DoËasnik - kljuë uspjeha u ostvarenju zadaêe

Transcript

1 Broj 19. Godina II. BESPLATNI PRIMJERAK 2,10 CAD 3,00 AUD 3,30 USA 2,00 CHF 3,50 SIT 430,00 SEK 17,00 NOK 17,00 DKK 15,50 GBP 1,30»asniËki namjesnik Goran Turk, prvi doëasnik Glavnog stoæera OSRH DoËasnik - kljuë uspjeha u ostvarenju zadaêe PRINTED IN CROATIA ISSN X

2 SVIJET Pripremio D. VLAHOVIΔ SYDNEY Australski manjak Usluæbenom izvjeπêu objavljenom 1. veljaëe, Australski nacionalni ured za reviziju (ANAO) je zakljuëio da je australska vojska za ko - Ëena manjkom borbeno spremnih postrojbi, te nedostatkom stre - ljiva za uvjeæbavanje. Navedeno je da vojska nije ispunila cilj koji si je za - dala, a to je da u devedeset dana opremi i uvjeæba pet pjeπadijskih boj ni i jednu pukovniju specijalaca. AnalitiËar ANAO-a Aldo Borgu priopêio je australskoj vladi da postoji opasnost da bi australske oruæane snage mogle postati premalene, dodavπi za Sky News da, ukoliko Ëelnici OS-a æele da vojska bude viπe ukljuëena u operacije izvan njihove bliæe regije, trebaju poveêati broj pripadnika oru - æanih snaga, posebno onih kopnene vojske. NEW YORK Plave kacige u Sudan Glavni tajnik UN-a Kofi Annan je u VijeÊu sigurnosti zatraæio slanje mirovnih po - strojbi u Sudan radi provedbe mirovnog sporazuma izmeappleu tamoπnje vlade i pobunjenika (OslobodilaËki pokret naroda Sudana) koji djeluju na jugu zemlje. Kontingent Êe Ëiniti 750 vojnih promatraëa, 160 Ëasnika, male peacekeeping postrojbe s 5070 pripadnika vojnog i nevojnog osoblja, te za πtit - ne postrojbe od 4150 vojnika, dakle, viπe od ljudi. BRUXELLES»vrsti njemaëki stav iraëkih izbora, ali potvrdio da njihova provedba ne znaëi da Êe njegova zemlja uputiti svoje postrojbe u Irak. InaËe, Nje maë - ka provodi obuku iraëkih vojnika, ali samo izvan Iraka. Dok god je sigurnosna situacija ovak va kakva jest, to nije pitanje principa, nego vrlo pra k tiëno pi tanje, Na sastanku ministara vanj - skih poslova zemalja EU u izjavio je Fischer, dodavπi da je Bruxellesu, Nijemac Jos ch - obu ka zbog sigur nos nih razl oga ka Fischer pozdravio je odræava nje mnogo uëinkovitija izvan Iraka. YOKOSUKA Nes(p)retno slijetanje na nosaë Tijekom slijetanja ameriëkog zra koplova tipa F/A- 18F Su - per Hornet na palubu no sa- Ëa USS Kitty Hawk, doπlo je do incidenta u kojem su lakπe ozlijeapplee - na πes torica Ëlanova posade broda koji su se na lazili na sletnom dijelu palube, a piloti aviona su neozlijeappleeni. U trenutku nesreêe (29. sijeënja, u 18:30 po lokalnom vremenu), nosaë se nalazio oko 100 milja jugoistoëno od japanske luke Yokosuka. Uzroci nesreêe se istraæuju. WASHINGTON Novi zapovjednik na Pacifiku AmeriËki ministar obrane Donald Rumsfeld izabrao je dosadaπnjeg zapovjednika ameriëke atlantske flote za prvog Ëovjeka svih ameriëkih oruæanih snaga na podruëju Pacifika i IstoËne Azije, priopêio je Pentagon 28. sijeënja. Admiral William Fallon izvorno je mornariëki pilot lovca, a na posljednjoj duænosti je boravio od kra - ja godine. Prije toga bio je zamjenik zapo - vjednika naëelnika stoæera za mornariëke operacije. Ukoliko imenovanje bude potvrappleeno, Fallon Êe zamijeniti admirala Thomasa Fargoa koji Êe uskoro u mirovinu. InaËe, ameriëko zapovjedniπtvo za Pacifik najveêe je od pet sliënih zapovjed niπtava, obuhvaêa podruëje od ameriëke zapadne do afriëke istoëne obale, a u sklopu njega djeluje viπe od pripadnika vojske. KABUL Rast afganistanske vojske Afganistanska nacionalna vojska, koju opremaju i uvjeæbavaju pripadnici Ko a - licijskih snaga, dosegla je broj od pripadnika, objavljeno je iz ameriëkog zapovjedni πtva u Kabulu. U slijede Êih nekoliko mjeseci taj Êe broj biti poveêan za Novaci Êe biti prikljuëeni postrojbama koje se na - laze u mjestima Mazar-i- Sharif, Kandahar, Herat i Paktia. Te multietniëke postrojbe pred - stav ljat Êe regularnu vojsku Afga - nistana i zamijeniti desetine tisuêa pripadnika privatnih paravojski ko - je su pripomogle ruπenju tali ban - skog reæima. 2

3 IMPRESUM TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE IZ SADRfiAJA Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ Zamjenik glavnog urednika: Vesna PintariÊ Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ Izvrπni urednik: Mario GaliÊ Urednici rubrika: Marija Alvir Domagoj VlahoviÊ Novinari: Leida Parlov, Milenka Pervan StipiÊ, Josipa Perica Fotografi: Tomislav Brandt, Davor Kirin, Dubravko KovaË GrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) Ante PerkoviÊ, Predrag BeluπiÊ, Damir Bebek Webmaster: Drago Kelemen Redaktor: Danica PajiÊ Lektor: Lidija BogiπiÊ Korektor: Gordana JelaviÊ Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: ; fax: Pretplata: Ino zem stvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Zagreb (za: Sluæba za od nose s jav noπêu i informiranje), devizni raëun u ZagrebaËkoj banci Tuzem stvo: u korist: TISAK trgovaëko d.d., Slavonska avenija 2, Zag reb, (za: Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje), æiroraëun poziv na broj 165, ci jena 280,00 kn godiπnje, Molimo pretplatnike da nakon uplate kopiju uplatnice poπalju na ad re su TISAK trgovaëko d.d. Slavonska avenija 2, Zagreb. Tisak: AKD Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., Zagreb, Savska 31 Naslov uredniπtva: MORH Sluæba za odnose s javnoπêu i informiranje, p.p. 252, Zagreb, Republika Hrvatska hrvojnik@morh.hr U Ëlan stvu Eu rop skog udruæe nja vojnih novinara (EMPA) Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraêamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu sluæbeni stav Ministarstva obrane RH Zastava za mene nije samo slika, zanimljivo obojani komad platna veê je ona i svjedok vremena i povijesnog trenutka u kojem je nastala. Zastava bi trebala biti Ëitljiva iz daljine i, kakao je netko rekao, trebala bi biti toliko jednostavna da je i dijete moæe nacrtati Eurocopter Tiger - europski tigar Tri se temeljne odgovornosti uvijek postavljaju pred svakog doëasnika: provedba zadaêe, uvjeæban vojnik i ispravnost i kompletnost opreme...doëasnik je kljuë uspjeha u ostvarenju zadaêe Strana 4 Plinsko-turbinski pogon kopnenih vojnih vozila Pod utjecajem brzog razvitka, usavrπavanja i primjene plinske turbine u mnogo podruëja, Ëesto se postavlja pitanje bi li se ta vrsta motora mogla uporabiti kao mali pokretaëki stroj, osobito u cestovnom prometu, tj. za teretna vozila, traktore, autobuse, osobna vozila te za razna vojna vozila Strana 21 Strana 12 ZajedniËki francusko-njemaëki proizvod Tiger osmiπljen je kao izravna konkurencija ameriëkom Apacheu. PolitiËka neodluënost produæila je razvoj i podigla cijenu, tako da su se prvi serijski Tigeri pojavili puno kasnije nakon nestanka svojih najveêih neprijatelja - oklopnih divizija Sovjetskog Saveza Strana 22»asniËki namjesnik Goran Turk, prvi doëasnik GS-a OSRH NatporuËnik Æeljko Heimer, veksilolog i autor izloæbe Norveπke zastave Naslovnicu snimio Davor KIRIN 3

4 RAZGOVOR»asniËki namjesnik Goran Turk Prvi doëasnik Glavnog stoæera OSRH doëasniëki lanac potpore - sastavni dio æivota i rada u postrojbama doëasniëki odbor - savjetodavno tijelo zapovjednika koji mu pomaæe u donoπenju odluka sustav izobrazbe doëasnika u Ëetiri razine prepoznatljiv u OSRH, ali i Ëlanicama NATO-a DoËasnik - kljuë uspjeha u ostvarenju zadaêe Tri se te meljne od go vor no sti uvi jek po stavl jaju pred sva kog do Ë a sni ka: pro ved ba za - daêe, uv jeæban voj nik i is prav nost i kom plet nost opre me. Us re do to Ë en jem na poj edi - na Ë nu ob uku ko ja je u pot po ri za daêe po stroj be os igu ra va mo da je sva ki po dreappleeni tim, do Ë a snik i voj nik spre man za da Êu pro ve sti zaj ed ni Ë ki i uv jeæba no. To je te melj - na i pre poz na ta ulo ga Do Ë a sni Ë kog zbo ra i za to sa si gur no π Êu moæe mo re Êi da je do - Ë a snik kljuë uspjeha u ostva ren ju za daêe Leida PARLOV, snimio Davor KIRIN Na πa te meljna ulo ga je da svoj im is ku stvom i na zoë no π Êu u po dre - applee nim po stroj ba ma, pra vo dob nim i kva li - tet nim in for mi ran jem, te po maæu Êi u stru - Ënom i tak ti Ë kom dij elu, usmje ra va mo dje lat no sti Do Ë a sni Ë kog zbo ra Do bar do Ë a snik od iz nim ne je vaæno - sti za oruæane sna ge i kljuë je uspjeha u ostva ri van ju za da Êa. O ulo zi i po loæaju do Ë a sni ka u OS-u i daljnjem ra zvoju Do Ë a sni Ë kog zbo ra raz go va ra li smo s prvim do Ë a sni kom GS-a OSRH Ëa - sni Ë kim nam jes ni kom Go ra nom Tur kom ko ji je na tu duænost do π ao prije neπ to vi - πe od mjes ec da na. Rij eë je o Ëov je ku bo - ga te voj ne ka rij ere ko ji se u ob ra nu RH ukl juë io go di ne kao pri pad nik ZNG-a MUP-a RH, a svoj voj ni put na sta - vio je kao pri pad nik 7. gbr Pu me. Dos ad je ob na π ao duænost prvog do Ë a sni ka 7. gbr, prvog do Ë a sni ka VI. ZP-a OS RH Va raæ - din, a na duænost prvog do Ë a sni ka GS-a OSRH do π ao je s mjes ta prvog do Ë a sni ka ZzL-a. Uz svu propi sa nu izo braz bu u OS-u za vrπ io je i Do Ë a sni Ë ku aka de miju KoV-a SAD-u u El Pa su u Te xa su (Ser ge - ant Maj or Cour se i Com mand Ser ge ant Ma jor Cour se). Ka ko Vi kao prvi do Ë a snik GS-a OSRH de fi ni ra te i oc jen juj ete po loæaj i ulo gu Do Ë a sni Ë kog zbo ra i do Ë a sni Ë kog lan ca pot po re u Hrvat skoj vojs ci? Do Ë a sni Ë ki zbor Ëi ni sva ki do Ë a snik OSRH ko ji u skla du sa za po vi je di ma, na - lo zi ma i smjer ni ca ma Ëa sni ka i prvih do - Ëa sni ka, za kon skom re gu la ti vom, propi sa - nim duæno sti ma, mje ro dav no sti ma u ra du i ovla sti ma sva ko dnev no pro vo di za da Êu na naj bol ji mo gu Êi naë in, a po π ti vaj uêi te - meljne poj mo ve i na Ë ela voappleen ja. Tri se te meljne od go vor no sti uvi jek po - stavl jaju pred sva kog do Ë a sni ka: pro ved - ba za daêe, uv jeæban voj nik, i is prav nost i kom plet nost opre me. Us re do to Ë en jem na poj edi na Ë nu ob uku ko ja je u pot po ri za - daêe po stroj be, os igu ra va mo da je sva ki po dre applee ni tim, do Ë a snik i voj nik spre man pro ve sti za da Êu zaj ed ni Ë ki i uv jeæba no. To je te meljna i pre poz na ta ulo ga Do Ë a sni Ë - kog zbo ra i za to sa si gur no π Êu moæe mo re Êi da je do Ë a snik kljuë uspjeha u ostva - ren ju za daêe. Do Ë a sni Ë ki lanac pot po re (DLP) Ëi ne vo - applee sku pi na, za pov jed ni ci des eti na i svi prvi do Ë a sni ci od ra zi ne vo da do prvog do Ë a sni ka GS-a OSRH. Sve vi πe po sta - jemo sa stav ni dio æi vo ta i ra da u po stroj - ba ma. Na πa te meljna ulo ga je da svoj im is ku stvom i na zoë no π Êu u po dre applee nim po - stroj ba ma, pra vo dob nim i kva li tet nim in - for mi ran jem, te po maæu Êi u struë nom i tak ti Ë kom dij elu, usmje ra va mo dje lat no sti Do Ë a sni Ë kog zbo ra. Svoj im za pov jed ni ci - 4

5 RAZGOVOR ma kao sav jet ni ci i po moê ni ci os igu ra va - mo brzu i Ëin je ni Ë nu in for ma ciju o cje lo - kup nom stan ju æi vo ta i ra da naπ ih voj ni ka i do Ë a sni ka. Naπ im prij ed lo zi ma po kre - Êemo odre appleene proj ek te i pod no si mo zahtje ve, te na taj naë in dal je raz vi ja mo Do Ë a sni Ë ki zbor i ukup nu spre mnost OSRH. S ob zi rom na mla du in sti tu ciju prvog do Ë a sni ka (uve de na go di ne), nju sve vi πe pre poz naje Ëa sni Ë ki lanac za - po vi je dan ja. Os im pri mar ne i prio ri tet ne za daêe poj edi na Ë ne ob uke, da nas od na - πih za pov jed ni ka do bi va mo sve snaæni ji au to ri tet za po du zi man je po stu pa ka kao DLP i u osta lim teæi π nim za da Êa ma i ak - tiv no sti ma OSRH. Dos ada πn jim ra dom od sa mog ustroj avan ja, DLP OSRH pod vod - stvom moj ih prethod ni ka Ëa sni Ë kih nam - jes ni ka To pla ka i Sreb ri Êa po sti gao je uspjeπ ne i vrlo vidlji ve re zul ta te, tim ski je iz - ra dio cij eli niz na pu ta ka, upu ta i osta le pod za kon ske re gu la ti ve ko ja je na ope ra - tiv noj upo ra bi i po stu pan ju u OSRH. Ne - ka naπ rad oc jen juju nad re applee ni za pov jed - ni ci i po dre applee ni voj ni ci i do Ë a sni ci, a mi na stavl ja mo s ap so lut nim i kva li tet nim us - re do to Ë en jem na naπ po sao prvih me appleu jed na ki ma na svim ra zi na ma. DoËasniËki odbor - savjetodavno tijelo zapovjednika postrojbe Koje su za daêe do Ë a sni Ë kih od bo ra i ko - li ko su oni doi sta im ple men ti ra ni u rad po stroj bi? Do Ë a sni Ë ki od bor je sav je to dav no tij elo za pov jed ni ka po stroj be ko ji pra ti i po maæe u do no π en ju od lu ka vaænih za pro fes io - nal ni ra zvoj do Ë a sni ka i voj ni ka. Od bor upu Êuje prij ed lo ge ovla π te nom za pov jed - ni ku o pro mak nu Êi ma do Ë a sni ka, voj ni ka i ro Ëni ka, pred laæe do Ë a sni ke i voj ni ke za πko lo van je, ras pravl ja o po ti caj nim mje ra - ma za do Ë a sni ke, voj ni ke i ro Ëni ke, kao i o iz bo ru naj bol jeg do Ë a sni ka, voj ni ka i ro - Ëni ka (po stroj be, na ra π taja izo braz be / obuke). Na te mel ju za po vi je di na Ë el ni ka GS-a OSRH iz oæuj ka go di ne, do Ë a sni Ë ki od bo ri su ustroj eni u ve Êi ni po dre applee nih po stroj bi ra zi ne boj na/bri ga da. U protek - lom raz dobl ju si gur no je da su se pra vil - nom upo ra bom Upu te za ustroj avan je i rad do Ë a sni Ë kih od bo ra u OS RH i do Ë a - sni Ë kih od bo ra, po sti gli po zi tiv ni po ma ci u ra ste reê en ju ra da za pov jed nog lan ca i afir ma ci ji do Ë a sni ka ak tiv nim sud je lo va - njem u upravl jan ju ka rij erom za voj ni ke i do Ë a sni ke. Is to ta ko, uz po moê do Ë a sni Ë - kih od bo ra skrbi se o voj ni ci ma i do Ë a sni - ci ma pro ved bom mje ra koje po ti Ëu mo ti vi - ran je po dre applee nih za rad, od no sno stva raju okruæje za jed na ku mo guê nost svi ma u vred no van ju njiho va ra da kao uv je ta za uspjeπ nu voj nu ka rij eru. Do bi ve nim izvjeπ Êi ma od prvih do Ë a sni - ka, do Ë a sni Ë ki od bo ri su re al no i iz raæe - nije im ple men ti ra ni u rad Do Ë a sni Ë ke πko le, gar dij skih bri ga da i sre di π ta za obu - ku. S ob zi rom na tre nu ta Ë nu raz li Ë i tost poj edi nih za pov jed ni ka i prvih do Ë a sni ka u pri stu pu traæen ja po mo Êi od od bo ra, prij ed lo gom no ve pod za kon ske re gu la ti ve preds je da vaj uêi od bo ra (prvi do Ë a snik) bit Êe uj ed no i Ëlan ka drov skog sav je ta za - pov jed ni π tva/po stroj be. To Êe sva ka ko po - ve Êa ti ob jek tiv nost, os naæi ti iden ti tet prvih do Ë a sni ka i mo der ni zi ra ti su stav upravl jan ja osobl jem u OSRH. Ka ko oc jen juj ete su radn ju s Ëa sni ci ma u OS-u i u ko li koj Vam mje ri oni pruæaju pot po ru u re a li za ci ji Vaπ ih za da Êa? Na te mel ju osob nog is ku stva na svim dos ada πn jim duæno sti ma uvi jek sam do bio mak si mal nu pot po ru od svoj ih za pov jed - ni ka. Uz uë in ko vi tu i uë e sta lu ko mu ni ka - ciju i ko or di na ciju sa za pov jed ni kom, zam je ni kom i stoæe rom ma ni fes ti ra te svoje znan je i spo sob no sti. Ka da ste pro - fes io nal ni i od go vor ni, ope ra tiv ni i kre a tiv ni te æe li te uv je to va ti po zi tiv ne prom jene, nad re applee ni brzo pre poz naje vaπ rad i za la gan je. Ka da joπ to sve pre tvo ri te u za do - voljstvo u po slu, po sta - jete doi sta pre dan, ustra - jan, op ti mi sti Ë an i mo ti vi - ran. To is ku stvo, tak vo tim sko rad no oz ra Ëje, mo ti va ciju i po zi tiv nu ene r giju uvi jek i na sva - kom mjes tu pre no sim na sve svoje su rad ni ke. Na go di πn jem sa stan ku prvih do Ë a sni ka pred sta - vi li ste svoj pro gram ra - da Do Ë a sni Ë kog zbo ra i do Ë a sni Ë kog lan ca pot - po re za ovu go di nu. Koje bi ste ak tiv no sti iz - dvoj ili kao prio ri tet ne? Na te mel ju Pla na ra da GS-a i OS-a za go - di nu, a u skla du sa smjer ni ca ma na Ë el ni ka GS-a OSRH iz ra appleen je i odob ren GPR prvog do - Ëa s ni ka GS-a za go di nu. Pla ni ra ni su DoËasniËki lanac potpore OSRH tre nu - taëno ra di na iz ra di prij ed lo ga ustro ja in - sti tu cije Do Ë a sni Ë ke aka de mije, na stva - ran ju jed nog za pov - jed ni π tva s man jom, traj ni jom i flek si bil ni - jom struk tu rom dje lat - ni ka i in struk to ra/pre - da vaëa 5

6 RAZGOVOR Svoj im za pov jed ni ci - ma kao sav jet ni ci i po moê ni ci os igu ra va - mo brzu i Ëin je ni Ë nu in for ma ciju o cje lo - kup nom stan ju æi vo ta i ra da naπ ih voj ni ka i do Ë a sni ka. Naπ im pri - jed lo zi ma po kreê emo odre appleene proj ek te i pod no si mo zahtje ve, te na taj naë in dal je raz vi ja mo Do Ë a sni Ë ki zbor i ukup nu spremnost OSRH. Os im pri mar ne i prio ri tet ne za daêe poj edi na Ë ne ob uke, da nas od naπ ih za pov jed ni ka do bi va - mo sve snaæni ji au to - ri tet za po du zi man je po stu pa ka kao DLP i u osta lim teæi π nim za - da Êa ma i ak tiv no sti - ma OSRH kvar tal ni, po lu go di πn ji i go di πn ji te mat ski rad ni sa stan ci i se mi na ri DLP-a, do Ë a sni - Ëke ra dio ni ce (Vo dië za do Ë a sni ke OSRH i Vo dië za voj ni ke OSRH), os ni van je Do Ë a - sni Ë kog muz eja, na sta vak pro ved be rad - nih pos je ta za pov jed ni π tvi ma/po stroj ba ma OSRH, iz ra da Knji ge TVZ-a, pro ved ba Pla na MVS-a i daljnji ra zvoj DLP-a u OSRH u skla du s no vim ustroj em. Prio ri - tet no Êe sva ka ko bi ti na πa pot po ra u daljnjem na stav ku re for mi OSRH, pri pre - ma ma za ula zak u NA TO, prihva Êan je NA TO stan dar da i nor mi te njiho va im ple - men ta ci ja, stan dar di za ci ja su sta va izo - braz be (πko lo van ja i ob uke), te sva ka ko stan dar di za ci ja su sta va ra zvo ja ka rij ere voj ni ka i do Ë a sni ka. Viπe od 130 doëasnika zavrπilo izobrazbu u inozemstvu U svom go di πn jem pro gra mu spo me nu li ste i ne ke me appleu na rod ne ak tiv no sti? Sva ka ko da os im tra di cio nal nih voj nih za da Êa, za daêe Do Ë a sni Ë kog zbo ra i DLP-a koje u pot po ri OSRH ostva ruj emo pre ko me appleu na rod ne voj ne su radn je i pre ma Ëlan stvu u NA TO-u, do la ze is tak nu to u prvi plan. U skla du s Pla nom MVS-a za go di nu bit Êe na stavl je na vrlo dob ra su radn ja s US EU COM, BMATT ti mom iz Ve li ke Bri ta nije, DLP-om OS-a Kral je vi ne Ni zoz em ske i DLP-om Re pu bli ke Ma applear - ske. Ostva rit Êe mo prvi put su radn ju s Do - Ë a sni Ë kim zbo rom Re pu bli ke Fran cu ske, Re pu bli ke Al ba nije i»eπ ke Re pu bli ke. Os im to ga mo ra mo se snaænije pred sta vi ti i kao ini cij ator su radn je i po mo Êi u re gi ji, a na te mel ju na π eg is ku stva i ukup nih ak - tiv no sti i spo sob no sti u raz vi jan ju na π eg Do Ë a sni Ë kog zbo ra i DLP-a. U stu de nom je pla ni ra na Me appleu na rod na kon fe ren ci ja Do Ë a sni Ë kog zbo ra OSRH, gdje bi na zoë i li i prvi do Ë a snik SHA PE-a i prvi do Ë a sni ci OS-a iz europ skih ze mal ja. Ko li ko se naπ ih do Ë a sni ka do sa da πko lo - va lo u stra nim ob ra zov nim in sti tu - cijama? Pre ma do stup nim po da ci ma, vi πe od 130 do Ë a sni ka go to vo svih ro do va i sluæbi OSRH za vrπ i lo je odre appleene obli ke voj ne izo braz be u inoz em stvu. Kad je rij eë o πko lo van ju, sva ka ko bih is tak nuo naj ve Êi broj do Ë a sni ka ko ji su za vrπ i li odre appleene ra zi ne na Do Ë a sni Ë kim aka de mij ama u SAD-u, Re pu bli ci Au stri ji i»eπ koj Re pu - bli ci. Is to ta ko, po pi tan ju ob uke je dan dio do Ë a sni ka za vrπ io je i ve Êi broj funk cio - nal nih teë aj eva u SAD-u, Re pu bli ci Ka na - di, Sa vez noj Re pu bli ci Nje ma Ë koj, Re pu - bli ci Tur skoj itd... Po do bi ve nim oc je na ma nakon izo braz - be, æe lim is tak nu ti da su po sti gli izvrsne i za paæene re zul ta te, te pro fes io nal no pred - stavl jali na πe oruæane sna ge i RH u cij elo - sti. Os im pro ved be re do vi tih duæno sti u OSRH, njiho va za da Êa mo ra i na dal je bi ti pre no π en je steë e nih is ku sta va, znan ja, spo sob no sti i vjeπ ti na pri la go applee nih naπ im uv jet ima, a po seb no uv jeæba van jem voj ni - ka i iz gradn jom mla appleih do Ë a sni ka. Prije neπ to vi πe od go di nu da na u Hrvat - skoj je bo ra vio Ëa sni Ë ki nam jes nik John Mer si no, prvi do Ë a snik US EU COM-a. Jes te li s njim u kon tak tu i ka ko se raz vi - ja su radn ja sa US EU COM-om? Nakon pos je te Ëa sni Ë kog nam jes ni ka Mer si na, iza slan stvo DLP-a OSRH poz va - no je u lipnju pro π le go di ne u uz vrat ni pos jet US EU COM-u. Po te meljnom sadræaju, pos je t je sva ka ko bi o na sta vak od li Ë ne su radn je s OS-om SAD-a. Pred - stavl je na nam je Do Ë a sni Ë ka aka de mi ja 7. ar mije i njezi ne mo guê no sti, te ra zi ne izo - braz be koje se pro vo de u toj in sti tu ci ji. Raz go va ra li smo i sa zam je ni kom za pov - jed ni ka US EU COM-a. Raz mij en je na su is kustva o izo braz bi, po nu applee na nam je po - moê u os po sobl ja van ju naπ ih in struk to ra za pro ved bu na πe prve ra zi ne izo braz be (TRTSV), kao i sha dow pro gram u Do Ë a - sni Ë koj aka de mi ji. Su radn ja Êe se na sta vi - ti, i ove go di ne raz vi ja ti po odob re nim pla no vi ma.»as ni Ë ki nam jes nik Mer si no usko ro od - la zi u mi ro vi nu, ali Êe po ugo vo ru i na da - 6

7 RAZGOVOR lje bi ti ak ti van. Svoj im is ku stvom i au to - ri te tom za si gur no Êe bi ti od ve li ke po mo - Êi na π em Do Ë a sni Ë kom zbo ru i DLP-u u za pov jed ni π tvu SHA PE-a. Moæe te li us po re di ti po loæaj do Ë a sni ka u OS RH s po loæaj em do Ë a sni ka u dru - gim tran zi cij skim zeml ja ma Ëla ni ca ma NA TO-a? Za niml ji vo je da se poj edi ne oruæane sna ge tran zi cij skih ze mal ja Ëla ni ca NA - TO-a u posl jedn jih go di nu-dvi je po Ë in ju in ten ziv nije ustroj ava ti i raz vi ja ti do Ë a - sni Ë ki lanac pot po re. Upra vo to opra vda - va i ja Ëe de fi ni ra na πe cil je ve ra zvo ja voj - no-voj ne su radn je iz me appleu DLP-a u re gi ji, na πe jas no opred jel jen je za pre no π en je naπ ih is ku sta va, obo stra nu razmje nu in - for ma ci ja, te zaj ed ni Ë kim ak tiv no sti ma DLP-a daljnje pri bliæa van je NA TO-u. U izradi prijedlog ustroja DoËasniËke akademije Ka ko oc jen juj ete dos ada πn ji su stav obu - ke i πko lo van ja do Ë a sni ka i oë e kuju li se tu ne ke prom jene? Su stav izo braz be do Ë a sni ka u OSRH stva ran je po stup no i te mel ji to. Tre nu ta Ë - ni mo del in sti tu cio nal ne izo braz be od Ëe - ti ri ra zi ne (TRTSV, TDI, VDI i VsDI) pre - poz natl jiv je u OSRH, te po seb no u zem - lja ma Ëla ni ca ma NA TO-a. To je sljed no i pro gre siv no πko lo van je, Ëi ji je su stav omo gu Êio us po sta vu i ra zvoj DLP-a u naπ im oruæa nim sna ga ma, stje can je znan ja i spo sob no sti kod naπ ih voj ni ka i do Ë a sni ka, on pra ti ra zvoj OSRH i pri la - god bu NA TO-u. Is to ta ko, svjes ni smo i pro ble ma ko ji su pri sut ni u su sta vu izo braz be.»eti ri πko le- Ëe ti ri za pov jed ni π tva, pro blem stan dar di - za cije li te ra tu re i SOP-ova, pro blem ne - do stat ne funk cio nal ne ob uke i ra zvo ja ra - zi ne vjeπ ti na ko ji su na sta vak πko lo van ja u stru ci, pro ble mi ve za ni za za kon sku re - gu la ti vu i nor ma tiv no-prav no ure appleen je itd... U iduê em raz dobl ju DLP OSRH oë e kuje vrlo oz bil jan i od go vo ran po sao, gdje vi πe ne smije bi ti im pro vi za cije i po vrπ nog pri - stu pa. DLP OSRH tre nu taëno ra di na iz ra di prij ed lo ga ustro ja in sti tu cije Do Ë a sni Ë ke aka de mije, na stva ran ju jed nog za pov je - dni π tva s man jom, traj ni jom i flek si bil ni - jom struk tu rom dje lat ni ka i in struk to - ra/pre da vaëa. U ra zvoju vrlo bit nog pro - jek ta no vog su sta va izo braz be u OSRH, ak tiv no sti DLP-a ko or di ni ra mo i uskla - appleujemo sa ZZIO-om i Upra vom J-7 GS-a OSRH. to o Vaπ im pla no vi ma i vi zi ji ra zvo ja Do Ë a sni Ë kog zbo ra i DLP-a mi sle nad re - applee ni? Kao prvi do Ë a snik GS-a OSRH, u prvom raz go vo ru i po Ë et noj su radn ji s na - Ë el ni kom GS-a OS RH gen era lom zbo ra Jos ipom Lu ciê em i zam je ni kom na Ë el ni ka GS-a OSRH gen eral pu kov ni kom Slav - kom Ba ri Êem, do bio sam be zuv jet nu pot - po ru. Smjer ni ce i za daêe jas no su mi odre appleene, GPR za go di nu odob ren i ov je ren, te u re a li za ci ji pla ni ra nih ak tiv - no sti i za da Êa sva ko dnev nim ra dom æe - lim bi ti, zna ti i ra di ti. Pre ma do stup nim po - da ci ma, vi πe od 130 do Ë a sni ka go to vo svih ro do va i sluæbi OSRH za vrπ i lo je odre appleene obli ke voj ne izo braz be u inoz em stvu. Kad je rij eë o πko lo van ju sva - ka ko bih is tak nuo naj - ve Êi broj do Ë a sni ka ko ji su za vrπ i li odre appleene ra - zi ne na do Ë a sni Ë kim aka de mij ama u SAD-u, Re pu bli ci Au stri ji i»eπ- koj Re pu bli ci. Is to ta ko, po pi tan ju ob uke je dan dio do Ë a sni ka za vrπ io je i ve Êi broj funk cio nal - nih teë aj eva u SAD-u, Re pu bli ci Ka na di, Sa - vez noj Re pu bli ci Nje - ma Ë koj, Re pu bli ci Tur - skoj Polaznici DoËasniËke akademije KoV-a SAD-a u El Pasu u Texasu koju je zavrπio i ËasniËki namjesnik Goran Turk 7

8 OSRH Seminar u RACVIAC-u Uloga parlamentaraca u reformi sigurnosnog sustava U Re gio nal nom sre di π tu za po moê u pro ved bi meappleuna rod nih ugo vo ra o kon tro li na o ruæan ja (RA CVI AC) pro ve den je od 1. do 3. vel ja Ëe se - mi nar pod na zi vom Ulo ga par la - men ta ra ca u re for mi si gur no snog su sta va. KljuË ni cilj se mi na ra bio je is tak - nu ti vaænu ulo gu par la men ta o pi - tan jima si gur no sti u de mo krat skim zeml ja ma. Trod nev nim pro gra mom na stoj alo se is tak nu ti slj edeêe ideje: iza zo ve za par la men tar na nad gle dan ja si gur no snog su sta va, ulo gu i od go vor nost par la men ta u fa za ma stva ran ja na cio nal ne si gur - no sne po li ti ke, uë i nak pro ce sa nad - gle dan ja na ob ram be no pla ni ran je, ob ram be nu po tro πn ju i gos po - dar ski ka pa ci tet dræa ve itd. Su - dio ni ci se mi na ra bi li su vi so ki po li ti Ë ki i voj ni duænos ni ci ze - mal ja iz re gije, a os im pre da - van ja omo guê ena je i otvo re na ras pra va unu tar koje su se mo - gla raz mij eni ti is ku stva, iz nij eti ideje i prij ed lo zi, te do nij eti kva li tet ni zakl juë ci. Prvo ga da - na se mi na ra su dio ni ci su bi li upoz na ti s RA CVI AC-om, te sadræaj em se mi na ra. Kao prvi pre da vaë na stu pio je di rek tor u Za - pov jed ni π tvu NA TO-a, Ge or ge Kat - sir da kis, odræa vπi prez en ta ciju o re - for mi si gur no snog su sta va, nje zi - nom cil ju i per spek ti va ma. Is tak nuo je ka ko se na po druëju ju go is to Ë ne Euro pe go to vo sve pro mij eni lo, a si - gur no sni kraj olik je po pri mio sa - svim dru ga obil jeæja od ono ga u raz dobl ju Hlad nog ra ta. Osvrnu vπi se i na na stoj an ja ze mal ja ju go is to - Ëne Euro pe da pri stu pe NA TO-u i EU, na po me nuo je ka ko je nuæno da i njiho ve ob ram bene po li ti ke bu du podvrgnu te odreappleenim prom - je na ma u skla du sa stan dar di ma, te da po stig nu pot reb nu ra zi nu pri - preml je no sti za sud je lo van je u ope - snimio Dubravko KovaË ra cij ama koje Êe bi ti nuæne u na sto - ja n ju rjeπ a van ja no vo na sta lih iza zo - va. Kat sir da kis je iz nio kljuë ne ci - lje ve u prim je ni re for me si gur no - snog su sta va, te je ob jas nio njiho vu im ple men ta ciju ka ko na na cio nal - noj, ta ko i na re gio nal noj os no vi. Te mu pro ce sa i meha ni za ma za dje lo tvor nu re for mu si gur no snog su sta va iz loæio je pu kov nik Ale xan - dru Rus, dok je o iza zo vi ma par la - men tar nog nad gle dan ja si gur nos - nog su sta va go vo rio dr. Vlat ko Cvrti la. Kao pre da vaëi na stu pi li su i Gerd Fro rath go vo re Êi o kon tro li tro πko va na cio nal nih pro ra Ë u na kao od go vor no sti par la me na ta, An to nio Prlen da na te mu ci vil nog dru πtva i me di ja kao vaænih Ëim be ni ka u pruæan ju po mo Êi par la men tar nom nad gle dan ju si gur no snog su sta va, te bri gad ni gen eral Gi o van ni Su lis go vo re Êi o razmje ni is ku sta va u in - ter na cio nal noj voj noj su radn ji. Imaj uêi na umu iz nim no vi so ki pro - fes io na li zam su dio ni ka se mi na ra, te ve li ka is ku stva pre da vaëa, ne tre ba dvoj iti da Êe zakl juë ci bi ti je dan od ko ra ka do os igu ran ja kva li tet ne re - for me si gur no snog su sta va. A.DE»AK AmeriËka krstarica u splitskoj luci U Sje ver noj split skoj lu ci od 26. do 31. sij eën ja bo ra vi la je krsta ri ca oruæa nih sna ga SAD-a USS Hue Ci ty, ko ja je u Hrvat sku do plo vi la u sluæbe ni i prij ateljski pos jet. Tom je pri go dom za za pov jed ni ka bro da, ka pe ta na boj nog bro da Pe te - ra Grau sa i mor na ri Ë kog iza sla ni ka SAD-a u RH ka pe ta na kor ve te Llo y - da Ca fra na, u za pov jed ni π tvu Flo te HRM-a u Spli tu pri reappleen sveë a ni prij am, a doma Êin je go sti ma bio ka pe tan boj nog bro da Au gu stin Be - niê sa su rad ni ci ma. Ka pe tan Be niê je gos te upoz nao s na stan kom, ustroj em i ra zvoj em na πe Flo te, a bi lo je rij eëi i o uspjeπ no pro ve de - nim zaj ed ni Ë kim voj nim vjeæba ma dvi ju mor na ri ca, te je zakl juë e no ka ko su tak ve vjeæbe pri go da za uëe n je i stje can je is ku sta va za bu - duêe zaj ed ni Ë ke ak cije. Na kraju pos je ta, za pov jed nik ame ri Ë ke krsta ri ce, ina Ëe su dio ni ce i broj nih mi si ja u sklo pu mul ti na cio nal nih sna ga, ka zao je ka ko po du pi re sko ri ula zak Hrvat ske u NA TO. Ina Ëe rat na krsta ri ca SAD-a USS Hue Ci ty (CG-66) je dva des eti brod klase Ti con de ro ga, po sa da bro ji oko 340 Ëla no va, a u flo ti SAD-a je od 14. ruj na S po go nom od Ëe ti ri Gen eral Elec tric LM 2500 plin sko - tur bin ska mo to ra po stiæe brzi nu ve - Êu od 30 Nm, du ga je 173 me tra, πi ro ka 16, 8 me ta ra, a na se bi no si i dva he li ko pte ra. J.P. 8

9 »ETVRTI KONTENGENT OSRH U MISIJI ISAF VI Odbrojavanje je poëelo... Od broj avan je je po Ë e lo, ia ko ne ki kaæu da ne val ja broj ati dane jer ta da vrij eme spo rije teëe. Kaæu, bol je je ka da si bi lo Ëi me dru gim oku pi ran, neë im πto ti od vlaëi po zor nost od raz mi πl jan ja o pro to ku vre me na. Ko na Ë ni cilj je vrlo bli zu, a naj teæe bi tre ba lo bi ti iza nas. Tre nu ta Ë no na naπ im re dov nim sa stan ci ma raz go va - ra mo o do la sku prethod ni ce, o raz duæi van ju opre me, o trans por tu stva ri avio nom... Iz Afganistana Predrag MIKULIΔ Uposl jedn jem smo mjes ecu mi - sije. Snij eg ko ji je pre svu kao Ka bul u bij elo od go dio je za - vrπ ni cu no go met nog tur ni ra ko ji smo or ga ni zi ra li tij ekom sij eën ja. U zra ku se veê po ma lo os je Êa kraj. Stal na bor ba s raz no raz - nim za da Êa ma, dnev nonoê ne ophodn je, πa to ri i kon tej ne ri - naπi pri vre - me ni do mo vi, ka bul ska su ro va sva ko dnev ni ca, bor ba sa sa mim so bom, Ëeænja za obi tel ji i do - mo vi nom... U za vrπ noj fa zi Posl jedn ji mjes ec, mjes ec je ka da se sve to re zi mi ra i vrti po naπ im gla va ma. Od broj avan je je po Ë e lo, ia ko ne ki kaæu da ne va lja broj ati dane jer ta da vrij eme spo rije teëe. Kaæu, bol je je ka da si bi lo Ëi me dru gim oku pi ran, neë im πto ti od vlaëi po zor nost od raz mi πl jan ja o pro to ku vre me na. Po - ma lo nas obu zi ma os je Êaj da smo pob jed ni ci. Ko na Ë ni cilj je vrlo bli - zu, a naj teæe bi tre ba lo bi ti iza nas. U KMNB-u (Ka bul ska mul ti na cio - nal na bri ga da) ovih da na nai la zi mo na mno ge no ve fa ce. Li ca zbun je - na, is pi ti vaë ka, æe le doz na ti πto vi - πe in for ma ci ja. Od mah vi di mo da su to pri do πli ce, sjet imo se da smo i mi ta ko iz gle da li prije pet - πest mjes eci. Tre nu ta Ë no na naπ im re do vi tim sa - stan ci ma raz go va ra mo o do la sku prethod ni ce, o raz duæi van ju opre - me, o zakl juë nim oc je na ma za rad naπ ih pri pad ni ka u mi si ji, o trans - por tu stva ri avio nom itd. To su te me koje nose po ru ku: Za da Êa 4. kon - tin gen ta OSRH u mi si ji ISAF VI U ophodnji na -10 C ula zi u za vrπ nu fa zu! Ipak, za daêe naπ ih pri pad ni ka Voj ne po li cije an - gaæi ra nih u KMNB-u, kao i stoæer - nih Ëa sni ka i svih osta lih pri pad ni - ka kon tin gen ta pro vo de se nes ma - nje nim rit mom. I ta ko Êe bi ti sve do pre daje duæno sti naπ im nasl jed ni ci - ma u po stroj ba ma ISAF-a, a i ka da se to oba vi os taje primo pre daja kam pa, pri pre me za put, za vrπ na izvjeπ Êa... Zaj ed ni Ë ka ak ci ja pro na laæen ja dro ge Os im re do vi tih za da Êa koje od no - se naj vi πe vre me na i an gaæi ran ja ras po loæi vih sna ga ne dav no smo ima li i zaj ed ni Ë ku ak ciju s naπ im af - ga ni stan skim si gur no snim part ne ri - ma (ASP), a u sklo pu ope ra cije Pi - ge on-2, ko ja se od no si na bor bu pro tiv krij umëa ren ja i bor bu pro tiv nar ko ti ka. Na kon trol nom punk tu ko ji je bio po stavl jen na ka bul skoj pri laz noj ce sti, na to Ëki zva noj KEP Echo, zaj ed no s osta lim ko le ga ma iz sa sta va ISAF-a i ASP-a na π lo se osam pri pad ni ka na π eg VP-a te je - dan nje ma Ë ki ko le ga iz sa sta va mul ti na cio nal ne sa tnije voj ne po li - cije KMNB-a. Re zul tat ak cije je pro na la zak i zapl je na man je ko li Ë i - ne haπ i πa od oko 700 g, za pri vat nu upo ra bu, πto ina Ëe nije kaænji vo af - ga ni stan skim zako nom. Haπ iπ je bio skri ven u ku tij ama ci ga re ta i u pre - tin ci ma au to mo bi la. Dro gu je pro na π ao naπ voj no-po li cij ski pas Cob - ra, ko ji je sluæbe ni pas za detek ciju dro ge. Nakon to ga us lij edio je glav ni zgo di tak, ot kri - van je i zapl je na 2,6 kg si ro vog opij uma, ko ji je krij umëa ren iz sje ver nih po kraj ina (Ma zar-e-sha - rif) pre ko Ka bu la za Kan dahar. Opij um je bio skri ven u ra dio kaz eto fo - nu, u dva zvuë ni ka, a ot - krio ga je af ga ni stan ski dje lat nik od je la za suz bij an je nar ko - ti ka i hrvat ski voj ni po li caj ac. Od lo kal nih vla sti ak ci jom je za po vi je - dao pu kov nik Na bi maj roh, na Ë el nik od je la za suz bij an je nar ko ti ka mi ni - star stva unu tarn jih po slo va Af ga ni - sta na, a za pov jed nik an gaæi ra nih sna ga ISAF-a bio je des et nik Mar ko Ta bak. Sna ge ASP-a su bro ja le 50-ak pri pad ni ka lo kal ne po li ci je KCP-a (Ka bul Ci ty Po li ce), te 12 pri pad ni - ka af ga ni stan ske voj ske, uz 4 dje lat - ni ka NDS-a (Na tio nal Di re c to ry of Se cu ri ty). Iz ISAF-a su, os im pri - pad ni ka mul ti na cio nal ne sa tnije VP KMNB-a, bi la an gaæi ra na i Ëe ti ri πved ska Ëa sni ka za ve zu, 18 pri pad - ni ka nor veπ ke bor bene sku pi ne, te nje ma Ë ka po sa da za ED (ele k tro ni - Ëko dje lo van je). Ova iz nim no uspje - π na ak ci ja jed na je u ni zu ak ci ja u koj ima sna ge ISAF-a na ovaj naë in daju pot po ru af ga ni stan skim si gur - no snim part ne ri ma. 9

10 DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMOGIP Sjaj Dubaia Od jed nom u toj lje po ti la ga no po ni ran je, ta mom za o - grnut Per zij ski zal jev i svjet la Du ba i ja. U zra Ë noj lu ci ne ko ves el je, kao da su do πli baπ nas do Ë e kati. Ho tel ska li mu zi na koænih sje da la ot kli zi la je kroz bljeπ ta vi lo ne o na do Le Me ri di e na. U so bi su me Ëe ka le pa puëe, ogr taë, ci ga re te, no vi ne, Ëo ko la da, hlad no piêe i πta pi Êi za uπi. Anappleeo Ëu var mi je tiho πa pu tao: Ne di raj ni π ta, sve se deb elo pla Êa.Ni πta piêe? Ni πta piêe! Iz Indije Davor»ULJAK Pro bu dio sam se negdje na dvana est ti su Êa i neπ to me ta - ra. Sje dim, a u stva ri ju rim vi πe od hil ja du ki lo me ta ra na sat. Na ekra nu is pred mene ve li ki avion ti tra, is pred nje ga pi πe neu tral na zo na, lij evo Bag dad, ma lo dal je Ba sra. Pa ne ki pa met ni pre ba cio na dru gi ka nal. Ka me ra is pred avio na. To tal ni mrak. Pa tre Êi ka nal. Ka me - Shoping centar sa raznolikom ponudom ra is pod avio na. Opet mrak. Tko to mene pre pa da, da je me ni zna ti? I tko ovo Ëu do ovu da vo zi kad se ni π - ta ne vi di? Ima li pi lo ta u avio nu? To mene Bog kaænja va πto sam is - mij avao Ba gi ja i Gren ka da su oni ustva ri sa mo vo zaëi tih vrto le ta i na mi guπa, is to, bra te, kao πto su vo - zaëi tram vaja vo zaëi. Joπ je tram vaj - ci ma pu no go re, ob ja πn ja vao sam im jer stal no mo raju staj ati, otva ra ti i za tva ra ti vra ta i pa zi ti je su li sve ba ke at let ië ar ke do trë a le s naj lon - skim vre Êi ca ma unu tra prije ne go πto su ih pri Ë e pi li vra ta π ci ma. Lje puπ ka ste cu ri ce koje ra de za Emi ra tes i koje uglav nom go vo re ru ski, ru munjski, a i je zi ke na ro da i na rod no sti bi vπe nam dræa ve, lju - baz no su se smjeπ ka le Lo vri Êu i me - ni jer su za to plaê ene, a i Lo vriê njima jer je mi slio da im se sviapplea. Us put su do no si le po ma lo gric ka li - ca, diml je nog lo so sa, ra ko va, raz li - Ëit ih si re va, groæapplea i dav no za Ë e - plje nog fran cu skog vi na, pa sam za - bo ra vio da bi me tu go re tre ba lo bi ti strah. Pu sti te de du da le ti... Ni π ta ne di raj, sve se pla Êa! Od jed nom u toj lje po ti la ga no po - ni ran je, ta mom za og rnut Per zij ski zal jev i svjet la Du ba i ja. U zra Ë noj lu ci ne ko ves el je, kao da su do πli baπ nas do Ë e kati. Dje voj ke ovlaπ pre ba Ë e nih pro zir nih πa lo va, koje ne skri vaju pu no od ono ga πto je li - jepo vid je ti, ves elo su pir li ta le i di - jeli le cvi jeêe na o Ë i tij im muπ kar ci ma po put mene. On da sam ja dao Lo - vri Êu puπ lek da ne pla Ëe. Ho tel ska li mu zi na koænih sje da la ot kli zi la je kroz bljeπ ta vi lo ne o na do Le Me ri - di e na. U so bi su me Ëe ka le pa puëe, ogr taë, ci ga re te, no vi ne, Ëo ko la da, hlad no piêe i πta pi Êi za uπi. Anappleeo Ëu var mi je tiho πa pu tao: Ne di raj ni π ta, sve se deb elo pla Êa. Ni πta - piêe? Ni πta piêe! Na π li smo se u ba ru. Nit ko nije lud da spa va! U pla vi Ë a stom po lu - ma ra ku sje di lo je ne ko li ko Europl ja - na, valjda biz nis me na, i tri -Ëe ti ri πei ka za mi πl je na po gle da. Val ja oz - biljno pro mi sli ti u πto su tra uloæi ti mi lij une. I sam sam pret raæio dæe - po ve i uloæio neπ to pre o sta log mrtvog ka pi ta la u dvi je hlad ne pi ve. On da ba cim oko na πei ka. Dje voj ka oz biljnog li ca oë iju pu nih taj ni i hal ji nom do po da de cent no raz re za - nom po do sta iz nad kol je na do nij ela je pla danj do nje go vog sto li Êa, ma - es tral no pro fes io nal no klek nu la na oba kol je na i po sluæi la mu piêe ne gle daj uêi ga u oëi. Ni on nju. Za to smo mi bul ji li. Onaj se raz rez sa mo cen ti me tar raπ i rio, ta man to li ko da cik nem. I eto ti nje. Mi sli la je da je zo vem. Te pre ko vol je na ruë ih i slje - de Êu run du i ne ka ko se iz va dih. Do πe ta la ma la, do nij ela pi vo, al pred na ma ne ma kleë an ja. Us red no Êi iz Ri ma je do let io Al fio, raz go vorl jiv kao uvi jek. Za nje ga ne ma ve ze πto je tri uj utro, po stavl ja sto ti ne pi tan ja, ali sre Êom ne Ëe ka od go vo re. On je od onih koje naj vi - πe vo lim, onih ko ji po stavl jaju pi ta - nja i sa mi na njih od go va raju. Bit Êe od nje ga pra vi za pov jed nik, vi dim ja. Joπ od onog raz re za pres tao sam raz mi πl ja ti i na hrvat skom, a ka mo li na en gle skom. U ovim go di na ma lje pπe je slu ti ti ne go vid je ti. Ba rem se od tebe ni π ta ne oë e kuje. Uj utro smo se od vez li u Ci ty Cen - tre i lu ta li na o ko lo Ëu de Êi se mjeπ a - vi ni muπ ka ra ca u bij elim hal ji na ma, po kri ve nih æe na u crnim mon du ra - ma i cu ra u mi ni ca ma. Bio sam u odo ri, valjda prva uni for mi ra na oso - ba u po vi je sti ovog gra da, svi su me gle da li u Ëu du. Stao sam ma lo da se od mo rim dok mo ji ra zuz da ni pri - jatel ji po ku puju Du bai, kad iza mene glas: Do bar dan, Hrvat ska, je si li za ka vu? (Na sta vit Êe se, ako me ne uki - nu...) U trgovinama je stalna guæva 10

11 DNEVNIK VOJNOG PROMATRA»A - UNMIL O Liberiji iz prve ruke U da na πn je vrij eme sa mo 5% sta nov ni ka Ëi ne po tom ci ame ri Ë kih ro bo va ko ji su prvi na sta ni li ovo po druëje. Sluæbe ni je zik je en gles ki i go vo ri ga ve Êi na sta nov ni π tva. Sta nov ni ka je vi πe od 3,5 mi lij una i ima oko 16 et ni Ë kih gru pa. Kli ma je trop ska i iz ra zi to vlaæna, po se bi ce u lipnju i srpnju. Jed na od za niml ji vi jih stva ri je har mat tan vje tar ko ji se poj avl juje od pro sin ca do oæuj ka, puπe sa sje ve ra Af ri ke i no si pij es ak iz Saha re zbog koj eg ne moæe te tje kom da na ni sun ce vid je ti Iz Liberije Draæen BARTOLAC Ia ko su zeml jo pis no i kli mat ski Sij era Le one i Li be ri ja sus jed ne dr - æa ve i vrlo sli Ë ne, ipak, do la skom u Li be riju od - mah Êe te uo Ë i ti ve li ke raz li ke. A ta raz li Ë i tost vu Ëe ko rij ene iz pro π lo - sti, tj. iz ut je caja koje je En gles ka ima la na Sij era Le one, a SAD na Li be - riju. I, na rav no, naj ve Êu raz li ku uo Ë it Êe te iz meappleu glav nih gra do va Free Towna i Mon ro vi je. Ame ri Ë ki ut je caj na sva kom ko ra ku U Li be ri ji na sva kom ko ra ku pri - mje Êuj ete de tal je po ve zane s Ame ri - kom. Ta ko je npr. dræav na za sta va Li be rije ve o ma na lik na ame ri Ë ku, no vë a na je di ni ca se ta koappleer zo ve do lar, ali li be rij ski do lar i tre nu ta - Ëno za 52 li be rij ska do la ra do bij ete je dan ame ri Ë ki. U sre di π tu glav nog gra da vrlo teπ ko se iz gu bi ti jer je sre di π te gra da iz graappleeno sa vrπ e no pra vil no. Glav na pro met ni ca ne pro la zi sre di π tem Mon ro vi je ne go mo stom spaja grad ko ji se na la zi na dva po luo to ka. A ona bi na rav no, uz po moê jed no stav ne sig na li za cije i du plih tra ka vrlo brzo mo gla po sta ti brza pro met ni ca. I naπ ma li stan na - la zi se na toj pro met ni ci u nas el ju zva nom Sin kor. Slje deêe πto upa da u oëi su ka mi o ni, ve Êi nom ame ri Ë ke iz ra de iz 50-ih i 60-ih go di na, mar - ke Truck, Ford...i fa sci nant no ih je vid je ti u funk ci ji. Na rav no, o ne koj tehni Ë koj is prav no sti ne ma ni go vo - ra, ali oni vo ze... Li be ri ja je smjeπ te na na sa moj Srediπte glavnoga grada izgraappleeno geometrijski pravilno oba li At lant skog oce a na, a ra nih go - di na IXX. stol je Êa ot kri li su je Ame - ri kan ci. Vaæno je is tak nu ti da u da - na πn je vrij eme sa mo 5% sta nov ni ka Ëi ne po tom ci ame ri Ë kih ro bo va ko ji su i prvi na sta ni li to po druëje. I na - rav no, sluæbe ni je zik je en gles ki i go vo ri ga ve Êi na sta nov ni π tva, a u upo ra bi su joπ tri do ma Êa je zi ka ko - jima se sluæe i Man de, Za pad no - atlant ska i Kwa je zië na sku pi na. Sta nov ni ka je vi πe od 3,5 mi lij una i ima oko 16 et ni Ë kih gru pa od koj ih su naj broj nije Kpel le, Bas sa, Gio i Kru. Vaæno je spo me nu ti da je 50% uku pne po pu la cije is pod 14 go di na. Po re li gij skom opred jel jen ju 40% je krπ Êa na, 40% na cio nal na re li gi ja, a 20% su mus li ma ni. Opas ni har mat tan Kli ma u Li be ri ji je trop ska i iz ra zi - to vlaæna, po se bi ce u lipnju i srpnju ka da na stu pa vrij eme ki π ne se zone. U vrij eme zi me, ovdje je suha se zo - na s iz ra zi to vi so kim dnev nim i ni - skim noê nim tem pe ra tu - ra ma. Ju tro je ide al no za ju tarn ju gim na sti ku, ali je pro blem ju tarn je ku - pan je. Vla ga, ko ja se ti - jekom no Êi sku pi je to li - ka da ima te os je caj ka ko pa da ki πa jer do slov ce uj utro vo da zna cu ri ti s kro vo va. Zahval juj uêi bli zi ni ek va to ra, smje na da na i no Êi na stane iz ra - zi to brzo. Jed na od za - niml ji vih stva ri je har - mat tan vje tar. Poj avl juje se od pro sin ca do oæuj - ka, a mi smo ga ima li pri li ke, sre Êom, os je ti ti sa mo posl jedn jih 15-ak da na. Rij eë je o vje tru ko ji puπe sa sje ve ra Af ri - ke pre ma ju gu i no si pij es ak iz Saha re do slov ce po cij eloj Af ri ci. Nije to vje tar ve li ke sna ge, ali zbog si tnog pij es ka u zra ku koj eg do no si ne moæe te tij ekom da na ni sun ce vid je ti. Va ni je sve prekri ve no praπ i - nom, ali i u naπ im so ba ma. Zbog to - ga je u to vrij eme naj bol je ne iz la zi - ti da ne bi ste udi sa li tu sil nu praπ i - nu. to se ti Ëe pri rod nih bo gat sta va oko 20 % zeml je prekri ve no je πu - mom maha go ni ja i plan taæa ma pal - mi i kau Ëu ka. Zeml ja je bo ga ta i æel jez nom ru da Ëom, dij aman ti ma, zla tom i drve nom graappleom. Od ces - tov ne ko mu ni ka cije za sad po stoje sa mo dvi je glav ne ces te koje vo de u sre di πn ji dio zeml je, dok je u juæni pot reb no i ne ko li ko da na pu to va ti po lo kal nim ces ta ma. Naæa lost, rat je u ovoj zeml ji pot pu no uni πt io svu in fra stuk tu ru, po se bi ce u unu traπ - njo sti zeml je. 11

12 RAZGOVOR natporuënik Æeljko Heimer veksilolog autor izloæbe Norveπke zastave za zastavu je najvaænije da bude pre - poznatljiva i drukëija od ostalih crvene, bijele i plave boje zastupljene su na najveêem broju zastava u Hrvatskoj je propisano da su æupa - nij ske zastave dvobojne, a gradske i opêinske jednobojne, s grbom u sredini ili prema koplju dvije najstarije hrvatske vojne zastave Ëuvaju se u vedskoj Zastava - svjedok vremena i povijesnog trenutka Zastava za mene nije samo slika, zanimljivo obojani komad platna veê je ona i svjedok vremena i povijesnog trenutka u kojem je nastala. Zastava bi trebala biti Ëitljiva iz daljine i, kakao je netko rekao, trebala bi biti toliko jednostavna da je i dijete moæe nacrtati Leida PARLOV, snimio Davor KIRIN Usvi je tu dje luje sto tin jak vek si lo - lo ga, a je dan od ma lo broj nih vek si lo lo ga u Hrvat skoj, ko ji se us put reë e no mo gu preb roj iti na prste jed ne ru ke, je i naπ su go vor nik nat po ruë nik Æeljko Hei mer. A o kak - voj je za pra vo zna no sti rij eë? Vek si lo - lo gi ja je po moê na po vi jes na zna nost ko ja se ba vi prou Ë a van jem za sta va. Rij eë je o mla doj znan stve noj dis ci - pli ni ko ja je srod na he ral di ci, zna no - sti ko ja se ba vi grbo vi ma. Ter min je na stao 60-ih go di na pro π log stol je Êa u SAD-u, a su stav no prou Ë a van je za - sta va za po Ë e lo je po Ë et kom dva de - setog stol je Êa u Euro pi i to u Nje ma - Ë koj i Ita li ji. Nat po ruë nik Hei mer se znan stve no ba vi prou Ë a van jem za sta va posl jed - njih des etak go di na i pre poz nat je me appleu svoj im ko le ga ma u svi je tu. Re - do vi to ob javl juje svoje ra do ve u ne ko - li ko europ skih me appleu na rod nih vek si lo - lo πkih Ëa so pi sa, a posl jedn jih je go di - na ob ja vio ne ko li ko Ëla na ka u struë - nim gla si li ma NFS-a ( Nor dij sko za - stav no dru πtvo) na nor veπ kom i en gle - s kom je zi ku te u gla si li ma Ëeπ ke i nje - ma Ë ke vek si lo lo πke udru ge. Od go di ne ak ti van je Ëlan vek si lo loπ ke udru ge Flags of the World (FO TW - a u raz dobl ju od 1996./97. bio je i nje zin vi cedi rek tor. Vi πe od osam go di na odræa va mreæne stra ni ce Flags and Arms of the Mo - dern Era na koj ima ob javl juje re zul ta - te svoj ih vek si lo lo πkih istraæi van ja. Kao iz rav ni po vod za raz go vor s natporuënikom Hei me rom je iz loæba Nor veπ ke za sta ve Ëi ji je on au tor, a ko ja Êe bi ti po stavl je na u MORH-ovoj ga le ri ji Zvo ni mir. S nor veπ kom vek si lo lo gi jom i he ral di kom upoz nao se za vrij eme jed no go di πn jeg bo rav ka u Nor veπ koj, a pri pre me za iz loæ bu tra jale su neπ to vi πe od po la go di ne. Kad je po Ë e lo Vaπe za ni man je za za sta ve? Za sta ve su me po Ë e le za ni ma ti joπ u dje tinjstvu, a ak tiv no sam ih po Ë eo prou Ë a va ti kad sam, zahval juj uêi suv re me noj tehno lo gi ji i In ter ne tu, ot krio da u svi je tu ima joπ lju di ko ji dij ele taj moj in te res. Po ku π a vam na te mel ju do stup nih po da ta ka raz nih do ku me na ta, sluæbe nih li sto va, od lu - ka, no vin skih Ëla na ka, rij et kih znan - stve nih ra do va ko ji se ba ve tom pro - ble ma ti kom, sta rih fo to gra fi ja, sli ka i ma lo broj nih prim je ra ka po vi jes nih za sta va koje se Ëu vaju u muz ej ima, re kon strui ra ti i nacrta ti i po vi jes ne i sa da πn je za sta ve te ih na In ter ne tu uë i ni ti do stup ni ma πto veê em broju za in te re si ra nih. Crtam na ra Ë u na lu πto je naj jed no stav nije i naj prak ti Ë - nije jer se even tu al ni ne do sta ci mo gu vrlo brzo i la ko is pra vi ti. to za Vas kao vek si lo lo ga znaëi za sta va? Za sta va za mene nije sa mo sli ka, za niml ji vo oboj ani ko mad plat na veê je ona i svje dok vre me na i po vi jes - nog tre nu tka u koj em je na sta la. Ono πto me po seb no fa sci ni ra u istraæi - van ju je ve za ko ja se moæe us po sta vi - ti iz me appleu dru πtva koje je za sta vu ra - bi lo i sa me za sta ve. Istraæi van je mi daje od go vo re na pi tan ja za π to je oda bra na ne ka odre applee na bo ja ili sim - bol i ka kve to ima ve ze s op Êim dru - πtve nim stan jem, s ne kim dru gim za sta va ma, grbo vi ma ili zna ko vi ma. Uz ve li ki broj za sta va ve zane su i pri Ëe, le gen de i mi to vi i to je ono πto istraæi van je za sta va Ëi ni po seb no za - niml ji vim. Ko li ko ste za sta va dos ad nacrta li? Dos ad sam ih nacrtao na ti suêe. Na moj oj web stra ni ci zeljko-hei mer-fa - me.from.hr ima ih ne ko li ko sto ti na i to su prven stve no po vi jes ne i sa da π - nje za sta ve Hrvat ske, Slo ve nije i Bos ne i Her ce go vi ne. Spo me nuo bih da su na toj web stra ni ci de taljno ob - ra applee ni i grbo vi ia ko mi to nije bi la 12

13 RAZGOVOR nam je ra jer je to po sao he ral di Ë ara. Ali, ka ko su na ovom na π em pro sto ru grbo vi go to vo re do vi to sa stav ni dio gra fi Ë kog rjeπ en ja za sta ve ili su ba - rem po sluæi li kao os no va di zaj na nije mo guêe te za sta ve prou Ë a va ti od vo - jeno od pri pa daj uêih grbo va. Re do vi - to ob javl juj em i na web stra ni ci me - appleu na rod ne udru ge Flags of the World gdje sam ob ja vio na des eti ne ti su Êa sli ka za sta va. Mo ram re Êi da je upra vo In ter net dao ve li ki po ti caj ra zvoju vek si lo lo gije. Na svoj oj web stra ni ci bil jeæim i po 200 pos je ta dnev no. Moæe te li iz dvoj iti ne ke za sta ve koje Vas naj vi πe za ni maju? Po seb no me za ni maju na πe æu pa nij - ske za sta ve i njho vom sam istraæi - van ju po svet io naj vi πe vre me na. Te za sta ve ni su ni kad bi le pri ka zane na jed nom mjes tu i kad sam kre nuo istraæi va ti o njima go to vo i ni sam imao ni kak vih po da ta ka. Ne ko li ko prim je ra ka tih za sta va na π ao sam u muz ej ima, a naj vi πe sam ih re kon - strui rao i nacrtao na te mel ju po da ta - ka do koj ih sam do π ao istraæuj uêi po - vi jes nu do ku men ta ciju. Na XX. me - appleu na rod nom vek si lo lo πkom kon gre su u Stockhol mu go di ne, pred sta - vio sam se s ra dom na te mu æu pa nij - skih za sta va. Po stoje li ne ke za ko ni to sti koj ih bi se tre ba li pridræa va ti oni ko ji pred - laæu gra fi Ë ko rjeπ en je za sta ve? Za za sta vu je naj vaænije da bu de pre poz natl ji va, da kle mo ra bi ti dru - kë i ja od osta lih. Jed no od na Ë ela koje je preuz eto iz he ral di ke je da se upot rebl ja vaju kon trast ne boje te da se sli Ë ne boje ne slaæu jed na uz dru - gu. Sim bo li bi tre ba li bi ti sti li zi ra ni i ne bi se tre ba li pri ka zi va ti re al ni li - ko vi.»es to se do ga applea, ka ko kod nas ta ko i u svi je tu, da se za sta va pretr pa sto ti na ma raz li Ë it ih sim bo la i on da zbog guæve po stane neë itl ji va. Za - sta va bi tre ba la bi ti Ëitl ji va iz dal ji ne i, ka kao je net ko re kao, tre ba la bi bi ti to li ko jed no stav na da je i dij ete moæe nacrta ti. U Hrvat skoj je propi sa no da su æu pa nij ske za sta ve dvo boj ne, a grad ske i op Êin ske jed no boj ne, s grbom u sre di ni ili pre ma kopl ju. Za sta vu koje zeml je bi ste iz dvoj ili kao naj za niml ji vi ju po svom gra fi - Ë kom rjeπ en ju? Sva ka ko bih iz dvoj io ge o met rij ski zahjev nu za sta vu Ve li ke Bri ta nije. Kad je rij eë o za sta va ma na ma sus - jed nih ze mal ja mo der na, iz ra zi to za - niml ji va i pre poz natl ji va je za sta va Re pu bli ke Ma ke do nije. Na za sta vi su O izloæbi Norveπke zastave Povijest norveπke zastave je zapravo povijest norveπke dræave, a borba za norveπku zastavu bila je i borba za nezavisnu Norveπku. Tijekom 200 godina konstantnim promjenama zastave pokuπavalo se doêi do vlastitog identiteta. Postoji cijeli niz norveπkih zastava koje su poneπto razliëite, a sve one pokazuju promjene u druπtvenoj situaciji Norveπke. Danaπnja norveπka zastava je trobojnica crven, bijeli i plavi koja je koncipirana prema idejama Francuske revolucije. Na izloæbi Êe biti izloæeno 400-tinjak norveπkih danaπnjih i povijesnih zastava i to poëevπi od dræavne i nacionalne preko norveπkih æupanijskih zastava, zastava u oruæanim snagama, javnim sluæbama pa do povijesnih zastava kroz viπe od 200 godina. Organizator izloæbe je Hrvatsko-norveπko druπtvo Æeljko TakaË koje aktivno djeluje na proπirivanju prijateljskih odnosa izmeappleu Norveπke i Hrvatske od godine. Ova izloæba samo je jedna u nizu aktivnosti koje se organiziraju u povodu obiljeæavanja stogodiπnjice nezavisnosti Kraljevine Norveπke. Izloæba Êe biti postavljena u MORH-ovoj galeriji Zvonimir, a moêi Êe se razgledati od veljaëe. tra di cio nal ne ma ke don ske boje crve - na i æu ta, a u sre di π tu je sun ce koje sim bo li zi ra no vu dræa vu, pro spe ri tet i na pre dak. Pre ma ne kim po da ci ma he ral di ka je po ka za la da bij ela bo ja na za sta - vi oz na Ëa va vje ru i Ëis to Êu, a da je na naj veê em broju na cio nal nih za - sta va za stupl je na crve na bo ja ko ja sim bo li zi ra hrab rost. Dij eli te li i Vi tak vo mi πl jen je? Crve na, bij ela i pla va bo ja za stup - ljene su na naj veê em broju za sta va. Po ve zi van je bo ja s odre applee nom sim bo - li kom nije u cij elom svi je tu is to. U Euro pi je doi sta uo bi Ë aj eno da bij ela bo ja sim bo li zi ra mir i Ëis to Êu, a crve - na krv. Ali to nije uvi jek jed noz na Ë no ob ja πn jen je. Ve li ki broj ze mal ja je tij ekom po vi - je sti Ëes to mij en jao svoje dræav ne za sta ve. Za π to? Da, mno ge su zeml je mij en jale svoje za sta ve. Ne ke su se za sta ve mij en jale nam jer no, a ne ke re vo lu ci - jama. Naj poz na ti ja za sta va ko ja se nam jer no mij en jala je za sta va SAD-a i to do da van jem zvjez di ca za no ve dræa ve Ëla ni ce. U po Ë et ku ih je ima la 13, a sa da 50. Dru ge zeml je su mi - jen jale za sta ve zbog re vo lu cio nar nih prom je na. Me appleu naj ËeπÊe mij en ja - nim za sta va ma sva ka ko bih iz dvoj io za sta vu Af ga ni sta na ko ja je u XX. stol je Êu mij en ja na 50-ak pu ta. Mno ge se zeml je vo le hva li ti ka ko je baπ njiho va za sta va naj sta ri ja. to su po ka za la Vaπa istraæi van ja? Za naj sta riju za sta vu obië no se uzi - ma ona iz Dan ske koj om se u iz vor - nom obli ku ko ri ste ne pre kid no od XI. stol je Êa. Negdje iz tog raz dobl ja je i za sta va Re pu bli ke Au strije. De fi ni ci ja naj sta rije za sta ve ovi si i o kri te rij ima koje uzi ma te u ob zir (re ci mo za sta va San Ma ri na pot jeëe iz ra nog srednjeg vi je ka, a za kon ski je de fi ni ra na tek negdje 80-ih. Jes te li raz mi πl jali i o iz loæbi naπ ih za sta va? Da, na rav no. Imam do sta ma te rij ala i na dam se da Êu to i na pra vi ti, ia ko je to veê na ne ki naë in pri ka za no i na moj oj web stra ni ci. Ovdje bih spo me - nuo i da se dvi je naj sta rije hrvat ske voj ne za sta ve, one iz do ba Tri des e to - go di πn jeg ra ta, Ëu vaju u ved skoj. 13

14 Darivanje krvi u SzOP-u Pozega Nova pocela je humanitarnom akcijom dobrovoljnog davanja krvi u SzOP-u Pozega, Tako se jos jednom, na zahtjev Crvenog kriia Poiega, a za potrebe pozeske bolnice, odazvao veliki broj vojnika, te ce se prikupljanje provesti u vremenskim razmacima prema potrebama Opce zupanljske bolnice. Krv su darivali i djelatnici kao i zapovjednik Sredista brigadir Alojzo Tornasevic i nacelnik stozera, pukovnik Miroslav Crnjac. Takve akcije provode se redovito i dosad je u dvanaest i pol godina postojanja Sredlsta prikupljeno doza krvi. OJI Pripadnici 4. korpusa u akciji darivanja krvi Pripadnici 4. korpusa HKoV-a u suradnji s Hrvatskim Crvenim kriiem - Split i Odjelom za transfuziju krvi KB Split - Firule organizirali su akciju dobrovoljnog darivanja krvi u vojarni "Knez Trpimir" u Divuljama 20. sijecnja. Akciji su se odazvali pripadnici zapov [ednistva 4. korpusa, 204. brigade PZO-a, 41. inzenjerijske bojne, 257. bojna veze, 354. vojno - obavjestaine satnije i pripadnici 95. zrakoplovne baze. Tom humanitarnom akcijom prikupljeno je ukupno 76 doza krvi. U ovoj godini to je prva akcija, a u organizirano je sedam takvih akcija u kojima je ukupno prikupljeno 4 71 doza krvi. G.T. Tecaj racunatelja u 16. trbr Od sijecnja u 16. topnieko - raketnoj brigadi proveden je tecaj racunatelja, a nositelj tecaja bio je natporucnik Davor Stetanovlc, Tecaj je polazilo deset sudionika i uspiesno su ga zavrsili, a jedan od polaznika, narednik Damir Horvat je istaknuo: "Tijekom tecaja uspiesno smo provodili rad na sustavu za upravljanje paljbom kojim se vrlo ucinkovlto provodi bojno gadanje. Ocjena te uspiesnosf vidjet ce se prilikom topnickog bojnog gadanja na poligonu "Eugen Kvaternik" u Slunju tijekom veljace. OJI 14 Pripadnici 3. gombr na bojnom gadanju Obucnu godinu 3. gardijska oklopno - mehanizirana brigada je nakon intenzivne obuke odlucila zavrsiti osposobljavanjem pripadnika za operatore POVRS-a I. i II. narasteja. U selekcijskom odabiru ukupno je testirano oko 85 kandidata, a odabrano je 45 s najboljim rezultatima. U vojarni "Dracice" Dakovo organizirana su dva tecaja a voditelji su bili: satnik Mario Nad, natporucnik Blazan Milic te 1. docasnik narednik Mario Alduk. Instruktori koji su se dokazali u Domovinskom ratu uspjesno su prenijeli svoje znanje na odabrane kandidate, i na zavrsnom testiranju ukupno je proslo 37 kandidata sto je vrlo visokih 82% prolaznosti. Na vojnom poligonu "Gasinci" 19. sijecnja zavrsen je ciklus obuke operatora POVRS-a koji je poceo jos 3. studenog prosle godine. U nazocnosti zapovjednika 3. gombr brigadira Berislava Jezidzica, casnika za paljbenu potporu bojnika Petra Matanovica, zapovjednika 1. i 2. okb, mehanizirane bojne, te izaslanika zapovjednika 3. korpusa polaznici tecaja uspjesno su demonstrirali nauceno, Bojno gadanje provelo je 15 pripadnika od kojih je 14 pogodilo cilj, as obzirom na to da je jedna raketa bila neispravna moze se reci da je postotak pogodaka 100% i svi SU Se promatraci slozili da takvu uspjes IlOSt pogadanja jos nisu vidjeli. Nakon zavrsetka tecaja dodijeljene su potvrdnice o pohadanju tecaja, a polaznici ce biti rasporedivani na duznosti operatora u postrojbama. Rezultate koje su postigli na bojnom gadanju odrzavat ce se redovitim trenaziranjem. OJI T ecaj stranog jezika u satniji za MVO U varazdinskoj vojarni "L'V.Draskovic" u kojoj je smjestena 2. pjesacka bojna 2. gardijske brigade u tijeku je provedba dijela tecaja engelskog jezika koji pohadaju pripadnici satnije za medunarodne vojne operacije. Ideja o ucenju stranog jezika u vlastitoj postrojbi, sto je inace prvi takav tecaj u OS-u, nastala je zato da se svakom pripadniku satnije za medunarodne vojne operacije omoguci stjecanje potrebne razine znanja kako bi u sklopu medunarodnih vojnih operacija uspjesno obavljali zadace, Program po kojem se tecaj provodi verificirala je Skola stranih jezika HVU-a uz cije odobrenje se tecaj i provodi. Tecaj izvodi instruktorski tim iz sastava 2. gardijske brigade koji je vrlo uspjesno prosao edukaciju u spomenutoj skoli stranih jezika. Fonolabaratorij koji je instaliran u vojarni "Lv Draskovic" omoqucava provedbu ulaznih i izlaznih testiranja u sklopu tecaja. Na temelju postignutih rezultata na izlaznom testiranju pripa- dnicima postrojbe Skola stranih jezika izdaje potvrde o stupnju znanja engleskog jezika. S dosadasnjim tijekom provedbe tecaja, te rezultatima ostvarenim u prvom dijelu koji je pohadalo 64 pripadnika upoznao se 18. sijecnja i prvi docasnik GS-a OSRH casnickt namjesnik Goran Turk tijekom posjeta 2. gbr te se pohvalno izrazio o rezultatima i organizaciji tecaja. I.S. BRVATSKI 4. veljace V8JNIK

15 REPUILIII HRVITSII MINISTIRSTVO OIRINE UPRIVI ZI ljudsie RESURSE U SURIDNJI S UCllliTIMI raspisuje NATJECAJ za stipendiranje studenata od 1. godine studija u statusu kadeta za stjecanje visoke strucna spreme od skolske godine 2005./2006. na: I. SVEUCILISTU U ZAGREBU: - Fakultet strojarstva i brodogradnje - Fakultet elektrotehnike i racunalstva - Fakultet kemijskog inzenjerstva i tehnologije - Ekonomski fakultet - Pravni fakultet - Prirodostovno-rnatematicki fakultet: - inzeniersko usmjerenje matematike - inzenjersko usmjerenje fizike - inzanjersko usmjerenje kemije - inzenjersko usmjerenje geofizike - inzenjersko usmjerenje geologije - usmjerenje profesor geografije - Geodetski fakultet - Gradevinski fakultet - Fakultet prometnih znanosti: - smjer: cestovni - smjer: postanski i telekomunikacijski - smjer: aeroprometni - smjer: aeronautika, VII. st.. vojni pilot - Prehrarnbeno-biotehnoloski fakultet - Filozofski fakultet: - studij psihologije - studij informacijske znanosti - Fakultet politickih znanosti - Katolicki bogoslovni fakultet II. SVEUCILISTE U SPLITU - Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - Pomorski fakultet - Fakultet prirodoslovno-maternetickih znanosti i odgojnih pcdruc]a - Gradevinsko-arhitektonski fakultet - Kernijsko-tehnoloski fakultet - Ekonomski fakultet - Katolicki bogoslovni fakultet UVJETI: - drzavljanstvo Republike Hrvatske - roden(a) godine iii kasnije - upisana 1. godina redovitog studija - ispunjavanje propisanih kriterija za kadeta na temelju psihologijskog ispitivanja iii zdravstvenih pregleda - zadovoljavanje sigurnosnih kriterija - odqovareiuci rezultati na pregledu za novake (za rnuskarce] Rak za podnosenje prijava je 11. veljace Prijave se podnose u uredima za obranu u kojima se kandidati nalaze u evidenciji vojnih obveznika, odnosno po mjestu prebivalista za zene, Kandidati trebaju dostaviti: - zamolbu sa zivotopisom. adresom i brojem telefona - preslik domovnice, rodnog lista, vojne iskaznice (samo za muskarce] - preslik sviedodzbe cetvrtog razreda srednje skote iii potvrdu o pohadanju skole - potvrdu o nekaznjavanju - potvrdu o upisanom 1. semestru na fakultetu navedenom u natjecaju (dostavlja se nakon upisa na fakultet u srpnju 2005.J I lnformacije u vezi s natjecajem mogu se dobiti na: Uprave i uredi za obranu MORH-a SPORT U VOJSCI Principi treniranja Postoji sest principa treniranja. Progresivno povecanje optere ~nja - znaci stalno povecan]e opterecenja (tezine utega), cesce vjezbanje, povecanie broja serija i broja ponavljanja za svaku vjezbu. Specififnost - koristiti se specificnim progra mom s obzirom na cilj koji se zeli postlci, lntenzitet treninga - Kad biste svaki dan potiskivali uteg od 2 kg iz nad glave, ne biste ad vise razvili misice. Za razvoj misica treba ko ristiti dovoljno veliko opterecenje. Broj kilograma iii kolicina opterecenja u odnosu na vas maksimalni kapacitet naziva se intenzilet treninga. Nitka ne zna tocno koliki je intenzitet najbolji za razvoj rnlslca. Za razvoj snage obicno je to 75-95% od maksimalne tezlne dobivene jednim ponavljanjem. Koliko je to za poveca nje misicne mase? Najpreciznije se koristiti onom tezinorn koja je dostatna u 8-15 ponavljanja. lntenzitet treninga se maze reguli rati na tri nacina i to povecaniern radne tezine, povecanjern bro ja ponavljanja iii serije te povecanjem brzine izvodenja vjezbi. ln tenzitet treninga je vrlo vazan za razvoj misica, no sto bi bilo da vjezbate samo jednom rnieseeno po jedan sat i to samo jednu se riju? Ne bi se dogodilo bas nista. Znaci nije dovoljan samo inten zitet, vec i ucestalost. Pravilni intenzitet vjezbanja je najveci pro blem u programima postrojbe. lntenzitet ce varirati s vrstom vjezbe koja se vjefba, Volumen opte~nja - pod volumenom opterecenja podrazu mijevamo i broj serija. Nije dobro pretjerivati u broju serija jer bi moglo doci do pretreniranosti. Treba vremena i iskustva da se od redi koliki je broj serija optimalan za svakog vojnika, pri izvode nju pojedine vjezbe svake mlsicne skupine (najcesce se izvode tri serije). Frekvencija treninga - pod frekvencijom treninga podrazumijevamo koliko se cesto vjezba. Vojna pravilo naznaco]e da bi se uspjesan program tjelovjezbe trebao primjenjivati tri do pet puta tjedno. Za optimalan rezultat, zapovjednici moraju ustrajati na pet treninga tjedno. ldealno bi bilo imati tri treninga za kardiorespiratornu (KR) izdrzljivost. Misicna snaga, rnisicna izdrfljivost i fleksibilnost trebaju biti zastupljene dva puta tjedno da bi se pobolisao stupanj tjelesne spremnosti. Npr. da bi odrfa li maksimalnu snagu rnlsica, vojnici moraju imati najmanje tri treninga snage na tjedan. Tri treninga tjedno, sa samo jednim tre ningom KR izdrzljivosti, rnlsicne snage i treninga fleksibilnosti nece pobolisat] ni jednu od te tri komponente. Uz nesto planira nja, program tjelovjezbe za prosjecnog vojnika maze biti razvijen tako da osigura podjednake rnogucnosti za razvoj svih komponen ti tjelesne spremnosti. lzolacija - mlslcna izolacija, s obzirom na to koju skupinu misica zelimo razviti. Sandra VRANEKOVIC BRVATSKI VeJNIK 4. veljace

16 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE Viπenamjenski alat PowerLock TVRTKA SOG iz ame ri Ë kog gra da Lynwo o da poz na ta je kao pro iz vo - appleaë kva li tet nih i ino va tiv nih pro iz - vo da. Uz mno π tvo sklo pi vih i fiks - nih noæe va nu de i vi π e nam jen ski alat Power Lock ko ji sadræi raz ne ala te po god ne za raz novrsne ak tiv - no sti. Power Lock ima ne ko li ko za - niml ji vih mo - guê no sti koje SOG ga raz li kuju od obil ja sli Ë - nih ala ta. Jed na od za niml ji vi jih op ci ja je mo guê nost otva ran ja ala ta jed nom ru kom, trzaj em zglo ba πa - ke. Ta je op ci ja za niml ji va i omo gu Êa - va upo ra - bu ala ta i u onim si - tua cij ama kad ko ris nik ne ma slo - bod ne ob je ru ke πto pon ekad moæe bi ti vrlo vaæno. Idu Êa zna Ë aj ka je prim - je na po seb nog meha - niz ma, naz va nog Com - po und Le ve ra ge, ko ji omo gu Êa va ve Êu si lu uz sman je ni pri ti sak ru kom pri upo ra bi klij eπ ta te ola kπa va upo ra bu. Spo - me nut Êe mo i su stav bravl jen ja ra sklopl je nog ala ta ka ko bi se po ve - Êa la si gur nost upo rabe. Alat je mo - guêe sklo pi ti tek nakon πto se pri tis - ne po lu gi ca bra ve. Prim je nom po - seb nih vi ja ka s im bus gla vom omo - guê eno je mij en jan je ugra applee nih ala - ta i pri la god ba pot re ba ma ko ris ni ka. Power Lock ima klij eπ ta, πka ri ce, raz ni ti po vi iz vi ja Ëa, noæ s dje lo mië - no na zubl je nom oπ tri com, otva raë za kon zer ve i bo ce, ra π pu, klij eπ ta, pi lu, sje kaë æi ce, a dio drπ ke ima mje ri lo oz na Ë e no u inë i ma i cen ti - met ri ma. Cij eli je Power Lock iz ra appleen od nehrappleaj uê eg Ëeli ka, nu di se u tri inaë i ce, stan dar dnoj ËeliË noj, s mat za vrπ nom ob ra dom ka ko bi se spri - j e Ë io odbljes ak te inaë i ca pre svuë e - na ti ta nij ni tri dom. Na noπ en jem slo - ja ti tan ni tri da do bi va se po ve Êa na tvrdo Êa i ot por nost na ogre bo ti ne. Na no si se po mo Êu po seb nog vi so - ko tehno lo πkog po stup ka na noπ e - n jem po mo Êu plaz me u pot pu - nom va ku mu. Power Lock se is - po ruë uje s koænim to kom, a tvrtka daje doæi vot no jam stvo πto do voljno go vo ri o kva li te ti iz ra de. M. PETROVIΔ Preustroj ruskog ratnog zrakoplovstva POT KRAJ jes eni pro π le go di ne ru ski me di ji ob ja vi li su vi jest ka ko Êe se pro ve sti ne ko li ko vaænih prom je na u ru skom rat nom zra ko - plov stvu. Uz po vla Ë en je zra ko plov - ne tehni ke preu stroj Êe zahva ti ti i dje lat ni sa stav, ta ko bi nakon preu - stro ja ru sko zra ko plov stvo tre ba lo ima ti dje lat nih pri pad ni ka. Iz ope ra tiv ne upo rabe bit Êe po vuë e no vi πe zra ko plov nih pu - ko va. Ta ko Êe bi ti po - vuë e na dva pu ka bom - bar de ra s ve li kim do - le tom Tu-23M3, dva pu ka tak ti Ë kih bom - bar de ra Su-24M, dva pu ka ju ri π ni ka Su-25. Uz njih iz ope ra tiv ne upo rabe bit Êe po vuë e - ni i je dan puk lo va ca MiG-29, dva pu ka lo va ca Su-27, je dan puk pres re ta Ëa MiG-31, dva iz vid ni Ë ka pu ka po - pun je na avio ni ma Su-24MR i MiG-25RB, te ne ko li ko he li ko pter skih pu ko va po pun je nih he li - ko pte ri ma Mi-24 i Mi-8. Nakon preu stro ja ru sko rat no zra ko plov stvo tre ba - lo bi ima ti je dan puk bom bar de ra Tu-22M3, Ëe ti ri pu ka pres re ta Ëa MiG-31, pet lo vaë kih pu ko va s MiG-ovi ma 29, pet lo vaë kih pu ko va s avio ni ma Su-27, osam bom bar der - skih pu ko va s avio ni ma Su-24M, Ëe ti ri iz vid ni Ë ka pu ka s avio ni ma Su-24MR, te Ëe ti ri pu ka opreml je na ju ri π ni ci ma Su-25. I. SKEN DE RO VIΔ 16

17 Rafael prodao Protector plovila namijenjena Izraelu NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE IZ RA EL SKA tvrtka Ra fa el Ar ma - ment De ve lop ment Autho ri ty je ob - ja vi la da je ne ko li ko po vrπ in skih dal jin ski upravl ja nih plo vi la ti pa Pro tec tor pro da la ne poz na tom na - ruë i tel ju. Pro da na plo vi la su po Ë et no bi la na mij en je na is pi ti van ju u iz ra el skoj rat noj mor na ri ci, a ko ja su nak nad - no ot ka za na nakon pro daje svih Pro tec tor plo vi la. Dal jin ski upravl ja na po vr - π inska plo vi la Pro tec tor mo gu zami je ni ti bro do ve s ljud - skom po sa dom u pu no kla si Ë nih i vi - so ko ri zi Ë nih za da Êa kao πto su obal na straæa, za π ti ta spe cij al nih sna ga, prikupl jan je obav jeπ taj - nih po da ta ka, mo tren je i iz - vi applean je, a mo gu kon tro li ra ti po - druëje od ne ko li ko des eta ka mil ja. Plo vi la Pro tec tor dul ji ne su 9 me ta - ra, a mo gu no si ti ko ris ni te ret mase 1000 kg πto ukl juë uje mo tri la - Ë ki ra dar i raz ne op tro ni Ë ke sen zo - re. Od na o ruæan ja no si mi ni Typho on da l jin ski upravl ja ni oruæni su stav ko ji ukl juë uje teπ ku stroj ni cu ka li bra 12,7 mm i au - to mat ski mi no ba caë ka li bra 40 mm. M. BRLIΔ Razvoj PZO sustava Starstreak TVRTKA Tha les Air De fen ce Li mi - ted (TADL) pri ka za la je no vi pot pu - no au to mat ski la ki su stav za pra Ê e - n je cil ja i nad zor za PZO su stav Star stre ak. Moæe se ra bi ti na raz - nim inaë i ca ma, a raz vi jen je na te - mel ju au to mat skog ciljni Ë kog su sta - va ko ji se ra bi na sa mo voz noj inaë i - ci Star stre aka za Fin sku. Po go dan je za po stavl jan je na gus - je nië na, ko ta Ë na pod voz ja i la ka vo - zi la ti pa Lan dro ver, LMV, Du ro, Din go i slië no. Os nov ni mo dul s in - te gri ra nom gla vom za praê en je mo - æe se in kor po ri ra ti u dru ge ap li ka - cije kao npr. podvjes nik za he li ko p - ter ko ji omo gu Êa va ispal ji van je pro - j ek ti la Star stre ak. Pre ma TADL-u su stav za praê en je cil ja se zbog ot - vo rene arhitek tu re moæe zdruæi ti s raz li Ë it im sen zo ri ma, od ter mo vi zije do ra da ra te se moæe po sta vi ti i na vo zi la ko ja veê imaju ku pol ni top. No vi su stav za praê en je cil ja moæe se ak ti vi ra ti vrlo brzo, ima su stav za au to mat sko praê en je cil ja uz mo - guê nost pre ciz nog ruë nog po deπ a - van ja. Za slon je tzv. flat pan el ti pa i na nje mu se pri ka zuju svi pot reb ni po da ci ka ko bi je dan ope ra tor mo - gao upravl ja ti su sta vom. Do - dat na suë el ja omo gu Êa vaju do pun ja van je ak tiv nim i pa - siv nim sen zo ri - ma te um reæa - van je su sta va u tak ti Ë ki in - ter net. Au to mat sko praê en je uma - n juje rad no opte reê en je po sa de i mak si mi zi ra mo guê no sti praê en ja udal je nij ih i man jih cil je va kao πto su be spi lot ne let je li ce. Sen zor ski pa ket ob uhva Êa na pred - nu ter mal nu ka me ru po god nu za detek ciju ma lih cil je va ko ja ra di u dva val na po druë ja, 3-5 nm i 8-12 nm, ko ja se bi raju ovis no o tre nu ta - Ë nim uv jet ima. Las er ski dal ji nom jer, si gu ran za oko, omo gu Êa va lan si - ran je i pres re tan je cil ja u naj po god - nij em tre nu tku. TADL raz ma tra daljnji ra zvoj Star - stre aka. Jed na od mo guê no sti je in - te gra ci ja na bri tan ski bor be ni he li - Lockheed Martin ko pter WAH-64 Apache. Dru ga je mo guê nost ra zvoj u smje ru vi π e - nam jen skog proj ek ti la spo sob nog za ga applean je po vrπ in skih i zra Ë nih cil je - va. Star stre ak je veê po ka zao ka ko je spo so ban uni π ti ti la ko o klopl je ni cilj. Vje ruje se ka ko bi bio po go dan za dje lo van je u ur ba nom okruæju zbog pre ciz no sti i ma le ko la te ral ne πte te. Ra di se i na ra zvoju pro tuz ra Ë nih spo sob no sti proj ek ti la jer se u zra Ë - nom pro sto ru poj avl juju no ve vrste cil je va, be spi lot ni su sta vi i pre ciz no vo applee na oruæja. M. PE TRO VIΔ 17

18 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE Tomcat odlazi u mirovinu IA KO je pro ces po vla Ë en ja bor be - nog avio na F-14 iz ope ra tiv ne upo - rabe US Na vy po Ë ela prije neπ to vi - πe od go di nu da na, od no sno s uvo - appleen jem nje go ve zam jene vi π e nam - jen skog bor be nog avio na F/A-18E/F Su per Hor net, on je kraj em pro π le go di ne dos eg nuo po se ban mo men - tum, od no sno vrhu nac. Nai me, ta da se sa svoje re do vi te πes tom jes eë ne smjene na mo ru u svoju ma ti Ë nu lu - ku vra ti la i es kad ri la VF-103 Jol ly Ro gers, πto je uj ed no bio i kraj Tom ca to voj ka rij eri. Ta es kad ri la sma tra se naj Ëu ve nij im ko ris ni kom avio na F-14 u US Na vy, a na ma je ta ko appleer dob ro poz na ta jer je protek - lih go di na u dva nav ra ta bi la su dio - ni kom bi la te ral nih voj nih vjeæbi s Hrvat skim rat nim zra ko plov stvom (Sa fe Sky, Jo int Wings). Do kraja oæuj ka ove go di ne VF-103 Jol ly Ro gers tre ba preuz eti svoje no ve dvos je de, od no sno avione F/A-18F Su per Hor net, i ti me sluæbe no oko n Ë a ti svoju dva des eto go di πn ju sluæbu na Tom ca ti ma. Prije sluæbe na F-14, es kad ri la VF-103 je do let je la na avio ni ma McDon - nell Dou glas F-4 Phan tom II. Da na πn ja es kad ri la VF-103 na sta - la je spaj an jem dvi ju es kad ri - la VF-84 Slag gers i VF-103. Ta da je VF-103 zat raæi la do pu πten je za na stavl jan je tra di cije Slag ger sa, od no sno preuz ela njiho vo Ëu ve no obil jeæje skull and cros sbon es. Ina Ëe tra di ci ja no π en ja tog zna kovl ja seæe od II. svjet skog ra ta, u spo - men Jac ku Er ni eju ko ji je ta da obo - ren iz nad Oki nawe. U dos ada πn joj sluæbi na avio ni ma F-14 es kad ri la VF-103 je me appleu naj uspjeπ nij ima u US Na vyju, te je i pi o nir u prim je ni na pred nih sen zor skih su sta va na Tom ca ti ma Ëi me se znat no pro π i rio opseg njiho vih za da Êa. Ta ko je bi la prva koju je US Na vy opre mi la sa TARPS-om (Tac ti cal Air bor ne Re - con na is san ce Pod) podvjes ni ci ma za tak ti Ë ko iz vi applean je, te ciljni Ë kim pod - vjes ni kom LAN TIRN (Low Al ti tu de Na vi ga tion and Tar ge ting In fra Red in Night), ko ji je do tad bio po naj vi πe svoj stven za USAF, od no sno nji me je ta da Tom ca ti ma da na mo guê nost na pa da na ko pnene ci l je ve. I. SKEN DE RO VIΔ Australija gradi nove razaraëe POT KRAJ pro π le go di ne au stral ska vla da je potvrdi la gradn ju tri no va ra za ra Ëa na mij en je na pro tuz ra Ë noj ob ra ni unu tar pro gra ma SEA Sva tri no va ra za ra Ëa gra dit Êe se u Au stra li ji, ta ko da su ot klon jene sve mo guê no sti oko gradn je tih bro - do va iz van Au stra lije. Ob ja va re zul - ta ta nat jeë aja oë e kuje se po Ë et kom ove go di ne, a ugo vo ran je gradn je go di ne. Tri strane tvrtke koje sud je luju u nat jeë aju su ame ri Ë ka tvrtka Gibbs & Cox s mo di fi ci ra nim proj ek tom ra za ra Ëa klase Ar leigh Bur ke, πpan jol ska bro do gra appleev na gru pa ci ja IZAR s proj ek tom ra za ra - Ëa ti pa F 100 (kla sa Don Al va ro de Bazán) i nje ma Ë ka bro do gra appleev na gru pa ci ja Blöhm-Voss s proj ek tom ra za ra Ëa ti pa 124 (kla sa Sachsen). Pro gram gradn je ra za ra Ëa vrij ed - no sti je oko 4,4 mi lij ar de do la ra, a ra za raëi Êe se gra di ti ili u bro do gra - di li π tu Te nix ili bro do gra di li π tu tvrtke Au stra li an Ship buil ding Cor - po ra tion (ASC). M. BRLIΔ 18

19 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE Roboti dolaze PRE MA proc je na ma ame ri Ë ke ko - pnene voj ske (US Ar my) ova bi go - di na mo gla bi ti prekret ni ca u prim - je ni voj nih bor be nih ro bo ta. Prvi ko - ris nik no vog ro bot skog su sta va SWORDS (Spe cial We a pons Ob ser - va tion Re con na isans se De tec tion Sy stem) tre ba la bi bi ti bri ga da Stry - ker, od mah po oko në an ju za vrπ nih tes ti ran ja. SWORDS se sa stoji od oruæni Ë ke plat for me po stavl jene na ro bot Ta - lon tvrtke Fos ter-mil ler. Ta lon je po - Ë eo voj nu ka rij eru u BiH, na - sta vio u Af ga ni sta nu U Ira ku je an gaæi ran na po slo vi ma ot kri van ja i uklan jan ja im pro vi zi ra nih ek - spo lo ziv nih na pra va. Pre ma Fos ter- Mil le ru Ta lon je dos ad oba vio oko za da Êa. Kod SWORDS-a nije rij eë o no vo - di zaj ni ra nom su sta vu veê o kom bi - ni ran ju po stoj eêih ele me na ta u no vi su stav - pri stup poz nat kao in te gra - ci ja su sta va. Mo gu se in sta li ra ti raz na oruæja: puπ ka M16, stroj ni ce M240 i M249, puπ ka ka li bra 12,7 mm. SWORDS-om dal jin ski upravl ja voj nik, s raz dal ji ne do 1000 me ta ra. Po ku si su po ka za li ve li ku pre ciz nost su sta va, a do met ovi si o upo rabl je nom oruæju. Moæe dje lo - va ti i u po kre tu, ali ta da pa da pre - ciz nost. Po kreêe ga li tij ion ska ba te - ri ja ili ba te ri ja ra dio u re appleaja SINC - GARS. Nad zor na je di ni ca ima ma su od oko 14 kg i sa stoji se od dvi je upravl ja Ë ke pa li ce (jed na za ro bo taplat for mu dru ga za oruæje) te od za - slo na za pri kaz po da ta ka. Tre nu ta Ë no po stoji sa mo ne ko li ko ro bo ta Ta lon i ustva ri su uni kat ni pro iz vod. Ame ri Ë ka KoV je na ruë ila 18 prim je ra ka sa mo za upo ra bu u Ira ku. Sa da πn ja cij ena Ta lo na je oko USD, no pre dvi applea se da Êe nakon po kre tan ja se rij ske pro iz - vodn je cij ena pa sti na oko USD. M. PE TRO VIΔ Predani prvi australski Tigeri SRE DI NOM pro sin ca pro π le go di - ne au stral skim oruæa nim sna ga ma pre da na su prva dva vi π e nam jen ska bor be na he li ko pte ra Ti ger. Prva dva he li ko pte ra, od no sno iz vid ni Ë ko-ju - ri π ne inaë i ce, oz na ka ARH1 i ARH2, is po ruë e na su u sklo pu Air 87 proj ek ta koj im je Au stra li ja na - ruë ila 22 bor be na he li ko pte ra Ti ger. No vim he li ko pte ri ma bit Êe po pun jene 161. i 162. es kad ri la, koje su dos ad let je le na he li ko pte ri ma Bell 206B-1. Au stral ski Ti ge ri opreml je ni su Strix sen zo rom, 30mm to pom Gi at 30-M871, proj ek ti li ma AGM-114M Hell fi re II, te ne vo applee - nim ra ke ta ma od 70mm. Prva Ëe ti ri au stral ska Ti ge ra pre - ma ugo vo ru bit Êe sklopl je na u Eu - ro co pte ro vom fran cu skom po stroj e - n ju u Ma ri a gneu, dok Êe pre o sta li he li ko pte ri bi ti skla pa ni u Au stra li ji, u Ae ro spa ce o vom po stroj en ju u Bris ban eu. I. SKEN DE RO VIΔ 19

20 VOJSKE SVIJETA U Ëlanku Primjena operacijskih istraæiva - nja u kopnenoj vojsci oruæanih snaga SAD-a (Hrvatski vojnik broj 11, od 1. pro - sinca 2004.) opisan je sustav i organizacija primjene operacijskih istraæivanja (OI) u oruæanim snagama SAD-a. U tom radu samo su nabrojana vojna srediπta koja vode projekte operacijskih istraæivanja i u kojima se primjenjuju njihovi rezultati, prije svega modeli razliëitih borbenih i drugih djelovanja vojske Mladen BARKOVIΔ, Irena PEHARDA Srediπta za operacijska istraæivanja u kopnenoj vojsci oruæanih snaga SAD-a Vje ruj emo da je za niml ji vo opi - sa ti struk tu ru tih sre di π ta i po - ka za ti na ne ke od mo de la koje prim jen juju, s cil jem ana li ze bu du - Êih voj nih dje lo van ja i pri pre me za do no π en je od lu ka o smje ro vi ma ra - zvit ka struk tu re voj nih po stroj bi i njiho vih spo sob no sti. Kao πto je u spo me nu tom Ëlan ku na ve de no, In sti tut za istraæi van je i ra zvoj ob ram be nih su sta va (IROS) Mi ni star stva ob rane Re pu bli ke Hr - vat ske (MORH) po kre nuo je stje can je uvi da u ame ri Ë ki voj ni su stav pri m jene ope ra cij skih istraæi van ja. Tij ekom go di ne bio je no si telj pro ved be jed nog se mi na ra i struë - nog pos je ta ne ko li ci ne ope ra cij skih istraæi vaëa sre di πt ima za voj nu prim je nu ope ra cij skih istraæi van ja, na te mu Prim je na ope ra cij skih is traæi - van ja u ana lit ië koj pot po ri do no π en ju od lu ka. Se mi nar i pos jet su or ga ni zi - ra ni kao ak tiv nost pro gra ma JCTP-a (Jo int Con tact Te am Pro g ram), ko ji MORH pro vo di u su radn ji sa Za pov - Hrvatski struënjaci tijekom posjeta jednom od srediπta za operacijska istraæivanja OS-a SAD-a jed ni π tvom sna ga SAD-a u Euro pi (EU COM). Tim je pos jet io ne ka od sre di π ta za ope ra cij ska is tra æi van ja, a s dru gi ma je upoz nat na se mi na ru i bri fin zi ma tij ekom pos je ta. Pro ved be ni dio su sta va za ana li zu u ko pne noj vojs ci SAD-a sa stoji se u os no vi od tri ustroj bene cje li ne, koje po kri vaju kljuë na po druë ja u koj ima je nuæna pro fes io nal na ana lit ië ka pot po ra. Ta sre di π ta, ko ja Êe se u na - stav ku opi sa ti na te mel ju spoz naja do koj ih su au to ri do πli tij ekom se - mi na ra i stu dij skog pos je ta poj edi - nim sre di πt ima, je su: - Sre di π te za ana li zu u ko pne noj vojs ci (Cen ter for Ar my Ana ly sis - CAA) - Sre di π te za ana li zu u Za pov jed ni - π tvu za ob uku i dok tri nu (Trai ning and Doc tri ne Ana ly sis Cen ter - TRAC) - Sre di π ta za ana li zu bor be no- -tehni Ë kih su sta va KoV-e (Ar my Ma te ri el Sy stems Ana ly sis Ac ti vi ty - AM SAA). Tekst u cijelosti proëitajte na: 20

21 VOJNA TEHNIKA Pod utjecajem brzog razvitka, usavrπavanja i primjene plinske turbine u mnogo podruëja, Ëesto se postavlja pitanje bi li se ta vrsta motora mogla uporabiti kao mali pokretaëki stroj, osobito u cestovnom prometu, tj. za teretna vozila, traktore, autobuse, osobna vozila te za razna vojna vozila US DoD Danijel VUKOVIΔ Plinsko-turbinski pogon kopnenih vojnih vozila Na Ë el no vrij edi op Êe ni ta spoz - naja ka ko su mo to ri s te ku Êim go ri vom po svoj oj pri ro di stroj evi ve li kih rad nih mo guê no sti, da kle po god ni za ve li ke uë in ke. To je ute mel je no uglav nom kroz dva staj ali π ta. Kao prvo, pri li kom sman jen ja ga ba ri ta stro ja ra di rad ne si - gur no sti, oso bi to pri vi so - kim tem pe ra tu ra ma i zbog njih uz ro ko va nih prom je na obli ka, pot reb ni raz ma ci iz me appleu po kret nih i ne po - kret nih dij elo va se ne mo - gu pre ma æel ji sman ji ti, πto znaëi ka ko su ti gu bi ci u ma lim mo to ri ma ve Êi. Tak vi i sli Ë ni raz lo zi pred stavl jaju staj ali π ta ko ja vo de do gradn je tur - bi na. Par na tur bi na u iz ved bi ma lih ga ba ri ta pa pre ma to me i ma lih sna ga, ima ne ko li ko glav nih ne do - sta ta ka; naj vi πi tlak i osta li eko no - mi Ë ni ra stu Êi rad ni obli ci (npr. re - gen era cij sko pred grij avan je, me appleu - pre grij avan je itd.) jed va da se mo gu upo ra bi ti pri ma lim sna ga ma. Po ve Êan jem po Ë et nog tla ka, dul ji na lo pa ti ce se joπ vi πe sman juje i vi so ki stupnje vi se go to vo ne mo gu po sti Êi te bi ra di to ga tak ve kom pli ka - cije pri ma lim uë in ci ma znaë i le pre ve lik tro π ak. Plinska turbina AGT-1500 iz ameriëkog tenka Abrams Mno gi od spo me nu tih ut je caja, ko ji uman juju eko no mië nost, ne po stoje pri upo ra bi plin ske tur bi ne. Plin ska tur bi na ra di eko no mi Ë nije ako je po Ë et ni tlak ve Êi te ne do la zi do kon den za cije. Uo bi Ë aj eni iz ved be ni po re dak ma - le tur bi ne sa stoji se od jed nog ra di - j al nog kom pres ora i jed ne ak sij al ne tur bi ne na jed nom vra ti lu. Iz me appleu njih se na la ze jed na, dvi je ili po opse gu raz dij el jene vi πe ko mo ra iz - ga ran ja, u koj ima iz ga ra do ve de na za pal ji va smje sa s kom pri mi ra nim zra kom. Pri tom se na sta li pli no vi raz vi jaju is pred tur bi ne i dje luju na rub tur bi ne, tj. na nje zi ne lo pa ti ce. Vi π ak en er gije pri tom moæe iza Êi kroz tur bin sko vra ti lo. Va rij an te koje su na sta le iz - ved bom ma lih tur bi na zbog po bol jπ an ja eko no mië no sti rad nog pro ce sa, pred stavl jaju prom je nu iz ved be nog obli ka poj edi nih dij elo va po stroj e - n ja. Ta ko su na sta le, npr. raz ne iz - ved be pro to Ënih stroj eva (ak sij al ni i ra dij al ni kom pres ori, ak sij al ne i ra - dij al ne tur bi ne). Tekst u cijelosti proëitajte na: 21

22 RATNO ZRAKOPLOVSTVO Eurocopter Tiger - europski tigar ZajedniËki francusko-njemaëki proizvod Tiger osmiπljen je kao izravna konkurencija ameriëkom Apacheu. PolitiËka neodluënost produæila je razvoj i podigla cijenu, tako da su se prvi serijski Tigeri pojavili puno kasnije nakon nestanka svojih najveêih neprijatelja - oklopnih divizija Sovjetskog Saveza Od do go di ne Re pu - bli ka Fran cu ska u su radn ji s bri tan skim West lan dom sud je - luje u kon strui ran ju usko tru pne inaë i ce, vrlo uspjeπ nog he li ko pte ra Lynx, za pro tuo klop nu bor bu. Neπ to ka snije proj ekt je doæi vio ko laps. MBB - Mes serschmitt-böl kow- Blöhm iz Sa vez ne Re pu bli ke Nje - ma Ë ke bio je u part ner stvu s ta lij an - skom Agu stom na proj ek tu BO-115, us po sta vi vπi za tim su radn ju s fran - cu skim Aé ros pa ti a le om gle de kon - strui ran ja no vog vi π e nam jen skog he li ko pte ra HAC-3G - Hé li copt ère An ti-char 3. gen era tion (pro tuo - klop ni he li ko pter 3. na ra π taja) na - mij en je nog Fran cu skoj te inaë i ci istog he li ko pte ra PAH-2 - Pan ze r - Abwehr Hubschraub er 2, za nje ma - Ë ke pot rebe. Od go di ne Ëi tav proj ekt Ëe kao je ze le no svjet lo. est go di na po slije, uz joπ ne ke teπ koêe koje su krat ko tra jale, to ze le no svjet lo ko na Ë no je do bi ve no. Tre Êa je vi π e nam jen ska inaë i ca, fran cu ski Ti gre HAP - Hé li copt ère d Ap pui et Pro tec tion (he li ko pter za pot po ru i za π ti tu). Prvi pro to tip po let io je 27. travnja Ra zvoj Prvi let prvog pred se rij skog pro to ti pa do go - dio se 27. travnja Ka snije mu se pri druæuju joπ Ëe ti ri na koj ima su obavl je na opseæna tes ti - ran ja ukup no Ljudevit POHAJDA od 2000 sa ti le ten ja. Pro to tip PT1 ko ri π ten je kao te melj za daljnji ra - zvoj bez pot pune avio ni ke (zra ko - plov ne elek tro ni ke). PT2 je po let io u travnju 1993., a PT3 u stu de no me is te go di ne. Oba su opreml je na sa - bir ni com 1553 i avio ni kom pa su rabl je ni za ra zvoj in te gra cije te avio ni ke. Go di ne pri druæuje im se pro to tip PT4 ko ji je po sluæio za ra zvoj i in te gra ciju su sta va za vo appleen je za da Êa na fran cu skoj inaë i - ci HAP. Us lij edio je za tim PT5 rab - l jen za in te gra ciju su sta va na o - ruæan ja i avio ni ke na pro tuo klop noj inaë i ci Ti ge ra. Sre di nom PT5 uspjeπ no lan si ra πest pro tuo klop nih ra ke ta HOT 2 za potvrdu uspjeπ no - sti s no vou gra applee nim MMS-om Osi - ris. Tes ti ran je na PT5 ob uhva ti lo je joπ i ra ke te zrak-zrak Stin ger i Mi - stral, pro tuo klo pne ra ke te Tri gat i HOT 2 te ne vo applee na ra ket na zrna (NRZ) 68-mm kao i to po ve ka li bra 20 i 30-mm. Tekst u cijelosti proëitajte na: 22

23 VOJNA POVIJEST Razvoj mlaznih aviona Iako nije bio ni pribliæno tako revolucionaran kao Messerschmittov Me-262, Arado Ar-234 Blitz ostat Êe trajno upamêen kao prvi u borbi uporabljen bombarder koji su pokretali turbomlazni motori Domagoj MI»IΔ i Damir PAVLOVIΔ Arado Ar-234 Blitz Po da na πn jim mje ri li ma Ar-234 prije bi bio ju ri π nik ne go bom - bar der, ali u vrij eme kad je na - stao od nje ga se oë e ki va lo, kao i od dru gog nje ma Ë kog taj nog oruæja, da pre o krene tij ek ra ta. U stvar no sti Ar-234 je imao vrlo ma li ut je caj na tij ek ra ta jer se na boj iπ ni ca ma poj avio pre ka sno i u pre ma lom broju. Um jes to to ga, zaj ed no s ek spe ri - men tal nim Hein ke lo vim He-343 i Jun ker so vim Ju-287 tur bom laz nim bom bar de ri ma, ut je cao je na ra zvoj suv re me nog voj nog i ci vil nog zra - ko plov stva. Za niml ji vo je da je upra vo tvrtka Ara do uspje la na pra vi ti prvi bom - bar der na tur bom laz ni po gon, s ob - zi rom na to da se do tog proj ek ta uglav nom ba vi la proj ek ti ran jem i pro iz vodn jom mor na ri Ë kih avio na s plov ci ma. Ne po stoji po da tak da je Ara do ika da prije proj ek ti rao i pro - iz veo ij edan bom bar der, te je od lu ka o proj ek ti ran ju ta ko na pred nog avio na bi la po pri lië no ve li ki ri zik za tvrtku. Is po sta vi lo se da je upra vo Ara do, za raz li ku od Hein ke la i Jun ker sa, us pio do vrπ i ti po sao prije kraja II. svjet skog ra ta i ta ko os igu - ra ti svoje mjes to u po vi je sti. Ovdje je dan saæet opis ra zvo ja i bor be nih dje lo van ja Blit za u ne ko li ko posl jed - n jih rat nih mjes eci, ia ko taj avion, kao i Mes serschmit tov Me-262 za - vre appleuje da le ko vi πe pro sto ra. Po Ëe tak ra zvo ja Ra zvoj Ar-234 po Ë eo je po Ë et kom kad je ra zvoj nje ma Ë kih tur bo - m laz nih mo to ra ob eêa vao da Êe se njima mo Êi na pra vi ti to li ko na pred ni bor be ni avio ni ko ji Êe os igu ra ti nje - ma Ë ku pob je du. Pro ces proj ek ti ran ja no vog bom bar de ra na sebe je osob - no preuz eo ta da πn ji di rek tor tvrtke Ara do pro fes or Wal ter Blu me. Proj ekt je oz na Ë en kao E370 i bio je od go vor na zahtjev nje ma Ë kog mi ni - star stva zra ko plov stva (Reichs Luft - fahrtmis ni ste rium - RLM) za brzim iz vid ni Ë kim avio nom. Ia ko oz na Ë en kao bom bar der Ar-234 po da na πn jim je mje ri li ma ju ri π ni avion Tekst u cijelosti proëitajte na: 23

24 DOSSIER Zaboravljene ratne epizode (X) AmeriËki zraëni udar na Libiju Nakon nekoliko teroristiëkih akcija izvedenih na europskom tlu za koje je optuæena Libija, Bijela kuêa je odluëila vojnim sredstvima utiπati Gadhaffijev reæim te je sredinom travnja godine izveden ameriëki zraëni napad na Libiju. Meappleutim, Libija nije promijenila smjer u meappleunarodnim odnosima te se i dalje nastavila inatiti prema Zapadu teroristiëkim akcijama, koje kulminiraju ruπenjem Pan Amovog zrakoplova iznad Lockerbiea Tijekom devedesetih godina ekonomske su sankcije oslabile Gadhaffijev reæim te je Libija odustala od sukoba s meappleunarodnom zajednicom Hrvoje BARBERIΔ Uruj nu go di ne voj nim je uda rom sruπ e na li bij ska mo - narhi ja, a kao li der sku pi ne voj nih Ëa sni ka ko ji su iz ve li puë is - pli vao je mla di pu kov nik Mo am mar al Gadhaf fi. Gadhaf fij ev us pon na vlast u Li bi ji vre men ski je ko in ci di - rao sa smrêu egi pat skog preds jed - ni ka Nas se ra ko ji je imao nes luæbe - ni sta tus arap skog voapplee te je Ga - dhaf fi u to me vi dio pri li ku da preuz me nje go vu ulo gu, na me Êu Êi se kao ne prij epor ni li bij ski voapplea. Gadhaf fi je eli mi ni rao za pad ni ut je - caj i stra nu voj nu na zoë nost u Li bi ji uki dan jem do pu πten ja za ame ri Ë ke i bri tan ske voj ne in sta la cije na li bij skom tlu te prot je rao ta lij an sku i æi dov sku et ni Ë ku zaj ed ni cu iz zeml je. Se dam des et ih go di na Li bi ja po Ë i- n je igra ti znat no ak tiv niju ulo gu u meappleuna rod nim od no si ma te se upleêe u ne ko li ko lo kal nih kon fli ka - ta - u po ku π aje voj nog uda ra u Egip tu i Su da nu te u du go go di πn ji graapplean ski rat ko ji se vo dio u sus jed - nom»adu. Nakon pri bliæa van ja Egip ta i Iz ra ela po slije Camp Da vi - da, Li bi ja se okreêe Sov jet skom Sa - ve zu, a ten zije iz meappleu Egip ta i Li - bije go di ne re zul ti raju i krat - kim po gra ni Ë nim su ko bom dvi ju dræa va. Li bij ska je vla da se dam de - s et ih go di na fi nan ci ra la niz te ro ri - sti Ë kih i pa ra voj nih sku pi na u svi je - tu, od Crnih pan te ra i Na cije isla ma u Sje din je nim Dræa va ma pa do sje - ver no ir ske IRA-e, a Li bi ja u to vri - Uni π te na ber lin ska di skote ka U ame ri Ë kim zra Ë nim na pa di ma na Li biju po gi nu lo je 37 lju di a jed na od ærta va bi la je i Gadhaf fij eva pet - na es tom jes eë na kêi, no sam Ga - dhaf fi pro π ao je bez ozlje da. U na - pa du je sruπ en je dan ame ri Ë ki zra - ko plov F-111, a pi lo ti su po gi nu li. Glo bal ne re ak cije na ame ri Ë ki zra Ë - ni na pad na Li biju uglav nom su bi le osuappleuj uêe, a ve Êi na ame ri Ë kih sa - vez ni ka u Euro pi ta koappleer je kri ti zi - ra la na pad. Sov jet ski Sa vez je u znak prosvje da ot ka zao pla ni ra ni sus ret svog mi ni stra vanjskih po slo - va She var nad zea s ame ri Ë kim dræav nim taj ni kom Shult zom, no ve Êi na ame ri Ë kih graappleana oë e ki va - no je po dupr la na pad j eme pruæa i uto Ë i π te pa les tin skim sku pi na ma. Li bij ski ag en ti su re do - vi to u inoz em stvu iz vo di li aten ta te na li bij ske opor ben ja ke te su bi li iz - rav no ili neiz rav no umij eπ a ni u niz te ro ri sti Ë kih na pa da dil jem Euro pe. Na posl jet ku, ta kav je li bij ski an - gaæman do veo do iz rav ne oruæane kon fron ta cije sa Sje din je nim Dræa - va ma. U pro sin cu iz ve de ni su pa - les tin ski te ro ri sti Ë ki na pa di na be Ë - ku i rim sku zra Ë nu lu ku kao od maz - da za iz ra el sko bom bar di ran je stoæe ra PLO-a u Tu ni su, osta vi vπi Li bij ski he li ko pte ri uni π te ni u ame ri Ë - kom zra Ë nom na pa du iza sebe vi πe od dva des et mrtvih. Ame ri Ë ka je ad mi ni stra ci ja optuæi la Li biju da stoji iza na pa da, a u sij eë - n ju iz nij ela i do ka ze o li bij - skoj umij eπ a no sti u na pa de na rim - sku i be Ë ku zra Ë nu lu ku. Washing - ton je uveo eko nom ske sank cije Li - bi ji, koje je otu pi lo spo ro po vla Ë en je ame ri Ë kih naf tnih kom pa ni ja iz li - bij skih po slo va, te poz vao oko ti su - 24

25 DOSSIER Êu ame ri Ë kih graappleana na od la zak iz Li bije. Im pe rij uz vra Êa uda rac Prvi oruæa ni su kob Sje din je nih Dræa va i Li bije do go dio se joπ ne ko - li ko go di na ra nije, ka da su tij ekom ame ri Ë kih man eva ra u Zal je vu Si - dra go di ne sruπ e na dva li bij - ska lov ca. U sij eën ju ame ri Ë - ka je rat na mor na ri ca po Ë ela jed no - t jed nu vjeæbu u meappleuna rod nim vo - da ma bli zu li bij ske oba le, na πto je Li bi ja u meappleuna rod nim vo da ma Zal je va Si dra pro gla si la li niju Ëije Êe krπ en je sank ci o ni ra ti vat re nim od go vo rom. Re ak ciju Sje din je nih U na pa du na Li biju sud je lo vao je i ameriëki nos aë zra ko plo va Sa ra to ga Dræa va na li bij sko raz me tan je nije tre ba lo du go Ëe ka ti - u oæuj ku odræa ni su no vi ve li ki ame ri Ë ki po - mor ski man evri u Me di te ra nu ko ji su ukl juë i va li i tri nos aëa zra ko plo - va, Sa ra to gu i Co ral Sea te Ame ri - cu. Da na 24. oæuj ka ame ri Ë ki su zra ko plo vi po vrij edi li pro glaπ e nu li - bij sku zo nu zab rane le ta, na πto je li bij ska voj ska re a gi ra la ispal ji va - n jem proj ek ti la na ame ri Ë ke zra ko - plo ve. Od go vor je us lij edio veê s pa dom mra ka na pa dom ame ri Ë kih zra ko plo va na ne ko li ko li bij skih ophod nih Ëa ma ca, pri Ëe mu je po - topl jen naj man je je dan brod a pe - des etak li bij skih mor na ra ubij eno. Ame ri Ë ki po mor ski man evri u Me - di te ra nu za vrπ e ni su 28. oæuj ka, a Bij ela ku Êa je pov je ro va la da je Li - bi ja pri mi la po ru ku i u Zal je vu Si - dra nau Ë ila lek ciju. No, Gadhaf fi je dvo boj sa Sje din je nim Dræa va ma naz vao li bij skim trij um fom i nije po - ka zi vao nam je ru odu sta ti od do ta - da πn jeg smje ra li bij ske vanjske po li - ti ke. Na ma sov nom sku pu pot po re u Tri po liju pro glas io je rat no stan je sa Sje din je nim Dræa va ma, iza Ëe ga je us lij edi la no va te ro ri sti Ë ka ak ci ja na ame ri Ë ki cilj. Nai me, 5. travnja iz ve den je bom ba π ki na pad na za pad no ber lin sku di skote ku koju su pos je Êi va li ame ri Ë ki voj ni ci, pri Ëe mu je πest voj ni ka ubij eno. Sje - din jene Dræa ve su za taj na pad po - nov no optuæi le Li biju, a kao ne po re - ci vi do kaz li bij ske umij eπ a no sti u na pad po sluæi lo je pres re tan je po ru - ke iz meappleu li bij ske mi sije u is toë - nom Ber li nu i sre di πn ji ce u Li bi ji. Kao pro tum je ru za na pad na di - skote ku za pad non je ma Ë ka vla da je prot je ra la dva li bij ska di plo ma ta, no Sje din jene Dræa ve pri - pre mi le su od luë ni ji od - go vor. Des et da na nakon te ro ri sti Ë kog na pa da, 15. travnja 1986., 18 ame ri Ë - kih bom bar de ra F-111 po let je lo iz Ve li ke Bri ta - nije i nakon du gog le ta pre ko cij elog europ skog kon tinen ta na pa lo cil je ve oko glav nog li bij skog gra da Tri po li ja. Is to dob - no su mor na ri Ë ki zra ko - plo vi s nos aëa zra ko plo va u Me di te ra nu bom bar di ra li cil je ve u gra du Bengha ziju, a na me ti ame - ri Ë kih zra ko plo va na π le su se voj ar - ne i zra Ë na lu ka li bij ske voj ske kod Be ni ne, lu ka u Tri po liju te Gadha ff i - je va preds jed ni Ë ka re zi den ci ja. U ame ri Ë kim zra Ë nim na pa di ma na Li biju po gi nu lo je 37 lju di a jed na Ame ri Ë ki preds jed nik Re a gan na bri e fin gu nakon na pa da na Li biju od ærta va bi la je i Gadhaf fij eva pet - na es tom jes eë na kêi, no sam Ga - dhaf fi pro π ao je bez ozlje da. U na - pa du je sruπ en je dan ame ri Ë ki zra - ko plov F-111, a pi lo ti su po gi nu li. Glo bal ne re ak cije na ame ri Ë ki zra - Ë ni na pad na Li biju uglav nom su Gadhaf fi je ipak izbje gao ame - ri Ë ke bom be bi le osuappleuj uêe, a ve Êi na ame ri Ë kih sa vez ni ka u Euro pi ta koappleer je kri ti - zi ra la na pad. Sov jet ski Sa vez je u znak prosvje da ot ka zao pla ni ra ni sus ret svog mi ni stra vanjskih po slo - va She var nad zea s ame ri Ë kim dræav nim taj ni kom Shult zom, no ve Êi na ame ri Ë kih graappleana oë e ki va - no je po dupr la na pad. Gos po dar ske sank cije uë in ko vi tije od bom bi U op Êem ra sko lu sa Za pa dom, iz Li bije su de por ti ra ni mno gi za padn ja ci, no zra Ë ni na pad na Li biju nije se po ka zao du go roë no pro duk tiv - nim. U raz dobl ju nakon ame ri Ë kog zra Ë nog uda ra do go di lo se ne ko li ko no vih te ro ri sti Ë kih na pa da i pri pre - ma te ro ri sti Ë kih ak ci ja za koje je optuæe na Li bi ja. Najpoz na ti ja li bij - ska te ro ri sti Ë ka ak ci ja nakon go di ne bi la je ruπ en je Pan Amo vog zra ko plo va iz nad gra da Loc ker by ja u kot skoj 1988., a Li bi ji su go di ne zbog od bij an ja iz ruë en ja ag e na ta optuæe nih za iz voappleen je ak - cije iz nad Loc ker bi ea, uve dene gos - po dar ske sank cije. Tij ekom dru ge po lo vi ce osam de - s et ih li bij sko se gos po dar stvo na la - zi lo u teπ kom stan ju, a de ve des et ih go di na Gadha ffij eva po zi ci ja u zeml ji po Ë in je sla bi ti te je on u dva nav - ra ta suo Ë en s po ku π aj ima voj nog uda ra i krva vim de mon stra cij ama. Sto ga je Li bi ja po stup no odu sta la od svoje po li ti ke inaê en ja pre ma meappleuna rod noj zaj ed ni ci i po bol jπ a - va la od no se sa Za pa dom, da bi na po slj et ku go di ne bi la priml je - na u meappleuna rod nu zaj ed ni cu, i to bez prom jene na Ëe lu zeml je. Tekst u cijelosti proëitajte na: 25

26 BIBLIOTEKA Vladimir Vazdar: Sjene rata, Osijek, Sjene rata prva je knjiga Vladi - mira Vazdara, dugogo diπ njeg no - vinara i urednika dnevnog iz da nja osjeëkoga Glasa Slavo nije. Tije - kom Domovinskog rata kao ratni re porter redovito je ob jav ljivao iz - vjeπêa u Glasu Sla vo nije te na Hrvat skom radiju i televiziji. Knjiga nastala kao plod viπe mje - seënog izvjeπêivanja sa sla von - skog bojiπta, poëevπi od istoëne Slavonije, ratnih zbivanja u Vukovaru i oko Vukovara, a kada je izvedena agresija na Valpovπtinu Vazdarovi tekstovi prerastaju u kronologiju stradanja i pruæanja otpora neprijateljima u predjelima uz Dravu, u zoni odgo - vornosti 107. brigade Hrvatske vojske. Kao πto je domovina branjena srcem, tako je i ova knjiga pisana srcem. Kao πto veêinu branitelja nitko nije pri premao za rat, tako sam i ja bez ikakvih pri prema po - stajao ratni izvjestitelj, zapisao je autor u uvodu knji - ge, napomenuvπi kako je to tek dio onoga πto je tijekom rata objavljeno. Vaz dar je na bojiπnicama snimio i viπe od 1500 fotogra - fija, od kojih je u knjizi objavljeno pedesetak, a u svojim izvornim tekstovima niπta nije mijenjao pa su pred Ëi ta - teljima dijelovi istinskih zbivanja kako su nastajala. Jedinu intervenciju u ono πto je prvobitno na pisao dao je na kraju knjige, gdje se nalazi popis poginulih pripadnika 107. brigade HV-a. Milivoj KujundæiÊ, Zdravko Dizdar: Hrvatska borba za opstojnost , Zagreb, U sklopu opseæne graapplee kojom su autori obuhvatili hrvatsku borbu za opstojnost od do godine, jedan je dio knji ge (u ovom izdanju Ëetvrti) posveêen hrvatskim mukama i tegobama u borbi za opstoj nost u obrani i osloboappleenju od veli - kosrpskog agresora od do 1995., s naznakom bi tnih do - gaappleaja od jeseni do godine kada je okonëana mirna reintegracija hr - vatskog Podunavlja, a u ovom treêem izdanju upravo je taj dio najviπe nadopunjen. Autori su detaljno obrazloæili tko je i zaπto ugroæavao opstojnost Hrvata devedesetih godina, dajuêi datumski iscrpan pregled obrane i oruæanog osloboappleenja okupiranih podruëja od do godine. Obraappleene su i teme poput ekshumacija hrvatskih ærtava velikosrpske agresije, ljudskih ærtava u Domovinskom ratu i stradavanja djece te problem posijanih mina. U Domovinskom ratu veliki su obol dali i zdravstveni djelatnici, a autori na vode i saæetak materijalnih gubitaka u Hrvatskoj ti - jekom rata. Posebno su izdvojene i navedene neke hrvat ske pjesme iz razdoblja rata, a autori knjige nisu na - vo dili imena autora pjesama prosuappleujuêi da su one dio njihova doprinosa borbi za hrvatsku opstojnost. Na kraju knjige objavljeni su povijesni zemljovidi Hrvatske, a meappleu njima i zemljovid o æupanijskom ustroju Hrvatske te zemljovidi u svezi s Domovinskim ratom. Nikolina PETAN 8. veljaëe Roappleen Mendeljejev Ruski kemiëar, sastavljaë periodiëkog sustava kemijskih elemenata, Dmitrij IvanoviË Men de - ljejev roappleen je 8. veljaëe u sibirskom mjestu Tobolsku. U Rusiji je, zbog sukoba s vlastima, morao napustiti mjesto sveuëiliπnog profesora, pa je veêi dio æivota radio kao su radnik ureda za mjere i utege u St. Petersburgu. No, i s toga mjesta podario je svijetu jedno od najveêih otkriêa moderne znanosti. Da meappleu kemijskim elementima postoji neka rodbinska veza kemiëari su slutili i prije njega, ali je Men - deljejev uspio objasniti tu povezanost. Prvi je shvatio da su sliënosti elemenata usko pove zane s njihovom atomskom masom. Zato je sastavio sustav prema veliëini atomske mase i spretno grupirao kemijske elemente po srodnosti. Mendeljejev je bio toliko siguran u svoju teoriju, da je u tablici Ëak ostavio prazna mjesta za elemente koje tek treba otkriti. Potvrda je ubrzo uslijedila i u praksi. Novo ot - kri veni elementi imali su atomsku masu i svojstva toëno onakva kakva je Mendeljejev predvidio. 8. veljaëe PoËeo Rusko-japanski rat Veliko rusko πirenje na Dalekom is toku kul miniralo je preuzimanjem strateπki vrlo vaæne luke Port Arthur i izgradnjom Tran s sibirske æeljeznice preko kineske pokrajine Mandæurije. Japanu se nije svi - appleala velika ruska ekspanzija pa je u ljeto predloæio Rusiji podjelu sfere inte - resa, nu de Êi Rusima utjecaj u Mandæuriji a za sebe traæeêi utjecaj u Koreji. Kada je taj zahtjev Rusija odbila, japanski su politiëari za - kljuëili da svoje inte rese mogu postiêi samo ratom. U iznenadnom napadu 8. veljaëe japanska je flota bez objave rata napala Port Arthur. Oπ teêena su dva ruska ratna broda i razaraë, a Ja pan - ci su blokirali luku do daljnjega. Nakon dva dana i sluæbeno su Rusima objavili rat, koji je potrajao gotovo godinu dana i zavrπio potpu nom japanskom pobjedom. Leon RIZMAUL (leonriz@net.hr) SLOVO DUHOVNOSTI Nedjelja, 6. veljaëe VREMEPLOV U Ëemu je pravo bogatstvo? Je li istinski bogat onaj tko nepre - sta no zgrêe ili onaj koji je sposoban i drugima darivati? Liturgij - ska Ëi tanja ove nedjelje nude nam odgovor: Podijeli kruh svoj s glad nima, uvedi pod krov svoj beskuênike, odjeni onoga koga vidiπ gola... Tada Êe sinuti poput zore tvoja svjetlost... (Iz ). Svjedoci smo bili nedavne tragedije koja je zadesila sta nov nike pogoappleene tsunamijem. Brojni ugledni sportaπi, um - jet nici, glazbenici i drugi ljudi dobre volje pomogli su une sre Êe - nima svojim prilozima. Ali moglo se Ëuti licemjerno pitanje - πto znaëi nekome tko zaraappleuje milijune godiπnje izdvojiti nekoliko milijuna za unesreêene?! Dakako, takvi zaboravljaju pritom po - g le dati sebe i vidjeti da se uopêe nisu pokrenuli te dali i ono ma - lo koliko su mogli. Prava vrijednost dara ne ogleda se u njego - voj materijalnoj vrijednosti, nego je njegova vrijednost u Ëinjenici da neëiju nesreêu doæivljavamo kao vlastitu. Uos ta lom, tko ka æe da se neπto sliëno sutra neêe nama dogoditi? I zato dijeli mo svoj kruh s gladnima..., dok smo joπ u takvoj moguênosti! 26

27 MILITARIA WEB INFO Crveni kaputi Ne za do voljstvo bri tan skih dos el je ni ka u sje ver nu Ame ri ku tra jalo je du go i ne - pre stan ce ra slo. Kap ko ja je pre li la Ëa πu bi lo je na me ten je pri stoj be u iz no su od tri pe - ni ja na sva ku fun tu Ëaja. Pre mda je ured ba bi la opoz va na, go rak okus je os tao i 16. pro sin ca s bro do va je u mo re bi lo po - ba ca no 340 san du ka Ëaja. Zbi lo se to u bo - ston skoj lu ci, a do ga appleaj Êe svi jet za pam ti ti kao Bo ston ska Ëaj an ka, od no sno Bo ston Tea Par ty. Zav la dao je krhki mir, ko lo ni sti ni su pre da va li u me appleuv re me nu na kupl je no oruæje, a kad su ga Bri tan ci si lom htje li oduz eti, u gra di Êu Le xing to nu net ko je ne o prez no ispa - lio hi tac iz muπ ke te i po Ë eo je su kob ko ji je pre ra stao u rat te do veo do stva ran ja ne - o vis nih Sje din je nih Ame ri Ë kih Dræa va. Dok je s jed ne strane Washing to no va mi li ci ja (dra go - voljci) bi la od je ve na i na o ruæa na ka ko-ta ko, bri tan ski su voj ni ci zbog boje svoj ih odo ra ubr zo ste kli na di mak crve ni ka pu ti. U rat nim je su ko bi ma ne rij et ko sud je lo - va la 37. pjeπ a Ë ka re gi men ta. Kao po stroj ba, po stoji i da nas, ali pod na zi vom The Ro y al Hampshi re Re gi - ment. Go di ne 1768., do bi li su no ve odo re koje su no si li sluæe Êi upra vo u Sje ver noj Ame ri ci. Gren adir ski Ëa sni ci no si li su πu ba re od medvje appleeg krzna na koj ima su se is ti ca le me tal ne oz na ke. Ki te i rese koje su s njih vis je le ni su bi le sluæbe nim sa stav nim dij elom odo ra, ali ra do su ih no si li Ëa sni ci mno gih bri tan skih re gi men ti. Za raz li ku od dru gih Ëa sni ka ko ji su epo le tu ima li sa mo na jed nom ra me nu, gren adir ski su Ëa sni ci epo le te no si li na oba ra me na. U rat nim pri li ka ma, ob ve zat ne su bi le Ëiz me i Ëu tu ri ce za vo du, dok se strel ji vo no si lo u ko æ - na tim tor bi ca ma, u pra vi lu ov jeπ e ni ma o bij eli re men. Is to dob no, u Sje ver noj Ame ri ci bi la je i 64. re gi men - ta, da na πn ja bri tan ska po stroj ba The Staf fordshi re Re - gi ment (The Prin ce of Wa les s). Njiho va je odo ra veê bi la znat no poj ed no stavl je na, a no vost je bio ruk sak od koz jeg krzna ko ji je za mij enio do ta da πn je inaë i ce. Muπ ke ti ri te po stroj be uz muπ ke te vi πe ne nose sabl je veê im je baj un eta je di no do dat no na o ruæan je. U to je vrij eme la ka kon ji ca u bri tan skoj vojs ci bi la u vrlo ra noj fa zi: hu sar ske po stroj be koje su u dru gim europ skim zeml ja ma bi le iz ra zi to po pu lar ne u bri tan - skoj Êe se vojs ci us to li Ë i ti tek pot kraj stol je Êa, dok su la ko na o ruæa ni dra go ni ipak veê ne ko vrij eme dje lo va - li, i za sluæbu u Sje ver noj Ame ri ci odre appleene su bi le dvi je njiho ve pu kov nije. Njiho vi su pri pad ni ci no si li la - ga nu i ele gant nu kon ja ni Ë ku ka ci gu, a raz li ko va li su se po boj ama per ja ni ca: jed ni su bi li crve ni, a dru gi pla vi. Ju ri ca MI LE TIΔ A ko ste ljubitelj spor ta, a k tome vas zanima i vojni sport, tad je stranica CISM-e, krovne svjetske or - ganizacije za vojni sport, baπ za vas. RijeË je o sluæbenom siteu meappleunarodne institucije koja je vojni pandan civilnom Meappleunarodnom olim pijskom od boru, naravno, (za sad) ne s istovjetnim uspjehom, no, s ob zirom na broj nost natjeca - telja, te kvalitetu ponekih na - tjecanja, ta razlika se pomalo smanjuje. Stranica je vrlo pregledna i jednostavna za pretraæivanje. Meni se nalazi na lijevoj strani i sadræi nekoliko podstranica, a u srediπnjem dijelu sitea najave su natjecanja ili izvje πêa o proteklim manifestacijama. Engleska verzija stra - nice se automatski uploada, no, æelite li skratiti otvaranje stranice samo upiπite URL eng/welcome.html. Fotografije su, iz nama nepoznatih razloga, nestale, no, vje rovati je da Êe ih webmasteri ponovno postaviti na stranicu (pod linkom CISM otvara se podmeni na Ëijem je dnu link Downloads). Mnogima Êe biti zanimljivo proëitati i πtogod o Svjetskim vojnim igrama odræanim u Zagrebu(pod linkom World Ga - mes), a prigodu da se podsjetite na veliki spektakl iz godine pruæit Êe vam i priliëan broj fotografija s tog natjecanja. Ivan BELINEC KVIZ 1. Prema Vergilijevom epu, osnivaë Rima Romul bio je potomak Trojanca: A Parisa B Eneje C Hektora 2. BraÊa Grakho, rimski reformatori, zvali su se: A Tiberije i Gaj B Poluks i Julije C Tigelin i Rem 3. Okrutnog Kaligulu je na rimskom prijestolju naslijedio: A Galba B Neron C Julije Cezar 4. Rimski car koji je ostao zabiljeæen kao intelektualac, ali i mucavac: A Marko Aurelije B Klaudije C Dioklecijan 5.U blizini Velike Gorice nalaze se ostaci starog rimskog naselja: A Andautonia B Antonia C Aurelia pripremio D. VLAHOVIΔ Rjeπenje: 1b;2a;3b;4b;5a 27

28 U sljedeêem broju najavljujemo... Vojni proraëun SAD-a za Taser - oruæje XXI. stoljeêa? Patrolni brodovi klase Commandante Nuklearne krstarice klase Virginia