rok pa su mo ra le pro - la zi ti i dij elo ve voj ni Ë ke ob uke, uspje le su svla da ti sve vi so ke kri te rije»as ni Ë - ke πko le. Na rav no, ta kav mij eπ a ni sa stav nije bio pre pre ka da unu tar na - ra π taja vla da ve li ko zaj ed ni π tvo i me - appleu sob no pot po ma gan je. O njima ima - mo naj bol je mi πl jen je, uglas su ustvrdi li dje lat ni ci ko le. Uo sta lom, za dvoje po laz ni ka ovog na ra π taja prvi Ëa sni Ë ki po sao bit Êe upra vo u ko li Ëi ji su te meljni dio tek za vrπ i li. Prvi na ra π taj po ka zao se vrlo uspjeπ - nim, no uvi jek se moæe i bol je, a to Êe omo gu Êi ti uvo appleen je dul jeg tra jan ja te - meljne Ëa sni Ë ke izo braz be, ne kao do sa da po la go di ne veê des et mjes eci. Taj prij ed log usko ro bi tre bao bi ti usvoj en, pa Êe pro gram za bu duêe na - ra π taje, ko ji se pri maju iz ci vil stva, bi ti ne to li ko opseæni ji ko li ko bol je ras po - re appleen. Mo ti va ci ja kao po ti caj Te meljnu Ëa sni Ë ku izo braz bu u»as - ni Ë koj πko li Za pov jed ni π tva za izo braz - bu i ob uku HRZ-a i PZO-a u Ze mu ni - ku upra vo je za vrπ i lo pet na est po laz ni - ka 4. na ra π taja, a u protek lih πest mjes eci pri pre ma li su se za duæno sti koje bi usko ro tre ba li preuz eti u sklo - pu te grane OSRH-a. Cilj je te ra zi ne izo braz be po laz ni ke os po so bi ti za ob - na π an je duæno sti za pov jed ni ka vo da HRZ-a i PZO-a, gdje Êe i do bi ti prva po stavl jen ja, a uspjeπ nim za vrπ et kom izo braz be ostva ruju pra vo i na Ëin po - ruë ni ka. Da se ra di o bu du Êim dob rim ka dro - vi ma ko ji kva li tet nim vo appleen jem i usmje ra van jem mo gu iz ra sti u uë in ko vit Ëa sni Ë ki ka dar Hrvat ske voj ske, naj - bol je po ka zuju ostva re ni re zul ta ti tij - ekom izo braz be, re kao je za pov jed nik»as ni Ë ke πko le u Ze mu ni ku pu kov nik Dra gan Ol ji ca, is ti Ëu Êi da je πes te ro po laz ni ka izo braz bu za vrπ i lo s izvrsnim, a de ve te ro s vrlo dob rim uspjehom, te da je sredn ja oc je na tog na - ra π taja vrlo do bar (4,46). Ova ko vi so ki re zul ta ti izo braz be odraz su oz biljno sti pri stu pa po stavl je nim za da Êa ma te htij en ja i uloæe nog tru da po laz ni ka u svla da van je na stav nog pla na i pro gra - ma, zakl juë io je pu kov nik Ol ji ca, a za pov jed nik ZIO HRZ-a i PZO-a bri - ga dir Ne ven ko»er var sma tra da je za uspjeh po laz ni ka naj vi πe za sluæna upra vo njiho va dos ada πn ja izo braz ba tij ekom koje su ste kli odre appleene na vi ke u po gle du uë en ja: To su lju di ko ji su nau Ë i li uë i ti i shva ti li ovo kao dio svog pro fes io nal nog ra zvo ja unu tar Hrvat - ske voj ske te sto ga ne Ëu di ni ta kav uspjeh. Za do voljstvo ra dom s no vo pri do πlim pri pad ni ci ma HRZ-a i PZO-a is tak nu li su i njiho vi ne po sred no nad re applee ni, za - pov jed nik sa tnije sa tnik Ivi ca Vu liê i za pov jed nik vo da po ruë nik Mar ko Tor - ba ri na. Kao dje lat nik»as ni Ë ke πko le od sa tnik Vu liê je dos ad ra dio iskljuë i vo s po laz ni ci ma iz su sta va, te is ti Ëe vrlo po zi tiv na is ku stva u ra du s don edav nim ci vi li ma, a sma tra da je prij am mla dih i πko lo va nih lju di u MORH i OSRH pun po go dak i po ti caj za bu duê nost. S njim se slaæe i po ruë - nik Tor ba ri na, ko ji je»as ni Ë ku πko lu za vrπ io u pro π lom na ra π taju, te is ti Ëe da mu to ko ri sti ka ko bi bol je ra zu mio no ve po laz ni ke. Me appleu njih pet na est tri su æene, a jed na od njih je i naj bol ja po laz ni ca na ra π taja. Ako je su di ti pre ma iz ja va ma dje lat ni - ka te nad re applee nih za pov jed ni ka, no vo - pri do πli Ëa sni ci su i te ka ko mo ti vi ra ni te sto ga i dob ro do πli u su stav oruæa nih sna ga, koj emu je upra vo ne do sta tak mo ti va cije je dan od kljuë nih ome ta Ëa daljnjeg ra zvo ja i na pret ka.

7 MORH Nastupni posjet voditelja misije OESS-a Hrvatska prvo u NATO pa u EU UkazujuÊi na primjere veêine srednjoeuropskih zemalja, pa i njegove domovine panjolske, veleposlanik Fuentes je zakljuëio da bi i Hrvatska mogla prvo ostvariti punopravno Ëlanstvo u Sjevernoatlantskom savezu te potom i u Europskoj uniji, a ministar RonËeviÊ je s tim u svezi istaknuo da Hrvatska ispunjava politiëke kriterije za oba Ëlanstva Vo di telj mi sije Or ga ni za cije za europ sku si gur nost i su radn ju u Re - pu bli ci Hrvat skoj Jor ge Fu en tes prvi je put za svog Ëet ve rom jes eë - nog man da ta u na πoj zeml ji pos jet io Mi ni star stvo ob rane. U na stup nom pos je tu 1. ruj na ve le po sla ni ka Fu - en te sa i nje go ve su rad ni ke Mar ca Fawcet ta i Eri ca Gal mo ta pri mio je mi ni star ob rane Be ri slav Ro në e viê U Plavom salonu MORH-a 6. rujna ministar obrane Berislav RonËeviÊ primio je pismenu zahvalnicu iz ruku slovaëkog vojnog izaslanika u RH, brigadira Ondreja Kurte. Podsjetimo, ministar RonËeviÊ je ovog ljeta, dok se nalazio na godiπnjem odmoru, spasio mladog slovaëkog dræavljanina kojem se na obali Jadranskog mora dogodila nesreêa prilikom skakanja u vodu. Brza ministrova intervencija znaëila je æivot za Slovaka. Ova zahvalnica ministru je uruëena sa svoj im po moê ni kom Igo rom Po - ka zom. Tij ekom jed no sa tnog sa stan ka mi - ni star je upoz nao no voi me no va nog vo di tel ja mi sije OESS-a s ne kim smjer ni ca ma MORH-a i OSRH-a, raz go va ra lo se o ak tu al nom preu - stroju hrvat skih oruæa nih sna ga i nje go vim posl je di ca ma, na po se u po gle du sman jen ja bro ja pri pad ni ka OSRH-a, a po se bi ce su se osvrnu li na ti - j ek pri pre ma i pre - go vo ra za ula zak Hrvat ske u NA TO, πto su oboj ica su go - vor ni ka ocij eni la vrlo vaænim pi ta - n jem. Uka zuj uêi na prim je re ve Êi ne sredn jo europ skih ze - mal ja, pa i nje go ve do mo vi ne pan jol - ske, ve le po sla nik Fu en tes je zakl juë io Zahvalnica ministru RonËeviÊu sni mio Da vor Ki rin sni mio Da vor Ki rin tim povodom, naravno, i uz usmeno priznanje slovaëkog izaslanika. D.V. da bi i Hrvat ska mo gla prvo ostva ri - ti pu no prav no Ëlan stvo u Sje ver no - at lant skom sa ve zu te po tom i u Europ skoj uni ji, a mi ni star Ro në e viê je s tim u sve zi is tak nuo da Hrvat - ska is pun ja va po li ti Ë ke kri te rije za oba Ëlan stva. Iz raæa vaj uêi obo stra no za do volj - stvo odræa nim sa stan kom, Ëel ni ci OESS-a i MORH-a do go vo ri li su na sta vak me appleu sob ne su radn je. M. AL VIR RE PUB LI KA HR VAT SKA MI NIS TAR STVO OB RA NE UPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE ras pi su je INTERNI NA TJE»AJ za vojno-diplomatsku izobrazbu Uvjeti za djelatne vojne osobe: VSS Ëin: satnik-brigadir zavrπena napredna ËasniËka izobrazba znanje engleskog jezika (najmanje 65% ALCPT ili STANAG 1111) Uvjeti za dræavne sluæbenike: VSS znanje engleskog jezika (najmanje 65% ALCPT ili STANAG 1111) za dræavne sluæbenike I. i II. vrste poloæen DSI. Prijave s dokazima o ispunjavanju navedenih uvjeta potrebno je dostaviti do 16. rujna godine u MORH, Personalnu sluæbu, Odjel izobrazbe putem svojim ustrojbenih cjelina. Kontakt telefoni: ; ; fax: PoËetak izobrazbe je sijeëanj godine u trajanju od 12 tjedana. 7

8 RAZGOVOR brigadni general Claudio Graziano novi zapovjednik kabulske multinacionalne brigade naπa je zadaêa na parlamentarnim izborima osigurati sigurno okruæje ovdje smo da pomognemo afganistanskim vlastima novi su primarni ciljevi i zadaêe zaπtititi vojnike Afganistanu se prije svega neophodne ceste i voda Ovdje smo da pomognemo Iz bo re mo ra mo po dræ a ti ti ho i dis kret no. Teh nië ki su za to od go vor ne af ga nis tan ske vlas ti, a mi Êe mo se po tru di ti da im po mo gne mo da osi gu ra ju si gur no ok ruæ e nje. Na - kon iz bo ra pro ces Êe se nas ta vi ti, ali oni ni su joπ pot pu no sprem ni ho da ti vlas ti tim no ga ma. Da kle, tre ba ju na πu pod rπ ku i na zoë nost Tekst i fotografije Robert MIKAC Mo ji su pri mar ni cil je vi i za da Êa zaπ ti ti ti vojni ke. U tak vim ope ra ci ja ma po ne kad se Ëi ni ka ko je u mir nom raz dob lju teπ ko odræ a ti pri prav nost na vr lo vi so koj ra zi ni, no ako na pra vi te po gre π ku i iz gu bi te pri prav nost, vje ro jat no Êe te za Ëas bi ti ukl ju Ëe ni u neπ to vr lo lo πe Pred kraj bo rav ka 5. HRV CON-a u mi si ji ISAF odræa na je pri mo pre da ja duæ nos ti do ta daπ njeg za pov jed ni ka KMNB-a no vom za pov jed ni ku, ta li jan - skom bri gad nom ge ne ra lu Clau diu Gra - zia ni ju. No vi za pov jed nik KMNB-a re kao nam je neπ to vi πe o svo jim nas to ja nji ma i cil je vi ma u mi si ji ISAF VI II. Pre u ze li ste no vu i ut je caj nu duæ nost u svo joj vojnoj ka ri je ri. Ka ko se ona raz vi ja la? Mo ja vojna ka ri je ra po Ëi nje go di - ne ka da sam kre nuo na Vojnu aka de mi ju i u kom bi ni ra nu vojno-spe ci ja li zi ra nu πko - lu. Pos tao sam Ëas nik u pje πa πt vu go di ne. Mno go sam vre me na pro veo u Glav nom sto æe ru kao sto æer ni Ëas nik. Ja sam Al pi ne, pri pad nik ta li jan skih pla nin - skih pos troj bi. Dru ga gra na mo je spe ci ja - li za ci je su in ter na cio nal ni od no si; pre ciz - ni je, pos je du jem ne ko li ko di plo ma, jed nu iz pri rod nih zna nos ti s Ka to lië kog sve u Ëi - li π ta u Ri mu i jed nu iz stra te gij skih vojnih zna nos ti. Ne dav no sam ste kao joπ jed nu di plo mu, iz di plo mat skih zna nos ti na Trπ - Êan skom sve u Ëi li π tu. Naj bo lje is kust vo u mom æi vo tu do sa - da bi lo je ono iz UN mi si je u Mo zam bi - ku go di ne, ka da sam bio za - pov jed nik SU SA - pla nin sko-pje πaë ke boj ne. Ko li ko je tra ja lo pri prem no raz dob lje pos troj bi ta li jan ske voj ske za ovu mi si ju? Kao πto zna te, ta li jan ska voj ska se pre - us tro ja va u pro fe sio nal ni sas tav. Uz to, Tau ri nen se bri ga da pro πle go di ne je bi - la dio NA TO-ovih sna ga (NA TO Res pon - se For ce) go di nu da na, ta ko da je prak tië - no ci je la obu ka oba vlje na veê pro πle go - di ne. Ti je kom pr vih πest mje se ci Tau ri - nen se bri ga da bi la je na pri pre ma ma ka - ko bi bi la sprem na za an gaæ i ra nje na sva - kom mjes tu pod ok ril jem NA TO-a i iz van to ga, a ti je kom dru gih πest mje se ci bri ga - da je bi la u pri prav nos ti za an gaæ man. S tog gle diπ ta, Af ga nis tan je sa mo lo gië na pos lje di ca obu ke, bri gad no osob lje bi lo je sprem no za an gaæ man. Bor be ne pos troj be ima le su ot pri li ke tro mje seë nu spe ci jal nu obu ku, ali one su kao dio NA TO stra te gij - skih pri Ëu va uv jeæ ba ni za upo ra bu u tak - vim mi si ja ma. U ruj nu Êe se odræ a ti af ga nis tan ski par - la men tar ni iz bo ri. Naj ve Êi te ret si gur - 8

9 RAZGOVOR nos ti bit Êe na lo kal noj po li ci ji i af ga nis - tan skoj na cio nal noj voj sci. Ka ko Êe u sve to bi ti ukl ju Ëe ne sna ge ISAF-a? U skla du s ISAF mi si jom, na πi vojni ci bit Êe ukl ju Ëe ni u se kun dar nim za da Êa - ma. To zna Ëi za pra vo da Êe sve za da Êe, teo ret ski, odra di ti af ga nis tan ska na cio - nal na voj ska i ka bul ska grad ska po li ci ja. Mi smo pot por ne pos troj be u osi gu ra nju si gur nog ok ruæ e nja i u pruæ a nju pod rπ ke iz bo ri ma. Na πa glav na za da Êa je da bu - de mo na zoë ni i za mi je Êe ni. Da osi gu ra - mo af ga nis tan skom na ro du pod rπ ku in - ter na cio nal ne za jed ni ce. NA TO je ov dje da po mo gne af ga nis tan skim vlas ti ma. Joπ uvijek potrebna nazoënost i podrπka snaga ISAF-a Di je lo vi ta li jan ske voj ske ov dje ima ju ve li ko is kust vo iz dru gih mi si ja, pri mje - ri ce ka ra bi nje ri i inæe nje rij ske pos troj be iz Bos ne i Her ce go vi ne, s Ko so va i po se - bi ce iz Ira ka... ToË no. Ima mo mno go is kust va, ali su po ne kad pos troj be ci je lo vri je me u mir no - dop skim ope ra ci ja ma oëu va nja mi ra. Da - kle, ka da se vra te, mo ra mo po no vi ti obu - ku za dru ge, spe ci fië ne ope ra ci je. Zbog to ga oni ne gu be is kust vo pra vog bor be - nog dri la. Ali, kao πto kaæ e te, mi smo vr lo do bro obu Ëe ni, ima mo ve li ko is kust vo, po se bi ce ka ra bi nje ri i os ta le spe ci ja li zi ra - ne pos troj be. To je za to jer no vi sce na ri ji oruæ a nih su ko ba za hti je va ju sna ge kao πto je hr vat ska vojna po li ci ja, ko je su spo - sob ne za dje lo va nje u tak vom ok ruæ e nju i kao vojna po li ci ja i kao voj ska. Kak va je bi la si tua ci ja ka da ste sti gli i ko ji su cil je vi mi si je ISAF VI II? Mo ra mo po dræ a ti iz bo re ti ho i dis kret - no. Teh nië ki su za to od go vor ne af ga nis - tan ske vlas ti, a mi Êe mo se po tru di ti da im po mo gne mo ka ko bi osi gu ra li si gur no ok ruæ e nje. Na kon iz bo ra pro ces Êe se nas ta vi ti, ali oni ni su joπ pot pu no sprem - ni ho da ti vlas ti tim no ga ma. Da kle, tre - ba ju na πu pod rπ ku i na zoë nost. U sva kom slu Ëa ju mo ji su pri mar ni cil je vi i za da Êa zaπ ti ti ti vojni ke. U tak vim ope ra ci ja ma po ne kad se Ëi ni ka ko je u mir nom raz dob lju teπ ko odræ a ti pri prav - nost na vr lo vi so koj ra zi ni, no ako na pra - vi te po gre π ku i iz gu bi te pri prav nost, vje - ro jat no Êe te za Ëas bi ti ukl ju Ëe ni u neπ to vr lo lo πe. Na po Ëet ku Va πe mi si je je dan od iza zo va bit Êe i pro na Êi rje πe nje re gu la ci je pro - me ta na pro met ni ci Crim son, jer Êe glav na ces ta pre ma is to ku, Vio let, bi ti zat vo re na 18 mje se ci zbog re kon struk - cij skih ra do va. Ima te li veê pla no ve za to ili su u iz ra di? Na kon 20 da na bo rav ka ov dje vje ro jat no imam vi πe is kust va ne go pri je tri ili Ëe ti ri mje se ca. Ono πto je ne op hod no Af ga nis ta - nu pri je sve ga su ces te i vo da. Oni tre ba ju po moê u rje πa va nju pro ble ma op skr be vo - dom i ces tov nih pro ble ma. Crim son pro - met ni ca je stra teπ ki vaæ na, na njoj je gust pro met. Mo ra mo sa gle da ti ko li ko je vaæ na s ob zi rom na to da ot pri li ke 200 ka mio na dnev no pro me tu je tom ces tom. To zna Ëi oko 6000 ka mio na mje seë no. Ve Êi na njih su op skrb ni ka mio ni i da se neπ to do go di zi mi to bi po ve Êa lo pro ble me. To je vr lo do bra ces ta, ali ju je vr lo teπ ko dræ a ti ot - vo re nom. Sto ga mo ra mo pro na Êi dru ge mo guê nos ti ta ko da pro met ni cu Vio let ako je mo gu Êe ot vo ri mo kao dru gu pro - met ni cu, ba rem ti je kom zi me. Ka ko vi di te tre nu taë nu si tua ci ju u Af ga - nis ta nu, ima li za nje ga bo lje bu duê nos ti? Imao sam za nim lji ve raz go vo re s oso ba - ma iz af ga nis tan ske vla de. Oni kaæu da su na kon ra ta sa SSSR-om, na kon ta li - ban skog ra ta, iz gu - bi li sve. Naj vi πe su iz gu bi li kul tur nu baπ ti nu svo je zem - lje. Za ob no vu dru - πt va vje ro jat no Êe im tre ba ti ci je li na - raπ taj. U da naπ nje vri je me na raπ ta ji bræe sta sa ju, ali teo - ret ski, ov dje tre ba - mo os ta ti naj ma nje 10 go di na. Hr vat ski kamp ste pos je ti li 5. ko lo vo za po vo dom Da na pob - je de i do mo vin ske za hval nos ti? Kak vi su Va πi doj mo vi? Im pre sio ni ran sam. Vi ste do bri vojni ci i vr lo ste for - mal ni i dis ci pli ni ra - ni. Mno go ste pro - pa ti li, i to ne ta ko dav no. To πto se do - go di lo nis te po tis nu - li u svom sje Êa nju. Bi lo je vr lo ugod no sla vi ti s va ma slo bo - du va πe zem lje. Ono πto je ne op hod no Af ga nis ta nu pri je sve ga su ces te i vo da. Crim son pro met ni ca je stra teπ ki vaæ na, na njoj je gust pro met. Mo ra mo sa gle da ti ko li ko je vaæ na s ob zi rom na to da ot pri li ke 200 ka mio na dnev no pro me tu je tom ces tom General Graziano s dosadaπnjim zapovjednikom, turskim generalom Ümitom Dündarom 9

10 DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP PodvlaËim crtu... Dok sam pi sao dnev nik, is kre no sam æe lio da ga joπ net ko osim me ne i pro Ëi ta. Bez ob zi ra na to vo li li πti - vo i au to ra. Ako sam vas us pio is pro vo ci ra ti da pri Ëu pro Ëi ta te do kra ja, za do vo ljan sam. Po uz da no znam da Hr vat ski vojnik ne Ëi ta mo sa mo mi, Ëi ta ju ga i lju di iz van na πe bran πe, a s ovo li - kim bro jem pi sa ca na tur π Ëi ka u voj sci i mi si ja ma u ko ji ma sud je lu je mo, us ko ro bis mo mo gli pos ta ti naj au ten tië ni ji i naj ti raæ ni ji eks klu ziv ni me dij s li ca mjes ta... Iz Indije Davor»ULJAK Rek li su mi, kao πto obi - Ëaj na la æe, na kra ju tre - ba pod vu Êi cr tu. Cr ta. Na po Ëet ku kra ja æe lim za - hva li ti re dak ci ji Hr vat skog vojni ka ko ja me rez ala vr lo kva li tet no, ta ko da sam po ne - kad sam se bi znao re Êi: Bo - æe, ka ko sam pa me tan. Uvi - jek is pad ne bo lje ka da neπ to ne kaæ em ne go ka da kaæ em. I æe lim za hva li ti va ma ko ji ste ima li strp lje nja Ëi ta ti ovaj dnev nik. Na dam se da to ni - poπ to nis te ra di li za vri je me rad nog vre me na, jer li ni ja ne smi je sta ti i rad ni pro ces ne smi je trp - je ti. U rad no vri je me to le ri ra se sa mo Ëi ta nje iz la di ce, na br za ka. Vi di, vi di, za po Ëeo sam kao na dod je li Os ka ra. Hva la mo joj ma mi i ta ti πto mi ni su ku po va li Ëo ko la du kad sam bio ma li pa sa da ne mam πe Êer nu bo lest, hva la mo joj dra goj dru ga ri ci raz red ni ci ko ja mi je bez ob zi ra na diop tri ju u sva kom po gle du ot vo ri la oëi pa sam pos tao ob ser ver, hva la mo joj dje Ëi ci πto su Ëu va la maj ku dok sam ja Ëu vao mir... Ono πto sam spoz nao ni Ëim se ne moæe pla ti ti Na dam se da Êe se u sko roj bu duê - nos ti mno gi mla di lju di od lu Ëi ti na sli Ëan iza zov. Vje ro ja to nas Ëe ka eks - plo zi ja po traæ nje, joπ ma lo i ve li ki Êe dio vas, uko li ko to æe li te, bi ti u pri go - di po put Da na ca, ve applea na ili Ta li ja na i ne ko li ko pu ta iêi u mi si je. A to uop - Êe ni je la ko. Iza sva ke tak ve od lu ke sto ji te vi, va πa obi telj i va πa do mo vi - na. Mo ja obi telj i mo ja do mo vi na, a na dam se i ja, do sa da smo na pra vi li sve πto smo si obe Êa li na po Ëet ku. Dok sam pi sao dnev nik is kre no sam æe lio da ga joπ net ko osim me ne i pro Ëi ta. Bez ob zi ra na to vo li li πti vo i au to ra. Ako sam vas us pio is pro vo - (Ne)obiËan traktor ci ra ti da pri Ëu pro Ëi ta te do kra ja, za - do vo ljan sam. Po uz da no znam da Hr vat ski vojnik ne Ëi ta mo sa mo mi, Ëi ta ju ga i lju di iz van na πe bran πe, a s ovo li kim bro jem pi sa ca na tur π Ëi ka u voj sci i mi si ja ma u ko ji ma sud je lu - je mo, us ko ro bis mo mo gli pos ta ti naj - au ten tië ni ji i naj ti raæ ni ji eks klu ziv ni me dij s li ca mjes ta. Je di ni je uv jet da ne bu de mo do sad ni. U ovih pet na est mje se ci æi vio sam u svi je tu pot pu no raz li Ëi tom od ono ga ko ji sam do ta da vi dio. Po ku πao sam upoz na ti taj svi jet, nje go ve lju de i obi - Ëa je. I kul tu ru lju di s ko ji ma sam æi vio. U svo je dvi je mi si je su ra applei vao sam sa Ëas ni ci ma i ci vi li ma iz se dam de se tak ze ma lja. Mno gi ma od njih ovo je tko zna ko ja mi si ja po re du i pra vi su pro - fe sio nal ci. A i mi smo ja ko, ja ko do bri. S jed ne stra ne va ge je sve ono πto sam spoz nao, πto se ni Ëim ne moæe pla ti ti, i neπ to za ra apple e nog nov ca ko ji je veê dav no pa met no ras po re appleen. S dru ge je stra ne 457 pri lië no sa mot - njaë kih da na u ne kim za bi ti ma za ko - je ni mno gi In dij ci i Pa kis tan ci ne - zna ju da pos to je, 457 da na u ko ji ma ni sam svjed oëio to me ka ko mo ja dje - ca es ki vi ra ju uëe nje, glu me, da ju kva li tet ne du gaë ke pa so ve, oz lje apple u ju li ga men te, raz valju ju mje njaë po put Mon toye, na no vo se za lju blju ju i bje so muë no tro - πe. Sre Êom, sve to vri je me ima li su maj ku ko ja is to ta ko ma πa la tro πi, ali sa sti lom. Nji ho va mi maj ka ne dos ta je do lu di la. 457 da na se ni sam kva li tet no pos vaapple ao s ne kim ta ko oπt roum nim. Jed va Ëe - kam. Æi vim, zna te, za one ne - o pi si ve vr hun ce ko ji do la ze u æi vo tu pe de se to go diπ njeg mu - π kar ca i æe ne pos li je sva ke nji ho ve krea tiv ne svaapplee. Za tre nut ke ma lih noê nih raz go - vo ra. Uos ta lom, i Ke fal je re kao So - kra tu u Pla to no voj Dræ a vi: Znaj, ka - ko mi sla be nas la de tje les ne, ta ko mi ras tu æe lje i nas la de za raz go vo rom. Pri ja te lji ma ko ji os ta ju... Pri ja te lji ma ko ji os ta ju ov dje æe lim mno go us pje ha. I ma lom Ku ba tu, ko - ji Êe se ro di ti bez me ne, æe lim da bu - de pa me tan na ta tu i li jep na ma mu. I Arie bu, da svo je pjes me ot pje va na kon cer tu na Stra du nu. I Mah boo bu, da se opet po mo li u za gre baë koj ka - te dra li. Evo, cup ka ju, ide mo na ve Ëe - ru. Pa vi ËiÊ æe li pla ti ti. Po Ëeo je æes to - ko tro πi ti. Bo ga mi, ako ova ko nas ta vi, joπ ma lo pa Êe spis ka ti i svo jih pr vih sto do la ra u mi si ji... Ma uos ta lom, πto ja va ma vi πe pi πem ka da Êe mo se us ko ro vid je ti. On da Êu vam is pri Ëa ti sve o svo jim pri ja te lji ma sik hi ma ko ji se ni ka da ne πi πa ju, ve se - lom pa kis tan skom trak to ru s ko jeg tre - π te na rod nja ci, Ra ja nu ko ji je bez pu - tov ni ce do tak nuo pa kis tan sko tlo i dvi - je akus tië ne gi ta re, tri afrië ka bub nja i ne pre kid nom aa a aa al tu ko ji u is la - ma bad sko ju tro le di krv. Is pri Ëat Êu vam eks klu ziv no i ka ko je ze mo ku pio me tal nog kaπ mir skog del fi na s lop tom na gla vi. Na vra ti te u sva ka do ba. 10

11 To je Afri ka DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - MINURSO Jed na je stvar fa sci nant na. Sva ki, ali baπ sva ki krov ima pos tav lje ni sa te lit ski ta njur. Ne ri jet ko i πa to ri u kam po vi - Svi su pustinjski gradovi jako sliëni ma ima ju te le viz ore sa sa te lit skim pri jam ni ci ma. Ta koapple er, mnoπt vo je dæ i po va na uli ca ma. Ben zin ske crp ke su pre pu ne vo zi la. Na rav no, ka da se za je dan ame rië ki do lar, da kle za ot pri li ke 6 ku na, moæe do bi ti Ëe ti ri li tre go ri va... Iz Zapadne Sahare Karlo PILKO Ia ko je mi si ja MI NUR SO si gur no jed na od naj ma njih, ba rem πto se vojne sas tav ni ce ti Ëe, pros tor ko ji ula zi u sas tav mi si je ni je ta ko ma len. Pod po dru Ëjem mi si je po dra - zu mi je va se dio Za pad ne Sa ha re ko ji se na la zi pod vla π Êu Kra lje vi ne Ma ro ko, dio ko ji kon tro li ra ju sna ge FPOL-a, gra nië ni dio dræ a ve Mau ri - ta ni je pre ma gra di Êu Zou e ra tu, gra - nië ni dio Alæ i ra, od nos no po dru Ëje gra di Êa Tind ou fa, pa Ëak i obli æ nje Ka nar sko otoë je ko je pri pa da pa - njol skoj. Ako izos ta vi mo ovo po to - nje, Ëis to eu rop sko i svjet sko sre diπ - te, os ta tak ko ji sam na bro jao ti pië no je afrië ki. U ci vi li za cijskom i kul tu - ro lo π kom smis lu. Ia ko je moj pr vi kon takt s po dru - Ëjem mi si je bio u La ay ou neu, da - nas, na kon vi πe od osam mje se ci, mo gu s pra vom i si gur noπ Êu tvr di ti ka ko i ne ma ve li ke raz li ke iz me appleu La ay ou nea, Zou e ra ta u Mau ri ta ni ji ili Tind ou fa u Alæ i ru gdje se sa da na la zim. Svi gra do vi ko ji su ima li sre Êu ili ne sre Êu da su iz gra apple e ni u pus tinj skim di je lo vi ma sli Ëe je dan na dru go ga. Ma hom is te ili slië ne uli ce, ma nje as fal ta vi πe pi jes ka, jed no lië no obo ja ne fa sa de zgra da, i to na Ëel no sa mo s one stra ne gdje je pro Ëe lje, a os ta tak ne dovr πen. Ulica s trgovinama Ma njak æi vos ti ko ji je po tre ban gra - do vi ma, æuêkas ta bo ja ko ja omo gu - Êa va la kπe odræ a va nje i Ëiπ Êe nje.»iπ Êe nje?! E, to je po seb na pri Ëa.»ini mi se ka ko osim u glav nim gra do vi ma ne ma ko mu nal nih sluæ bi ko je bi Ëis ti le uli ce od sme Êa ko je je na ne se no pus tinj skim vje tro vi ma, ali i oëi tom ne bri gom lo kal nog sta - nov niπt va. Sva ki od gra do va ko je sam spo me nuo ujed no je i vojni grad, πto zna Ëi da su na mjen ski iz - gra apple e ni ka ko bi se omo gu Êio ka kav- -ta kav æi vot pri pad ni ci ma voj ske. Na uli ca ma se uglav nom mo gu su - s res ti dje ca ili mu π kar ci, a æe ne se ba ve ku Êan skim pos lo vi ma. Tu i ta - mo moæe ih se sres ti ali na rav no um ota ne u ti pië ne noπ nje sa zim - skim ru ka vi ca ma ka ko bi se sak ri le ru ke od po gle da pro laz ni ka. Tr go vi na - os nov no za ni ma nje Ako ni si u dræ av noj sluæ bi, voj sci, po li ci ji ili æan dar me ri ji, je di ni iz vor pri ho da i os nov na za ni ma ci ja u tak - vim sre di na ma jest tr go vi na. Sa svim i sva Ëim. Pos to je ured ne rad - nje za pro da ju, ali i one dru ge ko je su skle pa ne od da sa ka i ma lo be to - na, tek to li ko da se moæe po Ëe ti s ra dom. A pro da je se sve, od uni kat - nih ta pe ta, zla ta, bi æu te ri je do elek - tro nië kih ure apple a ja eg zo tië nih mar ki i na zi va. Za na πe poj mo ve za ma le nov ce, ali ko li ko no va ca to li ko mu - zi ke. Naj doj mlji vi je mjes to za pro - da ju, a do mi cil nom sta nov niπt vu naj draæe, ta koz va ni su ba za ri ko ji se ot va ra ju vi ken dom, πto je ov dje Ëe tvr tak i pe tak. Na ve li kom pros to - ru mnoπt vo πa re nih πa to ra pod ko ji - ma se moæe na Êi sve. Pro da va Ëi su uglav nom iz bje gli ce iz iz bje glië kih kam po va ko ji se na la ze u bli zi ni Tind ou fa. Ne ri jet ko se na tak vom ba za ru moæe pro na Êi i pre hram be - nih pro iz vo da, pa Ëak i me sa ko je se pro da je na ot vo re nim πtan do vi ma pod tem pe ra tu ra ma vi πim od 50 stup nje va. Joπ jed na stvar je fa sci - nant na. Sva ki, ali baπ sva ki krov ima pos tav lje ni sa te lit ski ta njur. Ne - ri jet ko i πa to ri u kam po vi ma ima ju te le viz ore sa sa te lit skim pri jam ni ci - ma. Ta koapple er, mnoπt vo je dæ i po va na uli ca ma. Ben zin ske crp ke su pre pu - ne vo zi la. Na rav no, ka da se za je - dan ame rië ki do lar, da kle za ot pri li - ke 6 ku na, moæe do bi ti Ëe ti ri li tre go ri va. Za ma nje od Ëe ti ri do la ra moæe se ku pi ti πte ka ci ga re ta kod ulië nih pro da va Ëa ili na ki os ku. Ka da se po mak ne te iz sre diπ ta gra da, nai Êi Êe te na suπ tu su prot - nost. Ma le, mo der ne stam be ne je di - ni ce ko je su tek iz gra apple e ne ili se upra vo gra de. Mo der na na se lja, kom plet no as fal ti ra na, sa za saapple e - nim ze le ni lom i svom in fra struk tu - rom ko ja je po treb na gra du. Na jam tak vog mo der nog sta na iz ra zi to je ma li, sa mo pe de se tak do la ra. Uz cjen ka nje na rav no. Neπ to ma lo da lje no vi πok. Na o - ruæ a ni vojni ci, vojni po li caj ci na glav noj pro met ni ci ko ja vo di iz van gra da. Kon tro li ra ju sve i sva ko ga, dok se vo zi la UN-a pro puπ ta ju ne - sme ta no. Ia ko ni je rat no sta nje, os - nov na svr ha ovak vog nad zo ra je pre ven ti va. Nai me, ve Êi na afrië kih dræ a va ne ma de fi ni ra ne gra ni ce s gra nië nim pri je la zi ma, ta ko da je ovo je dan od na Ëi na kon tro li ra nja si tua ci ja u gra do vi ma i oko njih. Vo - zi la na ces ta ma, s ru kom is pi sa nim upis nim oz na ka ma, s ri jet ko is prav - nom sig na li za ci jom, πto je oso bi to opas no no Êu ka da vo zi lo is pred se - be ugle da te u pos ljed nji tre nu tak. Dva de se tak ki lo me ta ra da lje no va kon tro la oso ba, ovaj put to ra di po li - ci ja Fron te Po li sa rio. Te ri to rij jed ne dræ a ve, dvi je voj ske, dvi je kon tro le, svi na o ruæ a ni. To je Afri ka. 11

12 6. VOJNO-SPORT SKE IGRE Ukupni pobjednik D Jastrebarsko U Do Ëas nië koj πko li Jas tre bar sko odræa ne su od 1. do 4. ruj na 6. vojno- -sport ske igre ZIO HKoV-a. Na igra - ma je sud je lo va lo 12 pos troj bi:»as - nië ka πko la, Za pov jed niπt vo za iz o - braz bu i obu ku, sat ni ja vr hun skih spor ta πa, Do Ëas nië ka πko la Jas tre - bar sko, Tak tië ko-si mu la cij sko sre diπ - te, Sre diπ te za bor be nu obu ku Slunj, Po li gon Eu gen Kva ter nik Slunj, SzOP Pu la, SzOP Ko priv ni ca, te SzOP Po æe ga, ibe nik i Sinj. Vi πe od 200 nat je ca te lja od mje ra va - lo je svo je sna ge u 11 dis ci pli na: ma - lom no go me tu, ko πa r ci, stre ljaπt vu (mu π ki i æe ne), πa hu, ori jen ta cij skom tr Ëa nju, pre pre ka ma za vojni pe to boj, tes tu mo to rië kih spo sob nos ti, ba ca - nju bom be (u cilj i u dalj) i te ni su. Sve Ëa no je ot va ra nje bi lo 2. ruj na, a na zo Ëi li su mu vi so ki vojni duæ nos ni ci na Ëe lu s mi nis trom obra ne Be ris la vom Ron Ëe vi Êem. Na zoë ne je na po Ëet ku sve Ëa nos ti poz dra vio za pov jed nik Do - Ëas nië ke πko le, do ma Êi na ovo go diπ njih iga ra, boj nik Ivan Ma giê, po æe ljev πi svi ma ugod no i sport ski pro ve de no vri - je me, kao i pos ti za nje do brih re zul ta ta. Za pov jed nik Za pov jed niπt va za iz obraz - bu i obu ku bri ga dir Mar jan Biπ kiê uka - zao je na Ëi nje ni cu ka ko su upra vo ove igre ja san po ka za telj ka ko se u voj sci, osim pro ved be sva kod nev nih za da Êa, moæe pro na Êi vre me na i za sport, ko ji pri do no si joπ ve Êem stup nju psi ho fi zië - ke sprem nos ti hr vat skih vojni ka. Za - hva liv πi svi ma ko ji su da li svoj do pri nos u or ga ni za ci ji i pro ved bi ovih iga ra, bri - ga dir Biπ kiê po æe lio je nat je ca te lji ma mno go us pje ha u predsto je Êim sport - skim bor ba ma. I za pov jed nik HKoV-a ge ne ral pu kov nik Ma ri jan Ma re ko viê, poz dra vio je nat je ca te lje uz æe lju da bu - de πto vi πe do brih re zul ta ta. Na posljet ku je okup lje ne poz dra vio mi nis tar Ron Ëe viê is tak nuv πi ka ko su vojno-sport ske igre neπ to πto tre ba po - dræ a va ti i na do gra applei va ti. Nat je ca te lji ma je po ru Ëio: Pro ve di te ove igre kao i one do sa da - fer, sport ski ko rekt no i uz pos ti za nje do brih re zul ta ta. Æe lim vam mno go us pje ha i pro gla πa vam 6. vojno- -sport ske igre ot vo re ni ma. Na kon zavr πe ne sve Ëa nos ti, nat je ca te - lji su prio nu li os va ja nju bo do va. U vri - je me na πeg pos je ta is tr Ëa vali su sta zu duæ i ne 4200 m u ka te go ri ji ori jen ta cij - skog tr Ëa nja. Na sus jed nim se te re ni - ma, pak, od vi jao te nis ki dvo boj, dok se u pros to ri ja ma Do Ëas nië ke πko le, u pot - pu noj ti πi ni, raz miπ l ja lo o slje de Êim πa - hov skim po te zi ma. Ko πa r kaπ ki je sus ret or ga ni zi ran u O Kra πiê, a pu ca - lo se na au to mat skom stre li π tu Vrap Ëan ski po tok. Ma lo no go me - ta πi su igra li svo je utak mi ce u O Lju be Ba bi Êa, dok su se os ta le di - sci pli ne od vi ja le u kru gu vojar ne Dr. An te Star Ëe viê. Sve u sve mu, nat je ca nje je bi lo di na mië no i obi - lje æe no na po ri ma nat je ca te lja u sva koj od spo me nu tih dis ci pli na. No, ka ko to bi va u sva kom spor tu, na kra ju pri Ëe uvi jek pos to je oni ko ji su se ti je kom nat je ca nja po ka - za li naj bo lji ma. Sto ga je s ne strp lje - njem do Ëe ka na sve Ëa nost zat va ra nja iga ra i pro gla πe nje pob jed ni ka. I ovaj put nat je ca te lji ma su doπ li Ëes ti ta ti broj ni uzva ni ci, me appleu ko ji ma izas la nik za pov jed ni ka HKoV-a bri gad ni ge ne ral Dra gu tin Re pinc, za pov jed nik ZIO-a bri ga dir Mar jan Biπ kiê, za pov jed nik D Jas tre bar sko boj nik Ivan Ma giê, te broj ni dru gi. Uz za hva lu do ma Êi nu, Do Ëas nië koj πko li, bri ga dir Biπ kiê je is - tak nuo ka ko su ove igre po klo nje ne u spo men oni ma ko ji su naj zas luæ ni ji πto da nas uæ i va mo u slo bo di i ne o vis noj dræ a vi - hr vat skim bra ni te lji ma.»es- titke je nat je ca te lji ma upu tio i bri gad ni ge ne ral Dra gu tin Re pinc iz raæ a va ju Êi za do volj stvo po ka za nom sprem noπ Êu su dio ni ka te pos tig nu tim re zul ta ti ma. Ovo go diπ nji ukup ni pob jed nik je do - ma Êin - Do Ëas nië ka πko la Jas tre bar sko. Sto ga je dom je nak, upri li Ëen na kon sve Ëa nos ti zat va ra nja, bio obi lje æen joπ ve Êim za do volj stvom. Andreja DE»AK snimio Dubravko KOVA» Pre gled re zul ta ta po dis ci pli na ma ORI JEN TA CIJ SKO TR»ANJE po je di naë no 1. DA MIR MILJ KO VIΔ D Jas tre bar sko 2. MI RO SLAV KRALJ D Jas tre bar sko 3. DRA ÆEN HENC SzOP Pu la ekip no 1. D Jas tre bar sko 1. eki pa 2. D Jas tre bar sko 2. eki pa 3. SzOP Ko priv ni ca PRE PRE KE ZA VOJNI PE TO BOJ po je di naë no 1. DA NI JEL DIK IΔ D Jas tre bar sko 2. MI RO SLAV KRALJ D Jas tre bar sko 3. DRA ÆEN HENC SzOP Pu la STRE LJA TVO HS + PAP ekip no 1. ZI O 2. SzOP Sinj 3. VP Slunj STRE LJA TVO ZRA»NA PU KA po je di naë no 1. ADE LI TA BAN SzOP Ko priv ni ca 2. IVA NA VI DAK D Jas tre bar sko 3. MA JA HAN ÆE KO VIΔ SzOP Ko priv ni ca ekip no 1. SzOP Kopriv ni ca 2. D Jas tre bar sko 3.»as nië ka πko la MA LI NO GO MET 1. SzOP Sinj 2. SzOP Po æe ga 3. D Jas tre bar sko KO AR KA 1. SzOP Sinj 2.»as nië ka πko la 3. SzOP Po æe ga AH 1. GO RAN JU RIΔ SzOP Sinj 2. IGOR MI LO VAC SzOP Pu la 3. SA A STRA HI JA SzOP Pu la TE NIS 1. GO RAN BA LE TIΔ SzOP Pu la 2. IVAN ANIΔ D Jas tre bar sko 3. DRA GO LJUB MAR KO VIΔ»as nië ka πko la BA CA NJE BOM BE U CILJ I U DALJ po je di naë no 1. DA NI JEL DIK IΔ D Jas tre bar sko 2. PE TAR BI LO KA PIΔ SzOP Sinj 3. DA MIR MILJ KO VIΔ D Jas tre bar sko ekip no 1.D Jas tre bar sko 2. SzOP Sinj 3.»as nië ka πko la TEST MO TO RI»KE SPO SOB NOS TI 1. MI RO SLAV KRALJ D Jas tre bar sko 2. DA MIR MILJ KO VIΔ D Jas tre bar sko 3. ZO RAN SMO LJO SzOP Sinj 12

13 Novi ciklus izobrazbe u SJ-u Sluæ be nim ot vo re njem u»as nië kom do mu vojar ne Pe tar Zrins ki na»rno mer cu ko la stra nih je zi ka ZZIO-a Ka ta - ri na Zrins ka uπ la je u no vu πkol sku go di nu. Na zoë nim dje lat ni ci ma i po laz ni ci ma ko le pr vo se obra - tio nje zin rav na telj pro fe sor emal Ka driê, ko ji je na kon uvod nih ri je Ëi o dje lo va nju i pov jes ni ci ko le is tak nuo ka - ko od svih oëe ku je da se pot pu no pos ve te ra du, jer je zik se uëi in ten ziv no i mak si mal no. To pot vrapple u je i Ëi nje ni ca da po laz ni ke u idu Êem raz dob lju πko lo va nja oëe ku je 360 sa ti nas tav nië kog i ba rem 40 sa ti in di vi du al nog uëe nja. U ime za pov jed ni ka ZZIO-a ge ne ral boj ni ka Mir ka un - do va ovom uvod nom okup lja nju na zo Ëio je i bri ga dir Fra no To mi ËiÊ, ko ji je predsta vio Za pov jed niπt vo te re kao po laz ni ci ma da je mo guê nost po haapple a nja nas ta ve u od go - va ra ju Êim uv je ti ma i pod rav na njem iz vrs nih struënja ka Sni mio: Da vor KI RIN OSRH za pra vo do bi tak. Ni je izos ta lo ni uo bi Ëa je no pod sje Êa nje na ob ve zu poπ ti va nja svih nor mi vojnië kog i pro fe sio nal - nog po na πa nja. D.V. Natjecanje dragovoljaca i veterana U ju tar njim sa ti ma 3. ruj na u sport - skom par ku Mla dost po Ëe lo je 10. dræ av no sport sko nat je ca nje dra go vo - lja ca i ve te ra na Do mo vin skog ra ta - Za greb U or ga ni za ci ji Udru ge dra go vo lja ca i ve te ra na Do mo vin skog ra ta RH i UDVDR Po druæ ni ce gra da Za gre ba, nat je ca nju je pok ro vi telj Mi nis tar stvo obi te lji, bra ni te lja i me apple u ge ne ra cij ske so li dar nos ti, te su pok ro vi telj Po gla var - stvo gra da Za gre ba. Na kon πto su se su dio ni ci iz 20 æu pa ni ja i Gra da Za - gre ba sve Ëa no pos tro ji li na sta dio nu, snimio Dubravko KOVA» ri je Ëi do bro doπ li ce upu tio im je ovo go diπ nji do ma Êin, pred sjed nik UDVDR RH Po druæ ni ce gra da Za - gre ba Kru no slav Sa moπ Êa nec, po - æe ljev πi nat je ca te lji ma pos ti za nje do brih re zul ta ta. Za hva lio je na do las ku mi nis tri ci Ja dran ki Ko sor, gra do na Ëel ni ku Za gre ba Mi la nu Ban di Êu, sav jet ni ku Pred sjed ni ka za sport Æelj ku Ma ta ji, pred sjed ni - ku Hr vat skog olim pij skog od bo ra Ukup ni re zul tat 1. mjes to - GRAD ZA GREB 2. mjes to - PRI MOR SKO- -GO RAN SKA ÆU PA NI JA 3. mjes to - SI SA»KO- -MOS LA VA»KA ÆU PA NI JA Zlat ku Ma te πi, te os ta lim vojnim i ci - vil nim duæ nos ni ci ma. Pred sjed nik UDVDR RH uro De - Ëak is tak nuo je ka ko dra go volj ci i ve - te ra ni i ovim nat je ca njem is ka zu ju onu is tu hra brost i vi teπt vo ko jim su iz - vo je va li pob je de u Do mo vin skom ra tu, ali i ka ko to is to tre ba ju za dræa ti i da - nas, u vri je me za la ga nja za poπ ti va nje nji ho va dos to jan stva, te bor be za nji - ho vu mo ral nu pot po ru i ma te ri jal nu eg zi sten ci ju. Gra do na Ëel nik Za gre ba Mi lan Ban diê po æe lio je nat je ca te lji ma us pjeπ no sport sko nad me ta nje te ugo - dan bo ra vak u gra du - do ma Êi nu. Okup lje ni ma se obra ti la i mi nis tri ca Ja dran ka Ko sor ka zav πi: Vi, hr vat ski bra ni te lji, naj zas luæ ni ji ste πto da nas ima mo su ve re nu, sa mos tal nu, de mo - krats ku, slo bod nu, eu rop sku Hr vat sku. Bi li ste za jed no u ra tu, bu di te za jed no i pos li je ra ta!, te je pro gla si la 10. dr - æav no sport sko nat je ca nje ot vo re nim. Na kon sluæ be nog di je la po Ëeo je sport ski. Nat je ca lo se u 7 di ci pli na: ma lom no go me tu, kro su, po vla Ëe nju uæ e ta, ku gla nju, bo Êa nju, stre ljaπt vu i πa hu. Na sve Ëa nos ti zat va ra nja, na Za - gre baë kom ve le saj mu, pob jed ni ci ma su uru Ëe ne zas luæ e ne na gra de: pe ha - ri, me da lje i di plo me. U ugod noj at - mos fe ri druæ e nje ne ka daπ njih su bo ra - ca a da naπ njih sport skih pro tiv ni ka nas ta vi lo se do kas no u noê. A. DE»AK Poziv na sudjelovanje U organizaciji Hrvatskog druπtva za vojnu medicinu Hrvatskog lijeëniëkog zbora u hotelu Sheraton u Zagrebu od 20. do 22. listopada odræat Êe se II. hrvatski kongres vojne medicine s meappleunarodnim sudjelovanjem. Na Kongresu Êe se obraappleivati slijedeêe teme: medicina u Domovinskom ratu, ratna kirurgija, posttraumatski stresni poremeêaj, forenziëka medicina, pomorska, podvodna i hiperbariëna medicina kao i slobodne teme, a organizirat Êe se i okrugli stol na temu medicinski aspekti suvremenog terorizma. Rok prijave za sudjelovanje na Kongresu je 15. rujna, za dostavu saæetaka je 1. listopada, a rok za radove 22. listopada. Prijave i saæetke potrebno je slati iskljuëivo elektroniëki: info@hdvm.hr; Radove slati na adresu: HDVM HLZ, ubiêeva 9, Zagreb, s naznakom za II. kongres vojne medicine. 13

14 OSRH REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO OBRANE Uprava za ljudske resurse objavljuje O G L A S za prijam u djelatnu vojnu sluæbu kandidata za Ëasnike I. Oglas se objavljuje za sljedeêe grane, rodove/struke i zvanja u oruæanim snagama Republike Hrvatske, s mjestom sluæbe: HKoV ROD/STRUKA ZVANJE MJESTO SLUÆBE BROJ POSEBNI IZVR ITELJA UVJETI pjeπaπtvo sva zvanja i usmjerenja Zagreb, Petrinja, Ogulin, Osijek, GospiÊ, Delnice, Pula, 27 Sinj, Slunj, Poæega, Varaædin, Knin pjeπaπtvo diplom. kineziolog Zagreb, Petrinja, Ogulin, Osijek, GospiÊ, Delnice, Pula, 8 Sinj, Slunj, Poæega, Varaædin, Knin topniπtvo dipl.ing. strojarstva, Petrinja, Virovitica, Bjelovar 25 elektrotehnike i matematike protuzraëna obrana dipl.ing. strojarstva Dugo Selo, Osijek, Split 25 ili elektrotehnike oklopniπtvo dipl.ing. strojarstva Petrinja, akovo 20 ili elektrotehnike inæenjerija dipl. ing. strojarstva Karlovac, Glina, Slunj 2 inæenjerija dipl. ing. graappleevine Karlovac, Glina, Slunj 1 veza dipl. ing. elektrotehnike - znanje stranog jezika smjer raëunarstvo ili Zagreb, Samobor, Osijek 8 razine III. stupnja telekomunikacije veza dipl. ing. elektrotehnike ili Zagreb, Virovitica, 8 znanje stranog jezika dipl. ing. informatike Bjelovar, Karlovac, Split razine III. stupnja zdravstvena struka doktor medicine Zagreb, Delnice, Poæega, 18 poloæeni struëni ispit Virovitica, Osijek, Sinj, Split i licenca za obavljanje samostalnog rada zdravstvena struka doktor stomatologije Zagreb, Delnice, Poæega, poloæeni struëni ispit Virovitica, Osijek, Sinj, Split 3 i licenca za obavljanje samostalnog rada zdravstvena struka doktor veterinarske medicine Zagreb, Osijek 2 psiholoπka struka dipl. psiholog / Zagreb, Dugo Selo, Osijek, prof. psihologije Split, Knin, Karlovac, GospiÊ, 10 Delnice, Virovitica, Bjelovar, Jastrebarsko, Poæega tehniëka struka dipl. ing. elektrotehnike znanje stranog jezika - smjer raëunarstvo Zagreb, Osijek 3 razine III. stupnja ili telekomunikacije 14

15 OSRH NBKO dipl. ing. kemije Zagreb, Petrinja 7 glazbena struka glazbenik hornist Zagreb 1 prethodna audicija glazbena struka glazbenik tubist Zagreb 1 prethodna audicija glazbena struka glazbenik klarinetist Zagreb 1 prethodna audicija glazbena struka glazbenik flautist Zagreb 1 prethodna audicija pravna struka diplomirani pravnik Zagreb, Samobor 2 HRM ROD/STRUKA ZVANJE MJESTO SLUÆBE BROJ POSEBNI IZVR ITELJA UVJETI pomorstvo dipl.ing. pomorskog prometa Split 5 poznavanje stranog - smjer nautika jezika razine III. stupnja tehniëka sluæba dipl.ing. brodostrojarstva/ Split 10 poznavanje stranog strojarstva jezika razine III. stupnja veza dipl.ing. elektrotehnike Pula, Dugi Otok, Vis, 3 poznavanje stranog - smjer elektronika Lastovo, Mljet, Molunat jezika razine III. stupnja veza dipl.ing. elektrotehnike PloËe, Pula, Split 2 poznavanje stranog - smjer telekomunikacije jezika razine III. stupnja HRZ I PZO ROD/STRUKA ZVANJE MJESTO SLUÆBE BROJ POSEBNI IZVR ITELJA UVJETI financijska struka dipl. ekonomist Zagreb 3 pravna struka dipl. pravnik Zagreb 1 zdravstvena struka dr. medicine Zagreb, Pula, poloæeni struëni ispit Split (Divulje) 2 i licenca za obavljanje samostalnog rada zdravstvena struka dr. stomatologije Zagreb, Pula, poloæeni struëni ispit Split (Divulje) 1 i licenca za obavljanje samostalnog rada II. Prednost imaju kandidati sa zavrπenom izobrazbom za priëuvne Ëasnike i kandidati s treêim ili viπim stupnjem znanja engleskog, njemaëkog, francuskog ili talijanskog jezika. III. Osim navedenih, kandidati moraju ispunjavati i sljedeêe uvjete: - da je odsluæio vojni rok u Republici Hrvatskoj (muπkarci), - da ima iskljuëivo dræavljanstvo Republike Hrvatske, - da ima visoku struënu spremu, - da nije stariji od 30 godina (prednost imaju kandidati mlaapplei od 30 godina), - da ispunjava ostale uvjete propisane Zakonom o sluæbi u OS RH. IV. Prijave na oglas podnose se ispunjavanjem prijavnice i prilaganjem potrebne dokumentacije u uredima za obranu prema mjestu prebivaliπta kandidata. Preko ureda za obranu kandidati Êe biti pozivani na dvodnevne zdravstvene preglede, psihologijska ispitivanja, razgovor s personalnim Ëasnikom, provjeru znanja stranih jezika i motoriëke provjere. Uz prijavnicu potrebno je priloæiti domovnicu, rodni list, uvjerenja o prebivaliπtu, o nekaænjavanju, o odsluæenom vojnom roku (muπkarci), diplomu i ostale dokumente traæene ovim oglasom. V. Ministarstvo obrane Êe u postupku odabira iskljuëivati kandidate na temelju sluæbenih podataka iz vojne evidencije, neispunjavanja uvjeta oglasa, rezu l - tata psihologijskih ispitivanja i zdravstvenih pregleda i drugih provjera prema propisima za prijam u djelatnu vojnu sluæbu. Oglas je otvoren 15 dana od dana objave. VI. 15

16 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE Finska nabavlja oklopna vozila FIN SKA je voj ska od fin ske tvrtke Pa tria Vehic les na ruë ila 62 ko ta Ë na oklop na vo zi la XC-360 AMV po gon - ske kon fi gu ra cije 8x8. Ugo vor je vrij edan 96 mi lij una eura. Vo zi la Êe bi ti pre da na tij ekom i i bit Êe u sa sta vu bri ga de za brze in ter - ven cije. OË e kuje se ka ko Êe vo zi la os ta ti u sluæbi naj man je 35 go di na. Fin ski AMV je u os no vi iden ti Ë an poljskoj inaë i ci ko ja je do bi la lo kal - no poljsko ime Ro so mak. No, bit Êe i man jih raz li ka. Ta ko Êe fin ska vo - zi la ima ti do dat ne ku tije na vo zi lu u koje Êe se smjes ti ti ne ka opre ma, prim je ri ce lan ci za voænju po snij e - gu i teπ kom te re nu. Fin ska Êe vo zi la bi ti opreml je na la kom be spo sad nom ku po lom Pro - tec tor nor veπ ke tvrtke Konsgberg. Pro tec tor je opreml jen teπ kom stroj - ni com ka li bra 12,7 mm, las er skim dal ji nom je rom, IC i dnev nom ka me - rom te osam ba ca Ëa dim nih gra na ta za sam oza π ti tu. Ku po la je po - stavl ja na i na ame ri Ë ka oklop - na vo zi la Stry ker te au stral ska ASLAV. Tvrtka Pa tria ima s fin skom voj skom i ugo vor za pro iz vodn ju 24 vo zi la AMV 8x8 opreml je na ku po lom AMOS. AMOS je kra ti ca za Ad van ced MOr tar Sy stem (na pred ni mi no ba - ca Ë ki su stav), a ustva ri je rij eë o vi - so ko au to ma ti zi ra noj ku po li oprem - l je noj dvo cij ev nim mi no ba ca Ë em ka li bra 120 mm. Pre daja prvih vo zi - la sa su sta vom AMOS tre ba la bi us - lij edi ti po Ë et kom Ku po lu AMOS zaj ed ni Ë ki su raz - vi le fin ska Pa tria i πved ska tvrtka Hag glunds ko ja je sad dio bri tan - Patria skog kon cer na BAE Sy stems. AMOS pro iz vo di zaj ed ni Ë ka tvrtka Pa tria Hag glunds. Za AMOS za ni - man je po ka zuju mno ge voj ske di - l jem svi je ta. Je dan od in te res ena ta je i ame ri Ë ka voj ska ko ja ga raz ma - tra kao je dan od bor be nih pod su sta - va u sklo pu no ve obi tel ji vo zi la FCS ko ja se raz vi ja kao od go vor za pot - rebu dje lo van ja u mo der nom ne sta - bil nom i um reæe nom okruæju. M. PE TRO VIΔ Lockheed Martin Lockheed Martin poëinje s gradnjom zraënih brodova AME RI»KO mi ni star stvo ob rane od luë i lo je na sta vi ti ra zvoj ve li kih be spi lot nih zra Ë nih bro do va ve li ke au to no mije, ko ji bi pre ma njiho vim proc je na ma u bu duê no sti mo gli ima ti jed nu od kljuë nih ulo ga u ob ra ni Sje din je nih Ame ri Ë kih Dræa va od na pa da iz zra - ka, od no sno u bor bi pro tiv ne prij ateljskih ba li sti Ë kih i krsta re Êih proj ek ti la. Uz to, tak va plat for ma bi la bi isko ri sti va i kao ko mu ni - ka cij sko Ëvo ri π te. U tom smi slu ame ri Ë ka Mis si le De fen ce Ag en cy (MDA) ka ni tij ekom jes eni ove go di ne pot pi sa ti 137 mi lij una do la ra vrij edan ugo - vor s tvrtkom Lockhe ed Mar tin o po Ë et ku no ve fa - ze High Al ti tu de Airship (HAA) pro gra ma. Tij ekom te fa ze oë e kuje se iz ra da pro to ti pa zra Ë nog bro da po gon je nog so lar nim ba te rij ama, duæi ne 131 m, od no sno πi ri ne tru pa (u naj πi roj to Ëki) 45,75 m, u ko ji bi se smjes ti lo m 3 he li ja. Let - je li ca bi tre ba la bi ti iz ra applee na od kom po zit nih vla ka na, Ëi me bi se os i gu ra la nje zi na Ëvrsto Êa, od no sno mo guê nost bo rav ka u vrlo zahtjev - nom okruæju stra tos fe re. Pro to tip bi tre bao mo Êi lebdje ti na vi si ni od m, uz mo guê nost no π en ja 227 kg ko ris nog te re ta, πto se prije sve ga od no si na raz ne elek troop ti Ë ke i in fracrvene ka me re, raz nu ra dar sku i dru gu sen zor sku, na vi ga - cij sku i ko mu ni ka cij sku opre mu. OË e kuje se ka ko bi se prva tri de - mon stra cij ska le ta mo gla iz ve sti po - Ë et kom go di ne. U sklo pu HAA pro gra ma MDA raz ma tra i no vi pro to tip ko ji bi svo - j im di men zij ama bio Ëak dvos tru ko ve Êi, mo gao bi no si ti vi π es tru ko vi πe ko ris nog te re ta do vi si ne od m, na koj oj bi mo gao au to - nom no bo ra vi ti do go di ne. I. SKEN DE RO VIΔ 16

17 Nizozemska uvodi novo streljivo za Leopard 2 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE NIZOZEMSKA je voj ska nakon te sto va za svoje ten ko ve Le o pard 2A6 oda bra la no vo strel ji vo Rhein - me tall LKE II (DM53). Rij eë je o strel ji vu ka li bra 120x570mm ti pa APFSDS koje se ispal juje iz no vog to pa L55 ka li bra 120 mm i ko ji je tre nu ta Ë no naj na pred ni ja inaë i ca ten kov skog to pa u ka li bru 120 mm. Strel ji vo nje ma Ë ke tvrtke Rhein me - tall Waf fe & Mu nit ion LKE II ima po Ë et nu brzi nu od 1750 m/s i pri opal jen ju stvo ri bu ku od 160 db. Pro iz vo appleaë na vo di ka ko je proj ek til pen et ra tor skog ti pa uë in ko vit pro tiv mo der nih ten ko va na udal je no sti ma do 4000 m. Ako se ispal juje iz no vog to pa L55 (ko ji je duæi 130 cm u od - no su na sta ri ji top L44), proj ek til na us ti ma cij evi ima en er giju od 13 MJ dok isti proj ek til ispal jen iz sta rog L44 ima en er giju od 11,6 MJ. Do po ve Êan ja en er gije na us ti ma cij evi do la zi zbog duæe cij evi ko ja uë in ko - vi tije isko ri sti po tis no pun jen je. Ta po ve Êa na en er gi ja se oë i tuje i ve Êom pro boj no π Êu pen et ra to ra na cil ju. Tvrtka na vo di ka ko je strel ji vo LKE II di zaj ni ra no za pro bij an je naj mo der nij ih oklo pa, a po seb no dvos tru kog re ak tiv nog oklo pa. Pe - n e t ra tor je iz ra appleen od tung ste na s joπ ne kim do da ci ma. Upo ra bom tog ma te rij ala do bi vene su izvrsne oso - bi ne koje se mo gu po sti Êi i upo ra - bom pen et ra to ra od osi ro ma π e nog ura na. No, uran Ëes to iza zi va po li - ti Ë ke i eko lo πke pro ble me pa mno gi pro iz vo appleaëi na pred nog ten kov skog strel ji va dil jem svi je ta ra dije oda bi ru tung - sten. OË i to je ka ko je strel ji vo LKE II na sa mom svjet skom vrhu te os im ni zoz em skoj vojs ci pro da no je nje ma Ë - koj i πvi car skoj vojs ci. No, taj Êe se broj vje roj at no po - ve Êa ti jer su ne ke europ - ske dræa ve (Au stri ja, Fin - ska, Nor veπ ka, Poljska, GrË ka) na ba vi le rabljene ten ko ve Le o pard 2 s to - pom ka li bra 120 mm i tre - bat Êe na pred no strel ji vo vrhun skih oso bi na. M. PE TRO VIΔ Rhein me tall Isporuka prve singapurske fregate RSS FOR MI DA BLE, prva od πest no vih fre ga ta vi π es tru ke nam jene klase For mi da ble za sin ga pur sku rat nu mor na ri cu za plo vi la je put Sin ga pu ra iz bro do gra di li π ta DCN Lo ri ent, sje ve ro za pad na Fran cu ska, pot kraj svibnja ove go di ne. OË e ki - va no, brod je do plo vio u ma ti Ë nu lu ku Sin ga pur sre di nom srpnja. Kla sa For mi da ble za mij enit Êe πest ra ket nih to povnja Ëa klase Sea Wolf koje su uπ le u sluæbu dav ne go di ne. Zna Ë aj ke klase For mi da ble su: dul ji na 114,8 m, πi ri na 16,3 m, gaz 6,0 m i is tis ni na 3200 to na. Brod po kre Êu Ëe ti ri MTU 20V 8000 di z el - ska mo to ra, sva ki sna ge 8200 kw u CO DAD kon fi gu ra ci ji, pri Ëe mu se po stiæe mak si mal na brzi na 27 Ëv, od no sno brzi na krsta ren ja 18 Ëv. Au to no mi ja fre ga te iz no si 4000 nm (7200 km). Fre ga ta je na o ruæa na Boe ing Har po on pro tub - rod skim proj ek ti li ma do - me ta 130 km ko ji se ko ri - ste ak tiv nim na vo appleen jem. Sva ki proj ek til opreml jen je 227 kg teπ kom boj nom gla vom. Ta ko appleer brod je opreml jen DCN Syl ver ra ket nim su sta vom s oko mit im lan si ran jem s proj ek ti li ma zeml ja-zrak MBDA As ter 15. Po stoje Ëe ti ri SYL VER A43 lan sir nih mo du - la s 32 proj ek ti la. Glav no top ni Ë ko na o ruæan je sa stoji se od jed nog Oto Mel ara Su per Ra pid to pa ka li bra 76 mm/62. Do sta va no ve fre ga te sin ga pur skoj mor na ri ci do no si pro - m je nu u po druëju pro - tuz ra Ë ne, pro tub rod - ske i pro tu pod mor ni Ë - ke bor be. Ta ko appleer, s bro do va Êe dje lo va ti he li ko pte ri ti pa Si kor - sky S-70B Se ahawk. Uz trup ma le zam - jetl ji vo sti i tzv. to psi de di zajn kla sa For mi da ble ukl juë uje vi sok stu panj au to ma ti za cije jed na - ko u bor be nom su sta vu i su sta vu upravl jan ja bro dom Ëi me je sman je - na po sa da bro da na sa mo 71 Ëla na (plus 15 Ëla no va zra Ë nih sna ga). DCN je iz gra dio prvi brod u kla si u Lo ri en tu dok Êe pre o sta lih pet gra di ti tvrtka Sin ga po re Techno lo gi - es Ma ri ne u svoj em bro do gra di li π tu Be noi unu tar pro gra ma tran sfe ra tehno lo gi ja. Nakon do la ska u Sin ga pur, RSS For mi da ble za po Ë in je s in te gra ci jom bor be nog su sta va, tes ti ran jima te ak tiv no sti ma ve za nim za primo pre - daju koje Êe svoj vrhu nac doæiv je ti pri li kom ula ska u ope ra tiv nu sluæbu go di ne. M. PTIΔ GRÆELJ 17

18 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE Radar THEL u uporabi IZ RA EL SKA voj ska pla ni ra ope ra - tiv no ra bi ti ra dar raz vi jen za las er - ski za π tit ni su stav THEL (The a ter High En er gy Las er). Ra dar je dio su sta va za upravl jan je paljbom vi so - ko en er get skog las era spo sob nog obo ri ti Ëak i tak ti Ë ke proj ek ti le. Su - stav je tij ekom te sto va us pio obo ri ti proj ek til ispal jen iz VBR-a ka li bra 122 mm. No, THEL je joπ da le ko od stvar ne ope ra tiv ne prim jene. Raz log zbog koj eg je iz ra el ska voj - ska od luë ila ope ra tiv no ra bi ti dio su sta va, ko ji je joπ uvi jek u ra zvoju, prij etn ja je koju za Iz ra el pred stav - l jaju pov re me ni ra ket ni na pa di pa - les tin skih mi li ta na ta. Ti su na pa di iz nen ad ni i iza zi vaju ci vil ne ærtve. Ide ja je sta vi ti u funk ciju na pred ni ra dar ko ji brzo moæe ot kri ti proj ek - til, iz ra Ë u na ti pu tan ju i pre dvid je ti mjes to pa da. Su stav THEL je joπ de le ko od mo guê no sti ru tin skog ope ra tiv nog uni π ta van ja proj ek ti la ali ra dar bi mo gao, ra nom detek ci - jom, pruæi ti vi πe vre me na za uz bun ji van je po druë ja na koje Êe proj ek - til pa sti. THEL je za mi πl jen kao na pred ni las er ski boj iπ ni Ë ki za π tit ni su stav spo so ban uni π ti ti proj ek ti le sredn jeg i krat kog do me ta, pa Ëak i top ni Ë ke i mi no ba ca Ë ke. Zaj ed ni Ë ki ga raz vi - jaju ame ri Ë ka i iz ra el ska voj ska te tvrtke iz ob je dræa ve. Srce su sta va je vi so ko en er get ski ke mij ski las er pot po mog nut ra da rom za praê en je cil je va. Su stav u tre nu ta Ë noj ra zvoj - noj fa zi ima ma su od 180 to na. Za to je pre ve lik i pre teæak za oz biljnu ope ra tiv nu upo ra bu pa se raz ma tra ra zvoj bit no la kπe mo bil ne inaë i ce ko ja bi tre bala bi ti la kπa 10 pu ta. Ma sa od 180 to na znaëi ka ko je su stav mo bi lan sa mo uv jet no jer tre - ba ve li ku ko li Ë i nu raz nih vo zi la za trans port. InaË i ca mase do 18 to na mo gla bi se ugra di ti na jed no ili dva vo zi la i bi la bi znat no mo bil ni ja, mo - gla bi se pre vo zi ti trans port nim avi - o nom i brzo do pre mi ti ta mo gdje je naj pot reb ni ja. Pro to tip mo bil ne ina- Ë i ce tre bao bi bi ti do vrπ en do M. PE TRO VIΔ Nova probojna bomba AME RI» KOJ rat noj mor na ri ci is - po ruë e na je no va pro boj na bom ba poz na ta i kao bun ker bu ster. No vi bun ker bu ster teæi 1088 kg i no si oz na ku GBU-24G/B. Bom ba je na - mij en je na uda ri ma na dob ro utvr applee - ne, od no sno du bo ko uko pane pro - tiv ni Ë ke cil je ve, po se bi ce one ko ji sluæe za pro iz vodn ju bio lo πkog, ke - mij skog i nu kle ar nog oruæja. Ame ri - Ë ka rat na mor na ri ca na ruë ila je ukup no 600 tak vih bom bi za iz nos od 51,4 mi lij una ame ri Ë kih do la ra, te bi se njiho va is po ru ka tre ba la oko në a ti do ruj na ove go di ne. U tij elo bom be ugra appleuje se BLU- 116A/B boj na gla va ko ja ima znat no po bol jπ a na pro boj na svoj stva u od - no su na prethod nu inaë i cu boj ne gla ve BLU-109. Uz to, u tij elo bom - be ugra appleuje se tro stu panjski upal jaë FMU-143 ko ji omo gu Êa va ve Êu flek si bil nost pri pro gra mi ran ju tre - nu tka de to ni ran ja upal ja Ëa. Ta ko - appleer, proc jen juje se da bi no va bom - ba tre ba la uz ro ko va ti mno go man je ko la te ral nih ljud skih ærta va i ma te - rij al ne πte te. Bom ba ima las er sko i GPS na vo appleen je. I. SKEN DE RO VIΔ DTRA Raytheon 18

19 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE ri Lanka dobiva novi patrolni brod POSL JEDN JI iz va no bal ni pa trol - ni brod, SNLS P621, dræa ve ri Lan ke ot plo vio je iz Nor fol ka, Vir gi - nia, SAD, te se pri druæio no voj rat - noj mor na ri ci pot kraj vel ja Ëe ove go di ne. Prei na ka vrij ed na 6,9 mi lij una US do la ra obavl je na je na bi vπ em bro du ame ri Ë ke obal ne straæe USCG Cou - ra ge ous te ukl juë uje pot pu no no vu elek tro ni ku, ra Ë u nal ni su stav, opre - mu za nad zor te kli ma ti zi rane rad - ne pro sto rije. Brod Êe do nij eti dra goc je nu po moê rat noj mor na ri ci ri Lan ke u nad zo - ru i dje lo van ju u iz vanobal nim vo - da ma. Njime Êe se ko ri stiti u ak cij a - ma obal ne straæe, po seb no ka ko bi se pro na π li i uhva ti li ile gal ni imi - gran ti te krij umëa ri opoj nih dro ga, a ta ko appleer se moæe upo ra bi ti u ope ra - cij ama pro tiv pob un je ni ka Ta mil skih ti gro va na sje ve ro i sto ku ri Lan ke. Pret po stavl ja se da Êe no vi vlas ni ci po nov no na o ruæa ti plo vi lo. Pri li kom pre go vo ra, no vi vlas ni ci zahtij eva li su ugradn ju ki ne skog to pa ka li bra 57 mm, no Washing ton je sta vio ve to na taj zahtjev. Um jes to to ga na brod je ugra appleen top ka li bra 40 mm ko ji je prem jeπ ten s bro da SLNS Sa y u ra. Nije u pot pu no sti jas no hoêe li top 40 mm bi ti vraê en na brod Sa y u ra i hoêe li se na P621 ugra di ti top ka li - bra 57 mm. Al ter na tiv no, na bro du Sa y u ra moæe bi ti ugra appleen top Ta - ypho on. M. PTIΔ GRÆELJ EADS-ov kandidat za ameriëki LUH natjeëaj TVRTKA EADS North Ame ri ca po nu di la je svoj he li ko pter UH-145 na ame ri Ë kom LUH (Light Uti li ty He li co pter) nat jeë aju za oda bir la - kog vi π e nam jen skog he li ko pte ra. He li ko pter UH-145 te mel ji se na dob ro pro ku π anoj Euro co pte ro voj plat for mi EC-145, ko ja se u pro iz - vodn ji na la zi od go di ne. Tim se suv re me nim he li ko pte rom uspjeπ no ko ri ste po li cij ske sna ge u vi πe ze mal ja svi je ta za raz ne vrste nad zo ra iz zra ka, a po se bi ce su po god - ni za brzu me di cin - sku eva kua ciju un e s reê enih oso ba, po se bi ce u ur ba - nom po druëju, na oto ci ma, od no sno na ve li kim pro met - ni ca ma. Ame ri Ë ka voj ska pla ni ra u na red - nom raz dobl ju za - po Ë e ti zam je nu po - stoj eêe flo te, od no - sno he li ko pte ra UH-1 i OH-58, ko ji su tij ekom protek lih des etl je Êa rabl je ni za raz ne vrste prij evo za lju di i opre me. U toj ka te go ri ji la kih vi π e nam jen skih he - li ko pte ra ame ri Ë ka voj ska ka ni na - ba vi ti 300 no vih let je li ca, πto jer ned voj ben iza zov za sve ve li ke pro - iz vo applea Ëe he li ko pter ske tehni ke. EADS North Ame ri ca is ti Ëe vrli ne svog kan di da ta kao πto je in te gri - ran je no vih tehno lo gi ja po mo Êu koj ih je uve li ke po ve Êa na ope ra tiv nost he li ko pte ra, uz ve li ko sman jen je ope ra tiv nih tro πko va. Uz to, he li ko - pter krase no vi hi dro i elek tro su sta - vi, po bol jπ a ni glav ni i rep ni ro to ri sa znat no do ra applee nim kra ko vi ma iz ra - applee nim od kom po zit nih ma te rij ala Ëi - me su se po sti gle mno go man je vi - bra cije, te sman ji la bu ka, uz is to - dob no po bol jπ an je ae ro di nami Ë kih svoj sta va let je li ce, Ëi me se mno go do bi lo na fi nij im i bol jim let nim per - for man sa ma he li ko pte ra. Od opre - me is ti Ëu i NVG kom pa ta bil nu glass cockpit kon fi gu ra ciju in stru - me na ta u pi lot skoj ka bi ni (πto se da - nas sma tra ne za o bi laz nim stan dar - dom u opre man ju suv re me nih he li - ko pte ra), te la ku i brzu pri la god lji - vost trans port nog dij ela iz kon fi gu - ra cije za prij evoz osam oso ba do ME DE VAC kon fi gu ra cije s dva no - si la. Uz to, pro iz vo appleaë is ti Ëe ka ko je UH-145 priskrbio i FAA IFR cer ti fi - kat, Ëi me je is pun je na COTS (com - mer cial off-the-shelf) nor ma, od no - sno zahtjev ame ri Ë ke voj ske pri li - kom na ba ve strane voj ne opre me. I. SKEN DE RO VIΔ 19

20 VOJSKE SVIJETA Rusko-kineska vojna vjeæba - nova bipolarizacija ili...? Nedavno zavrπena rusko-kineska vojna vjeæba, koja je pod nazivom Mirovna misija 2005 ( Peace Mission 2005 ) realizirana od 18. do 25. kolovoza, izazvala je æivo zanimanje meappleunarodne javnosti i veliku pozornost vojnih krugova gotovo svih veêih zemalja zbog svoje, moglo bi se reêi, globalne vojno-politiëke vaænosti Marinko OGOREC Ru sko-ki nes ka voj na vjeæba Mi rov na mi si ja 2005 ( Pe a - ce Mis sion 2005 ) re a li zi ra na od 18. do 25. ko lo vo za izaz va la je po zor nost dil jem svi je ta. Rij eë je o vjeæbi ko ja os im voj nih sva ka ko ima i dubl je po li ti Ë ke i stra teπ ke im pli - ka cije. Ia ko je an gaæi ra la re la tiv no ma li broj lju di za ta ko ve li ke oruæane sna ge (ukup no ot pri li ke voj - ni ka i Ëa sni ka ru skih, te vi πe od 8000 ki nes kih), po vrsti i ko li Ë i ni ukl juë ene voj ne tehni ke i di na mi ci vjeæba je bi la vrlo sloæe na, a svoj om kon cep ci jom pre no si la je do sta kon - kret ne i ned vos mi slene po li ti Ë ke po ru ke. Sluæbe no je re a li zi ra na u sklo pu zaj ed ni Ë kih ru skih i ki nes - kih na po ra u or ga ni za ci ji bor be pro - tiv te ro riz ma i ek stre miz ma te ka - ko su re kli naj vi πi po li ti Ë ki i voj ni duænos ni ci obiju dræa va nije upe - re na ni pro tiv jed ne treêe zeml je, no ak tiv no sti ma koje su re a li zi rane u nje zi noj pro ved bi tak ve kon sta ta - cije sla bo dræe vo du (nai me, teπ ko je ob jas ni ti ka ko se vo di pro tu te ro ri - sti Ë ka bor ba ra za raë i ma, stra teπ kim bom bar de ri ma i oklop nim bri ga da - ma ili zbog Ëe ga se uv jeæba vaju zra Ë no-po mor ski des an ti πi ro kih razmje ra uko li ko se ne ma pre ten zi ja na treêe zeml je). Da kle, po li ti Ë ke po ru ke oë i gled no tre ba Ë i ta ti iz me - appleu re da ka. Ra zuml ji vo, vjeæba je izaz va la i oë e ki va nu re ak ciju naj - moê nije svjet ske ve le si le, SAD-a koje su od go vo ri le or ga ni za ci jom pod jed na ko obim ne ame ri Ë ko- -juæno ko rej ske vjeæbe (is to ta ko ot - pri li ke su dio ni ka), pod na zi - vom Ulchi Fo cus Lens 2005 od 22. ko lo vo za do 3. ruj na, ali ot pri li - ke oko 500 km is to Ënije od ru sko- -ki ne skog vjeæbov nog pro sto ra. Na - rav no, ame ri Ë ka stra na od bi ja bi lo kak ve spe ku la cije da njiho va vjeæba ima ve ze s na ve de nom ru sko-ki ne - skom, a za niml ji vo je ka ko ni ti ki - nes ki me di ji ne do vo de u ve zu te dvi je vjeæbe, ne go ame ri Ë ko-juæno - ko rej sku stavl jaju u kon tekst voj no- -po li ti Ë kog pri ti ska za zamrza van je sje ver no ko rej skog nu kle ar nog pro - gra ma (u pri log to me idu i oπ tri prosvje di Sje ver ne Ko reje ko ja ame - ri Ë ko-juæ no ko rej sku vjeæbu smatra pri pre mom za in va ziju na svoj te ri - to rij). Tekst u cijelosti proëitajte na: 20

21 BORBA PROTIV TERORIZMA Teroristi spavaëi u SAD-u Posl jedn ji ob javl je ni sluë aj evi u SAD-u bje lo da no go vo re ka ko doi sta po stoji pro blem tzv. spa vaëa - le gal nih imi - gra na ta ko ji su pro π li ne ku vrstu ob uke u taj nim ba za ma Al-Qa i de. Prim je ra je sve vi πe, a rjeπ a van je tog pro ble - ma dos ad se po ka za lo ne do voljnim Ne ven MI LA DIN Svi jet nakon 11. ruj na doi sta nije vi πe isti, po go to vo to vrij edi za Sje din jene Ame ri - Ë ke Dræa ve. Strah, kse no fo bi ja, pa i sve ËeπÊe po greπ ke pri detek ci ji na - vod nih te ro ri sta po sve su lo gi Ë ne posl je di ce straho ta koje je prouz ro- Ë io tsu na mi te ro riz ma nad Washing - to nom i New Yor kom prije Ëe ti ri go - di ne, a raz ne si gur no sne i taj ne sluæbe, Ëi ni se, po la ko gube ideje ka ko pro na Êi Êe lije Al-Qa i de koje, na vod no, sa mo Ëe kaju mig na lo - go da va ca da po nov no na pad nu. Pri Ëa koju je ob ja vio Newswe ek (od 20. lipnja 2005.) sa mo do ka zuje u kak vim se pro ble mi ma na la zi Ame ri ka, a da ih nje zi ni sta nov ni ci moæda ni su ni svjes ni. Rij eë je o jed noj mir noj obi tel ji pa ki stan skih dos el je ni ka ko ja je æiv je la u ma lom ka li for nij skom gra di Êu Lo di smjeπ - te nom iz me appleu Sac ra men ta i San Fran cis ca, a o koj oj su njiho vi su - gra applea ni ima li vrlo po zi tiv no mi πl je - n je. Ni me, pri Ëe o spa vaë i ma, pri - pad ni ci ma te ro ri sti Ë kih sku pi na ko ji u ne koj zaj ed ni ci mir no æi ve i Ëe - kaju pra vi tre nu tak, du go se se sma tra le pa ra noj om. No zadn jih je go di na stvar nost jas no po ka za la ka - ko spa vaëi doi sta po stoje. Na pa di u SAD-u 11. ruj na ali i posl jed - n ji na pa di u Lon do nu upu Êuju na vrlo sli Ë an mo del dje lo van ja - spa - vaëe ko ji go di na ma mir no æi ve u ne koj zaj ed ni ci a on da iz nen ada pro tiv te is te zaj ed ni ce iz ve du krva - vi te ro ri sti Ë ki na pad. Umer Ha y at bio je gla va obi tel ji ko ja je prije pu no go di na dos eli la u SAD, u Lo diju do bi la si na Ha mi da i æiv je la po sve obi Ë nim æi vo tom u re gi ji poz na toj po pol jo pri vre di i bli sko sti sus je da. Ha mid je prije dvi je go di ne na vrπ io 20 go di na æi - vo ta i pre ma obi teljskoj i vjer skoj tra di ci ji bi lo je vrij eme da mu otac pro na applee su pru gu. Igrom sud bi ne, baπ se ta pot re ba po klo pi la s na - ruπ e nim zdravl jem Ume ro ve su - pru ge ko ja je ima la ve li kih pro ble - ma s jet rom, te je sto ga obi telj od - luë ila oti Êi u Pa ki stan i, uz lij eë e- n je bo les ne æene, oæe ni ti si na, πto im i nije bio pro blem s ob zi rom na to da su protek lih go di na, po go to - vo Ha mid, ne rij et ko pos je Êi va li rod bi nu u gra do vi ma Behbo o di i Rawal pin di. Tekst u cijelosti proëitajte na: 21

22 RATNA MORNARICA Kortik/Kashtan Danas kada su financijska sredstva za naoruæanje i obranu znatno reducirana, ruska mornarica se suoëava s Ëinjenicom da jedino sustav KORTIK/KASHTAN ima svoje opravdanje i isplativost Igor SPICIJARIΔ Kao prve oruæane sna ge koje su u ope ra tiv nu upo ra bu uve le pro tub rod ske proj ek ti le (P-15 od no sno SS-N-2A pre ma NA TO klas ifi ka ci ji) po Ë et kom 60-ih go di na pro π log stol je Êa, Ru si su od sa mog po Ë et ka dob ro shva ti li ko li ko su one uë in ko vi to oruæje. Upra vo zbog tog raz lo ga je tij ekom sed mog pe to go - di πn jeg pla na ( ) proj ekt ni bi ro KBP iz Tu le (ute mel jen 1927., da nas dje luje pod na zi vom KB Pri bor stroj ni di zaj ner ski bi ro) do bio za da Êu proj ek ti ran ja, ra zvo ja i pro iz vodn je top ni Ë kog oruænog su - sta va koje Êe se po svoj im tak ti Ë kim ka rak te ri sti ka ma mo Êi sma tra ti prvim su sta vom za bli sku pro tu ra - ket nu ob ra nu. Proj ekt ni bi ro iz Tu le je go - di ne pred sta vio prvi CIWS (Close In We a pon Sy stem) na svi je tu. U se rij sku pro iz vodn ju uπ ao je Gat ling (ro ta cijski) top ni Ë ki su stav AK-630, opreml jen sa πest cij evi AO-18L ka - li bra 30 mm (30 x 165), smjeπ te nim u au to ma ti zi ra nu ku po lu. Su sta vom nad zo ra paljbe upravl jao je ra dar ti - pa Vym pel MR-123 (BASS TILT pre ma NA TO klas ifi ka ci ji) ko ji je ra - dio u X (I) frek vent nom opse gu. Taj su stav je bio in sta li ran na sve po - vrπ in ske plov ne je di ni ce po Ë e vπi od krsta ri ca klase KRES TA II koje su u sluæbu uπ le po Ë et kom se dam des et ih go di na pro π log stol je Êa. Ot pri li ke u is to vrij eme po Ë ela se ra pid no po ve Êa va ti ra ket na prij etn ja sov jet skoj flo ti ko ja je po Ë ela raz mi - πl ja ti o pot re bi na ba ve no vog i pu no dje lo tvor nij eg CIWS su sta va. Za da - Êa proj ek ti ran ja i ra zvo ja po nov no je bi la pov je re na bi rou KBP iz Tu le pod ru ko vod stvom Ar ka di ja ipu no - va. Proj ekt je bio dvosmjer no usmje - ren: svoj in te res uz mor na ri cu je naπ la i ko pne na voj ska koj oj je tre - ba la zam je na za sa mo voz ni pro tuz - ra Ë ni su stav ZSU-23-4 SHLI KA. U proj ek ti ran ju mor na ri Ë ke inaë i ce KBP se oslo nio na po moê Elek tro ni - Ë kog ra dio in sti tu ta Al ta ir NPO iz Mo kve. Proj ek ti ran je, is pi ti van je i ra zvoj tih su sta va obavl jali su se ti - j ekom des etog i je dana e stog pe to - go di πn jeg pla na ( ) i re - zul ti rao je mo bil nim pro tuz ra Ë nim hi brid nim su sta vom 2S6 TUN GU - SKA i nje go vim mor na ri Ë kim pan - da nom 3K87 KOR TIK. Tekst u cijelosti proëitajte na: 22

23 VOJNA POVIJEST Krstarice klase Moskva bile su divovski iskorak za sovjetsku ratnu mornaricu, kako u veliëini tako i u koncepciji te su omoguêile znatno jaëanje sovjetske ratne mornarice tijekom πezdesetih godina proπlog stoljeêa Siniπa RADAKOVIΔ Krstarice klase Moskva (Projekt 1123 Kondor) Kad je u zadn jim go di na ma πe - stog des etl je Êa dva des etog stol je Êa sov jet ska rat na mor na - ri ca od luë ila svoje ve li ke pro tu pod - mor ni Ë ke bro do ve klase Ka ra (vi di Hrvat ski voj nik broj 48) oz naë i ti kao ra za ra Ëe, za pad ni su ana lit ië a ri za Ëu applee no gle da li tu no vu klas ifi ka - ciju. Iz ne na appleen je je bi lo tim veêe jer su ra za raëi klase Ka ra bi li joπ ve Êi od krsta ri ca klase Kres ta II. Klas ifi ka ci ja bro do va klase Ka ra kao krsta ri ca nije ima la smi sla jer je pot kraj pe des et ih go di na pro π log stol je Êa sov jet ska rat na mor na ri ca od luë ila po kre nu ti proj ekt gradn je ve li kih pro tu pod mor ni Ë kih krsta ri - ca, koje Êe ka snije do bi ti oz na ku kla sa Mos kva. Os nov no po druëje dje lo van ja tre bao im je bi ti is to Ëni Me di te ran, a glav ni cilj ame ri Ë ke nu kle ar ne pod mor ni ce na o ruæan e ba li sti Ë kim proj ek ti li ma s nu kle ar - nim boj nim gla va ma. No ve krsta ri ce ori gi nal no su oz na - Ë ene kao pro tu vo do dë ni ji krej ser (pro tu pod mor ni Ë ka krsta ri ca) i od po Ë et ka su tre ba le do bi ti mo guê nost no π en ja ve li kog bro ja pro tu pod mor - ni Ë kih he li ko pte ra te moê no ra ket no na o ruæan je na mij en je no bor bi pro - tiv cil je va u zra ku i pod vo dom. Uz to cij eli je proj ekt tre bao do ka za ti spo sob nost sov jet ske bro do gradn je da gra di vrlo ve li ke rat ne bro do ve, ne ko li ko pu ta veêe od ta da naj ve Êih sov jet skih krsta ri ca. Da je ta za da Êa u pot pu no sti uspjeπ no ostva re na do - kaz su po ri nu Êa la kih nos aëa zra ko - plo va klase Kiev i kla sië nog nos aëa zra ko plo va klase Kuzn je cov. Ko bi li ca za prvu krsta ri cu - Mos - kva po loæe na je 15. pro sin ca u bro do gra di li π tu Juæni Ni ko laj ev (Bro do gra di li π te 444). Mos kva je po ri nu ta 14. sij eën ja 1965., a u ope - ra tiv nu je upo ra bu u sa sta vu Crno - mor ske flo te priml je na 25. pro sin ca U ope ra tiv noj je upo ra bi osta - la do stu de nog kad je pre ba - Ë e na u pri Ëu vu. Gradn ja krsta ri ce Len jin grad za po Ë ela je 15. sij eën ja na istom na vo zu na koj em je iz gra applee na i Mos kva. Krsta ri ca Le - n jin grad po ri nu ta je 31. srpnja 1968., a u ope ra tiv nu je upo ra bu priml je na u Crno mor sku flo tu 2. lipnja U ope ra tiv noj je upo ra bi osta la do lipnja kad je is pi sa - na iz flot ne li ste. Tekst u cijelosti proëitajte na: 23

24 PODLISTAK Cartagena (1741.) Zaboravljeni admiral Za razliku od gradova u unutraπnjosti Kolumbije, u kojima su zbog gerilskih napada ljudi s one strane zakona turisti nerijetko ugroæeni, Cartagena djeluje sigurno... Jurica MILETIΔ Ma lo se gra do va sredn jeg i sje ver nog dij ela juæne Ame - ri ke moæe us po re di ti s ko - lum bij skom Car ta ge nom: s jed ne Topovi koji su nekad branili Cartagenu strane je la ko pre - poz natl ji va ko lo - nij al na Ëetvrt s bo - ga to ureπ e nim crkva ma, a sve opto Ë - e no zi di na ma utvrde Cas til lo de San Fe li pe de Ba - ra jas, a s dru ge, du ga pjeπ Ë a na plaæa koju s vre - me na na vrij eme pla ve va lo vi Ka - rip skog mo ra. Ni tra ga ma la ri ji ili diz en te ri ji ko ja je ne koê ko si la ame - ri Ë ke, bri tan ske i πpan jol ske bor ce. Nje zi nih po la mi - lij una sta nov ni ka ne zna za zi mu, jer tem pe ra tu ra se iz nim no rij et ko spu πta is pod 28 stupnje va. Po tra ga za grob ni com Ne ka da πn je in dij an ske pra sta nov - ni ke πpan jol skoj je vla sti po dre dio Pe dro de He re dia dav ne go di - ne, ali joπ Êe stol je Êi ma Car ta ge na bi ti iz loæe na na pa di ma svih mo gu - Êih gu sa ra, fi li bu ste ra i lo pov skih pu sto lo va. Ne Ëu di sto ga da se baπ spo me nik i lik Don Bla sa - jed no no - gog, jed no o kog i jed no ru kog oslo - bo di tel ja gra da moæe vid je ti na vi πe mjes ta. Um ro je, iscrpljen nakon ra - ta s Bri tan ci ma, go di ne u tom gra du, ali nit ko toë no ne zna gdje mu je grob. Mno go broj ni tu ri sti, ko - ji se uglav nom spu πtaju u obliænju zra Ë nu lu ku Cres po, uza lud ga tra - æe u mno go broj nim crkva ma, nakon πto se suo Ëe s tu rob nom stvar no π Êu: mno gi ma je prtlja ga iz buπ e na mo - tor nim buπ i li ca ma i tak ve ru pi Ë a ste po de ro ti ne preu zi maju s be sko na Ë - panjolski Nelson Ho ti mi ce ili ne, ve lik je broj lju di koje je po vi jest jed no stav no za bo ra vi la, a me appleu tak ve oso be ne prij epor no val ja uvrsti ti i ad mi ra la ko ji se pu nim ime nom zvao Don Blas de Le zo y Ola var rie ta (lijevo). pan jo lac, ili joπ to Ënije Ba skij ac, ro dio se go di ne i sve do smrti (um ro je 1741., ka - da je u naπ im kraj evi ma tek go di nu da na vla da la Ma ri ja Te re zi ja), vjer no sluæio i svoj oj zeml ji i svoj em kral ju. Go to vo po la stol je Êa prije pro slavl je - nog En gle za Ho ra ti ja Nel so na (desno) ogle dao se u mno gim po mor skim bit ka ma. U najæeπ Êim je okrπ aj ima sud je lo vao kao bo galj: nai me, u me - appleuv re me nu je iz gu bio jed no oko, jed nu ru ku i jed nu no gu, pa ipak i na da - l je naj vi πe od sve ga nije pod no sio ku ka vi Ë luk. Lij evu je no gu iz gu bio joπ kao πes na e sto go di πn jak u bit ci kod Ve le za-ma la ge (Gi bral tar), a sa mo ne ko li ko go di na ka snije, veê s po ruë ni Ë kim Ëi nom, lij evo je oko iz gu bio u op sa di fran cu ske rat ne lu ke Tou lo na. Ne ka ko is to dob no, u bor ba ma oko Bar ce lone, iz gu bio je i ru ku, koju su mu mo ra li am pu ti ra ti. Una toë svim tim ran ja van jima, kao dva des et pet go di πn jak iska - zao se kao naj per spek tiv ni ji Ëa snik πpan jol ske rat ne flo te, a dva put je u æeπ Êim okrπ aj ima uma lo po gi nuo. Go di ne pov je re no mu je za pov jed ni π tvo nad li nij skim bro dom La fran co, ko ji je no sio πez des et to po va. Bi la mu je to na gra da za prethod ni pothvat ka da je kao ka pe tan ma le fre ga te za ro bio teπ ko na o ruæan en gles ki brod Stanho pe. Slje - de Êih pet na es tak go di na pro veo je u stal nim su ko bi ma oko oba la juæne Ame ri ke. Us pio je sta ti na kraj tam oπn jim gu sa - ri ma, a ka da je iz bio rat s En gle zi ma, baπ je Don Blas us pio za ro bi ti πest en gles kih i πest ni zoz em skih bro do va s mi lij un skim te re tom. En gle zi su u to po druëje upu ti li naj ve Êu rat nu flo tu tog do ba: tri des et ti su Êa voj ni ka i mor na ra na sto ti nu i dva des et bro - do va. Sve im je po la zi lo za ru kom, dok se u bli zi ni da na πn jeg ko lum bij skog gra da Car ta gene ni su na π li na su prot ad mi ra - la Don Bla sa. Upra vo je neuspjeh u os vaj an ju Car ta gene bio naj ve Êi i naj teæi po raz En gle za u bor ba ma sa pan jol ci ma tij ekom XVI II. stol je Êa. 24

25 UTIHNULE BOJI NICE Medaljoni admirala Vernona Blas je bra nio lu ku Car ta gene s mno go man jim broj em lju di i s mno go man jim broj em i sla bije na o ruæa nim bro dovl jem, a ma la ri ja i diz en te ri ja uzi ma le su da nak na ob je strane. Bri - tan ci su u svoju pob je du bi li vi πe ne go si gur ni. Njihov za pov - jed nik, ad mi ral Ver non, u Ëast svoje pob je de una prij ed je dao isko va ti pob jed ni Ë ke bro në ane me dal je. Za Ë u do, me - dal je su pri ka zi va le po raæe nog ad mi ra la Bla sa ka ko kleëi. Nij ed nog mu tre nu tka na pa met nije pa lo da je Ëov je ku bez jed ne no ge teπ ko klek nu ti. Posa du Car ta gene Ëi ni lo je jed - va 3000 lju di: In dij an ci na o ruæa ni lu ko vi ma i strij ela ma, neπ - to crnih ro bo va i πest bro do va sa svoj om po sa dom. Kad su se bri tan ski bro do vi pri bliæi li, Car ta ge na je ima la dva des etak ti su Êa sta nov ni ka, ali joπ uvi jek jed va bra ni tel ja. Ia - ko je Ver non prethod no us pio zau ze ti gra diê Por to be lo u da na πn joj Pa na mi, Car ta ge nu nije us pio osvoj iti. Uz nadljud ske na po re neu straπ i vi ad mi ral Don Blas, koj em je osta lo joπ sa mo 600 bo ra ca, us pio ju je ob ra ni ti. to zbog trop skih bo le - sti, πto zbog πpan jol ske voj ne pre mo Êi, Ver non je iz gu bio lju di i pet bro do va. U En gle skoj je do Ë e kan kao he roj, a kralj Ge or ge II. nije do pu stio da se pro π i ri is ti na o tom sra mot nom po ra zu. pan jol ski nam jes nik u Car ta ge ni Esla va nakon tog uspjeha bio je pro mak nut u pot kral ja Pe rua, ali je na sta vio æiv je ti u Car ta ge ni a nje go va se ku Êa i da nas moæe vid je ti na trgu Pla za del Tej adil lo. Joπ jed nom ran jen u ob ra ni gra da, ad mi ral Don Blas de Le zo is te je go di ne pod le gao ra na ma, ali za grob mu se ne zna. Ipak, lo kal na pre daja ka zuje da je bio po ko pan u crkvi Igle sia de la Or den Ter ce ra, ali da nas ta mo ne ma ni kak va vidlji va gro ba. Moæda mu je grob po sta lo mo re, a moæda je nje go vo tij elo bi lo po sla no nat rag u pan jol sku, pa se us put negdje za gu bi lo. ne vrpce u ae ro drom skom prtljaæ - nom pro sto ru, li π e ni pra va da pri go - vo re, ili se æa le. O odπ te ti da se i ne pri Ëa. U po tra zi za pre no si tel jima dro ge, ko lum bij ski ca ri ni ci buπe prtlja gu, pa ka da veê ni su na π li dro - gu, ba rem su na vi πe mjes ta iz buπ i li grudn ja ke, ga Êi ce, gaêe i od je Êu koju tu ri sti nose u ko vë e zi ma. Za raz li ku od gra do va u unu traπ - n jo sti Ko lum bije, u koj ima su zbog ge ril skih na pa da lju di s one strane za ko na tu ri sti ne rij et ko ugroæe ni, Car ta ge na dje luje si gur no. Ni tra ga na sil ju ili opas no sti u Muz eju zla ta (Mus eo del oro) na trgu Pla za de Bo li var, ko ji joπ uvi jek Ëu va zlat ne pred me te na sta le joπ u pret ko lum - bov skom raz dobl ju. Po slije æe ge - hra na Ma lo Êe tko pro pu sti ti pos jet Pa - laëi in kvi zi cije (Pa la cio de la Inqu i - si cion) - moæda najl je pπ em prim jer - ku ba rok ne arhitek tu re ili trgu Pla - za de las Bo ve das - ne ka da πn jem obr tni Ë kom sre di π tu. Kad mi ne dnev na æe ga, od mor val ja po traæi ti u hla du kak va res to - ra na i uz ko lum bij sko pi vo prim je - rene kak voêe, nep ce po da ri ti oku si - ma je la kao πto su san cocho ili ar - roz con chi pichi pi. Riæe, krum pi ra i ri be ne ne do staje, ali ni ti bra π no li - kog plo da yu ka. No, nje ga je moæda joπ bol je ku π a ti na ne kom od ka rip - skih oto Ë i Êa arhi pel aga Islas del Ro - sa rio. Ugod nom, ka dπ to vra to lom no brzom voænjom Ëam ci ma s mo to ri - ma kak va mlaz na zra ko plo va, do njih se do la zi brzo, una toë Ëin je ni ci da Ëam ci mjes ti mi ce plo ve kroz mor sko po druëje obra slo vi so kom tra vom. Glav ni spe cij ali te ti oto ka su peë e na ri ba i yu ka. Iako je Cartagena danas moderan grad, i dalje najveêu paænju privlaëe stare graappleevine poput zamka San Felipe ispred kojeg se nalazi i spomenik Don Blasu (dolje) 25

26 BIBLIOTEKA Vinko Topalov: Moja duπa hrvatska, Vinkovci, Zbirka pjesama simboliënog naziva Moja duπa hrvatska podijeljena je u πest ciklusa pod nazivima: Duπa hrvatska, Rana tuga, Baranjo, u srcu te nosim, Ljubav i jad, Sebi za duπu i Priroda. Srediπnja je tema veêine pjesama autorova rodna Sla - vonija i Baranja, a stihovi su uglavnom proæeti nostalgijom za proπloπêu i danima mladosti a u mnogima postavlja æivotna pitanja, na koja sam i odgovara - πto je æivot? kamo ide ovaj svijet? U pjesmama obogaêenim πo kaëkim motivima (tambure, beêarluk, divani,...), te πokaëkom ikavicom (vrime, tilo, uvik,...), zrcali se pjesnikova ljubav prema rodnom kraju, kao i njegovo domoljublje. Roappleeni Ba ra njac, Vinko Topalov poëeo je pisati pjesme za vrijeme boravka u Rijeci, gdje je zavrπio srednju πkolu, a nastavio je u Os i jeku, gdje od radi u Hrvatskoj vojsci. Bio je i sudionik natjeëaja za najbolju priëu i pjesmu iz Domovinskog rata te osvojio jednu od nagrada. FILMOTEKA Ciklus vesterna Clinta Eastwooda (TV) ameriëki vesterni, HTV1 11. rujna Odmetnik Josey Wales 18. rujna Junior 25. rujna Blijedi jahaë 2. listopada Nepomirljivi reæija: Clint Eastwood Nikolina PETAN Ako mene pitate, u svijetu umjetnosti Amerikanci nisu izmislili niπta novo, osim vestern filmova i jazz glazbe (Clint Eastwood) to zbog slabog izbora kinorepertoara, a πto zbog vaænosti ovog ciklusa, prvi put u ovoj rubrici predstavljam neπto πto mo æete pratiti na TV programu. Vjerojatno vam je poznat po - datak da je veêi dio XX. stoljeêa ameriëki vestern bio najdo - minantniji pravac u Hollywoodu. Naraπtaji i naraπtaji (uk lju Ëu - juêi i moj) mladost su provele u mraku kinodvorane opëinjeni vjeënom borbom kauboja protiv Indijanaca ili Meksikanaca. Iako su uvijek imali svoju publiku, u 80-ima je zanimanje za vesterne naglo opao pa su dospjeli na marginu filmske industrije. No, sreêom, negdje u to doba glumaëki velikan Clint East wood odluëio je postati redatelj. Megapopularnost je ste - kao glumeêi u πpageti-vesternima Sergia Leonea i ulogom ne - kompromisnog policajca u filmu Prljavi Harry. Iako su i ulo - ge koje je igrao u drugih redatelja bile daleko od idealnog borca za pravdu, tek je reæirajuêi postavio standarde neëega πto se danas zove - antivestern. U svojim filmovima Eastwood je izvrnuo veêinu tradicionalnih vestern vrijednosti - njegovi likovi su obiëno posrnuli gubitnici, koji svojim djelima ne stva - raju bolji svijet. Za razliku od stereotipnog vesterna u kojem dob ro pobjeappleuje loπe, kod njega su junaci isluæeni re vol ve - raπi bez nade u bolju buduênost. Iako se njegovim najboljim ves ternom smatraju Nepomirljivi, ravnopravni su mu i svi ostali iz ovog ciklusa, a svaki je bruπeni dijamant koji uvijek iznova zasja punim sjajem. Leon RIZMAUL 10. rujna Posljednji put upotrijebljena giljotina Naprava vrlo sliëna giljotini koristila se u Engleskoj i Irskoj davno prije nego πto ju je zakonskom spravom za pogubljenja pro glasila revolucionarna francuska skup - πtina na kraju XVIII. stoljeêa. Giljo tina je bila novi i, za razliku od vjeπanja, humaniji naëin smaknuêa osuappleenika na smrt. Graappleanska skupπtina, poznata po ukida - nju staleπkih razlika, odluëila je uvesti jednakost i u smrti. Konstrukcije se prihvatio revolucionar, po zanimanju fi ziëar, Joseph-Ignace Guillotin. Tijekom Francuske revolucije gi - ljotirano je viπe od deset tisuêa ljudi, a najpoznatiji meappleu njima bili su bivπi francuski kralj Louis XVI. i njegova æena Marija Antoaneta te voapplea jakobinaca Maximilien Ro bes - pierre. Poslije Revolucije smaknuêa giljotinom po stala su mnogo rjeapplea, no ipak su izvrπavana. Posljednje gi ljo ti ni - ranje izvedeno je gotovo dvjesto godina nakon Re vo lucije, a smaknut je Hamida Djandoubi, tuniski emigrant osu appleen na smrt zbog ubojstva. 11. rujna Zavrπena opsada Sevastopolja Sevastopoljska bitka bila je kljuë - na bitka Krimskog rata u kojoj su ud ru æene francuske i britanske sna ge opsjedale grad na juænom dijelu Kri ma (poluotok na Crnom moru). Zapadne sile povele su Krimski rat kako bi spri - jeëile Rusiju da se okoristi sve oëitijim rasulom Oto man - skog Carstva. Francuzi i Britanci æeljeli su smanjiti ruske teritorijalne pretenzije na Crnom moru i Balkanu, a to su po kuπali napraviti tako πto su zauzeli sjediπte ruske Cr no - morske flote Se va stopolj. Punih 11 mjeseci trajala je opsada, dok napokon u rujnu Rusi nisu zapalili i potopili svoje brodove te napustili grad. Ipak, Rusija se nije osje Êa - la pobijeappleenom, pa je tek nakon austrijske prijetnje da Êe uêi u rat na strani saveznika prihvatila primirje. Krimski rat je zavrπen godine Pariπkim sporazumom i potpunim poniæenjem Ru sije, kojoj je zabranjeno dræanje ratne mor - narice u Cr nom moru, a zanimljivo je da su tijekom Krim - skog rata snim ljene prve ratne fotografije. Leon RIZMAUL INFOKUTAK Izloæba u galeriji Zvonimir VREMEPLOV U galeriji MORH-a Zvonimir u Zagrebu, Bauerova 33, 9. rujna u 19 sati bit Êe sveëano otvorenje izloæbe slika dviju akademskih slikarica iz Crne Gore, Natalije uranoviê i Ele BoæoviÊ. Obje slikarice zavrπile su Likovnu akademiju na Ce ti - nju u klasi prof. Branislava SekuliÊa i dosad su imale desetak izloæbi u svojoj zemlji i inozemstvu, Ëla nice su Udruæenja likovnih umjetnika Crne Gore. Izloæbu organizira Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, a moæe se razgledati do 23. rujna, radnim danom od 11 do 18 i subotom od 10 do 12 sati. Ulaz slobodan. 26

27 MILITARIA WEB INFO AmeriËka konjica: kape i πeπiri Ame ri Ë ka je kon ji ca svo ja tra di cio nal na po kri va la za gla vu u go to vo ne - pro mij en je nu obli ku zadræa la du go, a do pu ni la ih je la ko pre poz natl ji vim Ëa sni Ë kim ka pa ma. Kroj em i iz gle dom nen ad ma π ne, joπ i da nas su vrlo po pu lar ne kao dio je ans ku ltu re odij evan ja. Mno gi su ame ri Ë ki ro do vi voj ske ima li ori gi nal na po - kri va la za gla vu, a i da nas su u vrhu po pu lar no sti ka - pe i πeπ i ri iz raz dobl ja ame ri Ë kog gra applean skog ra ta. U sje Êan ju su osta li i πeπ i ri kon ja ni Ë kih po stroj bi, naj - ËeπÊe u kom bi na ci ji sa æu tim rup ci ma oko vra ta i s uzi ca ma opto Ë e nim ukra si ma u obli ku æi ra. Ame ri Ë ka je kon ji ca svo ja tra di cio nal na po kri va la zadræa la iz nim no du go i obli ci ma se oni uglav nom ni su mij en jali. S vre me na na vrij eme tek ma l Ë i - ce bi bi li prei na Ë e ni u sklo pu odo ra koj ih su bi li sa stav ni dio (rad na, sveë a na, po - seb ne nam jene, itd.) to se ka pa ti Ëe, s kla - sië nog mo de la iz vre me na gra applean skog ra ta, (is te su no si li i Sje vern ja ci i Juænja ci), preπ lo se na i da nas poz na ti oblik, u ne kim zeml ja ma, po se bi ce u Ru si ji, poz nat kao tan ju ra Ëa. Da ka ko da njiho vi obo di ni su ni ka da dos eg nu li tak vu πi ri nu. Prim je ri ce, ame ri Ë ki mo del iz ko ji se no sio uz sveë ane odo re, bio je pla ve boje, a je di ni je ures bi la æu to-ze le na bo ja, ina Ëe u SAD-u bo ja kon ji ce. Ka pa je bi la oval nog obli ka, du ga 28 cm, a πi ro ka 26, dok je πilt bio nag nut pod ku tom od 55 stupnje va. U upo ra bi se zadræa la sve do U istom se raz dobl ju no si la vrlo slië na ka pa, ali u u boj ama sva ki da πn je (rad ne) odo re. Kon ja ni Ë ka je, za raz li ku od osta lih ro do va voj ske, bi la fi nije iz ra de. to se πeπ i ra ti Ëe, vje roj at no je naj poz na ti ji mo del onaj ko ji je u mno gim fil mo vi ma no sio nen ad ma π na le gen da wes ter na John Wa yne. Tij ekom go di na, ku po - le πeπ i ra po sta le su niæe i Ëvrπ Êe, a cij eli je oblik po pri - mio oblije for me. Uzi ce su za vrπ ava le ukra si ma u obli - ku æi ra, a je di ni je do da tak bi la oz na ka re gi men tal ne pri pad no sti. U sveë a nij im zgo da ma pri pad ni ci ame ri Ë kih kon ja ni - Ë kih po stroj bi no si li su bij ele ru ka vi ce i bij ele ko πul je, a ne ma to me ta ko du go, na no ga ma su ima li sta rin ske Ëiz me na æni ran je koje su sa stav ni dio kon ja ni Ë ke odo - re po sta le joπ Ivan BELINEC Istraæivanje sve mi - ra, primjena no vih spa ce te h nologija u voj ne, ci vilne i is - traæi vaë ke svrhe, po - g led u bu duênost, u naj kra Êim crtama ob jaπ nje nje je do ista jako dobrog sitea www. aerospa ce mu seum.org, sluæbenih stranica Ae ro spa ce muzeja u ame - riëkom San Diegu. Velik broj linkova, pregleda izloæbi i eks ponata, brojna ob jaπ njenja upo rabe tehnike primije - njene u civilne i vojne svrhe nalazi se na Home pageu, gra - fië ki izvrsno rasporeappleeni i pregledni. Jedini problem posjetitelju moæe biti vrijeme potrebno da se pregleda cijeli site, jer broj podstranica je doista velik. Pri mje rice, ispod linka Aircraft Collection na lazi se shema na kojoj se vrlo jasno vidi da izloæeni zrakoplovi datiraju iz vremena prvih aviona, πto je vrlo va æan podatak za ljubi telje zrakoplov - stva. Naravno, uz slike idu i objaπ njenja. Veliki plus stranice jest i moguênost downloadanja foto - gra fija, koje su u pravilu razmjeπtene na podstranicama i ispod linkova, te vezane uz tekstove. Veliki dio sadræaja u Muzeju donacija je ameriëke NASA-e, te veê samo zbog te Ëinje ni ce valja pogledati site. Ivan BELINEC KVIZ 1. U Ameriku, toënije na obalu Newfoundlanda, prije Kolumba stigao je Viking: A Erik Crveni B Leif Eriksson C Rurik od Reykyavika 2. Pomorski put za Indiju pronaπao je: A Ponce de Leon B Francisco Pizarro C Vasco da Gama 3. Prvi Europljanin koji je proputovao Kinu bio je: A John Blackthorne B Bartholomeo Diaz C Marco Polo 4. Najproduktivniji istraæivaë Oceanije bio je: A James Cook B Francis Drake C Abel Tasman 5. Viktorijine slapove u Africi otkrio je: A David Livingstone B Meriwether Lewis C Henry Stanley pripremio D. VLAHOVIΔ Rjeπenje: 1b;2c;3c;4a;5a 27

28