PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU
|
|
- Θεμιστοκλῆς Οικονόμου
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU I OP[TE ODREDBE PLANA 1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU PLANA DETAQNE REGULACIJE Pravni osnov za izradu Plana detaqne regulacije sadr`an je u: - Zakonu o planirawu i izgradwi (Sl. glasnik RS br.47/2003) - Odluci o pripremawu Detaqnog urbanisti~kog plana stambenog kompleksa "Bivoqe 5" u Kru{evcu (br /95, Sl.list op{tine Kru{evac br.5/95) - Odluci o odre ivawu delova urbanisti~kih planova koji se mogu primewivati do dono{ewa novih urbanisti~kih planova (Sl.list op{tine Kru{evac 5/03) Kako je u pitawu plan ~ija je izrada bila u toku pre stupawa na snagu Zakona o planirawu i izgradwi, wegovo dono{ewe se zavr{ava u svemu prema odredbama zakona i pravilnika donetih na osnovu Zakona, pa se tim i naziv plana preimenuje u Plan detaqne regulacije stambenog kompleksa "Bivoqe 5" u Kru{evcu OPIS GRANICA PLANA I STATUS ZEMQI[TA U GRANICAMA PLANA Podru~je koje se tretira planom ograni~eno je ulicama [umadijskom, Vece Kor~agina, Save Milo{evi}a i Mi}una Pavlovi}a. Povr{ina predmetnog podru~ja je 19ha 64ari 73m². Sve katastarske parcele pripadaju podru~ju gradskog gra evinskog zemqi{ta ANALIZA POSTOJE]EG STAWA prirodne karakteristike Teren predmetnog podru~ja je u blagom nagibu od ulica Vece Kor~agina i [umadijske prema ulicama Mi}una Pavlovi}a i Save Milo{evi}a. Maksimalna nadmorska visina terena u okviru plana je m, a minimalna m. Prema karti seizmi~ke regionalizacije teren pripada sedmom stepenu seizmi~kog intenziteta potresa. stvoreni uslovi Prostor obuhva}en planom koristi se najve}im delom za individualno stanovawe. Uz stanovawe prisutna je i poslovna delatnost, uglavnom du` ulica Vece Kor~agina i Mi}una Pavlovi}a. Podela na blokove (A, B, C i D) izvr{ena je prema polo`aju saobra}ajnica unutar planom obuhva}enog podru~ja, a radi lak{eg sagledavawa prostora. Naj~e{}i oblik gra evinskih parcela je pravougaonog oblika, kra}om stranom orjentisanom prema regulaciji. vodovod i kanalizacija vodovod Primarna vodovodna mre`a u ulicama koje pripadaju ovom regulacionim planu ograni~enom ulicama Vece Kor~agina, Save Milo{evi}a, Mi}una Pavlovi}a i [umadijske, je izvedena i zatvara protivpo`arni prsten. Kako su postoje}i
2 PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU 2 objekti koji pripadaju povr{ini obuhva}enoj regulacionim planom uglavnom individualni, kapaciteti izgra ene primarne vodovodne mre`e su zadovoqavaju}i, me utim dimenzije vodovodne mre`e ne zadovoqavaju uslove protipo`arne za{tite objekte gde minimalna dimenzija cevi koje zatvaraju protivpo`arni prsten mora biti min Ø100mm. Deo ul. Save Milo{evi}a od raskrsnice ul. Rade Miti}a do raskrsnice ul. Vece Kor~agina postoje}a vodovodna cev Ø80mm je nedovoqnog kapaciteta u pogledu protivpo`arne za{tite objekta prema Pravilniku o tehni~kim normativima za hidrantsku mre`u za ga{ewe po`ara Sl.list SFRJ br.30 od god. Na pomenutu primarnu vodovodnu mre`u je vezan cevovod u Stoilovi}a i Ive Jaki}a POC 1, a ulicama Rade Miti}a i Kraqa Uro{a AAC Ø80mm. Trase postoje}e vodovodne mre`e date su na prilo`enoj situaciji R 1:1000. fekalna kanalizacija Uli~na kanalizacija Ø200 mm zadovoqavaju}eg kapaciteta je izvedena u svim postoje}im ulicama koje pripadaju predmetnom regulacionom planom, sem u delu ulice Cara Uro{a. Trase fekalne kanalizacije date su na prilo`enoj situaciji R 1:1000. atmosferska kanalizacija Pojedina~ni delovi atmosferske kanalizacije su izvedeni. Analizom slivne povr{ine je uo~eno da ona prelazi granice obuhva}ene predmetnim regulacionim planom. Atmosferska kanalizacija je izgra ena u ulicama Mi}una Pavlovi}a, Save Milo{evi} i Vece Kor~agina, ali zbog nedostatka projektne dokumentacije i geodetskih snimaka nemogu}e je identifikovati kako wen polo`aj u profilu ulice tako i wene dimenzije i podu`ni pad. Izgra ena mre`a atmosferske kanalizacije nije dovoqna tako da se pri pojavi jakih ki{a prime}uju zna~ajni povr{inski tokovi du` ulica koje pripadaju predmetnom planu tako i nizvodno, sve do reke Rasine. elektroenergetika U granicama predmetnog Plana detaqne regulacije ne postoje TS 10/0.4kV. Predmetni konzum napaja se elektri~nom energijom iz okolnih TS 10/0.4kV: Bivoqe 1 1x630kVA, Bivoqe 1A 2x400kVA, Bivoqe 2 2x400kVA, Kolonija1 2x630kVA, Igrali{te 1x630kVA. Trase postoje}ih 10kV vodova koji prolaze kroz predmetni Regulacioni plan date su u grafi~kom prilogu. Postoje}a NN mre`a u granicama predmetnog RP izvedena je uglavnom neizolovanim Al-^e u`etom na betonskim stubovima,osim u popre~nim ulicama koje povezuju ulice Save Milo{evi}a i [umadijsku gde je mre`a izvedena samonose}im kablovskim snopom na betonskim stubovima. energofluidi Na postoje}oj lokaciji nema infrastrukturnih objekata energofluida. zelene povr{ine Za ovo podru~je je karakteristi~na mala zastupqenost zelenih OSNOVNA KONCEPCIJA PLANA Planom se predvi a zadr`avawe osnovnih karakteristika blokova uz delimi~nu promenu regulacije objekata i saobra}ajnica. Osnovna karakteristika planiranog stawa je u osnovi pove}awe parametara vezanih za mogu}nosti gradwe i definisawu regulacionog pojasa. Na opredeqewe vezano za tip i na~in izgradwe u okviru podru~ja odre enim planom uticalo je fakti~ko stawe na terenu, kao i formirawe zajedni~kog funkcionalnog urbanog sklopa sa okru`ewem, odnosno kontaktnim podru~jem.
3 PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU 3 Osnovna promena regulacije na nivou predmetne lokacije se de{ava definisawem kona~nog koridora delimi~no formirane ulice Kraqa Uro{a u sredi{wem delu planskog podru~ja. II PRAVILA URE\EWA 1) podela zemqi{ta obuhva}enog planom - podela zemqi{ta na javno i ostalo gra evinsko zemqi{te data je u grafi~kom delu pri ~emu je u javno zemqi{te svrstano postoje}e i ono koje je potrebno pribaviti u dr`avnu svojinu 2) celine i zone odre ene planom - podru~je zahva}eno planom podeqeno je na ~etiri bloka (A, B, C i D) prema regulaciji postoje}ih saobra}ajnica 3) urbanistiki uslovi za javne povr{ine i javne objekte - neizgra ene javne povr{ine ure iva}e se prema nameni datoj u grafi~kom delu plana (trotoar, saobra}ajnica...) a prema odgovaraju}oj dokumentaciji u skladu sa propisima i standardima za tu vrstu radova saobra}aj 4) regulacija mre`e saobra}ajnih sa nivelacijom terena, regulacija vodovodne i kanalizacione mre`e, elektroenergetskih, TT i vrelovodnih postrojewa i mre`a, regulacija zelenih elementi re{ewa iz Generalnog plana Prostor obuhva}en planom detaqne regulacije ograni~en je delom ul. Vece Kor~agina, ul. [umadijskom, delom ul. Mi}una Pavlovi}a i delom ul. Save Milo{evi}a. Generalnim planom predvi eno je da ulice Vece Kor~agina i Mi}una Pavlovi}a budu deo mre`e primarnih gradskih saobra}ajnica, dok ostale saobra}ajnice na obodu obuhvata plana (ulice [umadijska i Save Milo{evi}a) predstavqaju deo mre`e sekundarnih gradskih saobra}ajnica. Sve saobra}ajnice unutar blokova su deo mre`e tercijalnih gradskih saobra}ajnica. funkcionalni rang saobra}ajnica i wihovi elementi regulacije U funkcionalnom smislu saobra}ajnice Vece Kor~agina, [umadijska, Mi}una Pavlovi}a i Save Milo{evi}a predstavqaju obodne saobra}ajnice za posmatrani blok, dok sve ostale ulice slu`e kao pristupne saobra}ajnice i za odvijawe unutarblokovskog saobra}aja. Elementi regulacije pomenutih saobra}ajnica dati su na grafi~kom prilogu br 4. saobra}ajni tranzit i saobra}ajni prilazi Tranzitni saobra}aj za predmetni blok se odvija primarnim i sekundarnim obodnim saobra}ajnicama, a one zajedno sa saobra}ajnicama unutar bloka slu`e za neposredni pristup parcelama od strane korisnika. tehni~ke karakteristike saobra}ajnica Razradom pomenutog bloka obodne saobra}ajnice u regulacionom smislu nisu posebno definisane, ve} su zadr`ane sa postoje}im tehni~kim karakteristikama, i to: ulica Vece Kor~agina za dvosmeran saobra}aj, sa dve kolovozne trake, {irine kolovoza od 2h6.0m, sa razdelnim ostrvom {irine od 1.0m i sa obostranim trotoarom promenqive {irine;
4 PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU 4 ulica [umadijska za dvosmeran saobra}aj, {irine kolovoza od 7.0m i obostranim trotoarom promenqive {irine; ulica Mi}una Pavlovi}a za dvosmeran saobra}aj, {irine kolovoza od 10.0m i trotoarom promenqive {irine; ulica Save Milo{evi}a za dvosmeran saobra}aj, {irine kolovoza 6.0m i trotoarom promenqive {irine; Svi trotoari su denivelisani u odnosu na kolovoz. Tehni~ke karakteristike ostalih saobra}ajnica predvi ene ovim planom su slede}e: ulica Kraqa Uro{a za dvosmeran saobra}aj, {irine kolovoza 5.5m i obostranim trotoarom {irine od po 1.5m, osim dela na severu koji tako e ima {irinu kolovoza od 5.5m ali je bez trotoara; ulica Rade Miti}a za jednosmeran saobra}aj, {irine kolovoza 3.5m i jednostranim trotoarom {irine 1.5m; ulica Ive Jaki}a za jednosmeran saobra}aj, {irine kolovoza 3.5m i jednostranim trotoarom {irine 1.5m; Stoilovi}a za jednosmeran saobra}aj, {irine kolovoza 3.5m i jednostranim trotoarom {irine 1.5m; Radijusi ukr{tawa sa obodnim saobra}ajnicama su 6,0m. Tehni~ke karakteristike pomenutih saobra}ajnica date su na grafi~kom prilogu br 4. posebne obaveze koridora i ulica prema javnom saobra}aju, biciklisti~kom saobra}aju, kretawu pe{aka Unutar bloka nije predvi eno kretawe vozila javnog prevoza, ve} je on mogu} samo obodnim saobra}ajnicama. Biciklisti~ki saobra}aj je mogu} uz integralno kretawe sa motornim saobra}ajem. Za kretawe pe{aka predvi ene su posebne povr{ine (trotoari, pe{a~ke staze i sl.). posebne obaveze prema kretawu hendikepiranih Na radijusima ukr{tawa obodnih saobra}ajnica kao i unutarblokovskih saobra}ajnica sa obodnim saobra}ajnicama predvi aju se prelazne rampe za povezivawe trotoara i kolovoza. parkirawe Prostor obuhva}en Planom detaqne regulacije zahtevao je i odre eni koncept parkirawa, a on se mo`e ukratko opisati na slede}i na~in: u primarnim obodnim saobra}ajnicama zabraweno je parkirawe, u sekundarnim obodnim saobra}ajnicama koje imaju dovoqnu {irinu kolovoza mogu}e je i podu`no parkirawe na kolovozu (ul. [umadijska i ul. Save Milo{evi}a), prostor za parkirawe vlasnika individualnih parcela se mora obezbediti na parcelama korisnika. nivelacija terena U nivelacionom smislu saobra}ajnice Vece Kor~agina, [umadijska, Mi}una Pavlovi}a i Save Milo{evi}a kao obodne saobra}ajnice za posmatrani blok se u potpunosti zadr`avaju. Wihova eventualna rekonstrukcija mogu}a je uz zadr`avawe postoje}ih kota obzirom da je na iste kote veliki broj ulaza, objekata i dvori{ta prilago en. Saobra}ajnice koje u postoje}em stawu nisu izvedene sa savremenim kolovoznim zastorom, definisane su nivelacionim planom sa apsolutnim kotama na prelomnim ta~kama i raskrsnicama. Koncept nivelacionog re{ewa maksimalno je po{tovao prirodnu konfiguraciju terena uz uklapawa u ve} izvedene obodne saobra}ajnice.
5 PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU 5 Podu`ni padovi su u granicama optimalnih za kolovozne konstrukcije sa savremenim asfaltnim kolovoznim zastorom. Nivelacioni plan prikazan je na grafi~kom prilogu broj 4. vodovod i kanalizacija vodovod Cevovod Ø80mm u ul. Save Milo{evi} rekonstuisati na minimalni pre~nik 100mm. Postoje}e uli~ne cevovode ~iji su pre}nici mawi od Ø100mm rekonstruisati i osposobiti da zadovoqe protivpo`arne potrebe od 10l/sec. Na svim rekostruisanim i novoplaniranim delovima mre`e postaviti protivpo`arne hidrante 80mm na maksimalnom me urastojawu od 150m kao i na raskrsnicama. Trase novoplanirane vodovodne mre`e sa rasporedom hidranata date su na prilo`enoj situaciji R 1:1000. fekalna kanalizacija Zadr`ava se postoje}a izgra ena mre`a uli~ne kanalizacije. Novoplaniranu kanalizaciju prikqu~iti na postoje}u uli~nu kanalizacionu mre`u. Minimalna dimenzija razvoda je Ø200mm. Na prelomima trase, kao i na maksimalnom rastojawu od 30m postaviti revizione {ahte sa otvorenom betonskom kinetom. Trasa novoplanirane fekalne kanalizacione mre`e prikazana je na prilo`enoj situaciji R 1:1000. atmosferska kanalizacija Postoje}a izgra ena mre`a atmosferske kanalizacije se zadr`ava. Ali zbog nedovoqnog kapaciteta postoje}ih atmosferskih kanala je potrebno izgraditi nov kolektor. Trasa novoplaniranog Bivoqskog kolektora atmosferske kanalizacije polazi od [umadijske ulice, zatim prolazi ulicom Radeta Mati}a, preseca ulicu Save Milo{evi} i skre}e u ulicu Miomira Petrovi}a do uliva u reku Rasinu. U ulici Save Milo{evi}a kolektor se ukr{ta sa postoje}om atmosferskom kanalizacijom. Novoplanirani kolektor treba da je dubqi od postoje}e atmosferske kanalizacije da bi bilo mogu}e prepovezivawe i preusmeravawe postoje}e atmosferske kanalizacije iz ul. V. Kor~aagina i S. Milo{evi}a u novi kolektor. Popre~ne veze iz ul. Kraqa Uro{a se prikqu~uju na planirani kolektor. Ovim re{ewem }e se eliminisati svi problemi koji su sada pristni, a manifestuju se kroz formirawe povr{inskih tokova na saobra}ajnicama, plavqewe podrumskih prostorija objekta, prodor atmosferskih voda u mre`u fekalnih kanala {to dovodi do wihovog preoptere}ewa i izlivawa i dr. pri pojavi jakih ki{a, a sve je pra}eno nano{ewem velikih materijalnih {teta kako na idividualnim objektima, tako i na ukupnom infrastrukturnom sistemu. Trase novoplanirane atmosferske kanalizacije date su u prilo`enoj situaciji R 1:1000. protivpo`arne mere za{tite Planom su obezbe ene slede}e mere za{tite: prostornim rasporedom planiranih objekata formirane su neophodne udaqenosti koje slu`e kao protivpo`arne pregrade, saobra}ajna mre`a omogu}ava pristup vatrogasnim vozilima,
6 PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU 6 uli~na mre`a protivpo`arnih hidranata, u sklopu plana vodovoda i kanalizacije, obezbe uje dovoqne koli~ine vode za ga{ewe po`ara. Relativno mala spratnost objekata, koja omogu}ava brzu i efikasnu evakuaciju stanovni{tva i materijalnih dobara iz objekata pozitivna je karakteristika u protivpo`arnoj za{titi. Novi objekti }e biti izgra eni od tvrdih, inertnih i vatrootpornih materijala i moraju biti snabdeveni odgovaraju}im sredstvima za ga{ewe po`ara. Elektri~na mre`a i instalacije moraju biti u skladu sa propisima iz ove oblasti. Slobodne povr{ine u okviru plana predstavqaju protivpo`arnu pregradu preko koje se obezbe uje trajna prohodnost. Da bi se odpo{tovale mere za{tite od po`ara objekti se moraju realizovati saglasno Zakonu o za{titi od po`ara ("Sl.glasnik SRS" br.37/88), i ostalim va`e}im propisima iz ove oblasti. Uz investiciono - thni~ku potrebno je uraditi poseban elaborat za{tite od po`ara. Plan je ura en na osnovu predhodnih uslova za za{titu od po`ara izdatih od strane Ministarstva unutra{wih poslova Republike Srbije, Sekretarijat unutra{wih poslova u Kru{evcu, Odsek protivpo`arne policije. elektroenergetika programske potrebe Potrebnu jednovremenu snagu za sve novoplanirane objekte u okviru RP ra~una}emo na osnovu Tehni~kih preporuka br.14 izdatih od Poslovne zajednice Elektrodistribucije Kru{evac: Za doma}instva jednovremena snaga je izra~unata po obrascu: 0.35 Pj = n n n ( ) Potrebnu jednovremenu snagu za sve novoplanirane poslovne objekte ra~una}emo po m 2 bruto razvijene gra evinske povr{ine objekata. Pj= k S p gde je: k - faktor jednovremenosti S - bruto razvijena objekata p - snaga po m 2 bruto razvijene povr{ine Potrebne jednovremene snage po zonama i blokovima je data u slede}oj tabeli. Blok Poslovni i pomo}ni Pj(kW) Stambeni Pj(kW) Javni objekti od op{teg interesa Pj(kW) Ukupno A 108,36 185,8-294,16 B 451,63 779, ,83 C 465,85 801, ,25 D 584, , ,64 UKUPNO 1.609, , ,88 Potrebna aktivna snaga za objekte planirane regulacionim planom je: Pj=4.382,88kW Broj trafostanica odredi}emo pomo}u obrasca:
7 PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU ,88 Np = = 6,96 Nu= 7,gde je Np - potreban broj TS, a Nu - usvojen broj TS. 630 Na osnovu izdatih prethodnih uslova od strane nadle`ne elektrodistributivne organizacije te potrebe da se deo postoje}eg optere}ewa u okviru granice predmetnog plana prebaci sa postoje}ih na planirne TS-e,to pove}avamo broj planiranih TS-a na 10. Usvajamo (10) deset TS 10/0.4kV snage 1x630kVA. opis re{ewa sa UTU Postoje}e TS 10/0.4kV van granica RP a koje pokrivaju postoje}i konzum ostaju na sada{njem nivou i ne mewaju se,do izgradwe novoplaniranih koje bi trebale da preuzmu deo optere}ewa. Postoje}e TS 10/0.4kV kao i pripadaju}i napojni visokonaponski kablovi dati su u grafi~kom prilogu. Postoje}a NN mre`a na grafi~kom prilogu data je u onoj meri u kojoj se predmetna mre`a nalazi ucrtana na overenoj katastarskoj podlozi sa podzemnim instalacijama nadle`ne Slu`be za katastar i nepokretnosti.zbog toga planirana nadzemna NN mre`a se vodi u delu trotoara po Zakonu u pojasu predvi enom za to,ali s obzirom na nepotpunu situaciju ostavqa se mogu}nost vo ewa novoplanirane NN mre`e i suprotnim trotoarom,{to }e biti razra eno kroz glavne projekte. Novoplanirana TS 10/0.4kV Bivoqe 5J 1x630kVA na lokaciji u bloku A pokriva}e budu}e potro{a~e u istom bloku. Novoplanirana TS 10/0.4kV Bivoqe 5I 1x630kVA na lokaciji u bloku A pokriva}e budu}e potro{a~e u istom bloku. Novoplanirana TS 10/0.4kV Bivoqe 5H 1x630kVA na lokaciji u bloku A pokriva}e delom budu}e potro{a~e u A bloku,a delom u B bloku. Novoplanirana TS 10/0.4kV Bivoqe 5G 1x630kVA na lokaciji u bloku B pokriva}e budu}e potro{a~e u istom bloku. Novoplanirana TS 10/0.4kV Bivoqe 5F 1x630kVA na lokaciji u bloku C pokriva}e budu}e potro{a~e u istom bloku. Novoplanirana TS 10/0.4kV Bivoqe 5E 1x630kVA na lokaciji u bloku C pokriva}e delom budu}e potro{a~e u B bloku,a delom u C bloku. Novoplanirana TS 10/0.4kV Bivoqe 5D 1x630kVA na lokaciji u bloku D pokriva}e budu}e potro{a~e u istom bloku. Novoplanirana TS 10/0.4kV Bivoqe 5C 1x630kVA na lokaciji u bloku D pokriva}e delom budu}e potro{a~e u C bloku,a delom u D bloku. Novoplanirana TS 10/0.4kV Bivoqe 5B 1x630kVA na lokaciji u bloku D pokriva}e delom budu}e potro{a~e u C bloku,a delom u D bloku. Novoplanirana TS 10/0.4kV Bivoqe 5A 1x630kVA na lokaciji u bloku D pokriva}e budu}e potro{a~e u istom bloku. Na mestima gde novoplanirana mre`a ide istom trasom kao i postoje}a, ostavqa se ta mogu}nost zbog samog tipa postoje}ih stubova-betonski. Trase novoplaniranih 10kV visokonaponskih kablova date su u grafi~kom prilogu ovog elaborata. Ta~ne lokacije budu}ih trafostanica date su u grafi~kom prilogu ovog elaborata. Trase novoplanirane podzemne i nadzemne NN mre`e su date u grafi~kom prilogu ovog elaborata i postoji mogu}nost da zbog ostale planirane infrastrukture same trase pretrpe odre ene izmene,ali samo u skladu sa propisima i preporukama.nn mre`a isplanirana je tako da povezuje dve susedne TS-e,a granice razdvajawa odre iva}e se glavnim projektima u skladu sa tra`enim optere}ewem.
8 PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU 8 Ta~na mesta stubova vazdu{ne NN mre`e odredi}e se izradom glavnih projekata za tu vrstu objekata.mre`a javnog osvetqewa ide vazdu{no uz NN mre`u,delom uz postoje}u,a delom uz novoplaniranu. Projekat i radove izvoditi u skladu sa ovim uslovima,prethodnim uslovima nadle`ne elektrodistributivne organizacije u Kru{evcu,va`e}im tehni~kim propisima i preporukama,uz obavezno prisustvo nadzornog organa. energofluidi Planirana termoenergetska infrastruktura ovog podru~ja se bazira na opredeqewu da se prirodni gas koristi kao osnovni energent u {irokoj potro{wi. S obzirom da je na ovom podru~ju zastupqeno individualno stanovawe, kori{}ewe prirodnog gasa je iz tehno-ekonomskih i ekolo{kih razloga najpogodniji na~in za supstituciju ~vrstog goriva u velikom broju individualnih kotlarnica. potro{wa gasa i izbor MRS -Potreban energetski kapacitet: Q=A* q = * 50= =8,96 MW A= m 2 -bruto razvijena (postoje}a + planirana) q- jedina~na potro{wa -potro{wa prirodnog gasa B=(Q x 3600)/(Hd x η)=1065 m 3 /h -Prora~un pre~nika cevi Pre~nik cevi ra~una se kao: 354V NρN d= ρw mm. gde su: ρ,kg/m 3 - gustina gasa na radnim uslovirna, w preporu~ena brzina gasa u gasovodu. Gustina gasa na stvarnim uslovima ra~una se: 1, p 273 ρ = ρn, kg/m 3 1, t Oznaka i iznos jedinica Ulazni podaci V N, m 3 /h 1100 p, bar (max.) 3,6 t, 0 C 10 Rezultati ρ,kg/m 3 3,54 d u, mm (min.) 66,44 Ugradbena cev ød s x s, mm 90 x 8,2 materijal PE standard JUS G.C6.661
9 PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU 9 w, m/s 12,97 Pre~nik cevi gasovodnog prstena polietilenskog distributivnog gasovoda je 90x8,2mm (PE 90). Pre~nici priklju~aka na pojedinim deonicama unutar prstena definisanog ulicama [umadijskom, Vece Kor~agina, Save Milo{evi}a i Mi}una Pavlovi}a bi}e definisani glavnim projektom. Prikqu~ak na gradsku gasovodnu mre`u i polo`aj merno-regulacione stanice bi}e re{en drugim planskim aktom. Cevi gasovoda se ukopavaju na minimalnoj dubini od 0.8 m. zelene povr{ine U okviru plana nisu planirane nove zelene povr{ine. Stanovawe je individualno tako da je mogu}e formirawe zelenila samo u vidu ure ewa dvori{ta. Linearno zelenilo planirati u novoformiranoj ulici. 5) posebni uslovi za izdavawe odobrewa za izgradwu - svaka izgradwa, rekonstrukcija, dogradwa i nadgradwa objekata u okviru podru~ja zahva}enog planom mora biti u skladu sa propisanim pravilima gra ewa, a u slu~ajevima kada ona ne defini{u neophodne parametre primewiva}e se Pravilnik o op{tim pravilima urbanisti~ke regulacije i parcelacije - kada se u stambeno-poslovnom bloku vr{i izgradwa objekta na me i, a na tom delu ne postoji ve} izgra eni objekat neophodno je pribaviti pismenu saglasnost od korisnika susedne, odnosno parcele na ~ijoj se me i objekat gradi - saglasnost (navedena u prethodnom stavu) nije neophodna ukoliko se gradi objekat ve}e spratnosti od postoje}e na delu me e koji zahvata postoje}i legalni objekat uz uslov da nova gradwa ne ugro`ava funkcionisawe i stabilnost susednih objekata 6) objekti od kulturno-istorijskog ili urbanisti~kog zna~aja - svi objekti za koje op{tinska uprava raspola`e aktom o utvr ivawu nepokretnosti za kulturno dobro u okviru podru~ja obuhva}enog planom moraju pre izdavawa odobrewa za izgradwu imati saglasnost od Republi~kog zavoda za za{titu spomenika kulture na radove koji se `ele izvesti - saglasnost od Republi~kog zavoda za za{titu spomenika kulture neophodno je pribaviti i za svaku vrstu izgradwe u neposrednom okru`ewu objekata koji raspola`u aktom o utvr ivawu nepokretnosti za kulturno dobro 7) lokacije propisane za daqu plansku razradu (posebni zahtevi) - za svaku parcelaciju, odnosno preparcelaciju neophodna je izrada urbanisti~kog projekta 8) op{ti uslovi za{tite `ivotne sredine - zabrawuje se izgradwa ~ija bi namena negativno uticala na osnovnu namenu - stanovawe (stvarawe buke, zaga ewe vazduha, vode, zemqi{ta i sl.) - za potrebe sklawawa qudi, materijalnih i kulturnih dobara potrebno je pridr`avati se Zakona o odbrani (Sl. list SRJ br.43/94), Zakona o odbrani RS (Sl. glasnik RS br.45/91) i Odluke o utvr ivawu stepena ugro`enosti naseqenih mesta u op{tini Kru{evac sa rejonima ugro`enosti i odre enom vrstom i obimom za{tite u tim rejonima, koju je doneo Op{tinski {tab civilne za{tite - Kru{evac na sednici odr`anoj dana g. 9) ograni~ewa za izvo ewe odre ene vrste radova - nije dozvoqeno postavqawe nikakvih gra evinskih objekata van regulacione linije (kiosci, tezge. izlozi i sl.) osim elemenata urbanog mobilijara, reklamnih panoa, javnih ~esmi i sl. ~iji bi raspored bio odre en posebnim planskim aktom
10 PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU 10 Program ure ivawa javnog gra evinskog zemqi{ta donosi Skup{tina op{tine, a osnovni izvor finansirawa predstavqala bi naplata naknade za ure ivawe gradskog gra evinskog zemqi{ta. Iznosimo ekonomsku analizu osnovnih parametara vezanih za opravdanost ure ivawa javnog gra evinskog zemqi{ta a) aproksimativna investiciona vrednost ure ewa javnog gra evinskog zemqi{ta saobra}ajnice, trotoari ukupno ,00din vodovod i kanalizacija - vodovodna mre`a ,00 din - fekalna kanalizacija , 00din - atmosferska kanalizacija ,00din ukupno hidrotehni~ke instalacije ,00din elektroenergetika ukupno ,00din TT instalacije ukupno ,00din gasovod ukupno ,00din zbirna vrednost investicionih radova din b) aproksimativna procena sredstava ostvarenih od naplate naknade za ure ivawe gradskog gra evinskog zemqi{ta...(75.463,52m² h 1.000,00din/m²) h 0,80 = ,00din...(8.384,83m² h 2.000din/m²) h 0,80 = ,00din...(22.359,56m² h 1.280,00din/m²) h 0,80 = ,44din...(5.589,89m² h 2.560,00din/m²) h 0,80 = ,72din ukupan iznos ostvarenih sredstava ,16din a : b h 100 = 92,27% - na osnovu ovih parametara mo`e se zakqu~iti da se pri realizaciji plana preko 90% opravdava projektovana investicija napomena : prilikom aproksimativne procene sredstava ostvarenih od naplate naknade za ure ivawe gradskog gra evinskog zemqi{ta nisu uzeta u obzir sredstva od legalizacije bespravno izgra enih objekata
11 PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU 11 III PRAVILA GRA\EWA 1) - dozvoqena je izgradwa stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih objekata - stambeni objekti mogu biti nameweni porodi~nom (do 2 stambene jedinice) i vi{eporodi~nom (sa 3 i vi{e stambenih jedinica) stanovawu - poslovni prostor mo`e biti kori{}en za obavqawe svih trgovinskouslu`nih, zanatskih i drugih delatnosti koje ne ugro`avaju `ivotnu sredinu, ne stvaraju buku i druge negativne uticaje koji mogu ugroziti stanovawe - za objekte u okviru kojih se planira organizovawe soba za izdavawe svaka soba se tretira kao zasebna stambena jedinica 2) - dozvoqena je parcelacija i preparcelacija svih parcela (zahteva se izrada urbanisti~kog projekta) - parcelacijom, odnosno preparcelacijom ne mogu se formirati gra evinske parcele povr{ine mawe od 2,5 ara - gra evinska parcela mo`e biti mawa od 2,5 ari ukoliko je to po katastarskim podlogama zate~eno stawe - svaka gra evinska parcela mora imati pristup na saobra}ajnicu - slu`beni prilaz mo`e biti {irine najmawe 2,5m, odnosno 2,0m ukoliko je to zate~eno stawe - {irina bilo koje novoformirane granice gra evinske parcele ne mo`e biti mawa od 8,0m - jedan objekat ne mo`e se nalaziti na dve ili vi{e parcela - grafi~kim delom plana novoformirana regulaciona linija ukoliko se ne poklapa sa postoje}om predstavqa novu granicu parcele, odnosno podelu izme u javnog i ostalog gra evinskog zemqi{ta 3) - gra evinska linija planiranih objekata se nalazi na 1,50m od definisane regulacione linije 4) - maksimalni indeks zauzetosti gra evinske parcele je 60 - maksimalni indeks izgra enosti gra evinske parcele je 2,5 - za gra evinske parcele kojima je postoje}i indeks zauzetosti ve}i od 60 primewiva}e se maksimalni indeks izgra enosti gra evinske parcele 2,0 5) - najve}a dozvoqena spratnost objekata je Po+P+2+Pk i mogu}a je u zoni od 15,0m po dubini parcele u odnosu na gra evinsku liniju definisanu u grafi~kom delu elaborata - maksimalna visina objekata spratnosti Po+P+2+Pk je 11,5m od nulte kote do gorwe ivice krovnog venca - najve}a dozvoqena spratnost u ostalom delu planom obuhva}enog podru~ja je Po+P+1+Pk - maksimalna visina objekata spratnosti Po+P+1+Pk je 8,5m od nulte kote do gorwe ivice krovnog venca - objekti spratnosti Po+P+2+Pk moraju u osnovi imati du`inu bilo koje strane minimalno 8,0m - objekti spratnosti Po+P+1+Pk moraju u osnovi imati du`inu bilo koje strane minimalno 5,0m - objekti ~ija je jedna od stranica u osnovi mawa od 5,0m mogu biti spratnosti najvi{e Po+P+Pk 6) - objekti me usobno moraju biti udaqeni toliko da se zadovoqi minimalna {irina prolaza, odnosno omogu}i kvalitetno osvetqavawe stambenih prostorija 7) - na istoj gra evinskoj parceli pored izgradwe stambenog, odnosno stambeno-poslovnog objekta mo`e se graditi i pomo}ni objekat maksimalne bruto povr{ine 30m²
12 PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU 12 - pomo}ni objekat mora biti prizemni sa kotom poda maks. 0,20m u odnosu na nultu kotu i maksimalnom ~istom visinom prostorija 2,8m - pod pomo}nim objektima se podrazumevaju: gara`e, letwe kuhiwe, uslu`ne radionice, ostave, kotlarnice i sl. 8) - svaka novoformirana gra evinska parcela mora imati obezbe en kolski prilaz - gra evinska parcela mora imati ~istu {irinu prolaza pored jedne strane objekta od 2,5m bez fizi~kih prepreka (stepenika, `ardiwera, bunara...), osim u slu~ajevima kada to ne dozvoqava zate~eno stawe na terenu - za porodi~ne i vi{eporodi~ne stambene objekte neophodno je u okviru parcele obezbediti jedno parking mesto po stambenoj jedinici, a od potrebnog broja parking mesta najmawe polovina se mora nalaziti u nivou terena (ostatak parkinga se mo`e organizovati u okviru podrumske eta`e) - pri formirawu poslovnog prostora potrebno je na parceli ili u okviru objekta obezbediti po jedno parking mesto na 70m² korisnog poslovnog prostora - prilikom pretvarawa poslovnog prostora u stambeni ili formirawa ve}eg broja stambenih jedinica u okviru postoje}eg gabarita neophodno je obezbediti za svaku novu stambenu jedinicu po jedno novo parking mesto - prilaz parking mestu kao i samo parking mesto mora biti dimenzionisano i postavqeno u skladu sa propisima 9) - bilo koja intervencija na postoje}em objektu ili izgradwa novog ne sme ugroziti funkcionisawe, stabilnost, ili fasadu susednog objekta - objekti koji se nalaze na me i ili u wenoj neposredoj blizini moraju re{iti odvodwavawe sa krova i odvo ewe atmosferske vode sa terena tako da ni~im ne ugro`avaju susednu parcelu 10) - prikqu~ewe objekata na komunalnu i ostalu infrastrukturu }e se realizovati prema uslovima nadle`nih komunalnih preduze}a koji su sastavni deo ovog elaborata 11) - dozvoqeno je kori{}ewe svih vrsta materijala za izgradwu objekata koji podle`u va`e}im standardima, tehni~ki i biolo{ki ispravnih - oblikovawe fasada u okviru bloka je prepu{teno kreativnosti projektanta, osim u slu~ajevima definisanim planom za koje je potrebna saglasnost Republi~kog zavoda za za{titu spomenika kulture - nije dozvoqena izgradwa mansardnih krovova - maksimalni nagib krovnih ravni je 35 - u tavanskom prostoru nije dozvoqeno ostavqawe krovnih prozora (mogu}e je ostavqawe prozorskih otvora za provetravawe u okviru krovnih baxa maksimalne dimenzije 0,5h0,5m) 12) - svaka dogradwa, nadgradwa ili rekonstrukcija postoje}eg objekta mora biti izvedena u skladu sa tehni~kim propisima i tako da ni~im ne ugrozi stabilnost postoje}e konstrukcije, odnosno stabilnost objekata u neposrednom kontaktu - prilikom bilo kakve intervencije na postoje}em objektu va`e isti uslovi kao i za novoplanirane objekte 13) - zabrawuje se izgradwa ~ija bi namena negativno uticala na osnovnu namenu - stanovawe (stvarawe buke, zaga ewe vazduha, vode, zemqi{ta i sl.) 14) - svaka promena zahteva u odnosu planiranu vrstu i namenu objekata u bloku podrazumeva izradu nove planske dokumentacije - visina nazidka podkrovne eta`e mo`e biti najvi{e 1,5m od kote gotovog poda i ta visina se mora nalaziti na najmawe 50% du`ine predwe i jo{ jedne strane objekta (odnosi se na postavqawe baxa ~ija zbirna vrednost - du`ina ne sme pre}i polovinu du`ine predwe, odnosno zadwe fasade) - mogu}e je postavqawe konzolnih ispusta - erkera u nivou gorwih eta`a (prvi i drugi sprat, potkrovqe) preko gra evinske linije na maksimalno 50% predwe ravni fasade
13 PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU 13 - maksimalni ispust u odnosu na gra evinsku liniju mo`e biti 1,50m, odnosno u ravni regulacione linije - minimalna visina dowe ivice erkera mora biti minimalno udaqena 2,50m od nulte kote - kota poda prizemqa ne mo`e biti ni`a od nulte kote, a najvi{e +1,50m od nulte kote - za objekte koji u prizemqu sadr`e poslovni prostor, kota poda prizemqa mo`e biti vi{a od kote trotoara za najvi{e 0,20m (svaka ve}a denivelacija savladava se unutar objekta) - ~ista visina poslovnog prostora u okviru objekta ne mo`e biti mawa od 3,00m) - svaka izgradwa galerija ili me uspratnih eta`a u objektu smatra se zasebnom spratnom eta`om (ra~una se kao izgradwa sprata) - objekti koji se nalaze na me i sa susednom parcelom ne mogu na toj strani imati bilo kakve otvore - sve fasadne ravni koje se nalaze na mawe od 2,0m od granice susedne parcele mogu imati samo otvore minimalnog parapeta 1,60m - otvori na stambenim prostorijama (dnevni boravak, spava}e sobe) ne smeju na udaqenosti mawoj od 4,0m imati bilo kakvu fizi~ku prepreku koja onemogu}ava dotok dnevne svetlosti - van regulacione linije nije dozvoqeno postavqawe `ardiwera, stolova, stolica, odnosno bilo kakvih objekata osim onih koji koriste regulisawu saobra}aja - prilaz stambenom delu objekta ne sme biti ometen obavqawem poslovnih delatanosti IV TABELARNI PRIKAZ OSNOVNIH URBANISTI^KIH PARAMETARA BLOK (ari) A 492,38 B 369,50 C 404,44 D 506,50 van blokova UKUPNO 191,91 (ari) 1964,73 spratnost objekata (min - maks) P - Po+P+1+Pk P - Po+P+1+Pk P - Po+P+1+Pk P - Po+P+1+Pk spratnost objekata (maks) P - Po+P+1+Pk broj broj doma}instava stanovnika postoje}e stawe bruto (objekti) bruto razvijena ideks indeks (objekti) zauzetosti izgra enosti pod stambenoposlovnim objektima , , , , bruto (objekti) bruto razvijena (objekti) ideks zauzetosti % indeks izgra enosti k= pod stambenoposlovnim objektima , gustina (bruto) st/ha
14 PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU 14 BLOK (ari) postoje}e stawe + planirano ideks zauzetosti % (prose~ni) ideks izgra enosti k (prose~ni) maks bruto (objekti) bruto razvijena (objekti) pod stambenoposlovnim objektima A 492, , B 369, , C 404, , , , ,8 D 506, , van blokova UKUPNO 191,91 ideks zauzetosti indeks maks bruto maks bruto pod (ari) % izgra enosti razvijena stambenoposlovnim k= (objekti) (objekti) objektima 1964, , , , ,8 broj doma}instava broj stanovnika gustina (bruto) st/ha odnos bruto razvijene povr{ine pod objektima (planirano / postoje}e) odnos broja stanovnika (planirano / postoje}e) ,66 2,13 BLOK (ari) planirano spratnost objekata (maks) pod stambeno-poslovnim objektima A 492,38 Po+P+2+Pk 7525 B 369,50 Po+P+2+Pk C 404,44 Po+P+2+Pk 32351,8 D 506,50 Po+P+2+Pk ,91 UKUPNO (ari) spratnost objekata (max) pod stambeno-poslovnim objektima 1964,73 Po+P+2+Pk ,8 broj doma}instava broj stanovnika OBRA\IVA^: Direkcija za urbanizam i izgradwu Kru{evac PREDLAGA^: Odeqewe za urbanizam, stambeno-komunalne poslove i gra evinarstvo Op{tine Kru{evac
PLAN DETAQNE REGULACIJE ZA DEO PODRU^JA CENTRALNE ZONE, BLOK IZME\U ULICA: 27. MARTA, VLADETINE, KNEZ DANILOVE I RUZVELTOVE
Skup{tina grada Beograda, na sednici odr`anoj... 2003. godine, na osnovu Zakona o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glaasnik RS, br. 47/03) i ~l. 11. i 27. Statuta grada Beograda ( Slu`beni list grada Beograda,
Διαβάστε περισσότεραLIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLVIII Broj jul godine Cena 120 dinara
ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XLVIII Broj 15 21. jul 2004. godine Cena 120 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 21. jula 2004. godine, na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona
Διαβάστε περισσότεραA.1. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU I DONO[EWE PLANA
Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj godine, a na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beni glasnik RS", br. 47/03), i ~lana 10 i 16. Statuta grada Beograda ("Slu`beni list
Διαβάστε περισσότεραS A D A J A. Uvod...1 B. Pravila ure ewa prostora...8 B.1 Namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta B.1.1 Javno gra evinsko zemqi{te
S A D R @ A J A. Uvod...1 A.1 Povod i ciq izrade plana...1 A.2 Obuhvat plana...2 A.2.1 Granice i povr{ina obuhvata plana...2 A.2.2 Postoje}a namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta...3 A.3 Planski osnov...4
Διαβάστε περισσότεραLIST GRADA BEOGRADA
ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina LIII Broj 58 16. decembar 2009. godine Cena 200 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 16. decembra 2009. godine, na osnovu ~lana 54. Zakona
Διαβάστε περισσότεραLIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina L Broj novembar godine Cena 180 dinara
ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina L Broj 25 30. novembar 2006. godine Cena 180 dinara na sednici odr`anoj 29. novembra 2006. godine, na osnovu ~lana 54. Zakona o planirawu i izgradwi (
Διαβάστε περισσότεραPLAN DETAQNE REGULACIJE PET BLOKOVA IZME\U ULICA: UZUN MIRKOVE, KRAQA PETRA, GOSPODAR JEVREMOVE I TADEU[A KO[]U[KA, NA TERITORIJI OP[TINE STARI GRAD
JAVNO URBANISTI^KO PREDUZE]E Palmoti}eva 30, 11000 Beograd, Telefoni: direktor (011) 322 42 90, centrala (011) 322 29 21, Telefaks: (011) 322 09 15 Na{ broj: 350 629/95 PLAN DETAQNE REGULACIJE PET BLOKOVA
Διαβάστε περισσότεραLIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XL Broj maj godine Cena 180 dinara
ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XL Broj 10 22. maj 2006. godine Cena 180 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 19. maja 2006. godine, na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona
Διαβάστε περισσότεραLIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLIX Broj februar godine Cena 120 dinara
ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XLIX Broj 3 17. februar 2005. godine Cena 120 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 16. februara 2005. godine a na osnovu ~lana 54. Zakona
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραLIST GRADA NOVOG SADA
SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA Godina XXVI - Broj 24 NOVI SAD, 14. jul 2006. primerak 140,00 dinara GRAD NOVI SAD Skup{tina 331 Na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beni glasnik
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραLIST GRADA BEOGRADA ODLUKU ODLUKU. Godina L Broj septembar godine Cena 180 dinara
ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina L Broj 18 15. septembar 2006. godine Cena 180 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 14. septembra 2006. godine, na osnovu ~lana 7. stav
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότερα1. Tretman postojeih objekata
Skupština grada Beograda na sednici održanoj... godine na osnovu lana 35. stav 2. Zakona o planiranju i ureenju prostora i naselja (Službeni glasnik RS broj 44/95), a u vezi sa lanom 11 taka 3 i lanom
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA
ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραLIST GRADA BEOGRADA PLAN. Godina XLVII Broj decembar godine Cena 120 dinara
ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XLVII Broj 34 29. decembar 2003. godine Cena 120 dinara Skup{tina grada Beograda, na sednici odr`anoj 26. decembra 2003. godine, na osnovu ~lana 54. Zakona
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραINTELIGENTNO UPRAVLJANJE
INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραPRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003.
PVI DO ISPIT I OSNOV KTOTHNIK 8 jun 003 Napomene Ispit traje 0 minuta Nije ozvoqeno napu{tawe sale 90 minuta o po~etka ispita Dozvoqena je upotreba iskqu~ivo pisaqke i ovog lista papira Kona~ne ogovore
Διαβάστε περισσότερα1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i
PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότερα1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka
1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραSrednjenaponski izolatori
Srednjenaponski izolatori Linijski potporni izolatori tip R-ET Komercijalni naziv LPI 24 N ET 1) LPI 24 L ET/5 1)2) LPI 24 L ET/6 1)2) LPI 38 L ET 1) Oznaka prema IEC 720 R 12,5 ET 125 N R 12,5 ET 125
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραGENERALNI PLAN KRAGUJEVAC 2015.
JP DIREKCIJA ZA URBANIZAM I IZGRADWU KRAGUJEVAC GENERALNI PLAN KRAGUJEVAC 2015. VD DIREKTOR Petar Arsenijevi}. Dipl.in`.gra FEBRUAR 2005. godine KRAGUJEVAC INVESTITORI: NOSILAC ZADATKA: FOND ZA URE\IVAWE
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραTip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656
TehniËki podaci Tip ureappeaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 66 Nazivna topotna snaga (na /),122,,28, 7,436,,47,6 1,16,7 Nazivna topotna snaga (na 60/) 4,21,,621, 7,23,,246,4 14,663,2
Διαβάστε περισσότεραPRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN
GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m
Διαβάστε περισσότεραLANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραFormiranje optimalne konfiguracije teretnog vozila u skladu sa potrebama i mogućnostima naručioca, ponudom proizvođača i nadgraditelja.
Formiranje optimalne konfiguracije teretnog vozila u skladu sa potrebama i mogućnostima naručioca, ponudom proizvođača i nadgraditelja. Mora postojati interakcija sve tri uključene strane: -poznavanje
Διαβάστε περισσότερα1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU REGULACIONOG PLANA
I OPŠTE ODREDBE PLANA 1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU REGULACIONOG PLANA Pravni osnov za izradu plana sadržan je u: -Zakonu o planiranju i izgradnji ( Sl.glasnik RS broj 47/2003) -Odluci o izradi
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραZadaci iz trigonometrije za seminar
Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραLIST GRADA BEOGRADA RE[EWE ODLUKU RE[EWE. Godina LI Broj decembar godine Cena 180 dinara
ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina LI Broj 43 24. decembar 2007. godine Cena 180 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 24. decembra 2007. godine, na osnovu ~lana 31. Statuta
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραCenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.
Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραUvod u neparametarske testove
Str. 148 Uvod u neparametarske testove Predavač: Dr Mirko Savić savicmirko@ef.uns.ac.rs www.ef.uns.ac.rs Hi-kvadrat testovi c Str. 149 Koristi se za upoređivanje dve serije frekvencija. Vrste c testa:
Διαβάστε περισσότεραTEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79
TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραLIST GRADA BEOGRADA AKTI SKUP[TINA GRADSKIH OP[TINA I DRUGIH ORGANA GRADSKIH OP[TINA PROGRAM ODLUKU BARAJEVO
ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina L Broj 29 29. decembar 2006. godine Cena 180 dinara Gradona~elnik grada Beograda, 28. decembra 2006. godine, na osnovu ~lana 36. Zakona o prevozu u drumskom
Διαβάστε περισσότεραOpšte KROVNI POKRIVAČI I
1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće
Διαβάστε περισσότεραPRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Διαβάστε περισσότεραGLASNIK REPUBLIKE SRPSKE
SLU@BENI GLASNIK Jezik srpskog naroda JP Slu`beni glasnik Republike Srpske, Bawa Luka, Pave Radana 32A Telefon/faks: (051) 311-532, 302-708 REPUBLIKE SRPSKE Petak, 14. maj 2004. godine BAWA LUKA Broj 43
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραČELIČNA UŽAD 6 X 7 + T.J. = 42 6 X 7 + J.J. = 49. Ø 1,5-20 mm 6 X 19 + T.J. = X 19 + J.J. = 133. Ø 3-30 mm
ČELIČNA UŽAD STANDARD - OPIS Broj žica dimenzije DIN 3053 19 Ø 1-10 mm DIN 3054 37 Ø 3-10 mm DIN 3055 6 X 7 + T.J. = 42 6 X 7 + J.J. = 49 Ø 1,5-20 mm DIN 3060 6 X 19 + T.J. = 114 6 X 19 + J.J. = 133 Ø
Διαβάστε περισσότερα