A.1. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU I DONO[EWE PLANA

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "A.1. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU I DONO[EWE PLANA"

Transcript

1 Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj godine, a na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beni glasnik RS", br. 47/03), i ~lana 10 i 16. Statuta grada Beograda ("Slu`beni list grada Beograda" br. 14/04) donela je: PLAN DETAQNE REGULACIJE IZME\U SEVERNOG BULEVARA, VEQKA DUGO[EVI]A, SUPILOVE, PANTE SRE]KOVI]A, DRAGICE PRAVICE I GRANICE DUP-a SPORTSKO-REKREATIVNOG KOMPLEKSA GRADSKOG PARKA "ZVEZDARA" - OP[TINA ZVEZDARA A UVOD I A.1. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU I DONO[EWE PLANA A.1.1. PRAVNI OSNOV Pravni osnov za izradu i dono{ewe Plana detaqne regulacije izme u Severnog bulevara, Veqka Dugo{evi}a, Supilove, Pante Sre}kovi}a, Dragice Pravice i granice DUP-a sportsko-rekreativnog kompleksa gradskog parka "Zvezdara" sadr`i se u Zakonu o planirawu i izgradwi ("Sl. glasnik RS" br. 47/03) i Odluka o pripremawu Regulacionog plana izme u Severnog bulevara, Veqka Dugo{evi}a, Supilove, Pante Sre}kovi}a, Dragice Pravice i granice DUP-a sportsko-rekreativnog kompleksa gradskog parka "Zvezdara" ("Sl.l. grada Beograda" br. 12/03). A.1.2. PLANSKI OSNOV Prema Generalnom planu Beograda 2021 ("Sl. list grada Beograda" br. 27/03), podru~je obuhva}eno ovim planom je ozna~eno kao : otvoreni gradski blok van centralne zone sa odnosom stanovawa i delatnosti preko 70%: do 30%, indeksom izgra enosti 1,0-2,0, stepenom zauzetosti 35% i gustinom naseqenosti st/ha; Tabela 1 Urbanisti~ki pokazateqi za parcele i objekte u otvorenim gradskim blokovima Indeks izgra enosti van centralne zone 1.0 do 2.0 Stepen zauzetosti blokova niske izgradwe, do P+4+Pk 35% Procenat ozelewenih povr{ina na parceli 30% do 40% De~i ja igrali{ta (3-11 godina) 1 m 2 /stan (min m 2 ) Visina za nove stambene objekte P+6+(Ps)* Visina za nove poslovne objekte P+12+Ps (max43m) Broj parking mesta za stanovawe 0,7 1,1 PM/ 1 stan Broj parking mesta za poslovawe 1 PM/ 80 m 2 Tabela 2 Rastojawa objekta od susednog objekta u otvorenim gradskim blokovima U udnosu na fasadu sa stambenim prostorijama 1 h vi{eg objekta U odnosu na fasadu sa pomo}nim prostorijama 1/2 h vi{eg objekta Minimalno rastojawe slobodnostoje}eg objekata defini{e se u odnosu na susedni objekat i iznosi minimum 2/3 visine vi{eg objekta. Udaqenost se mo`e smawiti na 1/3 visine vi{eg objekta ako objekti na bo~nim fasadama nemaju prozorske otvore stambenih prostorija, poslovnih prostorija i ateqea. Rastojawe objekta od bo~nih i zadwe granice parcele, sem granica parcele koje se poklapaju sa regulacionom linijom, ne mo`e biti mawe od 2,5 m. 1

2 blok individualne izgradwe van centralne zone sa odnosom stanovawa i delatnosti preko 80%: do 20% i gustinom naseqenosti st/ha. Urbanisti~ki parametri za ovaj tip izgradwe definisani su prema veli~ini parcele u slede}oj tabeli: Tabela 3 Urbanisti~ki pokazateqi za parcele i objekte u blokovima sa individualnim stanovawem Indeks izgra enosti na parceli P+1+Pk do P+2+Pk (Raspon podrazumeva mah. kapacitete do 300 m 2 mah u zavisnosti od tipa individualnog do 400 m 2 mah stanovawa) do 500 m 2 mah do 600 m 2 mah preko 600 m 2 mah atrijumski i poluatrijumski mah Indeks izgra enosti ugaonih parcela I x 1,15 Stepen zauzetosti parcele do 300 m 2 50% do 400 m 2 45% do 500 m 2 40% do 600 m 2 35% preko 600 m 2 30% atrijumski i poluatrijumski 65% Stepen zauzetosti ugaonih parcela Z x 1,15 Procenat ozelewenih povr{ina na parceli 30% Visina objekta u centralnoj zoni i du` magistralnih i ulica I reda max 11.5 m (do kote venca) max 15.0 m (do kote slemena) Visina objekta van centralne zone i du` magistralnih i ulica I reda max 8.5 m (do kote venca) max 12.0 m (do kote slemena) Visina pomo}nih objekata max 5.0 m Broj parking mesta za stanovawe 1 PM/ 1 stan Broj parking mesta za poslovawe 1 PM/ 80 m 2 Tabela 4 Rastojawa objekta od regulacine linije, granica parcela i susednih objekata u individualnom stanovawu Rastojawa gra evinske linije objekta od regulacione linije 0.0m, 5.0m ili 10m (preporuka za nove objekte) Rastojawe objekta od bo~nih slobodnostoje}i objekti m granica parcele dvojni objekti 4.0 m u prekinutom nizu prvi i posledwi m atrijumski i poluatrijumski 0.0 Rastojawe objekta od bo~nog slobodnostoje}i objekti 4.0 m susednog objekta dvojni 5.5 m u prekinutom nizu prvi i posledwi 4.0 m atrijumski i poluatrijumski 0.0 Rastojawe objekta od zadwe predba{ta 5 m 1 h, ali ne mawe od 8 m granice parcele predba{ta ve}a od 5 m 1/2 h, ali ne mawe od 4 m atrijumski i poluatrijumski m Rastojawe objekta od naspramnog objekta h, ali ne mawe od 8 m Rastojawe objekta od naspramnog objekta (atrijumski i poluatrij.) Tabela 5 Urbanisti~ki pokazateqi za parcele za nove objekte na parceli u individualnom stanovawu Min. {irina parcele Min. povr{ina parcele Za slobodnostoje}i objekat 12 m 300 m 2 Za dvojne objekte 20 m 400 m 2 Za objekte u nizu 6 m 200 (150)m 2 me{oviti gradski blok van centralne zone je u predmetnom Planu kombinacija otvorenog bloka i individualnog stanovawa, pa za wih va`e svi urbanisti~ki pokazateqi i uslovi za odgovaraju}e tipove. Me{oviti blokovi u daqem razvoju se re{avaju na taj na~in {to se svaki deo bloka razvija u smeru svoje tipologije, ili u okviru svojih razvojnih mogu}nosti. 2

3 IZMENE U ODNOSU NA PLANSKI OSNOV U odnosu na namene definisane Generalnim planom Beograda 2021 ("Slu`beni list grada Beograda" br. 27/03), ovaj plan unosi izmenu u bloku izme u ulica: Pavla Pavlovi}a, Dragice Pravice (Qubice Lukovi}), Bore Prodanovi}a i Pante Sre}kovi}a u smislu wegove transformacije u otvoreni blok, a ne u blok individualnog stanovawa (kako je dato u planskom osnovu), obzirom da je pomenuti blok i u postoje}em stawu po tipologiji otvoreni. Generalnim planom Beograda 2021 nije predvi ena transformacija unutar stambenog tkiva iz otvorenog bloka u individualni tip stanovawa. Uzimaju}i u obzir izgra enost u postoje}em stawu kao i potencijale pomenutih lokacija, na parcelama otvorenog bloka stepen zauzetosti je pove}an u odnosu na parametre iz Generalnog plana Beograda 2021 sa 35% na 45%, a indeks izgra enosti sa 2.0 na 2.7, ostaju}i na nivou skupa blokova odnosno celog plana u rasponima datim Generalnim planom Beograda A.2. POVOD I CIQEVI IZRADE PLANA A.2.1. POVOD IZRADE PLANA Predmet Plana je prostor koji nije pokriven Planom detaqne razrade, a grani~i se sa jedne strane kompleksom Novog grobqa i sa druge strane sportsko-rekreativnim kompleksom gradskog parka "Zvezdara", za koje su doneti urbanisti~ki planovi sa detaqnom razradom, te ga je neophodno detaqno urbanisti~ki definisati. U inicijativi Direkcije za gra evinsko zemqi{te i izgradwu Beograda je navedeno da stanovnici sa podru~ja blokova uz Severni bulevar, za koje nije ra ena detaqna planska razrada, imaju probleme vezano za infrastrukturnu opremqenost. A.2.2. CIQEVI IZRADE PLANA Ovim planom se u okviru podru~ja obuhvata odre uju i razgrani~avaju javne povr{ine od povr{ina druge namene, odre uje namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta, mre`a komunalnog sistema i instalacija, tehni~ka i nivelaciona re{ewa i pravila regulacije i parcelacije. Ciqevi izrade plana su da se: defini{e javni interes; rekonstrui{e postoje}a infrastukturna mre`a i weni kapaciteti usklade sa planiranom izgradwom; preispitaju kapaciteti izgradwe i podigne standard stanovawa; donesu pravila i parametri za transformaciju postoje}eg gra evinskog fonda i ustanove mere za{tite `ivotne sredine; redefini{e re{ewe parkirawa. A.3. OBUHVAT PLANA A.3.1. OPIS GRANICE PLANA Granica plana obuhvata deo teritorije op{tine Zvezdara definisane sa ju`ne strane ulicama Veqka Dugo{evi}a (regulacija ulice) i Pante Sre}kovi}a (regulacije ulice ka podru~ju plana), sa isto~ne granicom DUP-a sportsko-rekreativnog 3

4 kompleksa gradskog parka "Zvezdara" i Ulicom Supilovom (regulacije ulice ka podru~ju plana), sa severne Ulicom Dragice Pravice/Qubice Lukovi} (regulacija ulice), sa zapadne Severnim bulevarom (regulacija ulice). Ukupna neto povr{ina blokova iznosi oko 8,72 ha. Ukupna bruto povr{ina blokova iznosi oko 11,60 ha. Povr{ina obuhva}ena planom iznosi oko 12,02 ha. A.3.2. POPIS KATASTARSKIH PARCELA U OKVIRU GRANICE PLANA U okviru granice plana nalaze se slede}e katastarske parcele : KO Zvezdara DL br. 13, 14, 15, 20, 21 R 1:500 Cele katastarske parcele: 2124/2; 5131; 2127/1; 2127/5; 2127/6; 2127/9; 2127/10; 2127/13; 2127/14; 2127/2; 2127/11; 2127/12; 5132; 2127/16; 2127/19; 2127/22; 2127/23; 2127/26; 2127/27; 2127/30; 2127/29; 2127/33; 2127/32; 2127/31; 5133; 2124/3; 2127/34; 2127/35; 2127/36; 2127/37; 2127/38; 2127/39; 2127/40; 2127/41; 5134; 2127/51; 2127/50; 2127/49; 2127/48; 2127/47; 2127/46; 2127/45; 2127/44; 2127/57; 2127/43; 2128/17; 2128/16; 2128/15; 2128/14; 2128/13; 2128/12; 2128/11; 2128/1; 2127/52; 5135; 2128/9; 2128/8; 2128/7; 2128/6; 2128/5; 2128/4; 2128/3; 2128/2; 2127/53; 2127/54; 2127/55; 2127/56; 2129; 2130; 2131; 2132; 2133; 2137; 2154; 2155; 2156; 2157; 2158; 2159; 2160; 2161; 2162; 2163; 2164; 2165; 2166/1; 2166/2; 2166/3; 2179/6; 2172/1; 2172/2; 2173; 2174; 2175; 2176; 2180/2; 2180/3; 2180/4; 2180/5; 2180/6; 2181/3; 2181/2; 2183/2; 2183/3; 2183/4; 2183/5; 2183/6; 2183/7; 2183/8; 2183/9; 5121; 2180/7; 2180/8; 2180/9; 2182/2; 2182/3; 2183/14; 2183/15; 2183/40; 2183/39; 2183/13; 2181/4; 2183/10; 2183/11; 2183/12; 5120; 2183/38; 2183/29; 2183/28; 2183/26; 2183/30; 2183/31; 2183/32; 2183/33; 2183/34; 2183/35; 2183/36; 2179/2; 2123/5; 2123/6; Delovi katastarskih parcela: 5202; 1173/6; 2265/3; 2282/39; 2280/6; 2280/1; 2138; 2136; 2135; 2134; 2178/1; 2153; 2166/4; 5122/1; 2177/1; 2183/27; 2183/42; 2183/43; 2184/2; 2184/1; 2179/4; 618/20; 618/48; 5119/1; 5119/3; 2177/2; 2179/3; 618/1; 2179/7; 2179/5; 2123/4; 2123/2; 2123/7; 618/9; 618/6; 618/8; 618/5; 2121/1; 2121/2; U slu~aju neslagawa brojeva katastarskih parcela iz tekstualnog i grafi~kog dela (kopija planova KO Zvezdara DL br.13,14,15,20,21, R 1:500), va`e brojevi katastarskih parcela iz grafi~kog dela. B PRAVILA URE\EWA B.1. NAMENA I NA^IN KORI[]EWA ZEMQI[TA B.1.1. OPIS KARAKTERISTI^NIH NAMENA U OKVIRU PLANA Zemqi{te, u okviru granica plana, namewuje se za javno i ostalo kako je prikazano na grafi~kom prilogu br.1 ( Plan namene povr{ina ), R 1: Javno gra evinsko zemqi{te: JAVNE SAOBRA]AJNE POVR[INE: saobra}ajnice sa infrastr. i parkinzima (gra evinske parcele za javnu namenu ozna~ene br.1-13); JAVNI OBJEKTI: Vi{a {kola likovnih i primewenih umetnosti (gra evinska parcela za javnu namenu ozna~ena br. 14). 4

5 Ostalo gra evinsko zemqi{te: STANOVAWE SA DELATNOSTIMA DEO FUNKCIONALNE CELINE DUP-a sportsko-rekreativnog kompleksa gradskog parka "ZVEZDARA" (koji se razra uje urbanisti~kim projektom) kako je prikazano na grafi~kom prilogu br. 3 ( Plan gra evinskih parcela za javne namene sa planom sprovo ewa ), R 1: Granice gra evinskih parcela za javne namene, definisane ovim planom, ne mogu se mewati. B.1.2. POPIS KATASTARSKIH PARCELA ZA JAVNE NAMENE U okviru granice plana slede}e katastarske parcele se izdvajaju za javne namene: KO Zvezdara DL br. 13,14,15,20,21 R 1:500 Javne saobra}ajne povr{ine gra evinske parcele br. S1-S13 S1 - d.l. 15; 14; 20; 21 deo: 1173/6; 2121/2; 2121/1; 2179/2; 2124/2; 5133; 2124/3; 2265/3; S2 - d.l. 13; 14; cele: 2123/6; 2123/5 deo: 2121/1; 618/5; 618/8; 618/6; 618/9; 618/22; 2123/7; 2123/4; 2179/7; 2179/3; 2177/2; 5119/3; 5119/1; 2179/4; 618/20; 618/48; 2184/1; 2183/36; 5120; 2179/6; 2165; 2178/1; 2127/16; 2179/2; 2127/2; 2127/1; S3 - d.l. 14 deo: 2124/2; 2127/31; 2178/1; 5133; 2124/3; S4 - d.l. 21 deo: 2127/41; 5134; 2127/43; 5135; 2128/9; 2137; 2138; 2265/3; 2280/1; 2280/76; 2282/39 S5 - d.l. 14 deo: 2179/2; 2124/2 S6 - d.l. 14 deo: 2124/2; 5131; 2127/1 S7 - d.l. 14 cela: 5132 deo: 2127/12; 5133; 2127/33; S8 - d.l. 14 deo: 2178/1; 2127/31; 2153; 2154; S9 - d.l. 14 deo: 2177/1; 2179/2; 2175; 2180/2 S10 - d.l. 14 deo: 5119/1; 5120; 2183/36; S11 - d.l. 14 deo: 5121; 2183/9; 2183/12; S12 - d.l. 21;14 deo: 5134; 2127/41; 2127/43; S13 - d.l. 21; 14 deo: 5135; 2127/43; 2265/3; 2128/9. Javni objekti gra evinska parcela br d.l. 21; 14; deo: 2124/3 5

6 B.1.3. TABELA BILANSA POVR[INA JAVNO JAVNE SAOBRA]AJNE POVR[INE (ha) GP br. S1-S13 postoje}e novo saobra}ajnice sa parkinzima 2,70 +0,60 3,30 JAVNI OBJEKTI (ha) GP br. 14,15 Vi{a {kola likovnih i primewenih umetnosti 0,56-0,30 0,26 M.Z. "Severni bulevar" 0,09-0,09 0,00 UKUPNO: 0,65-0,39 0,26 OSTAL O postoje}e novo stanovawe sa delatnostima 8,53-0,21 8,32 deo funkcionalne celine DUP-a sportsko-rekreativnog- -kompleksa gradskog parka "ZVEZDARA" 0,14 0 0,14 Tabela 6 Bilans povr{ina POVR[INA OBUHVA]ENA PLANOM (ha) B.2. KARAKTERISTI^NE CELINE I ZONE B.2.1. KARAKTERISTI^NE CELINE - BLOKOVI Teritorija predmetnog plana saobra}ajnicama je jasno podeqena na 11 blokova definisanih ulicama: Blok 1 Severni bulevar, Dragice Pravice (Qubice Lukovi}), Pavla Pavlovi}a i Pante Sre}kovi}a; neto povr{ine 0,31 ha, Blok 2 Pavla Pavlovi}a, Dragice Pravice (Qubice Lukovi}), Bore Prodanovi}a i Pante Sre}kovi}a; neto povr{ine 0,40 ha, Blok 3 Bore Prodanovi}a, Dragice Pravice (Qubice Lukovi}), Frawe Ogulinca Seqe (Zvezdarskih jelki), Pante Sre}kovi}a; neto povr{ine 0,68ha, Blok 4 Frawe Ogulinca Seqe (Zvezdarskih jelki), Dragice Pravice (Qubice Lukovi}), Supilova i Pante Sre}kovi}a; neto povr{ine 0,84 ha, Blok 5 Supilova, Dragice Pravice (Qubice Lukovi}), Nerodimska i Pante Sre}kovi}a; neto povr{ine 1,51ha, Blok 6 Nerodimska, Dragice Pravice (Qubice Lukovi}), Para}inska i Dragi{e Lap~evi}a; neto povr{ine 0,87 ha, Blok 7 Nerodimska, Para}inska, Dragi{e Lap~evi}a i Pante Sre}kovi}a; neto povr{ine 0,76 ha, Blok 8 Dragi{e Lap~evi}a, Dragice Pravice (Qubice Lukovi}), granica DUP-a sportsko-rekreativnog kompleksa gradskog parka "Zvezdara"; neto povr{ine 1,09 ha, Blok 9 Severni bulevar, Pante Sre}kovi}a, Bore Prodanovi}a i Veqka Dugo{evi}a; neto povr{ine 0,62 ha, Blok 10 Bore Prodanovi}a, Pante Sre}kovi}a, Frawe Ogulinca Seqe (Zvezdarskih jelki) i Veqka Dugo{evi}a; neto povr{ine 0,77 ha, Blok 11 Frawe Ogulinca Seqe (Zvezdarskih jelki), Pante Sre}kovi}a, Supilova i Veqka Dugo{evi}a; neto povr{ine 0,87ha. 6

7 B.2.2. KARAKTERISTI^NE ZONE Podru~je plana obuhvata zone blokova stanovawa malih gustina (zona "A") i otvorenih blokova (zona "B"). Zona "A" Blok stanovawa malih gustina je skup pojedina~no izgra enih zgrada na parcelama veli~ine prete`no od 300 m2 do 600m2, oivi~en ulicama ili drugim javnim prostorima. Objekti su izgra eni po obodu bloka, povu~eni u odnosu na regulacionu liniju bloka. Objekti su prete`no stambene namene, sa jednim ili vi{e stanova, izgra eni kao slobodno stoje}i objekti, retko kao dvojni ili zgrade u nizu. U dubini parcele prostor je ure en kao dvori{ni vrt. Zona "B" Otvoreni blokovi se karakteri{u slobodno postavqenim vi{espratnim objektima koji su povu~eni u odnosu na regulacionu liniju bloka, izgra eni na jedinstvenoj zajedni~koj povr{ini bez parcelacije. Slobodni prostori su ure eni kao blokovske zelene povr{ine sa prostorima za de~iju igru i miran odmor odraslih. Zona otvorenog gradskog bloka podeqena je prema spratnosti i drugim parametrima na celine "B 1 ", i "B 2 " kako je prikazano u grafi~kom prilogu br. 1 ( Plan namene povr{ina ), R 1: B.3. URBANISTI^KI USLOVI ZA JAVNE POVR[INE I JAVNE OBJEKTE B.3.1. JAVNE SAOBRA]AJNE POVR[INE B URBANISTI^KI USLOVI ZA SAOBRA]AJNE POVR[INE I OBJEKTE Koncept uli~ne mre`e zasniva se na Generalnom planu Beograda do godine, u kome se kao jedno od re{ewa problema saobra}aja u gradu, predla`e trasa Unutra{weg magistralnog poluprstena koja povezuje Novi Beograd (preko Ade Ciganlije, Dediwa, [umica, Gr~i}a Milenka, Tr{}anske i Severnog bulevara) sa Pan~eva~kim mostom. Prema predlo`enom Generalnom projektu, trasa UMP- a na delu koji tangira predmetno podru~je, ide po postoje}em Severnom bulevaru, koji je do izgradwe UMP-a u rangu ulice II reda. Koridor UMP-a prati servisna saobra}ajnica koja ima funkciju pristupa konkretnim sadr`ajima. Trasa UMP-a nije predmet ovog planskog dokumenta, te je ovde samo ilustrativno predstavqena u okviru rezervisane povr{ine za gradwu UMP-a. Ostale ulice u okviru granice plana pripadaju sekundarnoj uli~noj mre`i grada koje imaju funkciju pristupa konkretnim sadr`ajima. Unutar predmetnog podru~ja rekonstrui{e se postoje}a saobra}ajna mre`a, u svemu prema grafi~kom prilogu br. 2 ( Regulaciono-nivelacioni plan sa saobra}ajnim re{ewem i analiti~ko-geodetskim elementima za obele`avawe ), R=1:1000. Regulacija Ulice Dragice Pravice (Qubice Lukovi}) se pro{iruje na 11.0m - kolovoz se {iri sa 6.0m na 7.0m zbog prolaska vozila JGS-a i planiraju se obostrano trotoari {irine 2.0 m. Izme u blokova 1 i 2 se postoje}a ulica {irine 4.0 m pretvara u interventnu saobra}ajnicu na ~ijim krajevima }e se postaviti stubi}i na obarawe. 7

8 Regulacija Ulice Veqka Dugo{evi}a se pro{iruje na 11.0 m, od ~ega je kolovoz 6.0 m i trotoari 2.0 i 3.0m, u skladu sa Planom detaqne regulacije bloka izme u ulica Pante Sre}kovi}a, Supilove, Veqka Dugo{evi}a i produ`etka Ulice Dragi{e Lap~evi}a ("Sl. list grada Beograda" br. 15/04). Ostale saobra}ajnice unutar predmetnog podru~ja zadr`avaju se sa postoje}im elementima popre~nih profila. Napomena: Gde regulacija ulice zahteva vr{i}e se korekcija fronta parcela prema ulici, u svemu prema grafi~kom prilogu br. 3 ( Plan gra evinskih parcela za javne namene sa planom sprovo ewa ), R=1:1000. Javni gradski prevoz putnika U petominutnoj pe{a~koj izohroni predmetnog prostora, nalazi se stajali{te jedine linije JGS-a - autobusa broj 65 (Zvezdara II - Novi Beograd blok 37) koja se pru`a kroz naju`i centar grada i preko Brankovog mosta ide ka terminusu na Novom Beogradu. Prema konceptu GP Beograda do godine, sistem opslu`ivawa linijama JGS-a osta}e nepromewen. Izgradwom UMP-a sistem JGS-a }e se prilagoditi novonastaloj matrici uli~ne mre`e. Parkirawe Pregled kapaciteta za parkirawe za potrebe stanovnika i sadr`aja predmetne lokacije, dati su u tabeli br. 7, a odre eni su na osnovu predlo`enih normativa iz GP Beograda: broj parking mesta za vi{eporodi~no stanovawe u zoni "B": za postoje}e stawe 0.7 PM/1stan za novu izgradwu 1.1 PM/1stan broj parking mesta za stanovawe malih gustina u zoni "A": 1 PM/1stan broj parking mesta za komercijalne delatnosti: trgovina 1 PM = 66 m 2 BRGP /lokalu administracija 1 PM = 80 m 2 BRGP /lokalu broj parking mesta za obrazovawe 1 PM = 5-10(20) studenata Parkirawe na javnom gra evinskom zemqi{tu re{ava se na otvorenim parkinzima u okviru regulacije Ulice Pante Sre}kovi}a i u okviru parcela objekata javne namene. Parkirawe na ostalom gra evinskom zemqi{tu re{ava se u okviru pripadaju}ih parcela na slede}i na~in: - za nove objekte, izgradwom podzemnih gara`a u okviru objekata i parkirawem na slobodnom delu parcele, - za postoje}e objekte, pretvarawem podzemnih prostorija u gara`e i parkirawem na slobodnom delu parcele - udru`ivawem svih zainteresovanih korisnika parcele radi izgradwe gara`e unutar bloka, uz obaveznu izradu urbanisti~kog projekta, - izgradwom nadzemnih gara`a na parcelama. Predlo`enim re{ewem su u potpunosti zadovoqeni planirani kapaciteti i deficit iz postoje}eg stawa. Za postoje}e i planirane objekte vi{eporodi~nog stanovawa potrebno je orjentaciono obezbediti: u bloku 1 oko 84 pm, u bloku 2 oko 91 pm, u bloku 3 oko 63 pm, u bloku 4 oko 86 pm, a u bloku 5 oko 140 pm. 8

9 Napomena: U blokovima 1,2 i 5, zbog visokog procenta zauzetosti parcele, nije dozvoqeno parkirawe na slobodnom delu parcele, ni u slu~aju nadgradwe ni zamene; dok je u blokovima 3 i 4 u slu~aju nadgradwe postoje}ih stambenih objekata mogu}e parkirawe na slobodnom delu parcele (kako je orjentaciono i prikazano u dokumentaciji plana u poglavqu "Obrazlo`ewe plana"). POTREBAN BROJ PM po GP-u OSTVAREN BROJ PM Br. bloka Obj. javne namene BRGP m2 Vi{eporod. stanovawe Individualno stan. Za obj. javne namene Za vi{eporod. stanovawe Za individualno stan. ukupno na parceli otvoreni parkinzi zadr`avaju se br. stanova gara`a novi br. stanova ukupno Br. lokala BILANS za zadr`ane stanove za nove stanove za lokale Ukupno Tabela 7 Tabela bilansa parkirawa B USLOVI ZA NESMETANO KRETAWE INVALIDNIH LICA U toku razrade i sprovo ewa plana primeniti odredbe Pravilnika o uslovima za planirawe i projektovawe objekata u vezi sa nesmetanim kretawem dece, starih, hendikepiranih i invalidnih lica ("Slu`beni glasnik RS" br. 18/97). Obezbediti rampe sa dozvoqenim padom radi nesmetanog pristupa kolica objektu kao i liftu. Na pe{a~kim prelazima postaviti oborene ivi~wake. Na semaforima postaviti zvu~nu signalizaciju. U ulici Pante Sre}kovi}a, Dragice Pravice (Qubice Lukovi}) i Veqka Dugo{evi}a, zbog velikog nagiba, planiraju se rukodr`a~i za slu~aj poledice i potrebe invalidnih i hendikepiranih lica. B PRAVILA ZA EVAKUACIJU OTPADA Primewena tehnologija evakuacije otpadaka sastava kao ku}no sme}e, na predmetnom prostoru, je sudovima-kontejnerima, zapremine 1100 litara i gab. dimenzija: 1,37x1,20x1,45 m, koji su postavqeni na slobodnim povr{inama ispred objekata (na kolovozu ili trotoaru). 9

10 Za nove objekte potreban broj sudova za sme}e odrediti ra~unskim putem koriste}i aproksimaciju: 1 kontejner na 800 m 2 korisne povr{ine za stambeni i 1 kontejner na 600 m 2 za poslovni prostor, a zatim odrediti i wihove lokacije. Sudovi za sme}e mogu biti postavqeni po uzoru na postoje}e stawe, u zelenom pojasu ili pored posledwih parkinga ispred objekata, na minimum 5 m od raskrsnice zbog preglednosti. Gde god je mogu}e izgraditi ni{e use~ene u trotoar. Kontejneri mogu biti postavqeni i u posebno izgra enim sme}arama unutar samih objekata, pri ~emu se mora obezbediti direktan i neometan pristup za komunalna vozila i radnike JKP "Gradska ~isto}a" lokacijama sudova. Maksimalno ru~no gurawe kontejnera od pretovarnog mesta do komunalnog vozila iznosi 15 m po ravnoj podlozi bez ijednog stepenika i sa usponom do 3%. Mogu se posebno izgraditi i zajedni~ke sme}are za vi{e objekata unutar blokova u vidu boksova i sl. Re{ewe lokacija sudova za sme}e prikazati u projektu ure ewa slobodnih povr{ina i u situaciji, ili u glavnom arhitektonsko gra evinskom projektu onih objekata u kojima se predvi a izgradwa sme}are. Mesta za sme{taj kontejnera treba "maskirati" nasadom zimzelenog `bunastog rastiwa. B.3.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA B HIDROTEHNI^KA INFRASTRUKTURA VODOVODNA MRE@A Teritorija predmetnog plana pripada II i III visinskoj zoni vodosnabdevawa. Za razmatrano podru~je, vodovodna mre`a je izgra ena u postoje}im ulicama i to: Primarni vodovod II visinske zone 300 u Ulici Sevarni bulevar; Sekundarni vodovod II visinske zone 100 u ulicama Severni bulevar, Bore Prodanovi}a i delovima ulica Pante Sre}kovi}a i Veqka Dugo{evi}a; Sekundarni vodovod II visinske zone 80 u ulicama Frawe Ogulinca Seqe (Zvezdarskih jelki), Pavla Pavlovi}a i delu Ulice Dragice Pravice. Sekundarni vodovod III visinske zone 100 u ulicama Frawe Ogulinca Seqe (Zvezdarskih jelki), Supilovoj, Nerodimskoj, Para}inskoj, Dragi{e Lap~evi}a i delovima ulica Dragice Pravice (Qubice Lukovi}), Pante Sre}kovi}a i Veqka Dugo{evi}a, sa vezom na CS Zvezdara, preko vodovoda 200, koji ide Ulicom Novice Cerovi}a do Ulice Veqka Dugo{evi}a. Kako je minimalni pre~nik za ga{ewe po`ara 100, potrebno je izvr{iti rekonstrukciju svih vodova pre~nika mawih od 100, na pre~nik najmawe 100. U ulici Dragice Pravice, postoje}i vodovod 80 zameniti sa 150, a postoje}i vodovod 6/4 zameniti vodovodom 100 od {ahta na uglu Dragice Pravice i Frawe Ogulinca-Seqe, do {ahta na uglu Dragice Pravice i Supilove ulice. Pravila gra ewa Rekonstrukciju vodovodne mre`e potrebno je vr{iti po trasi postoje}e mre`e, zapravo neposredno uz postoje}u mre`u, kako bi se smawila potreba izme{tawa ostale infrastrukture, a izbegle velike rekonstrukcije postoje}ih prikqu~aka. Prilikom rekonstrukcije mre`e ne sme se ugroziti funkcionisawe postoje}e mre`e. Mre`u koja se u postoje}em stawu nalazi na poziciji budu}ih parkinga, rekonstruisati tako, da se izmesti izvan parkinga, u trotoar. Novu mre`u postaviti prema poziciji datoj u planu. Prikqu~ke je potrebno rekonstruisati u slu~aju da nisu u funkcionalnom stawu. 10

11 Rekonstukciju i gradwu nove vodovodne mre`e potrebno je raditi prema prethodno ura enoj Tehni~koj dokumentaciji. KANALIZACIONA MRE@A Teritorija predmetnog plana pripada Centralnom kanalizacionom sistemu, delu na kome se, u postoje}em stawu, kanalisawe obavqa op{tim na~inom, preko glavnog odvodnika za atmosferske i upotrebqene vode, op{teg kolektora, OB 1000 u Severnim bulevaru i daqe preko postoje}ih kolektora do izliva u Dunav i preko delimi~no izgra ene sekundarne mre`e na teritoriji plana. Kako se upotrebqene vode moraju pre~i{}avati, to je za Centrali kanalizacioni sistem planirana gradwa glavnog kolektora-interceptora i postrojewa za pre~i{}avawe u Velikom Selu. Pomenuti kolektor- Interceptor izgra en je u delu Vi{wi~ke ulice. Na samoj teritoriji pedmetnog plana, kanalizaciona mre`a je izgra ena, i to: Primarna mre`a, kolektor OB 1000 u Ulici Severni bulevar. Sekundarna mre`a, FK FK 400 u delu Ulice Dragice Pravice (Qubice Lukovi}), FK 300 u delu Ulice Frawe Ogulinca Seqe (Zvezdarskih jelki), OK 300 u Ulici Veqka Dugo{evi}a i delovima ulica Severni bulevar i Supilove i OK 250 u delu Ulice Pante Sre}kovi}a. (Pomenuti fekalni kanali, obzirom da pripadaju delu op{teg sistema, mogu se tretirati kao op{ti.) Kanalizaciona mre`a ne postoji u ulicama Pavla Pavlovi}a, Bore Prodanovi}a, delu Supilove (od Pante Sre}kovi}a do Dragice Pravice/ Qubice Lukovi}), Nerodimskoj, Para}inskoj, Dragi{e Lap~evi}a i delu ulice Dragice Pravice (Qubice Lukovi}). Unutar razmatranog podru~ja, potrebno je izgraditi novu mre`u, minimalnog pre~nika 300, u ulicama u kojima mre`a ne postoji, a postoje}u mre`u pre~nika maweg od dozvoqenog 300, potrebno je rekonstruisati na pre~nik najmawe 400 u Ulici Pante Sre}kovi}a i najmawe 500 u Ulici Veqka Dugo{evi}a. U Ulici Pante Sre}kovi}a, prikazana je planirana kanalizacija van granice predmetnog plana, obzirom da se prema istoj usmeravaju planirani kanali sa razmatranog podru~ja, iz ulica Dragi{e Lap~evi}a, Nerodimske i Para}inske. Pomenuta planirana kanalizacija van granice predmetnog plana, ste~ena je obaveza, definisana Planom detaqne regulacije bloka izme u ulica Pante Sre}kovi}a, Supilove, Veqka Dugo{evi}a i produ`etka Ulice Dragi{e Lap~evi}a ("Sl. list grada Beograda" br. 15/04). Postoje}u, rekonstruisanu i planiranu mre`u potrebno je povezati na novoizgra eni op{ti kolektor OB 1000 u Severnom bulevaru. Pri izradi Tehni~ke dokumentacije, prora~un planirane kanalizacione mre`e raditi sa minimalnim podu`nim padovima, kako bi se omogu}ilo gravitaciono prikqu~ewe maksimalnog broja objekata na budu}u mre`u, vode}i ra~una o dubinama postoje}ih recipijenata, na koje se planirana, ili rekonstruisana mre`a prikqu~uje. Pravila gra ewa Pre izdavawa dozvola za gradwu na predmetnom podru~ju, potrebno je uraditi Tehni~ku dokumentaciju sa re{ewem odvo ewa atmosferskih i upotrebqenih voda za razmatrano podru~je. Tehni~ka dokumentacija mora sadr`ati analizu postoje}eg stawa sa aspekta kapaciteta i jasno definisan na~in rekonstrukcije i izgradwe mre`e. Rekonstrukcija mo`e biti dogradwom rasteretnog kanala, ili zamenom postoje}ih kanala novom mre`om. Prilikom radova na rekonstrukciji ne sme se ni u jednom trenutku onemogu}iti kanalisawe teritorije preko postoje}e mre`e. 11

12 B ELEKTRI^NA Na predmetnom podru~ju izgra ena je elektri~na distrubutivna mre`a naponskog nivoa 1 kv, 10 kv, 35 kv i 110 kv. Postoje}i vod 35 kv je polo`en ispod trotoarskog prostora Ulice Dragice Pravice (Qubice Lukovi}), Ulice Dragi{e Lap~evi}a i Ulice Pante Sre}kovi}a. Postoje}i vod 110 kv je je polo`en ispod kolovoza Ulice Severni bulevar. Ovim planom nisu predvi ene intervencije kolovoza Severnog Bulevara tako da se postoje}i vod 110 kv zadr`ava u postoje}em stawu. U okviru predmetnog kompleksa izgra ena je TS 10/0,4 kv ''Pante Sre}kovi}-Severni bulevar'' (reg.br.b-1609) i TS10/0,4 kv ''Pante Sre}kovi}-Severni bulevar'' (reg.br.b- 639). Postoje}e TS10/0,4 kv su izgra ene kao slobodno stoje}i monta`no-bet. objekti. Mre`a vodova 10 kv za potrebe postoje}ih TS 10/0,4 kv je izgra ena ispod trotoarskog prostora slede}ih ulica: Dragice Pravice (Qubice Lukovi}), Bore Prodanovi}a, Severni bulevar, Pante Sre}kovi}a, Zvezdarskih jelki, Dragi{e Lap~evi}a, Veqka Dugo{evi}a. Mre`a vodova 1 kv je izvedena nadzemno i u jednom delu podzemno. Postoje}e saobra}ajnice su opremqene instalacijama javne rasvete. Na osnovu urbanisti~kih pokazateqa, za potrebe planiranih potro{a~a izgraditi devet TS 10/0,4 kv. Za napajawe elektri~nom energijom planiranih potro{a~a u blokovima 1 i 2 potrebno je izgraditi TS 1 kapaciteta 1000 kva, instalisane snage 630 kva. Za napajawe elektri~nom energijom planiranih potro{a~a u bloku 3 potrebno je izgraditi TS 2 kapaciteta 1000 kva, instalisane snage 630 kva. Za napajawe elektri~nom energijom planiranih potro{a~a u bloku 4 potrebno je izgraditi TS 3 kapaciteta 1000 kva, instalisane snage 630 kva. Za napajawe elektri~nom energijom planiranih potro{a~a u bloku 5 potrebno je izgraditi TS kapaciteta 2x1000 kva, instalisane snage 2x630 kva i TS 4.2 kapaciteta 1000 kva, instalisane snage 630 kva. Za napajawe elektri~nom energijom planiranih potro{a~a u bloku 6 potrebno je izgraditi TS 5 kapaciteta 1000 kva, instalisane snage 630 kva. Za napajawe elektri~nom energijom planiranih potro{a~a u bloku 7 i 8 potrebno je izgraditi TS 6 kapaciteta 1000 kva, instalisane snage 630 kva. Za napajawe elektri~nom energijom planiranih potro{a~a u bloku 9 potrebno je izgraditi TS 7 kapaciteta 1000 kva, instalisane snage 630 kva. Za napajawe elektri~nom energijom planiranih potro{a~a u bloku 10 potrebno je izgraditi TS 8 kapaciteta 1000 kva, instalisane snage 630 kva. Za napajawe elektri~nom energijom planiranih potro{a~a u bloku 11 potrebno je izgraditi TS 9 kapaciteta 1000 kva, instalisane snage 630 kva. Planirane TS10/0,4kV izgraditi u sklopu gra. objekata pod slede}im uslovima: prostorije za sme{taj TS 10/0,4 kv, svojim dimenzijama i rasporedom treba da poslu`i za sme{taj transformatora i odgovaraju}e opreme, prostorije za TS predviditi u nivou terena ili sa neznatnim odstupawem od prethodnog stava, transformatorska stanica kapaciteta 1000 kva mora imati dva a transformatorska stanica kapaciteta 2x1000 kva mora imati tri odvojena odelewa i to: jedno ili dva odelewa za sme{taj transformatora i jedno odelewe 1 Napomena: u grafi~kom prilogu prikazano je 10 TS, ali obzirom da je jedna TS "dupla" u predmeru je broj TS 11 komada. 12

13 za sme{taj razvoda visokog i niskog napona. Svako odelewe mora imati nesmetan direktan pristup spoqa. betonsko postoqe u odelewu za sme{taj transformatora mora biti konstruktivno odvojeno od konstrukcije zgrade, izme u oslonca transformatora i transformatora postaviti elasti~nu podlogu u ciqu presecawa akusti~nih mostova (prenosa vibracija), obezbediti zvu~nu izolaciju tavanice prostorije za sme{taj transformatora i blokirati izvor zvuka du` zidova prostorije, predvideti toplotnu izolaciju prostorija TS. Kolski pristup planirati izgradwom pristupnog puta najmawe {irine 3,00 m do najbli`e saobra}ajnice. U svakom novom objektu koji se gradi ili na wegovoj parceli, prema planskom ure ewu prostora, predvideti mogu}nost izgradwe nove TS 10/0,4 kv prema pravilima gradwe, osim ako je uslovima EDB-a druga~je predvi eno. Postoje}e TS10/0,4kV ''Pante Sre}kovi}-Severnibulevar'' (reg.br.b-1609) i TS10/0,4kV ''Pante Sre}kovi}-Severni bulevar'' (reg. br. B-639) se ukidaju. Planirati dva podzemna voda 10 kv koji se pola`u du` slede}ih ulica: Dragice Pravice (Qubice Lukovi}), Dragi{e Lap~evi}a, Pante Sre}kovi}a, Severni bulevar u obliku petqe od TS 110/10 kv Pionir. Planirane TS 10/0,4 kv prikqu~iti na planirane podzemne vodove na principu ulaz-izlaz. Planirani vodovi 10 kv od granice Plana do postoje}e TS 110/10 kv Pionir bi}e predmet posebnog planskog dokumenta. Planirane vodove 10 kv izvesti izvesti podzemno, u rovu potrebnih dimenzija. Na mestima gde se o~ekuju ve}a mehani~ka naprezawa tla i tamo gde mo`e do}i do o{te}ewa podzemnih vodova 1 kv i 10 kv, iste postaviti u kablovsku kanalizaciju ili kroz za{titne cevi. Sve planirane saobra}ajnice i pe{a~ke staze opremiti instalacijama javnog osvetqewa. Osvetlewem planiranih saobra}ajnica i parking prostora posti}i sredwi nivo luminancije od oko 0,8 cd/m 2. U delu Ulice Pante Sre}kovi}a prikazani su planirani elektri~ni vodovi van granice predmetnog plana u okviru zone intervencije. B TT MRE@A Predmetni kompleks pripada kablovskom podru~ju N o 18 ATC Dunav. Kapacitet kablovskog podru~ja delimi~no zadovoqava sada{we potrebe pretplatnika. Distributivna TK mre`a na kablovskom podru~ju N o 18 ATC Dunav izvedena je armiranim kablovima postavqenim slobodno u zemqu, a pretplatnici su preko spoqa{wih, odnosno unutra{wih izvoda povezani sa distributivnom mre`om. Za potrebe prikqu~ivawa novih objekata na telefonsku mre`u, potrebno je obezbediti oko 2400 novih telefonskih prikqu~aka, {to }e se realizovati izgradwom dva nova kablovska podru~ja. U ciqu stvarawa mogu}nosti za planirano prikqu~ewe predmetnog kompleksa na telekomunikacionu (TK) mre`u potrebno je planirati nova kablovska podru~ja koja }e pripadati isturenom stepenu IS Studentski dom ATC Dunav U ciqu {to jednostavnijeg prelaska na nove tehnologije u oblasti telekomunikacija potrebno je obezbediti pristup svim postoje}im i planiranim objektima putem kablovske TK kanalizacije, odnosno potrebno je kapacitete kablovske TK kanalizacije prilagoditi budu}im potrebama povezivawa na mre`u objekata ~ija je izgradwa planirana regulacionim planom. 13

14 Lokacija isturenog stepena nalazi se izvan granice ovog plana i bi}e predmet drugog planskog dokumenta, kojim }e se re{iti i TK veza isturenog stepena sa predmetnim planom. Planirane TK kablove polo`iti kroz slobodne povr{ine vode}i ra~una o propisnom rastojawu od drugih komunalnih objekata. Na prelazima ispod kolovoza saobra}ajnica, kao i na mestima gde se TK kablovi uvode u objekte, TK kablove postaviti kroz za{titne cevi, odnosno kroz privodnu kanalizaciju. Ukoliko su TK instalacije maweg kapaciteta ugro`ene planiranom izgradwom, iste izmestiti na pogodno i bezbedno mesto ili efikasno za{tititi. MRE@A KDS Kablovski distribucioni sistem (KDS) u svojoj osnovnoj ulozi vr{i prenos, emitovawe i distribuciju radio i TV programa. KDS obezbe uje svojim korisnicima i slede}e servise: internet, telemetrija, video na zahtev, video nadzor, govorni servisi itd. Generalnim planom je predvi ena izgradwa tehnolo{ki jedinstvene digitalne infrastrukture ~ime }e se re{iti problemi do kojih dolazi u praksi kao {to su nekontrolisana izgradwa, neusagla{enost operatora sa kapacitetima pristupne i transportne mre`e nacionalnog operatera itd. Planirane vodove za potrebe KDS izgraditi u koridoru planiranih i postoje}ih Ttvodova - TT kanalizacije. Planirane vodove KDS izgraditi podzemno, u rovu potrebnih dimenzija. B TOPLOVODNA MRE@A I POSTROJEWA Predmetni prostor pripada toplifikacionom sistemu toplane Dunav, ~ija mre`a radi u temperaturnom i pritisnom re`imu 150/75 C i NP25. Postoje}i objekti koji se nalaze u okviru predmetnog plana trenutno, svoje potrebe zadovoqavaju koriste}i individualne izvore energije (el. energiju ili pe}i sa razli~itim osnovnim energentima). Na bazi urbanisti~kih pokazateqa datih ovim planom izvr{ena je procena toplotnog konzuma za sve potro{a~e u skladu sa wihovom spratno{}u i namenom. On iznosi KW i kao takav je poslu`io za prora~un i dimenzionisawe cevne mre`e. U slede}em tabelarnom prikazu izvr{en je pregled potreba za toplotnom energijom po urbanisti~kim blokovima : Br.urb. bloka Toplotni konzum ( KW ) Σ Tabela 8 Potreban toplotni konzum Preduslov za prikqu~ewe predmetnog podru~ja predstavqa izgradwa toplovoda du` ulica Marka Ore{kovi}a, Stanka Vraza, \uri}eve i Veqka Dugo{evi}a do postoje}e kotlarnice koja sa nalazi u objektu Veqka Dugo{evi}a br.18. Time bi se pomenuta 14

15 kotlarnica ugasila i postala blokovska toplotna podstanica ~ime bi se stekli uslovi za snabdevawe postoje}ih i planiranih povr{ina toplotnom energijom. Planiranu toplovodnu mre`u od postoje}e kotlarnice projektovati i izvoditi, s ciqem celokupne toplifikacije predmetnih urbanisti~kih blokova. Toplovodnu mre`u izvoditi u betonskim kanalima standardizovanih dimenzija ili sa bezkanalnim predizolovanim cevima. Minimalna dubina ukopavawa toplovodnih cevi iznosi 0,8 m u odnosu na gorwu ivicu cevi. Toplovodna mre`a je raspore ena optimalno i postavqena tako da predstavqa najcelishodnije re{ewe u odnosu na prostorne mogu}nosti pojedinih saobra}ajnica, toplotnog konzuma predvi enog za postoje}e i planirane povr{ine i najzad polo`aja ostalih infrastrukturnih vodova. Toplotne podstanice smestiti u prizemqa planiranih objekata ili u podrume postoje}ih i za wih obezbediti prikqu~ke na el.energiju, vodovod i gravitacionu kanalizaciju. Ta~an broj i pozicije toplotnih podstanica definisati u okviru izrade daqe urbanisti~ke i tehni~ke dokumentacije. Toplotne podstanice projektovati i izvesti u svemu prema Tehni~kim propisisma JKP Beogradske elektrane. U delu Ulice Supilove, delu Ulice Pante Sre}kovi}a, delu Ulice Mite Raki}a i delu Sportsko rekreativnog kompleksa gradskog parka Zvezdara prikazan je planirani toplovod van granice predmetnog plana u okviru zone intervencije. B GASOVODNA MRE@A I POSTROJEWA U okviru granice predmetnog Plana, kao i u wegovoj {iroj okolini ne postoji izvedena gradska gasovodna mre`a. Najbli`a deonica gradskog gasovoda pritiska r=6/12 bar-a, nalazi se u Ul. Vi{wi~koj udaqena cca 1400 m od predmetnog podru~ja. Kako se radi o podru~ju niske stambene gradwe, maksimalne spratnosti P+3+Ps, mogu}e je predvideti gasifikaciju predmetnog prostora izgradwom svih potrebnih vodova i objekata (merno-regulaciona stanica i distributivna gasovodna mre`a r=1/4 bar-a). Nabrojana izgradwa gasne mre`e i postrojewa bi}e predmet posebne planske dokumentacije u skladu sa Pravilnikom o primeni pravila gra ewa gasnih merno-regulacionih stanica i distributivnog gasovoda za radni pritisak do 4 bar-a ( Sl.list grada Beograda br.30/03). B.3.3. JAVNE ZELENE POVR[INE Na teritoriji obuhva}enoj ovim planom sistem zelenila ~ine drvoredi i zelenilo na parcelama individualnog stanovawa. Predmetno podru~je se nalazi izme u dve zna~ajne zelene povr{ine: Novog grobqa i {ume Zvezdara. Uz postoje}e predba{te i linearno zelenilo kapaciteti zelenila se mogu smatrati zadovoqavaju}im. Zbog prostorne nemogu}nosti nije planirano formirawe novih zelenih povr{ina. B ULI^NI DRVOREDI I ULI^NO LINEARNO ZELENILO Du` planiranog pro{irewa Ul. Dragi{e Lap~evi}a, sa~uvati postoje}a stabla oraha i lipa i uklopiti u novoplanirano re{ewe. Postoje}i drvored javora u Ul. Pante Sre}kovi}a zadr`ati. Pristup parcelama vozilima preko javne zelene povr{ine omogu}iti postavqawem raster elemenata. Postoje}i drvored platana u Ulici Severni bulevar sa~uvati i uklopiti u novoplanirana saobra}ajna re{ewa. Sa~uvati kapitalni primerak kestena u Ulici Dragice Pravice (Qubice Lukovi}). Parking prostor u Ulici Pante Sre}kovi}a ispred objekta Vi{e {kole likovnih i primewenih umetnosti zaseniti sadnicama visokih li{}ara. Planirati sadwu sadnica na svakom drugom parking mestu. Povr{inu poplo~ati raster elementima i zatravniti. 15

16 PREDBA[TE Predba{te su karakteristi~na osobenost ovog kraja. Od prisutne vegetacije najprisutnije su: razne forme ~etinarskih vrsta, vo}ke, hortenzije, ru`e, perene i sezonsko cve}e. Zbog prostornog ograni~ewa i nedostatka drvoreda, u daqoj primeni, preporu~uje se sadwa visoke vegetacije izme u gra evinske i regulacione linije uskla ene sa polo`ajem instalacija. B.3.4. JAVNI OBJEKTI B VI[A [KOLA LIKOVNIH I PRIMEWENIH UMETNOSTI Vi{a {kola likovnih i primewenih umetnosti u Ulici Pante Sre}kovi}a br. 2, katastarska parcela br. 2124/3, pripada standardnim javnim slu`bama u okviru obrazovawa. Prema GP Beograda 2021 kod rekonstrukcije postoje}ih visoko{kolskih centara primewuje se normativ od m 2 /studentu, tako da je prema broju studenata (300 aktivnih) BRGP potrebno od m 2. Parametri kao {to su pripadaju}e zemqi{te, spratnost i volumen zavise od prostorno-programskih faktora u okru`ewu i potreba. Planirani parametri za parcelu Vi{e {kole (gra evinska parcela br.14) su: maksimalna spratnost objekata je P+3, maks."sz"=40%; maks."i"=1,60. Pove}awe nastavnog prostora Vi{e {kole, do dozvoqenih parametara na parceli planira se nadgradwom postoje}eg objekta spratnosti P+1 do maksimalno dozvoqene spratnosti i rekonstrukcijom ili zamenom dvori{ne monta`ne prizemne barake, u okviru datih gra evinskih linija, do maksimalno dozvoqene spratnosti P+3. Minimalno rastojawe, u slu~aju zamene, defini{e se u odnosu na susedni objekat na parceli i iznosi minimum 2/3 visine vi{eg objekta. Udaqenost se mo`e smawiti na 1/3 visine vi{eg objekta ako objekti na fasadama nemaju prozorske otvore poslovnih prostorija i ateqea. Rastojawe objekta od bo~ne i zadwe granice parcele ne mo`e biti mawe od 2,5 m. Ve}i deo potrebnog broja parking mesta (11 pm) obezbe en je na otvorenom parkingu u regulaciji Ulice Pante Sre}kovi}a, a preostali (orjentaciono 4 pm) obezbediti u okviru pripadaju}e parcele prilikom rekonstrukcije ili izgradwe. B MESNA ZAJEDNICA "SEVERNI BULEVAR" Na parceli postoje}eg objekta mesne zajednice "Severni bulevar" u Ul. Pante Sre}kovi}a br. 3, katastarska parcela br. 2127/12, planirana namene je stanovawe sa delatnostima zona "A", u okviru ostalog gra evinskog zemqi{ta, spratnosti P+2+Pk, stepena zauzetosti 50%, indeksa izgra enosti 1,5, a sve u skladu sa re{ewem Op{tine Zvezdara br /2003, koje je postalo pravosna`no od dana godine. Obzirom da se na predmetnoj parceli nalazi objekat privremenog karaktera, a bez gra evinske dozvole, sa namenom za funkciju mesne zjednice, ugovorom sa op{tinom Zvezdara br od godine postignut je sporazum da prilikom izgradwe na ovoj parceli bude obezbe en poslovni prostor istog kvaliteta, a za potrebe mesne zjednice "Severni bulevar". 16

17 B KOMBINOVANA DE^JA USTANOVA Planirani broj dece uzrasta do 6 godina je 70, {to se sa 2/3 zadovoqava u de~joj ustanovi "Zora" u Ulici Pante Sre}kovi}a br. 10 i sa 1/3 u de~joj ustanovi "Zvezdani gaj" u Ulici Veqka Dugo{evi}a br. 48. kako je definisano Planom detaqne regulacije bloka izme u ulica P.Sre}kovi}a, Supilove, V.Dugo{evi}a i produ`etka Ulice Dragi{e Lap~evi}a ("Sl. list grada Beograda" br. 15/04). B OSNOVNA [KOLA Podru~je predmetnog plana je u odnosu na urbanisti~ke normative GP Beograda 2021 zadovoqeno planiranim kapacitetima osnovne {kole "1300 kaplara" u Ulici Pan~ina br.1. Broj dece sa podru~ja plana koji gravitira ka pomenutoj {koli je 300. B.3.5. URE\IVAWE JAVNOG GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA radovi na jedinic intervencija ukupna ure ewu javnog vrsta a mere gra. zemqi{ta rekonstrukcija novo koli~ina izuzimawe zemqi{ta saobra}. m ru{ewe objekata saobra}. BRGP m vodovod min 100 /II zona/ m min 150 /II zona/ m min 100 /III zona/ min 150 /III zona/ m m kanalizacija min 300 min 400 min 500 m elektroinstalacije vodovi 10 kv, podzemni vodovi 1 kv podzemni m javno osvetlewe TS TS 10/0,4 kv u objektu kom TT instalacije TT kanalizacija TT distributivni kablovi m toplovod 273/5 mm 219.1/5 mm 168.3/4 mm 159/4 mm 133/4 mm 108/3.6 mm 88.9/3.2 mm m saobra}ajnice m parking mesta m drvored kom Tabela 9 Ure ivawe javnog gra evinskog zemqi{ta predmer radova Finansirawe planiranih radova na ure ivawu javnog gra evinskog zemqi{ta se vr{i iz buyetskih sredstava Skup{tine grada Beograda. 17

18 B.4. URBANISTI^KE OP[TE I POSEBNE MERE ZA[TITE B.4.1. URBANISTI^KE MERE ZA SREDINE Sve stambene i druge objekte koji ne zadovoqavaju minimalne higijenske uslove, posebno one u unutra{wosti blokova treba poru{iti. Prilikom projektovawa objekata uz Severni bulevar primeniti posebne urbanisti~ke, dendrolo{ke i arhitektonsko-gra evinske mere za za{titu od buke i aerozaga ewa sa pomenute saobra}ajnice. U prostorima namewenim poslovawu nije dozvoqena delatnost koja u redovnim uslovima mo`e kontaminirati `ivotnu sredinu. Zagrevawe objekata se planira daqinski ili energentima koji ne ugro`avaju `ivotnu sredinu. Gara`e kao objekti za tzv. miruju}i saobra}aj ne predstavqaju veliki izvor zaga ewa vazduha, pa ni izvor buke, ukoliko su pravilno izvedene. Me utim, podzemne gara`e bez prirodne, a sa prinudnom ventilacijom koja se automatski ukqu~uje posle dostizawa odre enog nivoa zaga enosti vazduha, mogu predstavqati velike zaga iva~e komunalne sredine, posebno za vreme temperaturnih inverzija i ti{ina koje mogu trajati vi{e dana. Zbog toga se daje prednost prirodnoj ventilaciji preko ve}ih ventilacionih otvora (prozora) na suprotnim stranama od ulaza. Zbog veoma velikih razlika izme u ekstremnih temperatura u na{em klimatu, prilikom projektovawa novih objekata izbegavati ravne krovove. Planirane objekte izgraditi tako da se bitno ne smawi ugao upada svetlosti stambenim objektima koji se zadr`avaju. Prilikom projektovawa objekata u Ulici Dragice Pravice planirati posebne arhitektonsko gra evinske mere za za{titu od buke. Sekretarijat za za{titu `ivotne sredine dostavio je mi{qewe dopisom br /05-V-01 koje je sadr`ano u dva stava, i to: Predmetni plan ne predstavqa okvir za odobravawe budu}ih razvojnih projekata odre enih propisima kojima se ure uje procena uticaja na `ivotnu sredinu, te ne podle`e obavezi izrade strate{ke procene uticaja u smislu odredbe ~lana 5. Zakona o strate{koj proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Slu`beni glasnik RS", broj 135/04). U planom definisanim namenama nisu planirani objekti za koje je propisana obavezna izrada procene uticaja na `ivotnu sredinu, u skladu sa ~lanom 4. i 46. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ("Slu`beni glasnik RS", broj 135/04). B.4.2. URBANISTI^KE MERE ZA ZA[TITU OD PO@ARA Radi za{tite od po`ara objekti moraju biti realizovani prema odgovaraju}im tehni~kim protivpo`arnim propisima, standardima i normativima: - Objekti moraju biti realizovani u skladu sa Zakonom o za{titi od po`ara ("Sl. glasnik SRS" br. 37/ 88 i 48/94). - Objekti moraju imati odgovaraju}u hidrantsku mre`u, koja se po protoku i pritisku vode u mre`i planira i projektuje prema Pravilniku o tehni~kim normativima za spoqnu i unutra{wu hidrantsku mre`u za ga{ewe po`ara ("Slu`beni list SFRJ", br.30/91). - Objektima mora biti obezbe en pristupni put za vatrogasna vozila, shodno Pravilniku o tehni~kim normativima za pristupne puteve... ("Slu`beni list 18

19 SRJ", br.8/95), po kome najudaqenija ta~ka kolovoza nije daqa od 25m od gabarita objekta. - Objekti moraju biti realizovani u skladu sa Pravilnikom o tehni~kim normativima za elektri~ne instalacije niskog napona ("Sl. list SFRJ", br.53, 54/88 i 28/95) i Pravilnikom o tehni~kim normativima za za{titu objekata od atmosferskog pra`wewa ("Sl. list SRJ", br.11/96), Pravilnikom o tehni~kim normativima za ventilaciju i klimatizaciju ("Slu`beni list SFRJ", br.87/93), Pravilniku o tehni~kim normativima za liftove na el. pogon za vertikalni prevoz lica i tereta ("Slu`beni list SFRJ", br.16/86 i 28/89), Pravilnikom o tehni~kim normativima za sisteme za odvo ewe dima i toplote nastaliih u po`aru ("Slu`beni list SFRJ", br.45/85). - Eventualno planirana gasovodna mre`a mora biti realizovana u skladu sa Odlukom o uslovima i tehni~kim normativima za projektovawe i izgradwu gradskog gasovoda ("Sl. list grada Beograda" br. 14/77). Na osnovu Zakona o eksplozivnim materijama, zapaqivim te~nostima i gasovima ("Sl. glasnik SRS" br. 44/ 77,45/84 i 18/89) mora se pribaviti saglasnost na lokaciju od strane Uprave protivpo`arne policije u Beogradu.. - Objekti moraju biti realizovani u skladu sa Pravilnikom o tehni~kim normativima za za{titu niskonaponskih mre`a i pripadaju}ih trafostanica ("Slu`beni list SFRJ", br.13/78), Pravilniku o izmenama i dopunama tehni~kih normativa za za{titu niskonaponskih mre`a i pripadaju}ih trafostanica ("Slu`beni list SRJ", br.37/95) i Pravilnikom o tehni~kim normativima za za{titu elektroenergetskih postrojewa i ure aja od po`ara ("Slu`beni list SFRJ", br.87/93). Podzemne gara`e (broj ulaza i izlaza zavisi od povr{ine gara`e) realizovati u skladu sa Odlukama o uslovima i tehni~kim normativima za projektovawe stambenih zgrada i stanova ("Sl. list grada Beograda" br. 32/4/83). Planirane gara`e, povr{ine preko 1500m2, moraju imati sopstveni prilaz za vozila, rezervni izlaze za vozila i korisnike, hidrantsku mre`u, sistem za otkrivawe prisustva SO gasa, instalaciju sigurnosnog osvetqewa, dizel agregat, prinudnu ventilaciju, sistem za odimqavawe u skladu sa Odlukama o uslovima i tehni~kim normativima za projektovawe stambenih zgrada i stanova ("Sl. list grada Beograda" br. 32/4/83). Za predmetni plan je pribavqeno Obave{tewe br /04 od strane Uprave prostivpo`arne policije u Beogradu. B.4.3. URBANISTI^KE MERE ZA ZA[TITU OD ELEMENTARNIH NEPOGODA Radi za{tite od potresa objekti moraju biti realizovani i kategorisani prema Pravilniku o tehni~kim normativima za izgradwu objekata visokogradwe u seizmi~kim podru~jima ("Slu`beni list SFRJ", br.31/81, 49/82, 29/83, 21/88, 52/90). B.4.4. URBANISTI^KE MERE ZA CIVILNU ZA[TITU U vezi sa civilnom za{titom predvi ena je izgradwa skloni{ta, u skladu sa posebnim elaboratom Prilog mera za{tite od elementarnih i drugih ve}ih nepogoda i prostorno-planski uslovi od interesa za odbranu zemqe, koji je sastavni deo predmetnog plana. B.4.5. ZA[TITA GRADITEQSKOG NASLE\A Na prostoru koji je predmet ovog plana, nema objekata od interesa za slu`bu za{tite. 19

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLVIII Broj jul godine Cena 120 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLVIII Broj jul godine Cena 120 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XLVIII Broj 15 21. jul 2004. godine Cena 120 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 21. jula 2004. godine, na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

PLAN DETAQNE REGULACIJE ZA DEO PODRU^JA CENTRALNE ZONE, BLOK IZME\U ULICA: 27. MARTA, VLADETINE, KNEZ DANILOVE I RUZVELTOVE

PLAN DETAQNE REGULACIJE ZA DEO PODRU^JA CENTRALNE ZONE, BLOK IZME\U ULICA: 27. MARTA, VLADETINE, KNEZ DANILOVE I RUZVELTOVE Skup{tina grada Beograda, na sednici odr`anoj... 2003. godine, na osnovu Zakona o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glaasnik RS, br. 47/03) i ~l. 11. i 27. Statuta grada Beograda ( Slu`beni list grada Beograda,

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA

LIST GRADA BEOGRADA ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina LIII Broj 58 16. decembar 2009. godine Cena 200 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 16. decembra 2009. godine, na osnovu ~lana 54. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina L Broj novembar godine Cena 180 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina L Broj novembar godine Cena 180 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina L Broj 25 30. novembar 2006. godine Cena 180 dinara na sednici odr`anoj 29. novembra 2006. godine, na osnovu ~lana 54. Zakona o planirawu i izgradwi (

Διαβάστε περισσότερα

S A D A J A. Uvod...1 B. Pravila ure ewa prostora...8 B.1 Namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta B.1.1 Javno gra evinsko zemqi{te

S A D A J A. Uvod...1 B. Pravila ure ewa prostora...8 B.1 Namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta B.1.1 Javno gra evinsko zemqi{te S A D R @ A J A. Uvod...1 A.1 Povod i ciq izrade plana...1 A.2 Obuhvat plana...2 A.2.1 Granice i povr{ina obuhvata plana...2 A.2.2 Postoje}a namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta...3 A.3 Planski osnov...4

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLIX Broj februar godine Cena 120 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLIX Broj februar godine Cena 120 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XLIX Broj 3 17. februar 2005. godine Cena 120 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 16. februara 2005. godine a na osnovu ~lana 54. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XL Broj maj godine Cena 180 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XL Broj maj godine Cena 180 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XL Broj 10 22. maj 2006. godine Cena 180 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 19. maja 2006. godine, na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

PLAN DETAQNE REGULACIJE PET BLOKOVA IZME\U ULICA: UZUN MIRKOVE, KRAQA PETRA, GOSPODAR JEVREMOVE I TADEU[A KO[]U[KA, NA TERITORIJI OP[TINE STARI GRAD

PLAN DETAQNE REGULACIJE PET BLOKOVA IZME\U ULICA: UZUN MIRKOVE, KRAQA PETRA, GOSPODAR JEVREMOVE I TADEU[A KO[]U[KA, NA TERITORIJI OP[TINE STARI GRAD JAVNO URBANISTI^KO PREDUZE]E Palmoti}eva 30, 11000 Beograd, Telefoni: direktor (011) 322 42 90, centrala (011) 322 29 21, Telefaks: (011) 322 09 15 Na{ broj: 350 629/95 PLAN DETAQNE REGULACIJE PET BLOKOVA

Διαβάστε περισσότερα

PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU

PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA BIVOQE 5 U KRU[EVCU PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU I OP[TE ODREDBE PLANA 1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU PLANA DETAQNE REGULACIJE Pravni osnov za izradu Plana detaqne regulacije sadr`an

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA NOVOG SADA

LIST GRADA NOVOG SADA SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA Godina XXVI - Broj 24 NOVI SAD, 14. jul 2006. primerak 140,00 dinara GRAD NOVI SAD Skup{tina 331 Na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beni glasnik

Διαβάστε περισσότερα

1. Tretman postojeih objekata

1. Tretman postojeih objekata Skupština grada Beograda na sednici održanoj... godine na osnovu lana 35. stav 2. Zakona o planiranju i ureenju prostora i naselja (Službeni glasnik RS broj 44/95), a u vezi sa lanom 11 taka 3 i lanom

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA ODLUKU ODLUKU. Godina L Broj septembar godine Cena 180 dinara

LIST GRADA BEOGRADA ODLUKU ODLUKU. Godina L Broj septembar godine Cena 180 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina L Broj 18 15. septembar 2006. godine Cena 180 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 14. septembra 2006. godine, na osnovu ~lana 7. stav

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA PLAN. Godina XLVII Broj decembar godine Cena 120 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN. Godina XLVII Broj decembar godine Cena 120 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XLVII Broj 34 29. decembar 2003. godine Cena 120 dinara Skup{tina grada Beograda, na sednici odr`anoj 26. decembra 2003. godine, na osnovu ~lana 54. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Broj: /03-XXIII-01

Broj: /03-XXIII-01 Broj: 350-677/03-XXIII-01 Skupština gada Beograda na sednici održanoj 26. decembra 2003. godine na osnovu člana 54. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji(službeni glasnik RS broj 47/03), a u vezi sa

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA RE[EWE ODLUKU RE[EWE. Godina LI Broj decembar godine Cena 180 dinara

LIST GRADA BEOGRADA RE[EWE ODLUKU RE[EWE. Godina LI Broj decembar godine Cena 180 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina LI Broj 43 24. decembar 2007. godine Cena 180 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 24. decembra 2007. godine, na osnovu ~lana 31. Statuta

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

GENERALNI PLAN KRAGUJEVAC 2015.

GENERALNI PLAN KRAGUJEVAC 2015. JP DIREKCIJA ZA URBANIZAM I IZGRADWU KRAGUJEVAC GENERALNI PLAN KRAGUJEVAC 2015. VD DIREKTOR Petar Arsenijevi}. Dipl.in`.gra FEBRUAR 2005. godine KRAGUJEVAC INVESTITORI: NOSILAC ZADATKA: FOND ZA URE\IVAWE

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Informacioni list. VITOCAL 300-G Oznaka BWC 301.A06 do A17, WWC 301.A06 do A17. VITOCAL 300-G Oznaka BW 301.A06 do A45, WW 301.

Informacioni list. VITOCAL 300-G Oznaka BWC 301.A06 do A17, WWC 301.A06 do A17. VITOCAL 300-G Oznaka BW 301.A06 do A45, WW 301. VIESMANN VITOCAL 300-G Jednostepena i dvostepena toplotna pumpa kao toplotna pumpa zemlja/voda od 5,9 do 85,6 kw kao toplotna pumpa voda/voda od 7,9 do 117,8 kw Informacioni list Br. naruđbe;. i cene:

Διαβάστε περισσότερα

PRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003.

PRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003. PVI DO ISPIT I OSNOV KTOTHNIK 8 jun 003 Napomene Ispit traje 0 minuta Nije ozvoqeno napu{tawe sale 90 minuta o po~etka ispita Dozvoqena je upotreba iskqu~ivo pisaqke i ovog lista papira Kona~ne ogovore

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Dijagonalizacija operatora

Dijagonalizacija operatora Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU REGULACIONOG PLANA

1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU REGULACIONOG PLANA I OPŠTE ODREDBE PLANA 1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU REGULACIONOG PLANA Pravni osnov za izradu plana sadržan je u: -Zakonu o planiranju i izgradnji ( Sl.glasnik RS broj 47/2003) -Odluci o izradi

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka 1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. Istinitosna tablica p q r F odgovara formuli A) q p r p r). B) q p r p r). V) q p r p r). G) q p r p r). D) q p r p r). N) Ne znam. Date

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

Algoritmi zadaci za kontrolni

Algoritmi zadaci za kontrolni Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,

Διαβάστε περισσότερα

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120 Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O. Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA AKTI SKUP[TINA GRADSKIH OP[TINA I DRUGIH ORGANA GRADSKIH OP[TINA PROGRAM ODLUKU BARAJEVO

LIST GRADA BEOGRADA AKTI SKUP[TINA GRADSKIH OP[TINA I DRUGIH ORGANA GRADSKIH OP[TINA PROGRAM ODLUKU BARAJEVO ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina L Broj 29 29. decembar 2006. godine Cena 180 dinara Gradona~elnik grada Beograda, 28. decembra 2006. godine, na osnovu ~lana 36. Zakona o prevozu u drumskom

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak Matematiqki fakultet Univerzitet u Beogradu Domai zadatak Zlatko Lazovi 30. decembar 2016. verzija 1.1 Sadraj 1 METRIQKI PROSTORI 2 1 1 METRIQKI PROSTORI a) Neka je (M, d) metriqki prostor i neka je (x

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije Glava 1 Realne funkcije realne promen ive 1.1 Elementarne funkcije Neka su dati skupovi X i Y. Ukoliko svakom elementu skupa X po nekom pravilu pridruimo neki, potpuno odreeni, element skupa Y kaemo da

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα