LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina L Broj novembar godine Cena 180 dinara

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina L Broj novembar godine Cena 180 dinara"

Transcript

1 ISSN LIST GRADA BEOGRADA Godina L Broj novembar godine Cena 180 dinara na sednici odr`anoj 29. novembra godine, na osnovu ~lana 54. Zakona o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik RS, br. 47/03 i 34/06) i ~lana 31. Statuta grada Beograda ( Slu`beni list grada Beograda, br. 14/04, 30/04 i 19/05) donela je PLAN DETAQNE REGULACIJE KOMPLEKSA IZME\U ULICA: VOJISLAVA ILI- ]A, GOSPODARA VU^I]A, KOSTE ABRA[EVI]A, GENERALA RAVANI^KE I STANISLAVA SREM^EVI]A (BLOKOVI 8 15) OP[TINA ZVEZDARA A. OP[TI DEO 1. UVOD Prilog 1: Polo`aj lokacije u okru`ewu aerofoto snimak Podru~je obuhvata ovog plana detaqne regulacije (u daqem tekstu plana) nalazi se izme u ulica: Vojislava Ili- }a, Gospodara Vu~i}a, Koste Abra{evi}a, Generala Suboti~ke i Stanislava Srem~evi}a. Na osnovu Generalnog plana Beograda ( Slu`beni list grada Beograda, broj 27/03) (u daqem tekstu Generalni plan) pripada urbanisti~koj celini Lion, Ju`ni bulevar (12) blokovi Povr{ina ovog podru~ja iznosi 9,22 ha. Ciq plana je definisawe javnog interesa i pravila ure ewa i gra ewa, kako bi se na ovom podru~ju obezbedili planski uslovi za kvalitetnu urbanu rekonstrukciju, a posebno za uobli~avawe zavr{etka severoisto~ne strane ulice Vojislava Ili}a Pravni i planski osnov Pravni osnov za izradu i sprovo ewe ovog plana nalazi se u: Zakonu o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik RS, broj 47/2003). Pravilnik o sadr`ini, na~inu izrade, na~inu vr{ewa stru~ne kontrole urbanisti~kog plana, kao i uslovima i na~inu stavqawa plana na javni uvid ( Slu`beni glasnik RS, broj 12/04). Odluci o pripremawu detaqnog urbanisti~kog plana kompleksa izme u ulica: Vojislava Ili}a, Gospodara Vu- ~i}a, Koste Abra{evi}a, Generala Ravani~ke i Stanislava Srem~evi}a (blokovi 8 15, op{tina Zvezdara) Slu`beni list grada Beograda broj 22/90, koju je donela SO Zvezdara. Re{ewe o nepristupawu strate{koj proceni uticaja na `ivotnu sredinu Plana detaqne regulacije kompleksa izme u ulica: Vojislava Ili}a, Gospodara Vu~i}a, Koste Abra{evi}a, Generala Ravani~ke i Stanislava Srem~evi}a (blokovi od 8 15) broj /2005 od 9. septembra godine. Planski osnov je Generalni plan Beograda ( Slu- `beni list grada Beograda, broj 27/03), u daqem tekstu: Generalni plan Opis granica plana Granice plana su: Na severozapadu regulaciona linija Ulice Stanislava Srem~evi}a prema podru~ju Plana, od ul. Vojislava Ili}a do ul. Suboti~ke. Na severoistoku granica ide regulacionom linijom, u odnosu na podru~je obuhva}eno ovim planom, slede}ih ulica: Suboti~kom do Generala wenom regulacionom linijom do Ulice Koste Abra{evi}a, regulacionom linijom ove ulice do Gospodara Vu~i}a, tako da se ove ulice nalaze u podru~ju plana. Na jugoistoku granica plana je ivica postoje}eg trotoara prema kolovozu ulice Gospodara Vu~i}a prema podru~ju plana do ulice Vojislava Ili}a, Na jugozapadu granica plana je ivica trotoara ulice V. Ili}a prema blokovima 11. i 12. MZ. Granica obuhvata plana je promewena u odnosu na Odluku o izradi plana zbog potrebe planskog regulisawa koridora ulica Suboti~ke, Generala i Koste Abra{evi}a, odnosno stvarawa planskog osnova za formirawe gra evinske parcele ulice Vojislava Ili}a kao javnog zemqi{ta, {to dosad nije u~iweno Spisak katastarskih parcela Grafi~ki prilog: List DO Katastarsko-topografska podloga sa granicom plana R = 1 : 500 Podru~je plana obuhvata slede}e katastarske parcele KO Zvezdara, R 1:500 D.P. 49, 58, 59. Delovi parcela: 3579/2; 3579/3; 7450; 7451; 7452; 7453; 7455/1; 7456/1; 7568; 7569; 7570; 7571; 7572; 7579; 7581/2; 7594/2; 7753; 7756; 7757; 7758/1; 7763; 7796; 7797/1; 7798/2; 7841/2; Cele parcele: 3579/2; 3579/3; 7352; 7353; 7354; 7356; 7358; 7359; 7407; 7408; 7409; 7410; 7411; 7412; 7413; 7414; 7415; 7416; 7417; 7418, 7419; 7420; 7421; 7422; 7423; 7424; 7425; 7426, 7427; 7428; 7429; 7430; 7431; 7432; 7433; 7434; 7435; 7436; 7437; 7438; 7439; 7440; 7441; 7442; 7443; 7444; 7445; 7446; 7447; 7448; 7449; 7450; 7451; 7452; 7453; 7457; 7458; 7459; 7460; 7461; 7462; 7463; 7464; 7465; 7466; 7467; 7468; 7469; 7470; 7471; 7472; 7473; 7474; 7475; 7476; 7477; 7478; 7479; 7480; 7481; 7482; 7483; 7484; 7485; 7486; 7487; 7488; 7489; 7490; 7491; 7492; 7493; 7494; 7495; 7496; 7497; 7498; 7499; 7500; 7501; 7502; 7503; 7504; 7505; 7506; 7507; 7508; 7509; 7510; 7511; 7512; 7513; 7514; 7515; 7516; 7517; 7518; 7519; 7520; 7521; 7522; 7523; 7524; 7525; 7526; 7527; 7528; 7529; 7530; 7531; 7532; 7533; 7534; 7535; 7536; 7537; 7538; 7539; 7540; 7541; 7542; 7543; 7544; 7545; 7546; 7547;

2 Broj 25 2 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar ; 7549; 7550; 7551; 7552; 7553; 7554; 7555; 7556; 7557; 7581/2; 7595/2; 7596/2; 7597/2; 7610/2; 7611/2; 7612/2; 7613/2; 7614/2; 7615/2; 7616/2; 7741; 7754/1; 7754/2; 7755/1; 7755/2; 7756; 7757; 7758/2; 7797/2; 7798/1. U slu~aju neusagla{enosti grafi~kog priloga sa popisom katastarskih parcela, merodavan je grafi~ki prilog iz dokumentacije plana: Katastar nepokretnosti sa granicom plana Ste~ene urbanisti~ke obaveze Dono{ewem ovog planskog akta stavqaju se van snage: 1. deo DUP-a Há i Háá MZ na teritoriji op{tine Vra- ~ar ( Slu`beni list grada Beograda, broj 26/67) u obuhvatu plana (regulaciona {irina ilice Vojislava Ili}a), ukqu~uju}i izmene i dopune ( Slu`beni list grada Beograda, br. 13/74, 25/85, Odluka o DUP-u za izgradwu podzemnog voda 110 KV od TS 220/110 KV Beograd 17 do TS 110/10 KV Beograd 14 Slu`beni list grada Beograda, broj 19/86, Odluka o DUP-u ulice V. Ili}a od ul. G. Vu~i}a do autoputa Beograd Ni{ Slu`beni list grada Beograda, broj 9/87); 2. deo DUP-a ulica Batutove i Stanislava Srem~evi}a ( Slu`beni list grada Beograda, broj 13/76) u podru~ju obuhvata plana, ukqu~uju}i izmene i dopune istog plana (Odluka o DUP-u za toplovodne mre`e dela grejnog podru~ja toplane Kowarnik Slu`beni list grada Beograda, broj 12/89). Kao ste~ene urbanisti~ke obaveze, sa kojim su uskla ena planirana re{ewa, usvojen je: Glavni gra evinski projekat ulice Vojislava Ili}a, od ulice Jovana Raji}a do ul. Gospodara Vu~i}a. 2. PROSTORNO-PROGRAMSKE PRETPOSTAVKE 2.1. Prirodne karakteristike Podru~je plana karakteri{e blagi nagib terena prema ulicama Vojislava Ili}a i Gospodara Vu~i}a, {to omogu- }ava izuzetno dobru prirodnu insoliranost ukupnog prostora, naro~ito u vi{im zonama. Za potrebe izrade Plana detaqne regulacije ovog podru~ja izra ena je geolo{ko-geotehni~ka dokumentacija ( Geolo{ko-geotehni~ka dokumentacija za potrebe izrade Plana detaqne regulacije na KO Zvezdara, blokovi 8 15, izme u ulica Gospodara Vu~i}a, Vojislava Ili}a, Stanislava Srem~evi}a i Koste Abra{evi}a u Beogradu koju je izradio DP Kosovoprojekt Geotehnika ). Grafi~ki prilog: In`iwersko-geolo{ka karta sa presecima terena Geomorfolo{ke karakteristike terena Prostor obuhva}en Planom detaqne regulacije u morfolo{kom smislu ~ini padinu nagiba oko 5º, sa apsolutnim kotama od ~150,0 mnv do 182,0 mnv (raskrsnica ulica Koste Abra{evi}a i Gospodara Vu~i}a). Osnovni morfolo{ki oblici u terenu su nastali radom marinske erozije, a modifikovani su delovawem povr- {inskog raspadawa i padinskih procesa, pre svega planiranog i linijskog spirawa. Na modifikovawe morfologije terena veliki udeo imao je i tehnogeni faktor, obzirom da je prostor Plana detaqne regulacije u potpunosti urbanizovan. Razli~itim usecawima, zasecawima, nasipawem i drugim gra evinskim delatnostima, izvedenim u ciqu pripreme terena za wegovu eksploataciju ili pri samoj eksploataciji terena, do{lo je do lokalnog reme}ewa morfologije terena, {to je posebno izra`eno na prostoru izme u ulica Ulciwske i Ravani~ke, gde je utvr ena denivelacija terena u visini oko 3 m Geolo{ka gra a terena Teren na posmatranom podru~ju izgra uju sedimenti kvartarne i tercijarne starosti, kao i sedimenti savremene starosti: Sedimenti savremene starosti predstavqeni su nasipom koji izgra uje povr{inske delove terena. Nasip je izveden u sklopu urbanizacije i nivelacije terena kao i pri izgradwi saobra}ajnica. Nasip je promenqive debqine od 7 3 m, lokalno je u zoni raskrsnice ulice Koste Abra{evi}a i Generala konstatovan nasip debqine 4 4,6 m. Kvartarni sedimenti se javqaju u vidu nekoliko litolo{kih kompleksa razli~ite geneze: eoloski sedimenti, predstavqeni jednim horizontom lesa koji je utvr en ispod sloja nasipa. Debqina lesa je promenqiva od 7-3,2 m. Maksimalna debqina lesa od 4 4,6 m lokalno je utvr ena na prostoru izme u ulica G. Vu~i}a i Suboti~ke. deluvijalne pra{inaste gline, predstavqene su lesnik deluvijumom, koji je utvr en neposredno ispod lesa ili nasipa. Predstavqa kontinuirani sloj koji se javqa na razli~itim dubinama od 1,5 7,4 m od povr- {ine terena. Uz ul. V. Ili}a sloj je utvr en na apsolutnim kotama 153,0 154,1 mnv, dok je na vi{im delovima padine sloj utvr en na apsolutnim kotama ,9 mnv, debqine promenqive od 1,8 5 m. deluvijalno-proluvijalne gline, utvr ene na dubinama od 5 9,2 m od povr{ine terena, odnosno na apsolutnim kotama ,3 mnv (uz ul. V. Ili}a) i 157,4 164,5 mnv na vi{im delovima terena, odnosno na dubinama od 8,3 11 m od povr{ine terena. Tercijerni sedimenti, su predstavqeni laporovitim glinama i laporima i ~ine padinu kvartarnim sedimentima. Ovi sedimenti su fizi~ko-hemijski izmeweni u vi{im delovima sloja ( kora raspadawa ), a u ni`im delovima su primarne strukture, povoqnih fizi~ko-mehani~kih parametara. Pojavquju se na apsolutnim kotama 145,3 147,2 mnv (uz ul. V. Ili}a) i 157,4 164,5 mnv na vi- {im delovima terena, odnosno na dubinama od 8,3 11 m od povr{ine terena Hidrogeolo{ke karakteristike terena U no`i~nom delu padine, uz ulicu Vojislava Ili}a, nivo podzemne vode (istra`ivawa i merewa u periodu godine) utvr en je na dubini od 4 m (aps. kote 152,0-153,2 mnv), koji osciluje na kontaktu lesa i lesnog deluvijuma. Na vi{im delovima padine, nivo podzemne vode izmeren je na dubini od 7-8 m (aps. kote 160,9-166,0 mnv) koji osciluje na kontaktu lesnog deluvijuma i deluvijalno-poluvijalnih glina. Generalni pravac podzemne vode je niz padinu, odnosno prema ul. V. ili}a. Prihrawivawe izdani se vrpi infiltrirawem atmosferskih voda i procednim vodama iz o{te}ene vodovodno-kanalizacione mre`e Savremeni geodinami~ki procesi Na podru~ju plana nisu zapa`ene pojave i posledice savremenih geodinami~kih procesa (prvenstveno nestabilnih padina) Analiza i ocena stawa U prostoru koji je predmet planske razrade prisutne su dve osnovne namene gra evinskog zemqi{ta: javno gra evinsko zemqi{te saobra}ajne povr{ine (ulice), pred- {kolska de~ja ustanova, i ostalo zemqi{te unutar blokova, ~ija je namena stanovawe sa delatnostima.

3 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj 25 3 Prostor je podeqen na osam blokova, a analiza postoje- }eg stawa je data na nivou bloka kao prostorne celine. Osnovna urbana matrica ovog podru~ja, prisutna je u Beogradu u zonama individualne stambene izgradwe koje su se formirale u prvoj polovini 20. veka, ima slede}e karakteristike: regulacione {irine ulica iznose 8,0 m (5+2 1,5), javqaju se dva tipa parcele: parcela ~ija je {irina fronta prema ulici m, a dubina oko 25 m, sa objektima na regulaciji i me i prema susedu, koji se razvijaju podu`no prema unutra{wosti parcele; parcele, ~iji je front oko 15 m, a dubina m, sa slobodnostoje}im objektima tipa vile, povu~enim u odnosu na regulacionu liniju. Objekti su uglavnom prizemni, iako ih ima i sa potkrovqima i spratnih (90,4% objekata ima spratnost od P do P+1). Na ovoj matrici kao osnovnoj, do{lo je do promena, odnosno ukrupwavawa postoje}ih parcela za potrebe izgradwe kolektivnih stambenih objekata, poslovnih objekata i objekta pred{kolske de~je ustanove u drugoj polovini 20. veka. Spratnost ovih objekata je do P+9. Tabela 1: Bilans povr{ina po namenama gra evinskog zemqi{ta postoje}e stawe Namena Povr{ina (m 2 ) A Gradske ulice Primarna gradska mre`a Vojislava Ili}a Sekundarna gradska mre`a Koste Abra{evi}a Suboti~ka Ravani~ka Ulciwska Radojke Laki} deo Generala deo 894 B Blokovi (stanov. sa delatn.) Ukupno (m 2 ) Tabela 2: Namena povr{ina prostora i objekata na nivou bloka postoje}e stawe Broj Povr. Povr{ine Slobodne BRGP (m 2 ) bloka bloka pod povr{ine (m 2 ) objektima (m 2 ) stambena pomo}ni poslovawe Ukupno (m 2 ) obekti i dr. obj * Ukupno *napomena: VRTI] Tabela 3: Prikaz osnovnih urbanisti~kih parametara postoje}e stawe Blok prose~no (plan) gustina stanov. (st/ha) gustina korisnika (kor/ha) I 0,29 0,47 0,45 0,78 0,23 0,35 0,68 0, Z 0,28 0,30 0,31 0,37 0,21 0,34 0,32 0,35 0,31 Tabela 4: Kvalitet postoje}eg gra evinskog fonda BLOKOVI Σ % Godina Pre izgradwe Bonitet Odli~an Dobar Sredwi Lo{ Spratnost P; P ,4 P+2, P+3, P P+4 i vi{e ,6

4 Broj 25 4 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Kvalitet gra evinskog fonda je lo{ i neuslovan: 54 % objekata je izrazito lo{eg boniteta, a 95% objekata je starije od 40 godina (od toga 59% starije od 60 godina), odnosno nije izgra eno na osnovu savremenih propisa, posebno koji se ti~u seizmi~kog i konstruktivnog obezbe ewa objekta, tako da je rekonstrukcija ovih objekata van realnosti. Kvalitetnim se mogu smatrati samo pet objekata (3%) Programske pretpostavke Generalnim planom je planirano da postoje}e urbano tkivo zadr`i karakteristike individualnog stanovawa (blokovi 9, 10, 11 i 13) ili me{ovitog stanovawa (blokovi 8, 12, 14 i 15), s time da se ono transformi{e ili u kompaktno urbano tkivo ili u urbaniji tip individualnog stanovawa (deo Osnovna namena obuhva}enog prostora ). Prilog 2: Izvod iz Generalnog plana Planirano kori{}ewe zemqi{ta Prilog 3: Izvod iz Generalnog plana Planirani saobra}aj Primarnoj gradskoj saobra}ajnoj mre`i pripada: ulica V. Ili}a ulica á reda za koju su pravilima gra ewa uslovqeni, izme u ostalog: minimalni koridor od 18,0 m, izuzetno 15 m (12+2h3/11,0+2h2); da se, eventualno, mo`e organizovati ivi~no parkirawe; veze sa drugim ulicama ostvaruju se u nivou sa obaveznom semaforskom signalizacijom; da se za odvijawe javnog gradskog saobra}aja organizuju posebne trake i ni{e itd. Sekundarnoj saobra}ajnoj mre`i pripadaju sve ostale saobra}ajnice u granicama plana Definisawe pokazateqa za odre ivawe kapaciteta izgradwe (~lan 4.2) Pokazateqi za odre ivawe kapaciteta izgradwe, ~ije su vrednosti date u osnovnim namenama prostora ovog Generalnog plana, su slede}i: Stepen zauzetosti (Z) Iskazan je kao % i jeste koli~nik povr{ine horizontalne projekcije nadzemnih gabarita objekata na parceli i povr{ine parcele. U slu~aju da je postoje}i stepen zauzetosti parcele ve- }i od maksimalnih vrednosti za taj tip izgra enosti, zadr- `ava se postoje}i bez mogu}nosti uve}avawa. U slu~aju zamene objekta novim, stepen zauzetosti mora biti definisan na osnovu vrednosti iz pravila. Indeks izgra enosti (I) Indeks izgra enosti za postoje}e objekte je koli~nik BRGP svih objekata na parceli (bloku) i povr{ine parcele (bloka). Maksimalna BRGP planiranih objekata na parceli je proizvod planiranih indeksa izgra enosti i povr- {ine parcele. Podzemne korisne eta`e ulaze u obra~un indeksa izgra- enosti osim povr{ina za parkirawe vozila, podzemnih gara`a, sme{taj infrastrukture i stanarskih ostava. Bruto razvijena gra evinska povr{ina (BRGP) BRGP je zbir povr{ina i redukovanih povr{ina svih korisnih eta`a svih zgrada parcele (bloka). U prora~unu potkrovqe se ra~una kao 60% povr{ine, dok se ostale nadzemne eta`e ne redukuju. Podzemne korisne eta`e redukuju se kao potkrovqe. Podzemne gara`e i podzemne podstanice grejawa, kotlarnice, stanarske ostave, trafostanice itd., ne ra~unaju se u povr{ine korisnih eta`a. Bruto razvijena povr{ina eta`e je povr{ina unutar spoqne konture zidova, odnosno zbir povr{ina svih prostorija i povr- {ina zidova, odnosno zbir svih prostorija i povr{ina pod konstruktivnim delovima zgrade (zidovi, stubovi, stepeni{ta i sl.). Odnos neto i bruto povr{ine se ra~una kao 1:1,25, a detaqnijom razradom ovaj odnos se mo`e i druga- ~ije definisati u zavisnosti od prirode objekta. Neto razvijena gra evinska povr{ina (NRGP) NRGP jeste veli~ina ograni~ena samo na upotrebu u planerske svrhe i odnosi se na BRGP umawenu za spoqa- {we i unutra{we zidove, zajedni~ke i pomo}ne prostorije i druge povr{ine koje ne slu`e za neposredno kori{}ewe. Tipovi stambenog tkiva blokova, koji su Generalnim planom planirani na podru~ju obuhvata Plana, definisani na osnovu morfolo{kih tipova blokova, su: stanovawe u kompaktnim gradskim blokovima, individualno stanovawe, stanovawe u me{ovitim gradskim blokovima. Op{te uslovqenosti za planirane namene iz generalnog plana Beograda godine Programske prose~ne veli~ine za (~lan 4,3,3.) Veli~ina doma}instva 2,9 NRGP po ~lanu doma}instva 22 m 2 NRGP/BRGP 1,25 Prose~an stan BRGP 80 m Poslovno-trgova~ke ulice (~lan 4,5,8) Poslovno-trgova~ke ulice su komercijalni potezi izme- u atraktivnih ta~aka u gradu. Po pravilu to su ulice sa velikom gustinom poslovnog prostora: preko 10 m 2 /m 2 ulice, sa zna~ajnim objektima kulturno-istorijskog i arhitektonskog nasle a i intenzivnim javnim gradskim saobra}ajem. Zona ovih ulica obuhvata, pre svega, objekte i pripadaju}e parcele ivi~ne izgradwe, ali na pojedinim delovima i ~itave kompaktne blokove uz ulicu. Prilog 5: Izvod iz Generalnog plana Planirane komercijalne zone i gradski centri De~je ustanove (~lan 4,6,5) Veli~ina de~je ustanove (kapacitet) ograni~ena je na 270 mesta. Objekat i parcela treba da zadovoqe normative 6,5 7,5 m 2 BGP/detetu, a parcela m 2 /detetu. Uslovqava se ograni~ewe spratnosti na P+1. Prilog: Urbanisti~ki pokazateqi Generalnog plana za parcele i objekte za planirano urbano tkivo prikazani su u tabelama: Urbanisti~ki pokazateqi za parcele i objekte u blokovima sa individualnim stanovawem Indeks izgra enosti na parceli P+1+Pk DO P+2+Pk (raspon podrazumeva maksimalne do 300m 2 maks. 0,8 1,2 kapacitete u zavisnosti od tipa do 400m 2 maks. 0,75 1,05 individualnog stanovawa) do 500m 2 maks. 0,7 1 do 600m 2 maks. 0,65 0,9 preko 600m 2 maks. 0,6 0,85 Atrijumski i poluatrijumski maks. 1,2 1,5 Indeks izgra enosti ugaonih parcela I h 1,15

5 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj 25 5 Stepen zauzetosti parcele do 300m 2 50% do 400m 2 45% do 500m 2 40% do 600m 2 35% preko 600m 2 30% atrijumski i poluatrijumski 65% Stepen zauzetosti ugaone parcele 3h1,15 Procenat ozelewenih povr{ina na parceli 30% Visina objekta u centralnoj zoni i du` magistralnih i ulica prvog reda maks. 11,5 m (do kote venca) maks. 15 m (do kote slemene) Visina objekta van centralne zone i du` magistralnih i ulica prvog reda maks. 8,5 m (do kote venca) maks. 12 m (do kote slemene) Visina pomo}nih objekata maks. 5 m Broj parking mesta za stanovawe 1 PM/ 1 stan Broj parking mesta za poslovawe 1 PM/ 80 m 2 Rastojawa objekta od regulacione linije, granica parcela i susednih objekata u individualnom stanovawu Rastojawa gra evinske linije objekta od regulacione linije (preporuka za nove objekte) 0 m, 5 m ili 10 m Rastojawe objekta od bo~nih slobodnostoje}i objekti 1,5 2,5 granica parcele dvojni objekat 4 m u prekinutom nizu prvi i posledwi maks. 0,7-1 atrijumski i poluatrijumski 0 Rastojawe objekta od bo~nog slobodnostoje}i objekti 4 m susednog objekta dvojni objekat 5,5 m u prekinutom nizu prvi i posledwi 4 m atrijumski i poluatrijumski 0 Rastojawe objekta od zadwe predba{ta 5 m 1 h, ali ne mawe od 8 m granice parcele predba{ta ve}a od 5 m 1/2 h, ali ne mawe od 4 m atrijumski i poluatrijumski 0 4 m Rastojawe objekta od naspramnog objekta 1 2 h, ali ne mawe od 8 m Rastojawe objekta od naspramnog objekta (atrijumski i poluatrijumski) 0 4 Urbanisti~ki pokazateqi za parcele i objekte u kompaktnom gradskom bloku Indeks izgra enosti parcele (I) do 300m 2 3,5 do 400m 2 3,5 do 500m 2 3,5 do 600m 2 3 preko 600m 2 30 Indeks izgra enosti ugaone parcele I h 1,15 Indeks zauzetosti parcele (Z) do 300m 2 60% do 400m 2 55% do 500m 2 50% do 600m 2 45% preko 600m 2 40% Stepen zauzetosti ugaone parcele Z h 1,15 Procenat ozelewenih povr{ina postoje}i blokovi u centralnoj zoni 10% do 20% na parceli postoje}i blokovi van centralne zone 20% do 30% novi blokovi 30% Visina novih objekata u izgra enom tkivu 1,5 {irina ulice (u odnosu na {irinu ulice u novim blokovima 1 {irina ulice Broj parking mesta za stanovawe 0,7 1,1 PM/1stan

6 Broj 25 6 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Broj parking mesta za poslovawem 1 PM/80m 2 Rastojawe objekta od regulacione linije, granica parcela i susednih objekata u kompaktnim gradskim blokovima Rastojawe gra evinske linije objekta od regulaciione linije 0 m, 3 m ili 5 m Rastojawe objekta od bo~nih u neprekidnom nizu 0 m granica parcele u prekinutom nizu (novi i postoje}i) merodavno je rastojawe objekta ali ne mawe od 1,5 m u prekinutom nizu novih objekata 1/5 h vi{eg objekta, ali ne mawe od 2,5 m atrijumski 0 m Rastojawa objekta od bo~nog susednog u neprekidnom nizu 0 m objekta u prekinutom nizu (novi i postoje}i) 1/3 h vi{eg objekta, ali ne mawe od 4 m u prekinutom nizu prvi i posledwi novoplanirani 2/5 h, ali ne mawe od 5 m atrijumski 0 m Rastojawa objekta od zadwe granice izgradwa unutar postoje}ih blokova 1/3 h objekta, ali ne mawe od 5 m parcele za objekte u novim lokovima 0,5 1,5 h, ali ne mawe od 7 m atrijumski i poluatrijumski 0 m Rastojawa objekta od naspramnog izgradwa unutar postoje}ih blokova 2/3 h, ali ne mawe od 10 m objekta za objekte u novim lokovima 1 3 h, ali ne mawe od 4 m za objekte u novim lokovima 0 m Urbanisti~ki pokazateqi za parcele i objekte u poslovno-trgova~kim ulicama Glavni bulevari Poslovno-trgova~ke ulice Indeks izgra enosti (I) 3,5 (izuzetno 5) 3,5 (izuzetno 4,5) Stepen zauzetosti (Z) 60% (izuzetno 80%) 75% Visina slemena (spratnost) 32 (P+8+Pk) (u zoni niskih objekata 22 (25) (P+6 do P+6+Pk) izuzetno nije limitirana visina) 32 (p+8+pk) Na~in parkirawa* posebni parkinzi i gara`e van ulice uli~no parkirawe ili ivi~ne gara`e na m Zelenilo minimum dva drvoreda u profilu minimum jedan drvored u profilu * Broj parking mesta za poslovawe prema Op{tim uslovima za parkirawe. B. PLAN DETAQNE REGULACIJE B-á PRAVILA URE\IVAWA 1.0. Osnovna koncepcija organizacije prostora Ukupna funkcionalnost prostora, postoje}i na~in kori{}ewa prostora bloka, namena ovog prostora predvi ena Generalnim planom, mogu}nosti prostora, kao i uslovqenosti okolnim ambijentima opredelili su pristup ure- ewu ovog prostora. Planom su stvoreni uslovi za rekonstrukciju prostora, zamenu nekvalitetnog i neadekvatnog postoje}eg gra evinskog fonda i transformaciju zate~enog urbanog tkiva. Za koncepciju ure ewa ovog prostora inicijalan je zna- ~aj ul. Vojislava Ili}a, kao primarne gradske ulice prvog reda i prisutna koncentracija poslovno-trgova~kih sadr- `aja sa druge strane ulice. Kako je realno o~ekivati da se ovaj zna~ajni gradski pravac, koji je i dobro povezan linijama gradskog saobra}aja sa ostalim delovima grada, nastavi da razvija kao poslovno-trgova~ka ulica, blokovi koji su neposredno uz ulicu tretirani su kao zone kompaktnog urbanog tkiva intenzivnije izgradwe i atraktivne arhitektonske vizulizacije. Ambijent klasi~nog grada, za koji je i karakteristi~no kompaktno urbano tkivo, je definisan, izme u ostalog, polo- `ajem gra evinske linije i struktuisawem vertikalnog fronta-fasade prema ulici i funkcionalnim (pe{a~ko kretawe, komercijalni sadr`aji) i vizuelnim (kontinualni venac iznad prizemqa, arhitektonska obrada) odvajawem prizemqa od ostalog dela objekta. Uvo ewem pravila klasi~ne regulacije, nasuprot regulacije moderne sa druge strane ul. V. Ili}a, urbanisti~ki je stvorena pretpostavka da se naglasi zna~aj ove ulice kao gradske poslovno-trgova~ko ulice. Najve}i obim izgradwe je predvi en na raskr{}u ulica Vojislava Ili}a i Gospodara Vu~i}a (blokovi 8, 12 i 13). Blok 12 bi trebalo da se formira kao prostorna dominanta i vizuelni akcenat kontinuiteta planirane izgradwe na regulaciji ul. Vojislava Ili}a, ~ime bi se zavr{ilo arhitektonsko uobli~avawe ukupnog poteza ul. Vojislava Ili}a prema ul. Gospodara Vu~i}a. Kako ul. Vojislava Ili}a ne mo`e da se posmatra samo kao tranzitna saobra}ajnica u funkciji gradskog saobra- }aja, otvorena je za saobra}aj ul. Radojke Laki} prema woj. U postoje}oj saobra}ajnoj matrici unutar podru~ja obuhva- }enog Planom ova ulica jedina ima karakteristike savremene gradske ulice, i regulacionom {irinom i ukupnim ambijentom, pa je pretpostavka da }e se budu}i poslovno-trgova~ki sadr`aji intenzivno razvijati i du` we Planirana namena povr{ina Grafi~ki prilog: List 1: Namena povr{ina planirano stawe R= 1 : 500

7 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Javno gra evinsko zemqi{te Ovim planom su odre ene granice javnog gra evinskog zemqi{ta u odnosu na ostalo gra evinsko zemqi{te nameweno za stanovawe sa delatnostima u prostoru obuhva}enim planom (Tabela 1a). Tabela 1A Bilans povr{ina po namenama gra evinskog zemqi{ta planirano stawe Zemqi{te Namena Povr{ina (m 2 ) A (JAVNO) GRADSKE ULICE PRIMARNA GRADSKA MRE@A Vojislava Ili}a SEKUNDARNA GRADSKA MRE@A Koste Abra{ev}a Suboti~ka Ravani~ka Ulciwska Radojke Laki} deo Gen. deo 894 OSTALE JAVNE NAMENE De~ji vrti} (BLOK 9) B (OSTALO) BLOKOVI (stanovawe sa delatnostima) Ukupno: * Napomena: razlika od 248 m 2 u odnosu na postoje}e stawe se javqa usled nove regulacije ul. Stanislava Srem~evi}a, tako da su delovi parcela blokova 8 i 9 u{li u obuhvat Plana detaqne regulacije kojoj pripada ulica. U kontaktu sa nadle`nim institucijama je utvr eno da nema potrebe za novim objektima vaspitno-obrazovnih funkcija koji bi bili locirani na podru~ju obuhva}enim planom. Kontigenti dece pred{kolskog i osnovno{kolskog uzrasta na osnovu kalkulacije planirane BRGP stanovawa je planirano da budu razme{tena u postoje}im objektima: De~je ustanove Na osnovu dopisa nadle`ne pred{kolske ustanove (Pred{kolska ustanova Zvezdara, dopis broj 1266 od 11. juna godine) nije iskazana potreba za izgradwom novog objekta pred{kolske de~je ustanove. Predvi ena je rekonstrukcija i pove}awe kapaciteta vrti}a Duga koji se nalazi u bloku 9, u okviru postoje}ih objekata, za dve jaslene grupe i dve vaspitne grupe za decu od 3 7 godina, tako da bi on imao tri jaslene grupe i 10 vaspitnih grupa. Kalkulativni kontigent pred{kolske dece (sa pretpostavqenim obuhvatom od 30%) je 70. Osnovne {kole Na osnovu mi{qewa nadle`nog sekretarijata Ministarstva prosvete i sporta RS (dopis broj / od 10. juna godine, s pozivom na dopis Odeqewa za program i razvoj iz oktobra godine), s obzirom na sada{we kapacitete, broj korisnika i eventualne potrebe za pove}awem kapaciteta, u odnosu na propisane pedago{ke standarde, nije predvi ena izgradwa novih objekata za potrebe osnovno{kolskog obrazovawa. Kalkulativni kontigent osnovno{kolske dece je oko 300, a potreban prostor za wihovo obrazovawe bi}e obezbe- en u okviru O[ Jelena ]etkovi} i drugim osnovnim {kolama u gravitacionom podru~ju O stalo gra evinsko zemqi{te zone sa istim pravilima gra ewa Pregledna karta: podela na prostorne celine i zone sa istim pravilima ure ewa i gra ewa R = 1 : 2500 U podru~ju plana postoje}i blokovi su tretirani kao prostorne celine. Ukupan prostor je podeqen na ZONE za koje va`e ista pravila ure ivawa i gra ewa. Zone su, u skladu sa odrednicama Generalnog plana, postoje}im na~inom kori{}ewa zemqi{ta i mogu}nostima transformacije urbanog tkiva, predvi ene za: individualno stanovawe (oznaka I1-slobodnostoje}i objekti) i kompaktno urbano tkivo (oznake K1, K2 i K3). Kao zone individualnog stanovawa zadr`avaju se postoje}i prostori gde se nalaze slobodnostoje}i objekti vile. U ovoj zoni je predvi eno da indeks izgra enosti bude ve}i od indeksa predvi enog generalnim planom i da iznosi 1,2 (maksimalni indeks predvi en za individualno stanovawe, ali za parcele do 300 m 2 ) iz dva razloga: postoje}e katastarske parcele gde postoji i gde se planira individualno stanovawe su neznatno ve}e od 300 m 2, postojawe ekonomskog interesa za rekonstrukciju postoje}ih objekata ili izgradwu novih. Deo bloka 9, koji je Generalnim planom predvi en za individualnu izgradwu a u kome je zate~ena izgradwa tipa partaja, transformi{e se u kompaktno urbano tkivo, odnosno zonu K1 za koju je karakteristi~na ni`a spratnost i izgra enost. U ovu zonu se transformi{u i delovi blokova 8, 14 i 15. Tabela 2A Namena povr{ina na nivou bloka i zona sa istim pravilima ure ivawa i gra ewa planirano stawe Blok Povr{ina Odnos Ukupno Stanovawe Delatnosti (m 2 ) stanovawe/delatn. BRGP (m 2 ) BRGP (m 2 ) BRGP (m 2 ) zona K preko 70%/do 30% K preko 70%/do 30% zona I preko 80%/do 20% K preko 70%/do 30% DV zona I preko 80%/do 20%

8 Broj 25 8 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar zona I preko 80%/do 20% K1 *P preko 70%/do 30% zona K preko 50%/do 50% zona K preko 70%/do 30% zona K preko 70%/do 30% K preko 70%/do 30% *S zona I preko 80%/do 20% K preko 70%/do 30% K preko 70%/do 30% TS 32 UKUPNO * Napomena: Postoje}i objekat P1 mo`e da se rekonstrui{e na osnovu parametara koji va`e za zonu, u postoje}oj nameni, a S2 (spratnost P+9) mo`e da se rekonstrui{e u okviru postoje}eg volumena Deo bloka 11, koji je Generalnim planom predvi en za individualno stanovawe, a gde postoji poslovni objekat spratnosti do P+3, transformi{e se u kompaktno urbano tkivo sa mogu}no{}u rekonstrukcije u skladu sa parametrima zone K1). Blok 13, koji je Generalnim planom predvi en za individualno stanovawe, u skladu sa koncepcijom ure ewa ovog prostora transformi{e se u kompaktno urbano tkivo, zonu K2, koja omogu}ava intenzivnu izgradwu. Polo`aj bloka prema okolnom tkivu, karakteristike saobra}ajnica (ul. Gospodara Vu~i}a i Radojke Laki}), postoje}a parcelacija i na~in kori{}ewa prostora bloka ~ine opciju individualnog stanovawa potpuno nerealnom. U bloku 12 planirana je zona koja pretpostavqa maksimalne parametre predvi ene za poslovno-trgova~ke ulice sa maksimalnim stepenom zauzetosti prema ul. V. Ili}a i pove}anim u ostalom delu, i znatno ve}e u~e{}e komercijalnih sadr`aja. Tabela 3A: Grani~ne vrednosti urbanisti~kih parametara planirano stawe (blokovi 8 15) Uslovqeni Individualno stanovawe Kompaktno urbano tkivo parametri G P Zona I 1 G P Zona K 1 Zona K 2 Zona K 3 Maksimalni indeks izgra enosti I Parcele do 300 m ,5 Parcela do 400 m ,05 1,2 3,5 2.5 Parcela do 500 m ,2 3,5 2,5 3,5 3.5 Parcele do 600 m ,2 3,5 2, Parcela preko 600 m ,5 3 3,5 Posl.-trg.ulica 3.5 (izuz 4.5) 3 3,5 Maksimalni stepen zauzetosti Z Parcele do 300 m 2 50% 60% Parcela do 400 m 2 45% 45% 55% 50% Parcele do 500 m 2 40% 40% 50% 50% 50% 50% Parcela preko 500 m 2 35% 40% 40% 40% 40% 50% Posl.-trg. ulica 75% 75%** 75%** Maks. spratnost 1.5 {irina P+2+Pk P+2+Pk ulice P+4 P+5+Ps P+6 Maks. visina objekta 8,5(12)* (14,40)* 22*(izuz25) (17,40)* 22* 22* Minim. procenat zelenih povr{ina*** 30 30% 20 20% 20% 10% Odnos BRGP (m 2 ) stanovawa PREKO PREKO PREKO preko preko preko i delatnosti (%) 80/do 20 80/do 20 70/do 30 70/ do 30 70/ do 30 50/do 50 * maks. visina venca (visina slemena) ** prema ulici Vojislava Ili}a *** povr{ine ispod kojih ne postoje podzemne eta`e

9 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Pravila regulacije i nivelacije Grafi~ki prilog: List 2 Regulaciono-nivelacioni plan sa saobra}ajnim re{ewem i analiti~ko-geodetskim elementima za obele`avawe R = 1 : 500 Regulisawe odnosa u prostoru je izvr{eno analiti~kim definisawem polo`aja regulacionih linija i wihovog polo`aja u odnosu na osu saobra}ajnice, analiti~kim definisawem granica zona, odnosno polo`aja gra evinske linije u odnosu na regulacionu liniju ulice. Pravila za odre ivawe rastojawa gra evinske linije objekta od granica parcele i susednih objekata prikazano je u Tabeli 3B. Tabela 3B: POLO@AJ OBJEKTA U ODNOSU NA GRANICE PARCELE Individualno stanovawe Kompaktni blok Rastojawe objekta od bo~ne granice parcele u prekinutom nizu (prvi i posledwi) nema min. 4,0 m u prekinutom nizu novih objekata (prvi i posledwi) nema 1/5h vi{eg obj.(min. 4,0m) slobodnostoje}i objekti min. 2,5 m nema Rastojawe objekta od zadwe granice parcele min. 8,0 m predba{ta do 5 m 1 h, min 8,0 m predba{ta ve}a od 5 m ½ h, min 4,0 m Vertikalna regulacija Vertikalna regulacija objekata je uslovqena planiranim tipom urbanog, odnosno stambenog tkiva, polo`ajem planiranih objekata u odnosu na primarnu gradsku saobra- }ajnu mre`u, kao i {irinom uli~nog koridora i udaqewem objekta od regulacione linije. Visina objekata je maksimum 22 m, izuzetno 25 m (do visine krovnog venca), u zoni K3, uz generalni uslov da je zabraweno planirati stambenu izgradwu iznad 22 m. U zoni K1, uz ostale urbanisti~ke uslove, spratnost je ograni~ena na P+4 eta`e. U zonama individualnog stanovawa dozvoqena je spratnost P+2+Pk. U zoni K2 eta`a iznad P+5 je povu~eni sprat. U ciqu formirawa jedinstvene fasade vertikalna regulacija objekata prema javnim povr{inama, odnosno ulici, uslovqena je pribli`nom niveletom venca iznad prizemqa (nivelete se uskla uju idejnim projektima) za objekte prema ul. Vojislava Ili}a: venac ne mora da ozna- ~ava spratnost objekta (mo`e da se nalazi i u parapetu gorwe eta`e). Nivelacija saobra}ajnica je proiza{la iz postoje}e nivelacije uli~ne mre`e i potrebe wene eventualne rekonstrukcije Parcelacija javnog zemqi{ta Grafi~ki prilog: List 3 Plan parcelacije javnog zemqi{ta sa smernicama za sprovo ewe plana R = 1 : 500 U podru~ju Plana su formirane Gra evinske parcele gradskih ulica: Ul. Vojislava Ili}a k.p. 3579/2, 3579/3, 7581/2, 7594/2, 7595/2, 7596/2, 7597/2, 7610/2, 7611/2, 7612/2, 7613/2, 7614/2, 7615/2, 7616/2-deo, 7797/2, 4799-deo, 3579-deo, 4820/5 deo, 4820/12 deo; ulica Koste Abra{evi}a 1 k.p. 7754/1, 7754/2 i 7701, 7711/2-deo; ulica Koste Abra{evi}a 2 k.p deo; ulica Suboti~ka 1 k.p 7796; ulica Suboti~ka 2 k.p. 7756; ulica Suboti~ka 3 k.p. 7755/1 i 7755/2; ulica Ravani~ka 1 k.p. 7757; ulica Ravani~ka 2 k.p. 7758/1, 7758/2; ulica Ulciwska k.p. 7598/2-deo, 7614 deo, 7798/1, 7798/2 deo; ulica Radojke Laki} 1 k.p. 7797/1, 7581/1-deo, deo, 7583-deo, 7584-deo, 7585-deo; ulica Radojke Laki} 2 k.p deo, 7633-deo, deo, 7763; ulica Radojke Laki} 3 k.p. 7797/1; ulica generala k.p Gra evinska parcela Pred{kolske de~ije ustanove koju ~ine slede}e kat. parcele: k.p 7354, 7353, 7352, 7741, 2841/3 i delovi k.p. 7356, 7358, Gra evinska parcela TS koju ~ine k.p i 7700/deo. Napomena: U prilogu Plan parcelacije javnog zemqi- {ta analiti~ko geodetske ta~ke za obele`avawe date su na mestima gde dolazi do promene postoje}e regulacije Pravila za ure ivawe javnih povr{ina Grafi~ki prilog: List 4 Plan ure ivawa javnih povr{ina sa ozelewavawem R = 1 : Saobra}ajne povr{ine Planom su utvr ene saobra}ajnice i saobra}ajne povr- {ine koje su uslov za prostorni razvoj, organizaciju i razme{taj sadr`aja planiranih namena. U granicama plana saobra}ajne povr{ine su definisane osnovnim elementima horizontalne i vertikalne regulacije. Zna~ajnu ulogu u ukupnoj mre`i ovog podru~ja imaju ulice Vojislava Ili}a i Gospodara Vu~i}a, kako sa aspekta opslu`ivawa predmetne teritorije, tako i sa aspekta povezivawa teritorije vi{e op{tina sa centralnim delom grada. U odnosu na pomenute ulice, ul. Stanislava Srem~evi- }a ima ne{to mawi zna~aj, ali u mre`i saobra}ajnica {ireg prostora ima primarnu ulogu jer povezuje primarnu gradsku mre`u i ulice: Dimitrija Tucovi}a, Bulevar Kraqa Aleksandra i Vojislava Ili}a. Sekundarna mre`a saobra}ajnica je u funkciji prostora i sadr`aja u podru~ju plana. Uli~na mre`a Ulica V. Ili}a ima regulacionu {irinu od 27, 0 m (2, ,5). Mre`a postoje}ih saobra}ajnica se zadr`ava uz slede- }e izmene: Ulica Radojke Laki} do ulice Vojislava Ili}a se probija i pretvara za ulicu za kolski saobra}aj. Odvijawe saobra}aja na predmetnoj teritoriji treba organizovati sa dvosmernim kretawem vozila i obostranim trotoarima, {to omogu}avaju popre~ni profili ulica, kao i na~in povezivawa na primarnu uli~nu mre`u. Postoje}e regulacione {irine ulica sekundarne uli~ne mre`e se zadr`avaju, sa potrebnim korekcijama zbog preglednosti u raskrsnicama, sem ulice. Radojke Laki} gde se regulacija u potezu od Ulciwske ulice do Vojislava Ili}a pro{iruje sa 8,70 m na 17,5m (2, ): Ulica Koste Abra{evi}a zadr`ava postoje}u regulacionu {irinu od 17 m (6,0+2 5,5 m).

10 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Ulica Radojke Laki} od Ulice Koste Abra{evi}a do Ravani~ke ulice zadr`ava regulacionu {irinu od 18 m ( ). Ulice Suboti~ka, Ravani~ka, Ulciwska i Generala zadr`avaju postoje}e regulacione {irine od 8 m (2 1,5 + 5). Osovine saobra}ajnica su definisane koordinatama temenih ta~aka i koordinatama ta~aka sa vezom na primarnu uli~nu mre`u i elementima horizontalnih krivina na raskrsnicama, a krivina su definisani koordinatama. Parkirawe Potrebne parking povr{ine za postoje}u i planiranu izgradwu treba obezbediti na parceli na kojoj postoje objekti ili se vr{i izgradwa. Parkirawe re{avati izgradwom parking povr{ina i gara`a. Tabela 4A Kalkulativni broj potrebnih parking mesta planirano stawe Blok Orijentaciono Orijentaciono Orijentaciono Orijentaciono Broj Ukupno stanovawe broj Broj delatnosti BRGP (m 2 ) PM PM BRGP (m 2 ) stanova PM (odnos poslov./trgovina 50/50%) Zona K K Zona I K DV Zona I Zona I K1 *P * Zona K Zona K Zona K K *S * Zona I K K Ukupno * postoje}i objekti Dimenzionisawe potrebnog broja PM na gra evinskoj parceli izvr{iti prema standardima Generalnog plana, s time da za delatnosti polovinu kalkulisanog prostora predvideti za trgovinu, a polovinu za poslovawe: postoje}a izgradwa 0,7 PM/1 stan*, nova izgradwa u kompaktnom urbanom tkivu 1,1 PM/1 stan, nova izgradwa u zonama individualnog stanovawa 1 PM/1 stan, (kalkulativna povr{ina stana 80 m 2 BRGP) poslovawe 1 PM/80 m 2 BRGP, trgovina 1 PM/66 m 2 BRGP. U podru~ju plana nema regulisanih parking povr{ina. Javne parking povr{ine mogu}e je izgraditi samo u ul. Radojke Laki}. S obzirom na wenu regulacionu {irinu, mogu}e je obezbediti do 47 podu`nih PM. Javni gradski saobra}aj Plansko re{ewe JGS-a prvenstveno se zasniva na postoje}em stawu, trolejbuskim linijama du` ul. Vojislava Ili}a i tramvajskim du` Bulevara kraqa Aleksandra. Zadr`avaju se i postoje}e autobuske linije du` ul. Gospodara Vu~i}a i Bulevar kraqa Aleksandra.

11 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Uslovi za evakuaciju otpada Neophodno je obezbediti direktan i neometan pristup lokacijama prostora za sme}e, pri ~emu se mora voditi ra- ~una da maksimalno rastojawe od pretovarnog mesta do komunalnog vozila iznosi 15 m (maksimalno ru~no gurawe kontejnera) po ravnoj podlozi bez ijednog stepenika. Pristupne staze moraju biti {irine najmawe 3,5, m za jednosmerni saobra}aj. Ukoliko se radi o slepim zavr{ecima pristupnih staza, obavezna je izgradwa okretnice, jer nije dozvoqeno kretawe komunalnih vozila unazad, s obzirom da su wihove gabaritne dimenzije 8,60h2,5h3,5 m, a osovinski pritisak 10 t i polupre~nik okretawa 11 m. Za potrebe evakuacije otpada obezbediti mesto za jedan kontejner na 800 m 2 BRGP Pravila ozelewavawa U ciqu formirawa kvalitetnog fonda zelenila u sklopu blokova, sa~uvati svu vrednu postoje}u vegetaciju drvorede, pojedina~ne kvalitetne primerke drve}a i drugo. U skladu sa namenom povr{ina, parcelacijom, infrastrukturom, parking prostorima, uvesti adekvatne kategorije zelenila. U ul. Radojke Laki}, produ`iti drvored do ul. Vojislava Ili}a. Za sadwu koristiti {kolovane drvoredne sadnice visoke 3,5 m, sa stablom ~istim od grana do visine od 2,5 m. i prsnim pre~nikom ve}im od 10 cm. Prilikom projektovawa sadwu drve}a usaglasiti sa trasama instalacija po{tuju}i minimalna propisana odstojawa: 1,5 m od vodovoda, 2,5 m od kanalizacije, 3,0 m od toplovoda i 1,5 m od elektro i PTT instalacija. Prostor izme u regulacione i gra evinske linije treba da bude slobodan i ozelewen. Ogra ivawe gra evinske parcele prema ulici (predba{te) je dozvoqeno do visine od 0,90 m (preporu~uje se `iva ograda). Nije dozvoqeno ogra ivawe gra evinskih parcela prema ulicama: Vojislava Ili}a, Gospodara Vu~i}a i Stanislava Srem~evi}a. Novoformirano zelenilo obraditi kroz glavne projekte ure ewa i ozelewavawa. Projekte ure ewa zelenih povr{ina raditi prema tehni~kim uslovima dobijenim od JKP Zelenilo Beograd. Prilikom projektovawa sadwu drve}a usaglasiti sa trasama instalacija, po{tuju}i minimalna propisana odstojawa Ure ivawe prostora de~jeg vrti}a Duga Rekonstruisati slobodne i zelene povr{ina oko de~ije ustanove. Obnoviti sve poplo~ane povr{ine, pe{~anik i rekvizite za igru. Za povr{ine namewene za igru, koristiti meke, elasti~ne zastore i atestirane rekvizite, koji moraju biti atraktivni i laki za odr`avawe. Obezbediti za- {titu od sunca postavqawem nadstre{nica ili pergola. Sa~uvati kvalitetnu vegetaciju i prilagoditi joj novo re- {ewe. Obnoviti travwake i obezbediti sistem za zalivawe. Za potrebe de~jeg vrti}a obezbediti 15 parking mesta, tako da ne ugro`avaju osnovnu funkciju Pravila za izgradwu i rekonstrukciju tehni~ke infrastrukture Grafi~ki prilog: List 5 Sinhron-plan infrastrukture R = 1 : H idrotehni~ka infrastruktura Grafi~ki prilog: List 5A Plan hidrotehni~ke infrastrukture R = 1 : 500 Op{ti podaci Za podru~je izme u ulica: Vojislava Ili}a, Gospodara Vu~i}a, Koste Abra{evi}a, Generala Ravani~ke i Stanislava Srem~evi}a, tokom do godine ura ena su idejna re{ewa i vodovodne i kanalizacione mre`e, koja su dobila sve potrebne saglasnosti. Ovim regulacionim planom predvi eno je da na podru~ju koje on obuhvata bude oko stanovnika i oko zaposlenih {to u odnosu na pomenuta Idejna re{ewa predstavqa pove}awe od oko 23% pa se svi elementi mre`a vodovoda i kanalizacije iz tih re{ewa mogu zadr`ati. Koeficijenti oticawa atmosferskih voda sa podru~ja ostaju skoro isti. Vodovodna mre`a Podru~je u granicama ovog plana regulacije, u postoje- }em stawu, pripada drugoj i tre}oj visinskoj zoni vodosnabdevawa grada Beograda. Kote pijezometra u ovom podru~ju, drugoj visinskoj zoni se kre}u izme u 195 i 205 mnm a u tre}oj zoni se kre}u izme u 262 mnm i 270 mnm. Primarni cevovodi za snabdevawe ovog podru~ja vodom je postoje}i vodovod V2L300 du` ul. Gospodara Vu~i}a za drugu zonu, odnosno postoje}i V3L150 u ul. Koste Abra{evi}a za tre}u zonu. U svim ostalim ulicama ovog podru~ja postoje}a vodovodna mre`a je dotrajala i malih dimenzija. Kroz teritoriju koju pokriva ovaj regulacioni plan tranzitno prolazi magistralni vod druge visinske zone 800mm (ulicama Radojke Laki} i Koste Abra{evi}a). Pri daqem projektovawu, treba preduzeti sve mere za{tite ovog vodovoda koje zahteva JKP BVK. Na osnovu uslova JKP BVK i izvr{enih prora~una definisani su osnovni zahvati za budu}e re{ewe vodovodne mre`e na podru~ju ovog regulacionog plana. Ovo podrazumeva slede}e: sve ulice u okviru ovog Regulacionog plana, koje su izme u ulica Vojislava Ili}a i Suboti~ke povezuju se na drugu visinsku zonu vodosnabdevawa BVK a ulice iznad Suboti~ke ulice povezuju se na tre}u visinsku zonu; u svim ulicama u okviru ovog Regulacionog plana predvi a se postavqawe nove prstenaste vodovdne mre`e 150mm a postoje}i vodovodi se ukidaju, osim u ul. Radojke Laki} izme u ulica Ravani~ke i Suboti~ke, gde to nije potrebno; trase novih cevovoda voditi javnim povr{inama (po mogu}stvu u trotoarima ulica) a u skladu sa sinhron planom; na novoj vodovodnoj mre`i predvideti dovoqan broj standardnih nadzemnih protivpo`arnih hidranata; pri projektovawu stambenih i poslovnih objekata u kojima je neophodna unutra{wa hidrantska mre`a, a pripadaju drugoj visinskoj zoni, predvideti automatska hidroforska postrojewa jer raspolo`ivi pritisak u uli~nom vodovodu nije dovoqan za tu namenu. Vodovod u ul. Gospodara Vu~i}a preuzet je iz DUP-a saobra}ajnice bulevar Crvene armije, Gospodara Vu~i}a i ^ingrijine ( Slu`beni list grada Beograda, broj 18/79). Pri izradi daqih faza projektne dokumentacije za ovu vodovodnu mre`u sara ivati sa odgovaraju}im slu`bama JKP BVK. Kanalizaciona mre`a Podru~je u granicama ovog plana regulacije pripada Centralnom gradskom sistemu kanalizacije, koja je zasnovana na op{tem principu kanalisawa. U postoje}em stawu, u svim ulicama ovog podru~ja (osim u delu Ulciwske ulice) postoji kanalizaciona mre`a. Glavni recipijenti otpadnih i atmosferskih voda sa ovog podru~ja su kolektori OB60/110cm u ul. Radojke Laki} (odnosno Vojislava Ili}a i Gospodara Vu~i}a), i isti takav kolektor u ul. Stanislava Srem~evi}a. Na osnovu uslova JKP BVK i izvr{enih prora~una definisani su osnovni zahvati za budu}e re{ewe kanalizacione mre`e na podru~ju ovog regulacionog plana. Ovo podrazumeva slede}e: u delu Ulciwske ulice, izme u ulica Stanislava Srem~evi}a i Radojke Laki}, postoje}i kolektor 250mm treba zameniti kolektorom 300mm;

12 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar u delu Ulciwske ulice, izme u ulica Gospodara Vu~i- }a i Radojke Laki}, treba izgraditi novi kolektor 300mm; u ostalim ulicama postoje}a kanalizaciona mre`a zadovoqava i zadr`ava se. Pri izradi daqih faza projektne dokumentacije za ovu kanalizacionu mre`u sara ivati sa odgovaraju}im slu`bama JKP BVK Elektroenergetska infrastruktura Grafi~ki prilog: List 5B Plan elektroenergetske infrastrukture R = 1 : 500 Na predmetnom podru~ju izgra ena je elektri~na distributivna mre`a i objekti nivoa 1,10,35 i 110 kv. Od trafostanice postoji 5 TS10/0,4 kv i to: Suboti~ka 17 (TS 10/0,4 kv reg. br. B-81) snage 1000 kva, Radojke Laki} 14 (TS 10/0,4 kv reg. br. B-1675) snage 630 kva, Gospodara Vu~i}a 237 (TS 10/0,4 kv reg. br. B-428) snage 630 kva, Gospodara Vu~i}a 225 (TS 10/0,4 kv reg. br. B-972) snage 630 kva, Gospodara Vu~i}a 237 (TS 10/0,4 kv reg. br. B-1659) snage 630 kva, Za napajawe kompleksa se koristi i {esta TS10/0,4 kv koja je van predmetnog podru~ja. To je: Suboti~ka 1 3 (TS 10/0,4 kv reg.br. B-487) snage 1000 kva. Ova TS (B-487) je izgra ena i nalazi se u pogonu. Ona je izgra ena u objektu sa transformatorom snage 1000 kva. Ova TS napaja ve}i deo objekata u bloku 9 i 10. Kablovski vod 110kV je deo energetskog prstena koji povezuje postoje}a izvori{ta 110/10kV ( Pionir, Kalemegdan i Slavija ) sa izvori{tem 220/110 Beograd XVII. Kabl prolazi levim trotoarskim prostorom ulicama Vojislava Ili}a, Stanislava Srem~evi}a i daqe Vrawskom. Ovaj kablovski vod je od vitalnog zna~aja za grad Beograd, pa se ne dozvoqava bilo kakvo raskopavawe u wegovoj neposrednoj blizini. U neposrednoj blizini 110kV voda, koji je polo`en du`inom ulice Stevana Srem~evi}a, radove izvoditi ru~no da ne bi do{lo do o{te}ewa istog. Zona u kojoj se ne smeju voditi druge instalacije je 1 m levo i desno od ose kabla kao {to je dato na preseku u sklopu sinhron plana. Eventualno izme{tawe ovog kablovskog voda ne dolazi u obzir zbog veoma visokih tro{kova i iskqu~ewa iz pogona ve}eg broja potro{a~a. Podru~jem prolaze kablovski vodovi 35kV (TS 35/10kV âá Mu{ka TS 35/10kV Kowarnik ). Celokupna elektroenergetska mre`a u predmetnom podru~ju je gra ena kao podzemna sa kablovima tipa IPO-13 3h95 mm2/35kv, sem mre`a 0,4kV koja je izgra ena kao nadzemna i podzemna. Mre`a 10kV je izgra ena kao podzemna (kablovima tipa IPO13 3h95 mm 2, IPO13A 3h150 mm 2 i deo NkVA 3h95 mm 2 ). Nadzemna je gra ena u podru~ju mawe gustine i u podru~ju gde su objekti gra eni u ranijem periodu. Na podru~ju se nalazi i mre`a spoqne rasvete. Na delu predmetnog podru~ja se nalazi i kontaktna mre- `a za potrebe gradskog saobra}aja. Sve postoje}e elektroenergetske objekte ugro`ene izgradwom planiranih objekata izmestiti na bezbedno mesto. Snabdevawe planiranih objekata elektri~nom energijom bi}e mogu}e tek po zavr{etku izgradwe TS 110/10kV Obili} áá faza. Na osnovu ubranisti~kih pokazateqa kao i specifi~nog optere}ewa za pojedine korisnike (30 do 120 W/m 2 i stanova/ts) odre en je potreban broj TS 10/0,4kV. Tabela stanova i jednovremenih snaga za poslovawe je data u tabeli: Blok Planirano stanova Poslovawe jednovremeno br. (kom.) (kw) Ukupno Za predmetno podru~je potrebno je izgraditi jo{ 6 trafostanica 10/0,4kV i to tri kapaciteta 1h1000 kva i tri kapaciteta 2h1000kVA. To su: u bloku 8 je potrebno izgraditi TS 10/0,4kV (TS-8) kapaciteta 1h1000 kva, u bloku 9 je potrebno izgraditi TS 10/0,4kV (TS-9) kapaciteta 2h1000 kva, u bloku 11 je potrebno izgraditi TS 10/0,4kV (TS-11) kapaciteta 1h1000 kva, u bloku 12 je potrebno izgraditi TS 10/0,4kV (TS-12) kapaciteta 2h1000 kva, u bloku 14 je potrebno izgraditi TS 10/0,4kV (TS-14) kapaciteta 2h1000 kva, u bloku 15 je potrebno izgraditi TS 10/0,4kV (TS-15) kapaciteta 1h1000 kva. Uz dve postoje}e koji se zadr`avaju ovo ~ini ukupno 8 TS 10/0,4 kv. Ovome broju treba pridru`iti i postoje}u TS B-487 koja se nalazi van podru~ja, zadr`ava se a napaja i objekte blokova 9 i 10. Dve trafostanice koje se zadr`avaju su TS 10/0,4 kv B-81 i B-1675, jer ispuwavaju va`e- }e kriterijume. Iz bilansa optere}ewa datog tabelarno po blokovima (prema broju stanova i povr{inama za poslovawe) vidi se da najoptere}eniji blokovi (9,12,14 i 15) imaju po dve TS (u bloku 15 to su postoje}a i nova a u 9,12 i 14 TS sa 2 transformatora). Ovaj broj je i u skladu sa Uslovime EDB, osim {to je zbog pove}awa (posle revizije) broja stanova i povr- {ina poslovnog prostora ve}a gustina naseqenosti, dodat jo{ jedan trafo u bloku 9 (2h1000kVA umesto 1h1000 kva). Planirane TS izgradi}e se u sklopu gra evinskih objekata. U svakom novom objektu koji se gradi ili na wegovoj parceli predvideti mogu}nost izgradwe TS 10/0,4kV prema pravilima gradwe. Ukoliko se nova TS ne gradi u okviru novih objekata prema ovim pravilima ve} prema posebnim tehni~kim podacima za prikqu~ewe EDB-a, obavezno uz zahtev za izgradwu prilo`iti ove posebne uslove EDBa. Ukupan broj planiranih novih TS 10/0,4 kv, koji se kroz odobrewe za izgradwu realizuje odobrava ne sme biti ve- }i od broja koji je planom predvi en. Planirane TS 10/0,4kV, u sklopu gra evinskih objekata postaviti pod slede}im uslovima: Prostorije za sme{taj TS 10/0,4kV, svojim dimenzijama i rasporedom treba da poslu`i za sme{taj transformatora i odgovaraju}e opreme. Prostorije za TS predvideti u nivou terena ili sa neznatnim odstupawemm od predhodnog stava. Transformatorska stanica mora imati dva odvojena odelewa i to odelewe zasme{taj transformatora i odelewe za sme{taj razvoda visokog iniskog napona. Svako odelewe mora imati nesmetan direktan pristup spoqa. Betonsko postoqe u odelewu za sme{taj transformatora mora biti konstruktivno odvojeno od konstrukcije zgrade izme u oslonca transformatora i transformatora postaviti elasti~nu podlogu u ciqu presecawa akusti~nih mostova (prenosa vibracija). Obezbediti zvu~nu izolaciju tavanice prostorije za sme{taj transformatora i blokirati izvorzvuka du` zidova prostorije. Predvideti toplotnu izolaciju prostorija TS.

13 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Predvideti prostoriju za sme{taj trafoa sa coklom visine da ovako formirana kada mo`e da izvr{i prihvat kompletnog uqa u slu~aju havarije. Kolski pristup planirati izgradwom pristupnog puta najmawe {irine 3 m do najbli`e saobra}ajnice. Planirane TS 10/0,4 kv prikqu~iti po principu ulazizlaz na 10 kv mre`u na dva 10 kv voda koja treba da formiraju petqu u odnosu na TS 110/10 kv Obili}. Prikqu~ene vodove 10kV izgraditi delom kao nove a delom uklopiti postoje}e. Postoje}e vodove 10kV i 1kV koji su u koliziji sa planiranim objektom izmestiti na novu lokaciju. Planirane vodove 10 i 1 kv izvesti u koridoru postoje}ih i planiranih saobra}ajnih i slobodnih povr{ina. Planirane vodove postaviti podzemno a u rovu potrebnih dimenzija u zavisnosti od broja vodova u rovu. Na mestima gde se o~ekuju ve}a mehani~ka naprezawa vodove postaviti u kablovsku kanalizaciju. Celokupnu postoje}u nadzemnu mre`u rekonstruisati tako da novim re{ewem bude izvedena kao podzemna. Postoje}a nadzemna mre`a 0.4 kv se zamewuje podzemnom. Osvetlewem planiranih saobra}ajnica posti}i sredwi nivo luminacije od oko 0,6 cm/m 2. Vodove javnog osvetlewa postaviti podzemno, a u rovu potrebnih dimenzija. Na mestima gde se o~ekuju ve}a mehani~ka naprezawa tla, vodove postaviti u kablovsku kanalizaciju T T infrastruktura Grafi~ki prilog: List 5V Plan TT infrastrukture R = 1 : 500 Blokovi 8 15, koji su predmet ovog re{ewa, ograni~eni su ulicama: Vojislava Ili}a, Gospodara Vu~i}a, Koste Abra{evi}a, Ravani~ke i Stanislava Srem~evi}a; isti pripadaju podru~ju ATC Zvezdara, ~iji je kapacitet iskori{}en pa je neophodno predvideti pro{irewe iste. Kablovska TT (telekomunikaciona) kanalizacija izgra ena je u ulicama: Stanislava Srem~evi}a, Vojislava Ili}a, Gospodara Vu~i}a, Ulciwskoj, Ravani~koj, Suboti~koj, Koste Abra{evi}a, Generala i Radojke Laki}; kapacitet kanalizacije zadovoqava sada{we potrebe. Kompleks koji se obra uje ovim planskim aktom pripada kablovskom podru~ju No ~etiri ATC Zvezdara. Kapaciteti kablovskih podru~ja delimi~no zadovoqavaju sada- {we potrebe. Glavni kablovi su polo`eni kroz postoje}u TT kanalizaciju, a distributivna TT mre`a izvedena je uvla~nim kablovima polo`enim u TT kanalizaciju i armiranim kablovima polo`enim slobodno u zemqu. Izvodni kablovi su polo`eni slobodno u zemqu, odnosno kroz privodnu TT kanalizaciju, a pretplatnici su preko spoqa- {wih odnosno unutra{wih izvoda prikqu~eni na distributivnu tt mre`u. Na osnovu urbanisti~kih pokazateqa: za poslovni prostor na 50 m 2 korisne povr{ine planira se jedan telefonski prikqu~ak, a za prate}i sadr`aj i svaki lokal po jedan prikqu~ak; za stambene jedinice za svaki stan 1 1,5 telefonski prikqu~ak (u proseku). Analizom datog podru~ja, a na osnovu usvojenih parametara, do{lo se do stava da je za predmetno podru~je potrebno obezbediti telefonskih prikqu~aka. Obezbe ewe potrebnog broja tel. prikqu~aka ostvari}e se shodno idejnom re{ewu TT mre`e i postrojewa Telekom Srbija i izdatim uslovima. Na podru~ju ATC Zvezdara planira se monta`a novih digitalnih tel. prikqu~aka i izgradwa isturenih stepena (po pravilu u objektima u zonama k`k2 K3) koji }e preuzeti deo postoje}e mre`e. Planirawem novog kablovskog podru~ja No 28 kapaciteta 600 h 4 i No H kapaciteta 600 h 4, koji }e pripasti ATC Zvezdara, kao i rekonstrukcijom postoje}eg stawa obezbedi}e se potreban broj telefonskih prikqu~aka u granicama kompleksa, za potrebe starih i novih pretplatnika u blokovima Ovo je podru~je intenzivne izgradwe stambeno-poslovnog prostora. U ciqu {to jednostavnijeg prelaska na nove tehnologije u oblasti telekomunikacija potrebno je obezbediti pristup svim postoje}im i planiranim objektima putem TT kanalizacije, odnosno potrebno je kapacitet TT kanalizacije prilagoditi budu}im potrebama povezivawa na mre`u objekata ~ija je izgradwa planirana regulacionim planom. Na pojedinim delovima izvr{i}e se izgradwa nove TT kanalizacije. Glavnim projektom TT mre`e predvide}e se pored postoje}ih kablova koji po kapacitetu ne zadovoqavaju, polagawe novih TT kablova potrebnog kapaciteta. U grafi~kom prilogu prikazane su relacije na kojima se TT mre`a i kanalizacija ukida, gradi ili pro{iruje. TT mre- `a i kanalizacija se ukida ukoliko su TT instalacije maweg kapaciteta ugro`ene planiranom izgradwom ili ne zadovoqavaju svojim kapacitetom ili kvalitetom. Planiranu TT kanalizaciju i TT vodove izvesti u koridorima postoje}ih i planiranih saobra}ajnih povr{ina. Na trasama gde postoje}a TT kanalizacija ne zadovoqava budu}e potrebe izvr{i}e se pove}awe kapaciteta iste. Planiranu TT kanalizaciju i TT vodove izvesti podzemno, a u rovu potrebnih dimenzija. Pre po~etka gra evinskih radova potrebno je izvr{iti trasirawe i obele`avawe trase postoje}ih kablova pomo}u instrumenta traga~a kablova kako bi se definisali ta~an polo`aj i dubina TT kablova da bi se zatim odredio na~in za{tite kablova ukoliko su isti ugro`eni. Na mestima gde se o~ekuju ve}a mehani~ka naprezawa (na prelazu ispod kolovoza saobra}ajnice) kao i na svim mestima gde se telekomunikacioni kablovi uvode u objekte, kablove polo`iti kroz za{titne cevi, odnosno kroz privodnu TT kanalizaciju. Ukoliko su TT instalacije maweg kapaciteta ugro`ene planiranom izgradwom, iste je potrebno izmestiti na pogodno i bezbedno mesto ili efikasno za{tititi. Postoje}e TT kapacitete zadr- `ati ako zadovoqavaju svojim kapacitetom i kvalitetom. Posebnu pa`wu obratiti na postoje}e TT kapacitete koji ne smeju biti ugro`eni novim saobra}ajnim re{ewem. Postoje}u nadzemnu TT mre`u ukinuti. Mesnu mre`u planirati za krajwe potrebe korisnika telekomunikacionih usluga na ovom podru~ju. Distributivne TT kablove koji su polo`eni u zemqu, a kapaciteti ne odgovaraju pove}anom broju pretplatnika, zadr`ati, a pored istih, odnosno do planiranih objekata, polo`iti nove podzemne TT kablove ~iji }e kapacitet zadovoqiti krajwe potrebe planiranih i postoje}ih korisnika TT usluga. Planirane podzemne TT kablove postaviti slobodno u zemqu, odnosno kroz privodnu TT kanalizaciju, a u rovu dubine 0,8 m i {irine 0,4 m. Po trasama postoje}e i planirane telekomunikacione kanalizacije i distributivnih kablova polo`enih u zemqu bi}e polo`eni i vi{enamenski telekomunikacioni kablovi (KDS i drugi). S obzirom da na predmetnom podru~ju nema izgra enih KDS kapaciteta, realizacija KDS-a }e se izvesti u skladu sa potrebama korisnika. U okviru postoje}e i planirane TT kanalizacije kao i po trasama distributivnih kablova polo`enih u zemqi ovim elaboratom se obezbe uje planski osnov polagawa opti~kih i koaksijalnih kablova za potrebe KDS-a Termotehni~ka infrastruktura Grafi~ki prilog: List 5G Plan termotehni~ke infrastrukture R = 1 : 500 Na predmetnom prodru~ju ve}ina korisnika snabdeva se toplotnom energijom decentralizovano. Skoro svi potro- {a~i koriste svoje individualne toplotne izvore. Energenti su: elektri~na energija, ~vrsto gorivo i lako te~no gorivo. Jedino je objekat de~ijeg vrti}a u ul. Suboti~ka broj 2 prikqu~en na toplifikacionu mre`u. Toplovod ulazi u blok 11 i nastavqa prema vrti}u i to sekundarna mre`a sa lokaliteta Lipov lad koja se snabdeva iz magistralnog toplovoda u Bulevaru kraqa Aleksandra.

14 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Podru~je obuhva}eno ovom planskom dokumentacijom pripada grejnom podru~ju toplane Kowarnik, ~ija mre`a radi u temperaturnom re`imu 150/75 ºS a sistem potro{a- ~a je indirektan preko razmewiva~a toplote (podstanica ima promenqiv protok). Nazivni pritisci, primar / sekundar su NP 25/6 bar. Kako se radi o podru~ju sa zastupqenim razli~itim tipovima stanovawa i s obzirom na akciju prikqu~ewa stanova treba o~ekivati razvijawe toplifikacione mre`e na vi{e mesta u podru~ju. Postoje}i toplovodi na desnoj strani (parni ku}ni brojevi) ul. Vojislava Ili}a, komora broj á, napaja ovo podru~je (levi deo). Za desni deo podru~ja planiran je prelaz iz ul. Gospodara Vu~i}a a mogu}a je i snabdevawe gorweg dela iz Bulevara kraqa Aleksandra. Trase toplovoda prema ovom re{ewu, predvi ene su u svakoj saobra}ajnici tako da je razvijawe nove mre`e lak- {e prema svakom budu}em korisniku. Podstanice se predvi aju u svakom objektu bez obzira na kapacitet sa prikqu- ~ewem direktno sa cevovoda ili iz komore tako da se pokriva i snabdevawe niske stambene izgradwe. Toplovodnu mre`u izvesti sa predizolovanim cevima sa minimalnim nadslojem od kote terena od 0,80 m. Toplotni konzum odre en je prema slede}im specifi~nim optere}ewima: postoje}i stari stambeni objekti, izgradwa do 1980 godine 200 (w/m 2 ), novi stambeni objekti i objekti obuhva}eni rekonstrukcijom 120 (w/m 2 ), poslovni objekti nov i stari 150 (w/m 2 ) i obdani{ta 180 (w/m 2 ). Gasovodna mre`a Gasifikacija podru~ja nije predvi ena dosada{wim planovima razvoja gasovodne mre`e za {iroku potro{wu, pa ovim planom nije ni sagledavana Pravila za{tite dobara koja u`ivaju prethodnu za{titu i ambijentalnih vrednosti Na osnovu dopisa Zavoda za za{titu spomenika kulture Beograda (broj 53 od 1. juna 2004.) u okviru predmetnih blokova nema utvr enih kulturnih dobara, kao ni pojedina~nih dobara pod predhodnom za{titom. Blokovi se ne nalaze u okviru prostorne kulturno-istorijske celine, ni celine koja u`iva status prethodne za{tite. Ukoliko se tokom izvo ewa radova nai e na materijalne ostatke iz starijih perioda, radovi se moraju obustaviti i o tome se obave{tava Zavod za za{titu spomenika kulture grada Beograda, ~iji }e saradnici uraditi Plan i program za{tite arheolo{kih iskopavawa. Investitor je du`an da finansira izvo ewe pomenutih iskopavawa POSEBNI USLOVI ZA URE\IVAWE PROSTORA 2.1. Uslovi za neometano kretawe invalidnih lica Kretawe invalidnih lica omogu}iti projektovawem oborenih ivi~waka na mestima pe{a~kih prelaza, kao i odgovaraju}im projektovawem rampi za povezivawe vi{ih i ni`ih nivoa, obezbe ewem dovoqne {irine, bezbednih nagiba i odgovaraju}om obradom povr{ina. Kroz izradu tehni~ke dokumentacije primeniti odredbe Pravilnika o uslovima za planirawe objekata u vezi sa nesmetanim kretawem dece, starih, hendikepiranih i invalidnih lica ( Slu`beni glasnik RS, broj 18/87) Mere za racionalno kori{}ewe energije Ure ivawem prostora plana omogu}i}e se prikqu~ewe objekata na centralizovani sistem toplifikacije, {to predstavqa osnov za racionalizaciju potro{we energije za grejawe objekata. Objekte planirati prema propisima sa kvalitetnom izolacijom tako da bi gubici energije bili mawi Mere za{tite i unapre ewa `ivotne sredine Na osnovu Mi{qewa Sekretarijata za za{titu `ivotne sredine, broj /05-â-01 od 22. marta godine nacrt ovog plana ne predstavqa okvir za odobravawe budu}ih razvojnih projekata odre enih propisima kojima se ure uje procena uticaja na `ivotnu sredinu, te ne podle`e obavezi izrade strate{ke procene uticaja u smislu odredbe 5. Zakona o strate{koj proceni uticaja na `ivotnu sredinu ( Slu`beni glasnik RS, broj 135/04) iz razloga {to planom definisane namene nisu planirani objekti za koje je propisana izrada procene uticaja na `ivotnu sredinu. U skladu sa ovim mi{qewem, Sekretarijat za urbanizam i gra evinske poslove je doneo Re{ewe o nepristupawu strate{koj proceni uticaja na `ivotnu sredinu Plana detaqne regulacije kompleksa izme u ulica: Vojislava Ili}a, Gospodara Vu~i}a, Koste Abra{evi}a, Generala Ravani~ke i Stanislava Stem~evi}a (blokovi 8 15) áh-01 broj /05 od 5. septembra godine. U ciqu za{tite `ivotne sredine, treba sprovesti slede}e mere za{tite: da se zagrevawe objekata vr{i centralizovano (daqinski) ili iz kotlarnice koja bi koristila gas kao gorivo; da se gra evinsko-tehni~kim merama obezbedi dobra hidrozolacija, termoizolacija i za{tita od preterane insolacije; da se urede sve slobodne i zelene povr{ine; da se ne obavqa delatnost koja u reovnim uslovima mo- `e kontaminirati `ivotnu sredinu iznad dozvoqene granice; da se ispod transformatora TS izgradi propisani tank za prihvat eventualno prosutog uqa za hla ewe; da se planirani parking prostori zasen~e nasadima li{}ara visoke biolo{ke vrednosti tako da se spre- ~i pregrevawe vozila u letwim mesecim Mere za{tite od elementarnih i drugih ve}ih nepogoda i prostorno-planski uslovi od interesa za odbranu U ciqu prilago avawa prostornog re{ewa potrbama za{tite od elementarnih nepogoda (potresa, po`ara i sl.) i potreba za odbranu, ukupna realizacija, odnosno planirana izgradwa mora biti u skladu sa odrebama zakonske regulative iz te oblasti. Radi za{tite od potresa, objekti moraju biti realizovani i kategorisani prema Pravilniku o tehni~kim normativima za izgradwu objekata visokogradwe u seizmi~kim podru~jima ( Slu`beni list SFRJ, broj 31/81, 49/82, 29/83, 21/88, 52/90). Radi za{tite od po`ara, planirani objekti moraju biti realizovani prema odgovaraju}im tehni~kim protivpo- `arnim propisima, standardima i normativima: Realizovati objekte u skladu sa Zakonom o za{titi od po`ara ( Slu`beni glasnik SRS, br. 37/88 i 48/94). Realizovati objekte u skladu sa Zakonom o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik RS, broj 47/03). Realizovati objekte u skladu sa Odlukom o uslovima i tehni~kim normativima za projektovawe stambenih zgrada i stanova ( Slu`beni list grada Beograda, broj 32/4/83). Realizovati objekte u skladu sa Pravilnikom o tehni~kim normativima za za{titu visokih objekata od po`ara ( Slu`beni list SFRJ, broj 7/84). Objekti moraju imati odgovaraju}u hidrantsku mre`u, koja se po protoku i pritisku vode u mre`i planira i projektuje prema Pravilniku o tehni~kim normativima za spoqwu i unutra{wu hidrantnu mre`u za ga{ewe po`ara ( Slu`beni list SFRJ, broj 39/91). Objektima mora biti obezbe en pristupni put za vatrogasna vozila, shodno Pravilniku o tehni~kim normativima za pristupne puteve, okretnice i ure ewe

15 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj platoa za vatrogasna u blizini objekata pove}anog rizika od po`ara ( Slu`beni list SRJ, broj 8/95), po kom najudaqenija ta~ka kolovoza nije daqa od 25 m od gabarita objekta. Objekti moraju biti realizovani u skladu sa elektro instalacijama niskog napona ( Slu`beni list SFRJ, br. 53 i 54/88 i Slu`beni list SRJ, broj 28/95) ) i Pravilnikom za za{titu objekata od atmosferskog pra`wewa ( Slu`beni list SRJ, broj 11/96). Planirane gara`e, sa korisnim povr{inama ve}im od 500m 2, moraju imati obezbe en sopstveni prilaz za vozila, osobqe i korisnike gara`e, sistem prinudne ventilacije, mera~e za kontrolu koncentracije ugqen-monoksida, sistem za odimqava i instalaciju sigurnosnog osvetqewa ( Slu`beni list grada Beograda, broj 32/áâ/83). Planirane gara`e, sa korisnom povr{inom ve}om od 1500m 2, moraju imati obezbe en sopstveni prilaz sa ulazom i odgovaraju}im brojem rezervnih izlaza za vozila, osobqe i korisnike gara`e, sistem prinudne ventilacije, mera~e za kontrolu koncentracije ugqen-monoksida, sistem za odimqavawe, instalacija sigurnosnog osvetqewa i instalaciju za automatsku objavu po`ara. ( Slu`beni list grada Beograda, broj 32/áâ/83). U slu~aju rata i neposredne ratne opasnosti obaveza investitora je da obezbedi skloni{ni prostor za sklawawe qudi i materijalnih dobara (osnovna mera civilne za- {tite). Skloni{ni prostor investitor obezbe uje izgradwom skloni{ta osnovne za{tite ili uplatom naknade za izgradwu javnih skloni{ta. Mere za{tite od elementarnih i drugih ve ih nepogoda i prostorno planskih uslova od interesa za odbranu zemqe definisane su posebnim prilogom SREDWORO^NI PROGRAM URE\IVAWA JAVNOG GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA Sredworo~ni program ure ewa zemqi{ta odnosi se na ure ivawe javnog zemqi{ta, odnosno ure ewe uli~nih koridora u granicama plana i rekonstrukciju slobodnih povr{ina u sklopu de~je ustanove. Ure ivawe zemqi{ta obuhvata pripremawe i opremawe zemqi{ta. Ukupna bruto povr{ina obuhva}ena ovim planom iznosi 9,22 ha. Povr{ina javnog zemqi{ta je 2,80 ha. Programom ure ewa je obuhva}ena rekonstrukcija postoje}ih i izgradwa novih saobra}ajnih povr{ina (ukupna povr{ina saobra}ajnica je 2,49 ha) i infrastrukture i slobodnih povr{ina u okviru de~jeg vrti}a. U okviru rekonstrukcije i izgradwe saobra}ajnih povr- {ina predvi ena je, pored rekonstrukcije postoje}ih uli~nih koridora, izgradwa trotoara u ul. V. Ili}a prema blokovima koji su obuhva}eni planom, rekonstrukcija i pro- {irewe Ul. R.Laki}, pro{irewe kolovoza i izgradwa prikqu~ka na Ul. V. Ili}a i rekonstrukcija ulica: Suboti~ke, Ravani~ke, Ulciwske i Generala Obra~un predvi enih radova na ure ivaawu zemqi{ta je izvr{en na osnovu cena za pojedina~ne radove 1. septembra godine. A. Pripremni radovi din. 1. pripremawe podloga i izrada planskog dokumenta din. 2. izrada tehni~ke dokumentacije za predvi ene radove din. 3. pribavqawe zemqi{ta din. nadoknada za objekte (ru{ewe, raseqavawe) 800 m din/m 2 naknada za zemqi{te 860 m din/m 2 4. ukidawe i demonta`a postoje}e TS 10/0,4 kv nadzemne mre`e i mre`e javnog osvetqewa din. B. Opremawe zemqi{ta din. 1 izgradwa i rekonstr. saobr. povr{ina din. 2 javne povr{ine i ozelewavawe din. 3 izgradwa i rekonstr. tehni~ke infrastr din hidrotehni~ka infrastruktura din vodovod din kanalizacija din elektroenergetska infrastruktura din TT i KDS infrastruktura din TT mre`a din KDS din Termotehni~ka infrastruktura din. Ukupno (A+B) din. Izvori finansirawa ure ewa gra evinskog zemqi{ta Finansirawe vr{i Direkcija za gra evinsko zemqi- {te i izgradwu, u saradwi sa organima gradske, odnosno lokalne uprave. B-áá PRAVILA GRA\EWA 1.0. OP[TA PRAVILA 1.1. Geotehni~ke preporuke i uslovi kori{}ewa prostora Na prostoru u podru~ju plana, do dubine od 2 m je mogu}e izvoditi gra evinske iskope bez za{tite, dok je dubqe iskope neophodno {tititi. S obzirom na nivo podzemne vode u terenu, u u gra evinskim iskopima, do dubine od 4,0 m (u vi{im delovima padine do dubime od 7-8 m), ne treba o~ekivati ve}e podzemne vode. Pri planirawu objekata infrastrukture, na celom prostoru neophodno je voditi ra~una o izboru cevnog materijala i kvalitetu spojnica ili infrastrukturu polagati u tehni~ki rov. Tako e je neophodno obezbediti mogu}nost pra}ewa stawa vodovodno-kanalizacione mre`e i mogu}nost brze intervencije u slu~aju havarije na mre`i. Rovove za polagawe cevi treba zatrpati prera enim materijalom iz iskopa (zatrpavawe rovova ne mo`e da se izvodi nekoherentnim materijalima {qunak i pesak). Vodovodnu i kanalizacionu mre`u treba dovoditi do objekta i odvoditi od objekta najkra}im pute. Pri planirawu saobra}ajnica treba predvideti uklawawe nasipa i humificiranog dela, adekvatnu pripremu podtla, maksimalno efikasno prikupqawe atmosferskih voda i wihovo kontrolisano odvo ewe. Za slu~aj planirawa dubqih zaseka treba predvideti wihovu trajnu za{titu izvo ewem zaseka u odgovaraju}em nagibu ili izradu potpornih zidova. Objekte visokogradwe je mogu}e plitko, direktno fundirati. Nivelacionim re{ewem, oko objekata treba obezbediti maksimalno efikasno i brzo odvo ewe atmosferskih voda. Imaju}i u vidu geolo{ku gra u i hidrogeolo{ke karakteristike terena, pri planirawu objekata visokogradwe, mogu}e je projektovati izvo ewe jedne do dve ukopane eta`e. Za slu~aj planirawa izvo ewa dve ukopane eta`e potrebno je projektovati odgovaraju}u hidrotehni~ku za{titu kako iskopa tako i budu}eg objekta. Nadzi ivawe postoje}ih objekata je mogu}e izvr{iti nakon izvedenih stati~kih i geostati~kih analiza za konkretne podatke (postoje}a i dopunska optere}ewa objekata, vrsta, na~in i dubina fundirawa objekta i geotehni~ki presek terena u gabaritu objekta) Obrazovawe gra evinske parcele Gra evinska parcela mo`e se obrazovati na zemqi{tu koje je planom predvi eno za izgradwu i koje odgovara uslovima sadr`anim u pravilima ure ewa i u pravilima gra ewa.

16 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Gra evinska parcela se obrazuje od katastarske parcele, katastarskih parcela i/ili delova katastarskih parcela, u skladu sa namenom i regulacionim uslovqenostima planiranih lokacija za izgradwu. Novoformirane parcele treba da imaju pravilnu geometrijsku formu. Minimalna povr{ina gra evinske parcele za zonu individualnog stanovawa je 300m 2. Minimalni {irina gra- evinske parcele prema ulici u Zoni I1 (slobodnostoje}i objekti) je 14 m. Minimalna povr{ina novoformirane gra evinske parcele za zone kompaktnog urbanog tkiva je 400 m 2 (zone K2 i K3), odnosno 300 m 2 (zona K1). Iz ovog pravila izuzima se k.p KO Zvezdara, ~ija je povr{ina u postoje}em stawu 506 m 2, a u planiranom 384m 2 i k.p. 7726/1 KO Zvezdara. Minimalna {irina planirane gra evinske parcele je 12 m Pravila za planiranu namenu objekata Namena objekata na podru~ju obuhva}enim ovim Planom treba da bude u skladu sa planiranom namenom zemqi{ta: stanovawe sa delatnostima (Tabela 2A Namena povr{ina prostora i objekata na nivou bloka i zona sa istim pravilima ure ewa i gra ewa planirano stawe ). Dozvoqava se pretvarawe stambenih ili nestambenih prostora u prostore za dnevni boravak dece u prizemqima i sa prizemqima povezanim prostorima koji ~ine jedinstvenu celinu pod uslovom da: postoji ili je mogu}e formirati poseban ulaz; postoji mogu}nost za zadr`avawe vozila bez ometawa saobra}aja (broj vozila u skladu sa standardima za ovu namenu); postoji mogu}nost obezbe ewa prostora za boravak dece na otvorenom u skladu sa Generalnim planom predvi enim standardima za ovu namenu; postoji na~in za re{avawe uticaja buke na susedne namene. Pored urbanisti~kih parametara i pravila datih u pravilima ure ewa (Tabela 3A Grani~ne vrednosti urbanisti~kih parametara planirano stawe ) va`e i slede}a pravila: Dozvoqeno je pove}awe indeksa izgra enosti (I) i stepena zauzetosti gra evinske parcele za objekte na ugaonim parcelama za 15%. Nije dozvoqena izgradwa stambenog prostora u suterenskim eta`ama. Nije dozvoqena izgradwa stambenog prostora u prizemqu objekata u zonama K2 i K3. Kada se namena delatnosti formira iznad prvog sprata, za stambene funkcije se mora obezbediti nezavisna stepeni{na vertikala. Nije dozvoqena izgradwa ili bilo kakva promena u prostoru koja bi mogla da ugrozi objekat ili funkciju na susednoj parceli u imovinsko-pravnom, ekolo{kom ili oblikovnom smislu. Prilikom izgradwe objekta obaveza je izvo a~a objekta da obezbedi susedne objekte. Nije dozvoqena izgradwa drugog objekta na parceli Pravila za izgradwu objekata Pored pravila datih u Pravilima regulacije i nivelacije (Tabele 3B Polo`aj objekta u odnosu na granice parcele i susedne objekte ) za izgradwu objekata va`e i slede- }a pravila: Kota prizemqa objekta mo`e biti najvi{e 1,20 m denivelisana od kote 0,00 m. Kad objekat izlazi na javnu povr{inu (regulacionu liniju) i u prizemqu ima nestambenu namenu, kota prizemqa mo`e biti maksimalno 0,20 m vi{a od kote trotoara (denivelacija do 1,20 m se savla uje unutar objekta). Minimalna ~ista spratna visina (pod-plafon) prizemqa objekta je 3,60 m. Minimalna konstruktivna visina (pod-pod) spratnih eta`a je 3,00 m. Zavr{na eta`a se izvodi kao sprat, povu~ena eta`a ili potkrovqe (pripadaju}e povr{ine krovnih terasa dobijene povla~ewem eta`e pripajaju se odgovaraju}im stanovima na eta`i i wihovo zastakqivawe, natkrivawe i ogra- ivawe nije dozvoqeno): ako se eta`a izvodi kao potkrovqe maksimalna visina nadzidka je 1,60 m, a ako se izvodi kao povu~eni sprat eta`a se povla~i pod uglom od 57º. Predvi eno je da se objekti grade kao slobodnostoje}i i u nizu. Pod nizom se podrazumeva najmawe dva objekta postavqena jedan pored drugog. Niz predstavqa planiranu morfologiju bloka, ili dela bloka. Pravila za izgradwu objekata po zonama Zona I 1 Tip objekta: SLOBODNOSTOJE]I Spratnost: dozvoqena je izgradwa suterenskih i podrumskih eta`a i nadzemnih P+2+Pk. Horizontalna regulacija: polo`aj objekta na parceli odre en je gra evinskom linijom prema regulacionoj liniji, koja je definisana analiti~ki, i na osnovu pravila za polo`aj objekta u odnosu na granice parcele; rastojawe objekta od bo~ne granice parcele u je 2,5 m; minimalno rastojawe prema zadwoj granici parcele za predba{tu ve}u od 5 m je 4 m; minimalno rastojawe prema zadwoj granici parcele za predba{tu do 5 m je 8 m; kod ugaonih objekata va`e pravila za rastojawe prema bo~noj granici parcele; delovi objekta mogu pre}i gra evinsku liniju do 1,20 m na na~in kako je to utvr eno pravilima za arhitektonsku obradu objekata. Visinska regulacija: visina objekta ne mo`e biti ve}a od 14,40 m (do kote slemena). Nivelacija: kota prizemqa objekata mo`e biti denivelisana najvi{e 1,20 m od kote terena; kod objekata koji u prizemqu imaju nestambenu eta- `u (delatnosti), kota prizemqa mo`e biti maksimalnno 0,20 m vi{a od kote trotoara. Krov: uslovqen je kos krov minimalnog nagiba krovnih ravni od 30º i crep kao krovni pokriva~. Ogra ivawe: ogra ivawe gra evinske parcele prema ulici je dozvoqeno do visine od 0,90 m (preporu~uje se `iva ograda); parcele prema susednim parcelama mogu da se ogra- uju zidanom ogradom do 0,90 m i transparentnom do 1,60 m. Zona K1 Tip objekta: Objekat u nizu Spratnost: dozvoqena je izgradwa suterenskih i podrumskih eta`a i nadzemnih maksimalno P+4. Horizontalna regulacija: polo`aj objekta na parceli odre en je gra evinskom linijom prema regulacionoj liniji, koja je definisana analiti~ki, i na osnovu pravila za polo`aj objekta u odnosu na granice parcele; rastojawe objekta od bo~ne granice parcele u prekinutom nizu je 4,0 m; minimalno rastojawe prema zadwoj granici parcele je 8,0 m; delovi objekta mogu pre}i gra evinsku, odnosno regulacionu liniju do 1,20 m na na~in kako je to utvr- eno pravilima za arhitektonsku obradu objekata.

17 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Visinska regulacija: visina objekta ne mo`e biti ve}a od 17,40 m (do kote slemena). Nivelacija: kota prizemqa objekata mo`e biti denivelisana najvi{e 1,20 m od kote terena; kod objekata koji u prizemqu imaju nestambenu eta- `u (delatnosti), kota prizemqa mo`e biti maksimalnno 0,20 m vi{a od kote trotoara. Krov: uslovqen je kos krov minimalnog nagiba krovnih ravni od 30º i crep kao krovni pokriva~. Ogra ivawe: ogra ivawe gra evinske parcele prema ulici je dozvoqeno do visine od 0,90 m (preporu~uje se `iva ograda); parcele prema susednim parcelama mogu da se ogra- uju zidanom ogradom do 0,90 m i transparentnom do 1,60 m. Zona K 2 Tip objekta: Objekat u nizu Spratnost: dozvoqena je izgradwa suterenskih i podrumskih eta`a i nadzemnih P+5+Ps. Horizontalna regulacija: polo`aj objekta na parceli odre en je gra evinskim linijama prema regulacionoj liniji, koja je definisana analiti~ki, i na osnovu pravila za polo`aj objekta u odnosu na granice parcele i susedne objekte. rastojawe objekta od bo~ne granice parcele u prekinutom nizu je 4,0 m; minimalno rastojawe prema zadwoj granici parcele je 8,0 m; delovi objekta mogu pre}i gra evinsku, odnosno regulacionu liniju do 1,20 m, izuzetno 2,0 m prema ul. V. Ili}, na na~in kako je to utvr eno pravilima za arhitektonsku obradu objekata; gra evinska linija prizemqa objekta u ul. V.Ili}a je povu~ena u odnosu na gra evinsku liniju objekta za 3,0 m (formira se kolonada). Visinska regulacija: visina objekta ne mo`e biti ve}a od 22,0 m (do kote krovnog venca); visina venca iznad prizemqa objekta prema ulici je 4,80 m; eta`a iznad P+5, odnosno iznad visine objekta uslovqene {irinom ulice i rastojawem gra evinske od regulacione linije (u ulicama Ulciwskoj, Ravani~koj i Suboti~koj), je povu~eni sprat. Nivelacija: kota prizemqa objekata mo`e biti denivelisana najvi{e 1,20 m od kote terena; kod objekata koji u prizemqu imaju nestambenu eta- `u (delatnosti), kota prizemqa mo`e biti maksimalnno 0,20 m vi{a od kote trotoara; kota prizemqa objekata prema ul. V. Ili}a mo`e biti maksimalno 0,20 m vi{a od kote trotoara. Krov: uslovqava se plitki ventilirani krov bez korisne povr{ine sa nagibom krovnih ravni od minimum 6º i lim kao krovni pokriva~. Ogra ivawe: ogra ivawe gra evinske parcele prema ul. V. Ili}a i S. Srem~evi}a nije dozvoqeno parcele prema susednim parcelama mogu da se ogra- uju zidanom ogradom do 0,90 m i transparentnom do 1,60 m. Zona K 3 Tip objekta: Objekat u nizu Spratnost: P+6 Horizontalna regulacija: polo`aj objekta na parceli odre en je gra evinskim linijama prema regulacionoj liniji, koja je definisana analiti~ki, i na osnovu pravila za polo`aj objekta u odnosu na granice parcele i susedne objekte; rastojawe objekta od bo~ne granice parcele u prekinutom nizu je 4,0 m; minimalno rastojawe prema zadwoj granici parcele je 8,0 m; delovi objekta mogu pre}i gra evinsku, odnosno regulacionu liniju do 1,20 m, izuzetno 2 m prema ul. V. Ili}a, na na~in kako je to utvr eno pravilima za arhitektonsku obradu objekata; gra evinska linija prizemqa objekta u ul. V. Ili}a je povu~ena u odnosu na gra evinsku liniju objekta za 3 m (formira se kolonada). Visinska regulacija: visina objekta ne mo`e biti ve}a od 22,0 m (do kote venca) ako su spratne eta`e predvi ene kao stambene, odnosno 25 m ako eta`e iznad 22 m nisu stambene; visina venca iznad prizemqa objekta prema ulici je 4,80 m; eta`e iznad visine objekta P+5 uslovqene {irinom ulice i rastojawem gra evinske od regulacione linije u Ulciwskoj ulici je povu~eni sprat. Nivelacija: kota prizemqa objekata mo`e biti denivelisana najvi{e 1,20 m od kote terena; kod objekata koji u prizemqu imaju nestambenu eta- `u (delatnosti), kota prizemqa mo`e biti maksimalnno 0,20 m vi{a od kote trotoara; kota prizemqa objekata prema ul. V. Ili}a mo`e biti maksimalno 0,20 m vi{a od kote trotoara. Krov: uslovqava se plitki ventilirani krov sa nagibom krovnih ravni od minimum 6º i lim kao krovni pokriva~. Ogra ivawe: ogra ivawe gra evinske parcele prema ulicama V. Ili}a i Gospodara Vu~i}a nije dozvoqeno; parcele prema susednim parcelama mogu da se ogra- uju zidanom ogradom do 0,90 m i transparentnom do 1,60 m. Zona DV (De~ji vrti}) mogu}a je rekonstrukcija objekata u postoje}em volumenu, jer nema prostornih i urbanisti~kih rezervi za dogradwu ili nadogradwu objekata s obzirom na uslovqenosti Generalnog plana za ovu namenu Pravila za ure ivawe slobodnih i zelenih povr{ina U okviru gra evinske parcele individualnog stanovawa, zona I1 je uslovqeno minimalno 30% zelewenih povr- {ina. Za zone kompaktnog urbanog tkiva, za zone K1 i K2 je uslovqeno minimalno 20%, a za zonu K3 minimalno 10% ozelewenih povr{ina. Ako se iznad gara`e nalazi sloj od minimum 0,60 m zemqe koji je hortikulturalno obra en, ova povr{ina se ra~una kao ozelewena Pravila za izgradwu gara`a Gara`e za putni~ke automobile mogu biti u odnosu na niveletu javnog puta ukopane ili poluukopane, na jednom ili vi{e nivoa. Mogu biti ispod gabarita objekta, ali i ispod parcele do 90% wene povr{ine (zona K3), do 80% (zone K1 i K2) i 70% (zona I1), u skladu sa pravilima ure- ewa. Ako su gara`e predvi ene izvan gabarita objekta nije dozvoqeno da budu iznad nivoa terena.

18 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Gara`e nije dozvoqeno graditi u prostoru izme u regulacione i gra evinske linije. Da bi se omogu}ilo nesmetano kretawe qudi u gara`i, visina od poda do dowe ivice tehni~kih greda, ventilacionih cevi i elemenata instalisane opreme ne mo`e biti mawa od 2 m. ^ista visina pod-plafon ne sme biti mawa od 2,20 m. Pri izgradwi gara`e treba predvideti sve tehni~ke uslove za weno nesmetano funkcionisawe Pravila za arhitektonsku obradu Gra evinski elementi na nivou prizemqa ne mogu pre- }i gra evinsku liniju (ra~unaju}i od osnovnog gabarita objekta do horizontalne projekcije ispada) izuzev u slede- }im slu~ajevima: Izlozi lokala najvi{e 0,30 m po celoj visini, kada najmawa {irina trotoara iznosi 3,0 m ispod te {irine trotoara nije dozvoqena izgradwa ispada izloga lokala u prizemqu. Transparentne bravarske konzolne nadstre{nice, markize (po celoj {irini objekta) i sl. koje se nalaze na visini ve}oj od 3 m, mogu pre}i gra evinsku liniju do 2 m. Platnene nadstre{nice sa masivnom bravarskom konstrukcijom najvi{e do 1,00 m od spoqne ivice trotoara na visini ve}oj od 3 m. Konzole reklama za najvi{e 1,20 m na visini ve}oj od 3,0 m. Gra evinski elementi (erkeri, doksati, balkoni, ulazne nadstre{nice, nadstre{nice i sl.) na nivou prvog sprata mogu pre}i gra evinsku liniju, ra~unaju}i od osnovnog gabarita objekta do horizontalne projekcije ispada, i to: U ulici V. Ili}a na delu predwe strane budu}ih objekata u okviru pe{a~kog koridora, odstupawe od gra evinske linije po horizontalnoj projekciji gra evinskih elemenata iznosi 2 m uz uslov da ukupna povr{ina gra evinskih elemenata ne mo`e pre}i 50% uli~ne fasade iznad prizemqa. Na delu predweg dvori{ta prema ulici u okviru predba{te, odstupawe od gra evinske linije do horizontalne projekcije gra evinskog elementa iznosi 1,2m uz uslov da ukupna povr{ina gra evinskih elemenata ne mo`e pre}i 50% uli~ne fasade iznad prizemqa. Gra evinski elementi ispod kote trotoara podrumske eta`e, mogu pre}i gra evinsku liniju, ra~unaju}i od osnovnog gabarita objekta do horizontalne projekcije ispada, i to: Stope temeqa i podrumski zidovi za 0,15 m do dubine od 2,60 m, ispod povr{ine trotoara; ispod te dubine stope temeqa mogu prelaziti regulacionu liniju do 0,50 m. Stope temeqa ne mogu prelaziti granicu susedne parcele. [ahtovi podrumskih prostorija do nivoa kote trotoara mogu pre}i gra evinsku liniju za najvi{e 1 m. Za objekte u zonama individualnog stanovawa i u zoni K1 kompaktnog urbanog tkiva obavezan je kos krov, a krovni pokriva~ je crep Uslovi za etapnu izgradwu S obzirom da nije mogu}e utvrditi kad }e koji deo prostora da se aktivira (pojedina~ni korisnici zemqi{ta), planom nije predvi ena etapna izgradwa. Etapnost izgradwe mogu}e je utvrditi urbanisti~kim projektom ili idejnim projektom s obzirom na mogu}nost realizacije projektovanih funkcionalnih celina POSEBNA PRAVILA 2.1. Pravila za objekte koji se rekonstrui{u Pored pravila za rekonstrukciju objekata predvi enih Generalnim planom, koja podrazumevaju: sanaciju dotrajalih konstruktivnih delova objekata, adaptaciju objekta u smislu promene namene dela objekta, podelu ili spajawe pojedinih funkcionalnih delova objekta, zamenu instalacija, ure aja, postrojewa i opreme, prenamenu postoje}ih tavanskih prostora i pomo}- nih prostora u objektu adaptirawem u korisni stambeni prostor. Dozvoqena je dogradwa i nadgradwa na svim objektima, sem objekta S2, u okviru planiranog regulativnog okvira do grani~nih vrednosti parametara kori{}ewa zemqi{ta uz predhodnu stati~ku proveru stabilnosti objekta. Objekat S2 je mogu}e rekonstruisati samo u postoje}em volumenu. Nije dozvoqeno pojedina~no zastakqivawe balkona, terasa i lo a na stambenim zgradama kao ni druge gra evinske intervencije na fasadama izuzev koordiniranih zajedni~kih akcija svih stanara uz saglasnost nadle`nih organa. Objekti koji su predvi eni za eksproprijaciju mogu se rekonstruisati u okviru svojih volumena do privo ewa prostora nameni. SMERNICE ZA SPROVO\EWE PLANA Ovaj plan detaqne regulacije predstavqa pravni i planski osnov za: Izdavawe izvoda iz plana za izgradwu, dogradwu i rekonstrukciju objekata i ure ewa povr{ina javne namene, prema pravilima iz ovog plana, u skladu sa Zakonom o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik RS, broj 47/03). Izradu urbanisti~kih projekata parcelacije i preparcelacije i ispravke granica parcele, na osnovu Pravila gra ewa iz ovog plana. Izgradwa na katastarskim parcelama koje ispuwavaju uslove za formirawe gra evinske parcele iz ovog plana mo`e se direktno sprovoditi u skladu sa parametrima ovog plana. Za objekte na katastarskim parcelama koje izlaze na ulice Vojislava Ili}a i Gospodara Vu~i}a, za koje nije neophodna izrada urbanisti~kog projekta, obavezna je provera arhitektonskog re{ewa verifikacijom na Komisiji za planove, a posebno za katastarske parcele 7643/1 u bloku B13 i 7727/1 u bloku B14. Ako postoje}a katastarska parcela ne ispuwava uslove propisane ovim planom, obavezna je izrada urbanisti~kog projekta koji }e obuhvatiti i minimalno jednu od susednih parcela, u ciqu ukrupwavawa i formirawa gra evinske parcele koja odgovara uslovima iz ovog plana. Za zonu K2 u bloku B8, obavezna je izrada urbanisti~kih projekata u ciqu formirawa gra evinskih parcela u skladu sa pravilima ovog plana za katastarske parcele: 7617 i 7618 KO Zvezdara, 7614/1, 7615/1 i 7616/1 KO Zvezdara, 7608, 7609, 7610/1, 7611/1, 7612/1 i 7613/1 KO Zvezdara, 7606 i 7607 KO Zvezdara. Za katastarske parcele 7640/1, 7640/2, 7641/1, 7641/2, 7642/1 i 7642/2 KO Zvezdara u zoni K2 u bloku B13 obavezna je izrada urbanisti~kog projekta radi formirawa jedne gra evinske parcele. Za zonu K3 u bloku B12 obavezna je izrada urbanisti~kih projekata u ciqu formirawa gra evinskih parcela u skladu sa pravilima ovog plana za parcele: 7582, 7581/1 i 7597/1 KO Zvezdara, 7593/1, 7593/2, 7594/1, 7594/3, 7595/1, 7595/3 i 7596/1 KO Zvezdara, 7591/1, 7591/2, 7592/1 i 7592/2 KO Zvezdara. Ovaj plan stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u Slu`benom listu grada Beograda. Broj /06-S, 29. novembra godine

19 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj na sednici odr`anoj 29. novembra godine, na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik RS, broj 47/03 i 34/06) i ~lana 31. Statuta grada Beograda ( Slu`beni list grada Beograda, PLAN DETAQNE REGULACIJE SAOBRA]AJNICE JURIJA GAGARINA NA DELU PRUGE á A. UVOD A.1. Povod i ciq izrade plana A.1.1. Povod i razlog za izradu plana, na sednici odr`anoj 6. septembra godine, na osnovu ~l. 46. i 48. Zakona o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik RS, broj 47/03) i ~lana 27. Statuta grada Beograda ( Slu`beni list grada Beograda, br. 18/95, 20/95, 21/99, 2/00 i 30/03), donela je Odluku o pristupawu izradi plana detaqne regulacije saobra}ajnice Jurija Gagarina na delu ispod `elezni~ke pruge ( Slu`beni list grada Beograda, broj 23/04). Razlog za izradu predmetnog plana je nepostojawe plana sa detaqnom razradom. A.1.2. Ciq izrade plana i uo~ena problematika Predmetnim Planom detaqne regulacije razra uje se : rekonstrukcija dela saobra}ajnice Jurija Gagarina na delu ispod `elezni~ke pruge (do raskrsnice sa Tre}im bulevarom), u du`ini oko 400m; rekonstrukcija dela ulice Vladimira Popovi}a (iza raskrsnice sa Tre}im bulevarom), u du`ini oko 150m; izme{tawe (situaciono i nivelaciono) postoje}e pruge u du`ini oko 1040m, sa postoje}eg nasipa i nadvo`waka koji premo{}uje samo jednu kolovoznu traku ulice Jurija Gagarina na planirani nasip i novi most koji }e omogu}iti prolaz ulice Jurija Gagarina u punom profilu. U postoje}em stawu na delu saobra}ajnice Jurija Gagarina ispod `elezni~ke pruge postoji su`ewe ulice kroz podvo`wak, koji propu{ta samo dve saobra}ajne trake (od {est koje postoje ispred i iza podvo`waka). Ovo su`ewe smawuje kapacitet saobra}ajnog toka, remeti kontinuitet u regulaciji i ugro`ava bezbedno odvijawe saobra}aja. Zbog ograni~ewa du`ine trajawa zatvora saobra}aja na pruzi (na 5 do 6 ~asova) nije mogu}e uraditi prodor kroz nasip jo{ jednog podvo`waka, uz postoje}i. Stoga je potrebno trasu pruge izmestiti (situaciono i nivelaciono) na novi most preko ulice Jurija Gagarina koji omogu}uje prolaz po tri saobra}ajne trake u oba smera. Gradwa novog mosta sa prilaznim konstrukcijama se mo`e izvesti nezavisno od odvijawa saobra}aja postoje}im kolosekom, a kratak zatvor je predvi en samo zbog povezivawa koloseka (radi prebacivawe `elezni~kog saobra}aja na novi kolosek). Gra evinske radove na ulici Jurija Gagarina nije mogu- }e izvoditi, dok se ne izmesti postoje}a pruga i nadvo`wak. Osnov za izradu plana su : Idejni gra evinski projekat rekonstrukcije dela ulice Jurija Gagarina od raskrsnice sa ááá Bulevarom do otvorenog tr`nog centra u Novom Beogradu Kwiga 1. Sveska 1. Idejni gra evinski projekat izme{tawa pruge zbog rekonstrukcije ulice Jurija Gagarina u Novom Beogradu Kwiga 1. Sveska 3. Idejni projekat saobra}ajne opreme rekonstruisanog dela ulice Jurija Gagarina u zoni proboja postoje}eg nasipa `elezni~ke pruge i parking prostora u bloku 43 do otvorenog tr`nog centra izme u ulice Jurija Gagarina i postoje}e `elezni~ke pruge u Novom Beogradu Kwiga 1. Sveska 6. Operativni poligon za rekonstrukciju nadvo`waka u ulici Jurija Gagarina Kwiga 1. Sveska 4. Idejni projekat rekonstrukcije dela ulice Jurija Gagarina, izme{tawe postoje}e pruge i parking prostor u bloku 43 Projekat geodetskog obele`avawa Kwiga 1. Sveska 5. Idejni projekat za probijawe nasipa postoje}e `elezni~ke pruge u zoni ulice Jurija Gagarina i parking prostora u bloku 43 do otvorenog tr`nog centra izme- u ulice Jurija Gagarina i `elezni~ke pruge u Novom Beogradu Osnovni geotehni~ki elaborat Kwiga 2. Idejni projekat `elezni~kog mosta preko ulice Jurija Gagarina na Novom Beogradu Geotehi~ki elaborat Kwiga 2.1. Idejni projekat rekonstrukcije dela ulice Jurija Gagarina od raskrsnice sa ááá Bulevarom do otvorenog Tr`nog centra u Novom Beogradu Geotehi~ki elaborat Kwiga 2.2. Idejni gra evinski projekat rekonstrukcije dela ulice Jurija Gagarina od raskrsnice sa ááá Bulevarom do otvorenog tr`nog centra u Novom Beogradu Kwiga 3 Projekat `elezni~kog mosta i podvo`waka sa odgovorima na primedbe stru~ne i ra~unske kontrole. Kwiga 4.1: Idejni projekat osvetqewa dela ulice Jurija Gagarina od raskrsnice sa Tre}im bulevarom do otvorenog tr`nog centra u Novom Beogradu Kwiga 4.1. Idejni projekat rekonstrukcije dela ulice Jurija Gagarina od raskrsnice sa ááá Bulevarom do otvorenog tr`nog centra u Novom Beogradu Kwiga 4.3 Idejni projekat za{tite postoje}ih elektroenergetskih objekata ugro`enih izgradwom dela ulice Jurija Gagarina kao i parkinga u bloku 43, do otvorenog tr- `nog centra, izme u ove ulice i `elezni~ke pruge. Idejni projekat rekonstrukcije dela ulice Jurija Gagarina od raskrsnice sa ááá Bulevarom do otvorenog tr`nog centra u Novom Beogradu Kwiga 6 Idejni projekat hidrotehni~kih radova. Idejni projekat ure ivawa zelenih povr{ina rekonstrukcije dela ulice Jurija Gagarina od raskrsnice sa ááá Bulevarom do otvorenog tr`nog centra u Novom Beogradu Kwiga 7. Idejni projekat rekonstrukcije dela ulice Jurija Gagarina od raskrsnice sa ááá Bulevarom do otvorenog tr`nog centra u Novom Beogradu Sinhron plan Kwiga 9. Idejni projekat rekonstrukcije dela ulice Jurija Gagarina od raskrsnice sa ááá Bulevarom do otvorenog tr`nog centra u Novom Beogradu Kwiga 10 Idejni projekat izme{tawa `elezni~ke pruge zbog rekonstrukcije ulice Jurija Gagarina u Novom Beogradu izme{tawe kontaktne mre`e. Idejni projekat izme{tawa telekomunikacionih i signalno-sigurnosnih kablova i signalno-sigurnosne opreme u okviru izme{tawa `elezni~ke pruge zbog rekonstrukcije ulice Jurija Gagarina u Novom Beogradu Kwiga 11. Idejni projekat za{tite i rekonstrukcije postoje}eg gasovoda ugro`enog izgradwom dela ulice Jurija Gagarina kao i parkinga u bloku 43, do otvorenog tr- `nog centra, izme u ove ulice i `elezni~ke pruge Kwiga br. 12. Nosilac izrade pomenutih Idejnih projekta je CIP Saobra}ajni institut. Idejni projekti su overeni 30. decembra godine od strane Gra evinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Ciqevi plana su: pove}awe kapaciteta saobra}ajnog toka ulice Jurija Gagarina, uspostavqawe kontinuiteta u regulaciji ulice Jurija Gagarina, ve}a bezbednost u odvijawu saobra}aja, podizawe nivoa infrastrukturne opremqenosti.

20 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar A.2. Obuhvat plana A.2.1. Granice i povr{ina obuhva}enog prostora Granicom plana obuhva}ena je: regulacija ulice Jurija Gagarina u du`ini trase od 401m deo koji se rekonstrui{e: od raskrsnice ove ulice sa ulicom Tre}i Bulevar ka zapadu; regulacija ulice Vladimira Popovi}a u du`ini trase od 153m deo koji se rekonstrui{e: od raskrsnice ove ulice sa ulicom Tre}i Bulevar ka severoistoku; `elezni~ka pruga izme u Novog Beograda i stare `elezni~ke stanice u du`ini od 1.040m deo koji se izme{ta: od kraja prve krivine na levoj obali reke Save do skretnice u kojoj se spaja sa pravcem dvokolose~ne pruge, koja iz stanice Beograd Centar (Prokop) vodi u stanicu Novi Beograd. Ukupna povr{ina plana je m², odnosno oko 9.22 ha. Granica plana prikazana je na svim grafi~kim prilozima plana. A.2.2. Postoje}a namena i na~in kori{}ewa povr{ina Granicom Plana detaqne regulacije obuhva}en je prostor potreban za pro{irewe saobra}ajnice Jurija Gagarina sa severne strane, kao i prostor poteban za izgradwu novog `elezni~kog mosta, po kome se pru`a `elezni~ka pruga izme u Novog Beograda i stare `elezni~ke stanice (Glavna `elezni~ka stanica). U obuhvatu predmetnog plana, nema izgra enih objekata, osim objekta namewenom auto-servisu koji se nalazi na katastarskoj parceli `eleznice, prema ulici Vladimira Popovi}a. Kontaktno podru~je plana karakteri{u neure en i delimi~no izgra en prostor. U ju`nom delu bloka 43 nalazi se otvoreni tr`ni centar, a u wegovom severnom delu sme- {teni su infrastrukturni objekti (crpna stanica i retenzija) i stambene barake Gra evinskog preduze}a Trudbenik. Na prostoru bloka 19a je neizgra ena zelena povr{ina. Prostor sa ju`ne strane ulice Jurija Gagarina je neure en, neregulisan i zauzet razli~itim pogonima niske spratnosti. Postoje}e stawe prikazano je na grafi~kom prilogu broj 1: Postoje}a namena povr{ina R 1:1000. A.2.3. Popis katastarskih parcela u okviru granice plana Unutar granice plana se nalaze slede}e katastarske parcele: KO Novi Beograd 1 d.l. 68,69 R=1:1.000 Deo k.p.: 6685; 6683; 2640; 6631; 5395; 6695; 5380/1; 5380/2. U slu~aju neusagla{enosti ovog popisa sa grafi~kim prilogom, va`e podaci sa grafi~kog priloga Kopija plana R 1:1.000, koji se nalazi u Dokumentaciji plana. A.3. Pravni i planski osnov za izradu i dono{ewe plana A.3.1. Pravni osnov Pravni osnov za izradu i dono{ewe Plana detaqne regulacije saobra}ajnice Jurija Gagarina na delu ispod `elezni~ke pruge, sadr`i se u Zakonu o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik RS, broj 47/03), Odluci o izradi Plana detaqne regulacije saobra}ajnice Jurija Gagarina na delu ispod `elezni~ke pruge ( Slu`beni list grada Beograda, broj 23/04) ~iji je sastavni deo Program za izradu plana detaqne regulacije saobra}ajnice Jurija Gagarina na delu ispod `elezni~ke pruge i Pravilniku o sadr`ini, na~inu izrade, na~inu vr{ewa stru~ne kontrole urbanisti~kog plana, kao i uslovima i na~inu stavqawa plana na javni uvid ( Slu`beni glasnik RS, broj 12/04). A.3.2. Planski osnov A Izvod iz Generalnog plana Beograda Planski osnov za izradu Plana predstavqaju Generalni plan Beograda ( Slu`beni list Grada Beograda, broj 27/03) i Izmena Generalnog plana Beograda 2021 ( Slu`beni list Grada Beograda, broj 25/05). Obuhva}ena povr{ina sa nalazi u kontaktnom podru~ju izme u centralne i sredwe zone grada. Prema navedenom planskom osnovu, u okviru granica predmetnog plana predvi ene su slede}e namene: `elezni~ka pruga (deo `elezni~ke pruge izme u stanice Novi Beograd i stare (Glavne) `elezni~ke stanice koji se izme{ta, u du`ini od 1040m i deo dvokolose~ne `elezni~ke pruge izme u stanice Novi Beograd i `elezni~ke stanice Beograd Centar (Prokop) koji se zadr`ava, u du`ini od 550m); saobra}aj i saobra}ajne povr{ine (obuhva}eni delovi ulica Jurija Gagarina u du`ini oko 400m i Vladimira Popovi}a u du`ini oko 150m, kao i mawi delovi saobra}ajnice Tre}i bulevar i ulice Savski nasip. Saobra}ajnice Jurija Gagarina i Vladimira Popovi- }a su u rangu magistralnih saobra}ajnica.); denivelisana raskrsnica (ukr{tawe trase UMP-a i ulice Jurija Gagarina); komunalne delatnosti i infrastrukturne povr{ine (deo uz `elezni~ku prugu Beograd Zagreb prema Tre- }em bulevaru, u bloku 43); komercijalne zone i gradski centri; u bloku 43: deo izme u Bulevara Jurija Gagarina i `elezni~ke pruge Beograd Zagreb i deo od `elezni~ke pruge Beograd Zagreb prema ulici Tre}i bulevar; u bloku 18: deo izme u ulice Vladimira Popovi}a i `elezni~ke pruge Beograd Zagreb; privredne delatnosti i privredne zone (podru~je ju- `no od obuhva}enog dela ulice Jurija Gagarina i `elezni~ke pruge Beograd Zagreb). Prikaz planiranog kori{}ewa zemqi{ta prema navedenim planskim dokumentima dat je na grafi~kom prilogu: Izvod iz GP Beograda 2021, koji je sastavni deo Dokumentacije plana. A I z m e n e u o d n osu na Generalni plan Beograda Ovim Planom detaqne regulacije ne planiraju se povr- {ine namewene komunalnim delatnostima, komercijalnim zonama i gradskim centrima i privrednim delatnostima i privrednim zonama, kako je to predvi eno Generalnim planom Beograda ( Slu`beni list grada Beograda, broj 27/03) i Izmenama Generalnog plana Beograda ( Slu- `beni list grada Beograda, broj 25/05). Do ukidawa ovih namena do{lo je zbog planskog definisawa potrebne regulacije saobra}ajnih povr{ina ulica i `elezni~ke pruge i wihove postoje}e katastarske parcelacije koja se ovim planom uz mawe korekcije zadr`ava. Me utim, ukidawe ovih namena u granicama plana ne predstavqa odstupawe od planskog osnova s obzirom da je GP-om u poglavqu Primena Generalnog plana u odre- ivawu javnog gra evinskog zemqi{ta i ostalog gra evinskog zemqi{ta predvi eno slede}e: Kroz daqu urbanisti~ku razradu ovog GP (planovima generalne odnosno detaqne regulacije), kao i kroz preispitivawe postoje}ih planova (ta~ka 12.4), utvrdi}e se detaqno razgrani~ewe izme u javnog i ostalog gra evinskog zemqi{ta u skladu sa propisima i detaqnim uvidom u potrebe na teritoriji koju obuhvataju kada budu stupili na snagu i u poglavqu Novi planovi detaqne regulacije i urbanisti~ki projekti predvi eno slede}e: U prostorima u kojima se radi plan

21 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj detaqne regulacije mogu}a je reorganizacija granica susednih namena, preme{tawe u prostoru zona zahtevanih Generalnim planom i pove}awe, odnosno sni`ewe kvantitativnih i geometrijskih parametara u meri koja bitno ne ugro`ava generalna re{ewa i odr`ava osnovne bilanse u zoni odre enoj planom. A Izvod iz Programa za izradu plana detaqne regulacije saobra}ajnice Jurija Gagarina na delu ispod `elezni~ke pruge Elaborat Programa za izradu plana detaqne regulacije saobra}ajnice Jurija Gagarina na delu ispod `elezni~ke pruge koji je sastavni deo Odluke o izradi Plana detaqne regulacije saobra}ajnice Jurija Gagarina na delu ispod `elezni~ke pruge ( Slu`beni list grada Beograda, broj 23/04), sastavni je deo Dokumentacije plana. Ovim Planom detaqne regulacije promewena je granica u odnosu na program plana. Razlog za promenu je: granicom programa je obuhva}ena samo saobra}ajna povr{ina ulice, dok saobra}ajna povr{ina `elezni~ke pruge nije tretirana u obimu koji je potreban za realizaciju planiranih radova. A P l a n ska dokumentacija u kontaktnom podru~ju Predmetni plan se grani~i sa slede}im regulacionim planovima: Regulacioni plan blokova 41a, 41 i dela bloka 43 u Novom Beogradu ( Slu`beni list grada Beograda, broj 12/03). Regulacioni plan dela bloka 69 uz ulicu Jurija Gagarina u Novom Beogradu ( Slu`beni list grada Beograda, broj 28/02). Navedeni regulacioni planovi su ostali na snazi prema Odluci o odre ivawu urbanisti~kih planova koji u celini ili u delovim nisu u suprotnosti sa Zakonom o planirawu i izgradwi ( Slu`beni list grada Beograda broj 28/02). Ovim planovima, u kontaktnom podru~ju sa predmetnim planom, predvi ene su slede}e namene: u severnom delu bloka 43, neposredno uz prugu, planirani su servisni centri male privrede objekti spratnosti P+1 i gra evinske linije koje su udaqena od 4.5m do 6.0m od granice katastarske parcele nasipa pruge. U okviru ovog dela bloka planirani su i realizovani komunalni objekti retenzija i objekat crpne stanice spratnosti P+1. u severnom delu bloka 69, u kontaktnom podru~ju sa ulicom Jurija Gagarina, planirane su slobodne zelene povr{ine. Granice predmetnog plana i Regulacionog plana blokova 41a, 41 i dela bloka 43 u Novom Beogradu ( Slu`beni list grada Beograda, broj 12/03) se u potpunosti poklapaju. Granicom ovog plana mewa se Regulacioni plan dela bloka 69 uz ulicu Jurija Gagarina u Novom Beogradu ( Slu- `beni list grada Beograda, broj 28/02) u delu raskrsnica ulica Jurija Gagarina i Savski nasip, dok se du` ulice Jurija Gagarina granice ova dva plana poklapaju. B. PRAVILA URE\IVAWA PROSTORA B.1. Namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta B.1.1. Javno gra evinsko zemqi{te Zemqi{te, u okviru granica plana, namewuje se za Javno gra evinsko zemqi{te kako je prikazano na grafi~kom prilogu br. 2: Planirana namena povr{ina, R1:1000. Javne saobra}ajne povr{ine: `eleznica, ulice: Jurija Gagarina, Vladimira Popovi}a, Tre- }i bulevar i Savski nasip. Javna povr{ina za tehni~ku infrastrukturu (za elektro instalaciju). B.1.2. Popis katastarskih parcela za javno gra evinsko zemqi{te U okviru granice plana slede}e katastarske parcele se izdvajaju za javne namene: Javna saobra}ajna povr{ina za `elezni~ku prugu gra- evinska parcela br. S1: KO Novi Beograd 1 d.l. 68,69 R=1:1.000 Deo k.p.: Na delu katastarske parcele 6631 prepli}u se javne saobra}ajne povr{ine po vertikali (po terenu na koti 75 je ulica Jurija Gagarina, a na mostovima su `elezni~ke pruge: planirana `elezni~ka pruga gorwa ivica {ine na koti 83,78 i postoje}a dvokolose~na `elezni~ka pruga GI[ na koti 84,06). Preklapawe je prikazano na grafi~kom prilogu br. 2.: Planirana namena povr{ina, R1:1000 i grafi~kom prilogu br 4.: Plan gra evinskih parcela za javne namene sa planom sprovo ewa, R 1: Javne saobra}ajne povr{ine za ulice gra evinske parcele br. S2, S3, S4, S5 i S6 : S2 (Ulica Jurija Gagarina) KO Novi Beograd 1 d.l. 68,69 R=1:1.000 Deo k.p.: S3 (ulica Vladimira Popovi}a) KO Novi Beograd 1 d.l. 68,69 R=1:1.000 Deo k.p.: 6683; S4 (saobra}ajnica Tre}i bulevar) KO Novi Beograd 1 d.l. 68,69 R=1:1000 Deo k.p.: S5 (ulica Savski nasip) KO Novi Beograd 1 d.l. 68,69 R=1:1.000 Deo k.p.: S6 (ulica Savski nasip (zbog izme{tawa vodovodne instalacije)) KO Novi Beograd 1 d.l. 68,69 R=1:1.000 Deo k.p.: Javne povr{ine za tehni~ku infrastrukturu gra evinske parcele br. J7 : J7 (postavqawe novog elektroenergetskog kabla od postoje}e trafo-stanice u okviru benzinske stanice do ulice Jurija Gagarina) KO Novi Beograd 1 d.l. 68,69 R=1:1000 Deo k.p.: 5380/2; 5380/1. kako je prikazano na grafi~kom prilogu br. 4.: Plan gra evinskih parcela za javne namene sa planom sprovo ewa, R 1: Granice gra evinskih parcela za javne namene, definisane ovim planom, ne mogu se mewati. U slu~aju neusagla{enosti ovog popisa sa grafi~kim prilogom Plan gra evinskih parcela za javne namene sa planom sprovo ewa R 1:1.000, va`e podaci sa grafi~kog priloga.

22 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar B.2. Tabela bilansa povr{ina Na osnovu raspolo`ivih podataka iz katastarskog plana. Postoje}e Novo Ukupno Javne saobra}ajne povr{ine (m²) J GP BR. S1, S2, S3, S4, a S5 I S6 v povr{ine za `elezni~ku n prugu (S1) 68030,5 / 68030,5 o povr{ine u regulaciji ulice Jurija Gagarina (S2) 9893,5 / 9893,5 povr{ine u regulaciji ulice Vladimira Popovi}a (S3) 9855,5 / 9855,5 povr{ine u regulaciji Tre}eg bulevara (S4) 1994,5 / 1994,5 povr{ine u regulaciji ulice Savski nasip (S5) 205,5 / 205,5 povr{ine u regulaciji ulice savski nasip (S6) 295,5 / 295,5 Ukupno: Javne povr{ine za tehni~ku infrastrukturu (m²) GP BR. J7 za elektro instalaciju (J7) / 1911, Ukupno: 1911 Povr{ina obuhva}ena planom (m²) B.3. Uslovi za{tite kulturno-istorijskog nasle a Prema dopisu Zavoda za za{titu spomenika kulture grada Beograda broj: od 10. avgusta godine, sa aspekta za{tite kulturnih dobara i u skladu sa Zakonom o kulturnim dobrima predmetni prostor nije utvr en za kulturno dobro, ne u`iva status prethodne za{tite i ne sadr- `i pojedina~ne objekte koji u`ivaju status za{tite. B.4. Urbanisti~ki uslovi za javne povr{ine i javne objekte B.4.1. Javne saobra}ajne povr{ine i objekti Saobra}ajne povr{ine i objekti koji su obuhva}eni planom su pruge: deo dvokolose~ne `elezni~ke pruge izme u stanice Novi Beograd i `elezni~ke stanice Beograd Centar (Prokop) koji se zadr`ava u postoje}em stawu, u du`ini od 550m; deo jednokolose~ne `elezni~ke pruge izme u stanice Novi Beograd i Glavne `elezni~ke stanice koji se izme{ta situaciono i nivelaciono, u du`ini od 1040m planira se izgradwa nove jednokolose~ne `elezni~ke pruge na poziciji izme u dvokolose~ne pruge i postoje}e jednokolose~ne koja se uklawa posle preusmeravawa `elezni~kog saobra}aja na novu prugu. Ulice: deo saobra}ajnice Jurija Gagarina u du`ini oko 400m, za koju se planira izgradwa u punom profilu, na koti 75,00mnm (ispod nove `elezni~ke pruge); deo saobra}ajnice Vladimira Popovi}a u du`ini oko 150m, koji se rekonstrui{e; trokraka raskrsnica ulica Jurija Gagarina, Vladimira Popovi}a i Tre}i bulevar; prikqu~ak ulice Savski nasip na ulicu Jurija Gagarina. Objekti: novi most koji se gradi za prelaz nove jednokolose~ne `elezni~ke pruge preko ulice Jurija Gagarina; novi podvo`wak koji se gradi kroz novi deo nasipa nove jednokolose~ne `elezni~ke pruge, a slu`i za prolaz postoje}eg asfaltnog puta. Denivelisanu raskrsnicu ulice Jurija Gagarina i UMP-a obra uje Plan detaqne regulacije za saobra}ajni potez UMP-a od saobra}ajnice T-6 do Pan~eva~kog mosta, ~ija je izrada u toku. Stoga je u grafi~kim prilozima dat orjentacioni polo`aj UMP-a preuzet iz Programa za izradu Plana detaqne regulacije za saobra}ajni potez UMP-a od saobra}ajnice T-6 do Pan~eva~kog mosta ( Slu`beni list grada Beograda, broj 25/05). Urbanisti~ko re{ewe saobra}ajnih povr{ina je prikazano na grafi~kom prilogu br.3.0.: Regulaciono-nivelacioni plan za gra ewe saobra}ajnih povr{ina i objekata sa analiti~ko-geodetskim elementima za obele`avawe, R1: e l e z n i~ki saobra}aj Prema GP Beograda planira se: zadr`avawe jednokolose~ne `elezni~ke pruge izme u stanice Novi Beograd i Glavne `elezni~ke stanice; zadr`avawe dvokolose~ne `elezni~ke pruge izme u stanice Novi Beograd i `elezni~ke stanice Beograd Centar (Prokop); dogradwa jo{ dva koloseka na deonici od Batajnice do `elezni~ke stanice Novi Beograd (stanice Centar u Prokopu). B Uli~na mre`a / rang saobra}ajnica Sa aspekta zna~aja, u smislu funkcionalnog ranga, ulice Jurija Gagarina i Vladimira Popovi}a u postoje}em stawu i u narednom planskom periodu imaju magistralni zna~aj. Fizi~ke karakteristike du` celog pravca (osim na su`ewu) u skladu su sa rangom i u popre~nom profilu sadr`e tri saobra}ajne trake po smeru, razdelno ostrvo i obostrane trotoare. Od ulice Dr Ivana Ribara do ulice Proleterske solidarnosti, u razdelno ostrvo sme{tena je tramvajska ba{tica, kao i tramvajska stajali{ta. Tre}i bulevar je ulica á reda, sa popre~nim profilom od tri trake po smeru i razdelnim ostrvom kako u postoje}em tako i u planiranom stawu. Ulica Savska je i u postoje}em i u planiranom stawu ulica áá reda sa trakom po smeru. Prema GP Beograda u okviru granice plana pojavquje se trasa UMP-a, ~ija se veza sa ulicom Jurija Gagarina planira kao denivelisana raskrsnica sa punim programom veza. Raskrsnica Jurija Gagarina i UMP-a nije predmet predmetnog plana. B Javni gradski saobra}aj U postoje}em stawu du` saobra}ajnice Jurija Gagarina, od raskrsnice sa ulicom Savski nasip do raskrsnice sa ulicom Proleterske solidarnosti pru`a se trasa autobuske linije 60 (Zeleni venac Novi Beograd (toplana)). Ukupna frekvencija ove autobuske linije du` saobra}ajnice Jurija Gagarina iznosi 1.5 vozilo/~as, sa prose~nim intervalom sle ewa od 40 minuta. B Biciklisti~ki saobra}aj Mre`a biciklisti~kih staza u postoje}em stawu prostire se du` leve i desne obale reke Save, desne obale Dunava i centralnim podru~jem Novog Beograda. Biciklisti~ki saobra}aj, koji je kod nas u ekspanziji, sve vi{e zahteva pa`wu u smislu obezbe ivawa uslova za bezbedno kretawe, formirawem biciklisti~kih staza. Mogu}nost za izgradwu novih atraktivnih biciklisti~kih staza postoji i u okru`ewu podru~ja predmetnog plana, du` desne strane ulice Jurija Gagarina uz Blok 69. [irina trotoara iznosi 6.0m {to je sasvim dovoqno za realizaciju dvosmerne biciklisti~ke staze i pe{a~kog saobra}aja zajedno.

23 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj B Elementi situacionog, regulacionog i nivelacionog plana saobra}ajnih povr{ina B Rekonstrukcija ulice Jurija Gagarina i ulice Vladimira Popovi}a a) Popre~ni profil Normalni popre~ni profil ulice Jurija Gagarina sadr`i razdelnu traku {irine 14m, tri kolovozne trake po smeru {irine 10.5m, zelenu traku izme u kolovoza i trotoara {irine 6.5m i pe{a~ke staze {irine 6m. Normalni popre~ni profil Ulice Vladimira Popovi- }a sadr`i razdelnu traku {irine od 14.0m do 14.27m (koliko je na granici plana), tri kolovozne trake po smeru {irine 10.5m, sa leve strane kolovoza (gledano od Tre}eg bulevara ka severoistoku): zelenu traku izme u kolovoza i trotoara {irine 10m i pe{a~ku stazu {irine 2.5m, i sa desne strane kolovoza: zelenu traku izme u kolovoza i trotoara {irine 6.5m i pe{a~ku stazu {irine 6m. Sastavni deo plana detaqne regulacije je grafi~ki prilog br. 3.3.: Normalni popre~ni profili ulice Jurija Gagarina, R=1:200. Deo saobra}ajnice Tre}i bulevar koji je obuhva}en ovim planskim dokumentom planira se sa elementima popre~nog profila kao u postoje}em stawu, u svemu kako je prikazano u grafi~kom prilogu br Regulaciono-nivelacioni plan za gra ewe saobra}ajnih povr{ina i objekata sa analiti~ko-geodetskim elementima za obele`avawe. Popre~ni profil saobra}ajnice Tre}i bulevar u zoni raskrsnice sa ulicama Jurija Gagarina i Milentija Popovi}a sadr`i razdelnu traku {irine 8.5m, sa desne strane sredi{we razdelne trake (gledano od raskrsnice ka severozapadu): tri kolovozne trake ukupne {irine 10.5m i zelenu traku izme- u kolovoza i trotoara {irine 7.0m i pe{a~ku stazu {irine 4.5m, i sa leve strane sredi{we razdelne trake: ~etiri kolovozne trake (od ~ega je jedna traka za levo skretawe) ukupne {irine 12.0 i zelenu traku izme u kolovoza i trotoara {irine 7.5m i pe{a~ku stazu {irine 4.0m. b) Situaciono re{ewe Rekonstrukcija ulice Jurija Gagarina se radi na delu od raskrsnice ove ulice sa ulicom Tre}i Bulevar, do postoje}e benzinske pumpe na desnoj kolovoznoj traci ulice Jurija Gagarina, posmatrano u pravcu od ukr{taja sa prugom ka bloku 45 u Novom Beogradu. Osovina ulice je data na osnovu podataka iz Republi~kog geodetskog zavoda. Primeweni radijus horizontalne krivine, za osovinu ulice Jurija Gagarina na delu od otvorenog tr`nog centra na Novom Beogradu do raskrsnice sa Tre}im bulevarom se nalazi u razdelnom pojasu izme}u dva kolovoza i iznosi R=2.000m. Nakon raskrsnice sa Tre}im bulevarom ulica Vladimira Popovi}a je definisana sa dve osovine du` ivice razdelnog ostrva i kolovoza, zbog pro{irewa razdelnog ostrva od raskrsnice sa Tre}im bulevarom gledano ka severoistoku, sa 14m na 40m. Unutra{wi radijus je R=700m, a spoqni radijus je R=800m. Raskrsnica sa ulicom Tre}i Bulevar je doprojektovana na kraku koji povezuje smer od Tre}eg Bulevara prema Bloku 45 i povezuje ovaj smer sa novom kolovoznom trakom u ulici Jurija Gagarina. Situacioni plan re{ewa ulice Jurija Gagarina i ulice Vladimira Popovi}a definisan je potrebnim analiti~ko geodetskim elementima prikazanim u grafi~kom prilogu br. 3.0.: Regulaciono-nivelacioni plan za gra ewe saobra}ajnih povr{ina i objekata sa analiti~ko-geodetskim elementima za obele`avawe, u R 1: v) Nivelaciono re{ewe Niveleta na celoj ulici Jurija Gagarina je projektovana i izvedena na koti Popre~ni pad desnog kolovoza ulice koji je projektovan u nagibu 2.5% je zadr`an na celoj {irini ulice Jurija Gagarina, a zaobqewe nivelete je tako re{eno da mesto slivnika na raskrsnici bude izvan koridora pe{a~kog prelaza na ulici Jurija Gagarina. Ovo je va`no u slu~aju poplavnog talasa (voda koja se javqa svakih 10 godina u proseku) kad ki{na kanalizacija ne mo`e da primi svu vodu, odjednom, da se ona akumulira van pravca kretawa pe{aka, dok ne otekne kasnije, kad padavine prestanu ili se smawe. Podu`ni profil za ulicu Jurija Gagarina je prikazan u R=1:100/1.000, u grafi~kom prilogu br Uzdu`ni profil ulice Jurija Gagarina. g) Parkirawe Na~in organizacije saobra}aja na saobra}ajnici Jurija Gagarina i saobra}ajnici Vladimira Popovi}a podrazumeva zabranu parkirawa u popre~nom profilu saobra}ajnica. d) Zelene povr{ine Saobra}ajnica Jurija Gagarina i saobra}ajnica Vladimira Popovi}a je projektovana sa popre~nim profilom koji u sebi sadr`i zelenu traku koja razdvaja kolovoz od trotoara. U ulici Jurija Gagarina je zelena traka {irine 6.5m (sa obe strane ulice), a u Ulici Vladimira Popovi- }a je jedna zelena traka {irine 6.5m a druga 10m. Osnovna uloga zelene trake koja razdvaja kolovoz od trotoara je formirawe prostora, zajedno sa trotoarom, za postavqawe planiranih instalacija du` rekonstruisane trase ulice Jurija Gagarina. U okviru Idejnog projekta rekonstrukcije ulice Jurija Gagarina ura en je poseban Idejni projekat ure ewa zelenih povr{ina. Ovim projektom su definisani svi relevantni parametri postoje}eg i planiranog stawa. ) Kolovozna i pe{a~ka konstrukcija Za re{ewe predmetnih deonica ulica Jurija Gagarina i Vladimira Popovi}a ra en je projekat kolovozne konstrukcije na osnovu podataka o postoje}oj kolovoznoj konstrukciji, koji su dobijeni geotehni~kim istra`nim radovima. Usvojena kolovozna konstrukcija na delu ulice koji se rekonstrui{e, po ukupnoj debqini i po rasporedu slojeva, odgovara postoje}oj kolovoznoj konstrukciji uz izmenu tipa doweg nose}eg sloja. Na delu kolovoza koji se nadogra uje kao podloga se koristi postoje}a kolovozna konstrukcija. Za me usobno razgrani~ewe kolovoznih povr{ina, pe- {a~kih povr{ina i zelenih povr{ina predvi a se ugradwa ivi~waka od betona sa obra enom vidnom povr{inom. e) Odvodwavawe Odvodwavawe povr{inskih voda re{eno je sistemom ki{ne kanalizacije, koja je predmet posebnog projekta. Geomehani~kim istra`nim radovima za potrebe ovog projekta je utvr eno da je posle povr{inskog sloja koji se sastoji od neorganskih materija i delimi~no ubri{ta, nagomilanog tokom godina, dowi slojevi su od peskovitog materijala, pa je iako je nivo podzemne vode relativno blizu povr{ine terena (prilikom istra`nih radwi utvr ena je visina oko 71.00m, a maksimalno izmerena 100 godi- {wa voda je 74.00), ne postoji opasnost od kapilarnog pewawa podzemnih voda, pa je upotreba drena`a za odvodwavawe posteqice izli{na. Iz tog razloga drena`a nije projektovana na ulici. B Rekonstrukcija raskrsnice ulica Jurija Gagarina, Vladimira Popovi}a i Tre}i bulevar Raskrsnica planirane ulice Jurija Gagarina, Vladimira Popovi}a i ááá bulevara je povr{inska i planira se sa punim programom veza. Saobra}aj vozila u zoni raskrsnice regulisati na odgovaraju}i na~in svetlosnom, horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. Vo ewe pe{aka na raskrsnici regulisati svetlosnom signalizacijom, pe{a~kim

24 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar prelazima i za{titnom ogradom za pe{ake. Pe{a~ke prelaze postaviti {to daqe od `elezni~kog nadvo`waka. Pe- {ake kanalisati od jednog do drugog pe{a~kog prelaza za- {titnim pe{a~kim ogradama. B Rekonstrukcija raskrsnice ulica Savski nasip i Jurija Gagarina Raskrsnica ulice Savski nasip i ulice Jurija Gagarina je po principu uliv/ izliv. Postaviti odgovaraju}u saobra}ajnu opremu za vo ewe kolskog i pe{a~kog saobra}aja. B Biciklisti~ka staza U desnom trotoaru ulice Jurija Gagarina (gledano ka raskrsnici sa Tre}im bulevarom), {irine 6m planira se dvosmerna biciklisti~ka staza {irine min. 2,5m, do ukr- {taja sa planiranom trasom UMP-a. Daqe se biciklisti~ka staza planira samostalno du` trase UMP-a do lifta za bicikliste, gde se ra~va na krak koji se pewe na objekat UMP-a i na drugi krak koji nastavqa ispod objekta UMP-a, ka ulici Savski nasip i daqe, ka obali reke Save. B Izme{tawa `elezni~ke pruge zbog rekonstrukcije ul. Jurija Gagarina u Novom Beogradu a) Situaciono re{ewe U horizontalnom smislu, po~etak izme{tawa jednokolose~ne `elezni~ke pruge, koja od stanice Novi Beograd vodi u Glavnu `elezni~ku stanicu, po~iwe na km na mestu gde se zavr{ava prelazna krivina prve krivine na levoj obali reke Save, posle prelaska trase pruge preko postoje}eg mosta. Kraj izme{tene pruge je na mestu matemati~kog centra postoje}e skretnice, kojom se spaja ovaj pravac sa pravcem dvokolose~ne pruge, koja iz stanice Beograd Centar (Prokop) vodi u stanicu Novi Beograd, na staciona`i Izme u ovih krajwih ta~aka, projektovane su dve krivine sa horizontalnim polupre~nicima 300m i 700m i odgovaraju}im prelaznim krivinama du`ine 50m i 40m. Odstupawe od trase postoje}e pruge je izvr{eno na delu prve krivine, na po~etku trase, radijusa 350m, kojoj je kru`ni deo produ`en, kako bi se postigao neophodan odmak, od osovine postoje}e pruge, potreban za nesmetano obavqawe radova na velikom delu trase nove pruge, dok se postoje}om odvija saobra}aj. Na taj na~in, se situaciono dobio najboqi polo`aj mosta nadvo`waka, koji je primaran objekat i koji premo{}uje ulicu Jurija Gagarina u punom profilu. Ovaj objekat je sme{ten izme u mosta podvo`waka dvokolose~ne pruge i postoje}eg objekta ~eli~nog podvo`waka, koji se u kona~nom re{ewu, demontira, kao i kolosek na napu{tenom delu jednokolose~ne pruge. Situaciono re{ewe izme{tene `elezni~ke pruge na kraku od mosta na reci Savi do `elezni~ke stanice Novi Beograd, prikazano je u grafi~kom prilogu br. 3.0.: Regulaciono-nivelacioni plan za gra ewe saobra}ajnih povr- {ina i objekata sa analiti~ko-geodetskim elementima za obele`avawe, u R 1:1.000, zajedno sa situacionim re{ewem ulice Jurija Gagarina, zbog ~ije rekonstrukcije se i vr{i projektovawe nove trase `elezni~ke pruge. b) Nivelaciono re{ewe Najmawi podu`ni nagib na delu pruge koji je izme- {ten, u odnosu na postoje}u prugu je 0.391% na po~etku trase, a najve}i je 1.166% na du`ini od 272 m. Svi radijusi vertikalnih krivina su veli~ine 3000 m, osim posledweg koji je veli~ine 2000 m. Ovaj polupre~nik vertikalnog zaobqewa je projektovan sa ovom vredno{}u, da se ne bi rekonstruisala skretnica na uklapawu trase nove pruge sa postoje}om dvokolose~nom prugom, tako da, ovi elementi vertikalnog plana omogu}uju u kombinaciji sa elementima horizontalnog plana brzinu od 40 km/~as. Uklapawe trase nove pruge u postoje}u prugu vr{i se, kako je re~eno, na istom mestu gde se stara pruga spaja sa dvokolose~nom prugom preko skretnice, koja nivelaciono ostaje nepromewena. Podu`ni profil za prugu je prikazan u R=1:200/2.000, u grafi~kom prilogu br v) Popre~ni profili [irina planuma pruge je 6 m, nagib kosina pruge u nasipu iznosi 1:1.5, do visine nasipa od 3m. Za ve}e visine nasipa kosine su projektovane sa nagibom 1:2. Na delu nasipa, gde se planirani deo pruge oslawa na postoje}i nasip, projektovani su stepenasti zaseci, prema propisima. Normalni popre~ni profili pruge prikazani su u R = 1:100, u grafi~kom prilogu br Preseci, koji su upravni na osovinu pruge su u pojedinim delovima profila kosi u odnosu na profil ulice Jurija Gagarina, pa ih tako treba i posmatrati (zajedno sa situacionim planom ulice). Zavr{ni sloj posteqice se mora izvesti od peskovito- {qunkovitog materijala debqine 30cm, u nagibu min. 4%. Preko ovog, tamponskog sloja izvodi se zastorna prizma od tucanika, debqine 45 cm. [irina krune zastorne prizme od tucanika je 3.5 m. Drveni pragovi su dimenzija 260h26h16 cm, sa klasi~nim kolose~nim priborom. Pragovi se pola`u na rastojawu od 60 cm. Standardna {irina koloseka je 1435mm. Na horizontalnim krivinama radijusa 300m, na mostovskoj konstrukciji predvi ena je ugradwa za{titne (siguronosne) {ine tipa 60, istog kao i na otvorenoj pruzi. (prema Pravilniku br. 317, o tehni~kim normativima za projektovawe pruga). g) Odvodwavawe Odvodwavawe povr{inskih voda, celog kompleksa re- {eno je sistemom ki{ne kanalizacije, koja je predmet posebnog projekta. U projektu pruge odvodwavawe je re{eno odvo ewem povr{inskih voda slobodnim padom niz kosinu nasipa do zelenih povr{ina u pojasu do ulice Jurija Gagarina, tj. ulice Vladimira Popovi}a, a daqe se one uvode u pomenuti sistem ki{ne kanalizacije. Za vreme izvo ewa radova na trasi nove pruge, dok se starom prugom odvija svakodnevni saobra}aj, izme u planuma nove i stare pruge, privremeno je projektovan olu~asti rigol, koji }e se kasnije ukloniti, po zavr{etku radova na novoj pruzi, zajedno sa delom nasipa i planuma stare pruge. B Uslovi za rekonstrukciju / izgradwu saobra}ajnih objekata B Saobra}ajni uslovi za izgradwu `elezni~kog mosta Staciona`a pruge u ukr{taju : km Ugao ukr{taja: 21º (izme u ose razdelnog pojasa ulice i ose pruge). Niveleta: horizontalno: na po~etku most je u prelaznici, zatim u pravcu, a na kraju u prelaznici i kru`noj krivini R = 700m, vertikalno: na po~etku u usponu 1.166%, zatim u kru`noj krivini R = 3000m, i na kraju u padu 0.879%. Na delu preko ulice Jurija Gagarina na Novom Beogradu u postoje}em stawu postoji kos, ~eli~ni podvo`wak, koji propu{ta samo dve saobra}ajne trake (od {est koje postoje ispred i iza podvo`waka) kroz nasip pruge prema stanici Beograd. Uz ovaj most, nalazi se most dvokolose~ne `elezni~ke pruge, zavr{en u okviru izgradwe novog `elezni~kog saobra}ajnog ~vora godine. Prilazne konstrukcije ovog mosta tako e prelaze ulicu Jurija Gagarina, ali tako da ne ometaju prolaz po tri saobra}ajne trake u oba smera. Od prodora kroz nasip jo{ jednog podvo`waka, uz postoje}i, se odustalo zbog ograni~ewa du`ine trajawa

25 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj zatvora saobra}aja prilikom izvo ewa, koje je, zbog frekventnosti, ograni~eno na 5 do 6 ~asova. Usvojeno saobra- }ajno re{ewe trase pruge nalazi se izme u dve postoje}e pruge, i vezuje se za kolosek koji ide na Glavnu stanicu. Ovakvo re{ewe obezbe uje da se novi most mo`e izvesti nezavisno od odvijawa saobra}aja postoje}im kolosekom, a kratak zatvor je predvi en samo radi povezivawa koloseka. Za novi `elezni~ki most je ura en Idejni gra evinski projekat, iz koga je dat izvod u grafi~kom prilogu br Vrlo o{tar ugao ukr{taja mosta i saobra}ajnice od 21º je odredio polo`aj stubova i raspone mosta. Ukupna du`ina novog mosta je 188m i podeqen je na ~etiri raspona m. Dispozicija je postavqena tako da u prvom i ~etvrtom rasponu prolaze pe{a~ke staze, {irine po 6m, a u drugom i tre}em, po tri saobra}ajne trake. Stubovi mosta su postavqeni u razdelni pojas izme- u kolovoza i pe{a~kih staza. Stubovi su stilizovani s obzirom da je most u gradskoj sredini i da se nalazi na jednoj veoma prometnoj saobra}ajnici. Slobodan profil ispod planiranog mosta (od kote kolovoza ulice Jurija Gagarina do dowe ivice konstrukcije mosta) je visine 4.8m, ~ime se omogu}uje prolaz vozila ~ija je ukupna visina do 4.6m. Pe{a~ka staza je slu`bena i na woj se nalaze stubovi kontaktne mre`e. Ovi stubovi se nalaze na mestima stubova mosta i to sa spoqa{we strane krivine. Za ogradu pe{a~ke staze je pri~vr{}ena za{titna ograda, koja se postavqa na delu iznad ulice. Zbog specifi~nog, bliskog polo`aja novoprojektovanih stubova i nasipa postoje}e pruge Beograd [id, kao i postojawa kanalizacionog kolektora u zoni stuba koji je na staciona`i km , potrebno je stubove mosta izvesti tako da oni ne ugro`avaju funkcionisawe okolnih objekata, kako u fazi gra ewa tako i u fazi eksploatacije. Stabilnost nasipa pruge, na delu gde temeqna jama stubova zalazi u wegov gabarit, obezbe ena je pobijawem Larsen talpi pre iskopa jama, a wihovim povezivawem vr{i se u~vr{}ewe nasipa i omogu}uje `elezni~ki saobra- }aj, svo vreme dok se izvode radovi na izgradwi mosta, novog nasipa ispred i iza mosta i elemenata `elezni~ke infrastrukture. Nakon ovih radova, i prebacivawa `elezni~kog saobra}aja na novi kolosek, talpe se uklawaju. B Saobra}ajni uslovi za izgradwu podvo`waka U nasipu `elezni~ke pruge od Glavne stanice Beograd ka stanici Novi Beograd, na staciona`i pruge km (neposredno pre nailaska pruge na ulicu Jurija Gagarina), nalazi se postoje}i propust. Planirani nasip nove pruge se na ovom mestu oslawa na nasip pruge koja se uklawa, stoga je potrebno produ`iti postoje}i propust. Svetli otvor postoje}eg propusta je visine 2.1m i {irine 3.0m, te i novi deo propusta treba da ima iste dimenzije svetlog otvora. Du`ina novog dela propusta je 4.52m. B D e finisawe etapa realizacije prema tehni~kim mogu}nostima Gra evinske radove u ulici Jurija Gagarina nije mogu- }e izvoditi, dok se ne izmesti postoje}a pruga i nadvo- `wak koji premo{}uje samo jednu kolovoznu traku na ulici Jurija Gagarina. Redosled radova na izradi ove saobra- }ajnice bio bi slede}i: izgradwa `elezni~kog mosta i podvo`waka; izgradwa izme{tene trase pruge, sa svim potrebnim prate}im radovima uz nesmetano odvijawe `elezni~kog saobra}aja trasom postoje}e pruge; prevezivawe postoje}e pruge na trasu nove pruge u {to kra}em roku, kako bi se obezbedio protok putnika i robe nesmetano, ili sa {to mawim ka{wewem; demonta`a postoje}ih kolose~nih, elektro i signalnih postrojewa; demonta`a postoje}eg podvo`waka (u ulici Jurija Gagarina); izrada podzemnih instalacija prema uslovima komunalnih i drugih zainteresovanih preduze}a. gra evinski radovi na izradi rekostrukcije ulice, sa uklawawem nasipa demontirane pruge i dovo ewem profila ulice u projektovano stawe. postavqawe horizontalne, vertikalne i semaforske signalizacije na delu ulice Jurija Gagarina i usagla- {avawe sa izvedenom signalizacijom na susednim deonicama. B Uslovi za nesmetano kretawe invalidnih lica U toku razrade i sprovo ewa plana primeniti odredbe Pravilnika o uslovima za planirawe i projektovawe objekata u vezi sa nesmetanim kretawem dece, starih, hendikepiranih i invalidnih lica ( Slu`beni glasnik RS, broj 18/97). Na pe{a~kim prelazima postaviti oborene ivi~wake. Na semaforima postaviti zvu~nu signalizaciju. B.4.2. Komunalna infrastruktura B H idrotehni~ka infrastruktura Vodovodna i kanalizaciona mre`a su prikazane u grafi~kom prilogu br u R 1:1000. B Vodovodna mre`a Prostor obuhva}en planom nalazi se u prvoj visinskoj zoni Beogradskog vodovoda. Neposredno pored granice plana prolazi primarni cevovod sirove vode Ø1000 mm, koji vode iz bunara na U{}u, upu}uje na PPV Be`anija sa koga se snabdeva celokupno podru~je Novog Beograd i Zemuna, i primarni cevovod pija}e vode Ø 600 mm u ulici Jurija Gagarina, koji dolazi iz pravca ulice Milentija Popovi}a i prolazi pored KCS Gazela. Pored primara vodovodne mre`e, u predmetnoj saobra- }ajnici se nalaze cevovodi Ø 150 mm i Ø 300 mm, ~ije funkcionisawe ne sme biti ugro`eno. Izme{tawe primara Beogradskog vodovoda izvr{iti prema sinhron planu, vode}i ra~una o za{titnim koridorima u kojima nije dozvoqena izgradwa bilo kakvih objekata ili postavqawe visokog rastiwa, skladi{tewe gra evinskog materijala, prela`ewe te{ke mehanizacije, kako u toku izgradwe tako i u toku eksploatacije. Spoqna ivica dislociranog primara Ø 1000 mm mora biti na min. rastojawu od no`ice nasipa 2 m. Izme{teni Ø 600 mm se postavqa u za{titnu AB cev Ø mm, koja je utisnuta kroz trup pruge. Trase cevovoda voditi javnim povr{inama. U toku izme{tawa trasa primara oni moraju buti u funkciji. U svemu postupiti prema uslovima JKP BVK od 23. marta izdatih za izradu Idejnog projekta probijawa nasipa postoje}e `elezni~ke pruge u zoni ulice Jurija Gagarina. [ira A zona sanitarne za{tite Beogradskog izvori- {ta obuhvata prostor predmetnog plana i neophodno je pona{ati se shodno odredbama iz Re{ewa o odre ivawu zona i pojaseva sanitarne za{tite za izvori{ta koja se koriste za snabdevawe vodom za pi}e na podru~ju grada Beograda ( Slu`beni list grada Beograda, broj 1-44/88) i uslovima slu`be za za{titu izvori{ta beogradskog vodovoda od 24. marta izdatim za potrebe Idejnog projekta probijawa nasipa postoje}e `elezni~ke pruge u zoni ulice Jurija Gagarina. U ovoj zoni sanitarne za{tite neophodno je sprovesti sve mere za{tite u toku gradwe, {to se odnosi na obezbe ewe gradili{ta od mogu}ih havarija. Zabraweno je skladi{tewe

26 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar materija opasnih i {tetnih za izvori{te, posebno nafte i naftnih derivata. Skladi{tewe gra evinskog materijala na lokaciji mora biti minimalno i sa merama za{tite u vidu vodonepropusnih folija. B Kanalizaciona mre`a Prostor obuhva}en planom pripada podru~ju Centralnog kanalizacionog sistema na delu leve obale reke Save sa separacionim kanalisawem otpadnih voda. U neposrednoj blizini granice plana nalazi se KCS Gazela koja prihvata atmosferske vode dela Novog Beograda kolektorima AB800 i AB900 u ulici Jurija Gagarina (iz pravca blokova), AB1200 u ulici Milentija Popovi- }a, AB 1500, AB 1000 i AB 800, u ulici Jurija Gagarina (iz pravca mosta Gazela ). Pored atmosferskih voda KCS Gazela prihvata fekalne vode skoro celog Novog Beograda kolektorima FB60/120, u ulici Milentija Popovi}a i FB 140/160 iz pravca ulice Jurija Gagarina, koje kolektorom FB 70/125 upu}uje na KCS U{}e do izliva u reku Savu. Atmosferske vode za planirano pro{irewe saobra}ajnice evakuisati novim planiranim ki{nim kanalom Ø 300 mm u regulaciji saobra}ajnice. Jasno je da predmetni prostor predstavqa svojevrsnu raskrsnicu primara i kolektora beogradkog kanalizacionog sistema, pa shodno tome mora se obezbediti nesmetano funkcionisawe kanalizacione mre`e, a sve prema uslovima JKP BVK od 15. marta godine a izdatim za potrebe Idejnog projekta probijawa nasipa postoje}e `elezni~ke pruge u zoni ulice Jurija Gagarina. B E l e k troenergetska mre`a za ulicu Jurija Gagarina U koridoru predmetne saobra}ajnice izgra eni su elektri~ni vodovi 110 i 10 kv kao i vodovi javnog osvetqewa. Postoje}i vodovi 110 kv izgra eni su podzemno, u trotoarskom prostoru i ispod kolovoznih povr{ina. Novim saobra}ajnim re{ewem, postoje}i vodovi 110 kv nisu u koliziji sa planiranim saobra}ajnim povr{inama. Postoje}i vodovi 10 kv kao i vodovi javnog osvetlewa, koji su u koliziji sa planiranim saobra}ajnim re{ewem izme{taju se na novu lokaciju, a kako je dato u grafi~kom prilogu br.5.2.a. Elektroenergetska i TK mre`a za ulicu Jurija Gagarina, u R 1:1000 i u grafi~kom prilogu br.7. Skupni prikaz komunalne infrastrukture (sinhron-plan), u R 1: Planiranu saobra}ajnicu je potrebno opremiti instalacijama javnog osvetlewa i pri tom posti}i sredwi nivo luminancije od oko 2 cd/m². Napajawe instalacija planiranog osvetlewa obezbediti iz postoje}e TS 10/0,4 kv Benzinska stanica Jurija Gagarina, reg. br.z Planirane vodove za javno osvetlewe postaviti u trotoarskom prostoru planirane saobra}ajnice kao i pored postoje}ih elektri~nih vodova. U planiranom trotoarskom prostoru predvideti mogu}nost postavqawa elektri~nih vodova razli~itog naponskog nivoa. Postoje}i vod 10 kv za napajawe crpne stanice u koliziji je sa planiranim saobra}ajnim povr{inama pa je potrebno wegovo izme{tawe. Planirane elektri~ne vodove postaviti podzemno, a u rovu potrebnih dimenzija. Na mestima gde se o~ekuju ve}a mehani~ka naprezawa vodove postaviti u kablovsku kanalizaciju. Kablovsku kanalizaciju postaviti na mestima ukr{tawa predmetne saobra}ajnice sa ostalim saobra}ajnicama. B Telekomunikaciona mre`a za ulicu Jurija Gagarina U koridoru predmetne saobra}ajnice izgra ena je TK kanalizacija. Telekomunikaciona kanalizacija izgra ena je u trotoarskom prostoru i nije u koliziji sa planiranim saobra}ajnim povr{inama. Predvideti mogu}nost pro{irewa postoje}e TK kanalizacije po istoj trasi. Planiranu TK kanalizaciju izgraditi podzemno a u rovu potrebnih dimenzija neposredno uz postoje}u TK kanalizaciju. B Elektri~na mre`a i TK mre`a za `elezni~ku prugu Zbog izgradwe nove kolovozne trake ulici Jurija Gagarina potrebno je izvr{iti izme{tawe `elezni~ke pruge, izgra ene iznad predmetne saobra}ajnice a ~ime }e se ostvariti potrebna vertikalna rastojawa ulice i `elezni~ke pruge. Ovim izme{tawem obuhva}eni su vodovi kontaktne mre`e 25 kv kao i armirani TK vodovi i TK i signalno-siguronosni vodovi. Planirane vodove postaviti u pru`nom pojasu podzemno a u rovu potrebnih dimenzija. Na mestima gde se o~ekuju ve}a mehani~ka naprezawa vodove postaviti u za{titnu cev. Kontaktnu mre`u postaviti na stubovima potrebne visine i me usobnog rastojawa. Postoje}e i planirano stawe navedenih vodova prikazano je u grafi~kom prilogu br. 5.2.b. Elektroenergetska i TK mre`a za `elezni~ku prugu i u grafi~kom prilogu br.7. Skupni prikaz komunalne infrastrukture (sinhron plan), u R 1:1000. B Toplovodna i gasovodna mre`a Na predmetnom prostoru izvedeni su i u fazi eksploatacije slede}i termotehni~ki infrastrukturni vodovi: Magistralni toplovod M6 polo`en u koridoru ulici J. Gagarina prema Gazeli. Deonica gradskog gasovoda GM 05-02, pritiska r=6/12 bar-a i pre~nika 219.1mm koja se pru`a od TO Novi Beograd prema hotelima Interkontinental i Hajat. Tako e, prema GUP-u Beograda do godine deo prostora koji pripada granici plana predvi en je za trasirawe planiranog magistralnog toplovoda, koji }e prelaziti reku Savu vode}i se ispod novoplanirane mostovske konstrukcije preko Ade Ciganlije. Minimalno udaqewe gasovoda od konstruktivnih delova planirane mostovske konstrukcije (stubovi i sli~no) mora iznositi 3m. Za toplovod ovo rastojawe iznosi 2m. Pri planiranoj izgradwi saobra}ajnih povr{ina voditi ra~una o postoje}oj i planiranoj toplovodnoj i gasovodnoj mre`i i po potrebi je za{tititi postavqawem za{titnih cevi ispod wihovih ukr{tawa sa saobra}ajnicama, pridr`avaju}i se svih tehni~kih uslova i normativa ma- {inske i gra evinske struke. Toplovodna i gasovodna mre`a su prikazane u grafi~kom prilogu br Gasovodna i toplovodna mre`a, u R 1: B.4.3. Javne zelene povr{ine U okviru regulacija ulica Vladimira Popovi}a i Jurija Gagarina planirane su obostrane linearne trake zelenila {irine 6.50m i razdelna ozelewena traka {irine 14m, kako je prikazano u grafi~kom prilogu br.6. Plan zelenih povr{ina R 1:1000. Postoje}e linearne trake zelenila sadr`e zasade visoke i niske vegetacije (mlade drvoredne sadnice li{}ara i nisko zelenilo) koja se ovim planom zadr`ava. Za ozelewavawe razdelne i ivi~nih traka, razdelnih ostrva i raskrsnica, pored travwaka, primeniti pokriva- ~e tla, trajnice i grupacije niskog {ibqa ~ija visina ne prelazi 70 cm, kako bi se omogu}ilo bezbedno odvijawe saobra}aja. Radi u~vr{}ivawa kosina nadvo`waka planirati zatravqivawe, odnosno obradu klasi~nim na~inom setvom ili oblagawe kosina travnim busenom uz primenu niskog zelenila (poleglo {ibqe, pokriva~i tla i sli~no) Du` pruge planirati humuzirawe kosina slojem humusa debqine 15cm i wihovo zatravqivawe, odnosno oblagawe kosina busenovima trave. U okviru javnih zelenih povr{ina nije dozvoqena izgradwa ni postavqawe privremenih ili stalnih objekata.

27 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj B.5. Ure ivawe javnog gra evinskog zemqi{ta B.5.1. Tabela predmera radova: Intervencija Radovi na Vrsta Jedinica Ukupna ure ivawu javnog mere Rekonstrukcija koli~ina gra. zemqi{ta Novo koli~ina delimi~na potpuna Saobra}ajnice kolovoz m 2 / trotoar m 2 / nasip m most m / podvo`wak m / 5 5 Vodovod 600mm 100 / mm m 200 / 200 Ki{na kanalizacija 300mm m / Ulica Jurija elektroinstalacije vodovi Gagarina podzemni vodovi 10 kv, / vodovi 1 kv / javno osvetlewe m / TK instalacije m / / pruga elektroinstalacije kontaktni vodovi m / TK instalacije m / Gasovod m / / / Toplovod m / / / Ure ewe zelenih `eleznica (nasip) m² / (13.060*1.5) povr{ina = (travwaci i nisko `eleznica (parter) / zelenilo) u okviru saobra}ajnica javno za infrastrukturu / Podaci u datoj tabeli su orijentacioni, a detaqni su prikazani u okviru Idejnog projekta. B.5.2. Procena i struktura potencijalnih tro{kova Ciq izrade je procena i analiza strukture potencijalno potrebnih ulagawa za radove predvi ene prema Nacrtu plana detaqne regulacije saobra}ajnice Jurija Gagarina na delu ispod `elezni~ke pruge. Ukupni tro{kovi su obra~unati na osnovu prora~una: tro{kova izuzimawa zemqi{ta, tro{kova izgradwe saobra}ajnih objekata, tro{kova izgradwe saobra}ajnih povr{ina po terenu, tro{kova izgradwe infrastrukture, tro{kova sadwe zelenila, ostalih tro{kova. Prora~un tro{kova za izuzimawe zemqi{ta je ura en na osnovu cene zakupnine zemqi{ta prema Odluci o kriterijumima i merilima za utvr ivawe zakupnine i naknade za ure- ivawe gra evinskog zemqi{ta, i to za period od 99 godina. Cena po m 2 je korigovana zbog promene kursa dinara u odnosu na evro, a na ukupan iznos je obra~unat i iznos PDV. Tro{kovi za izgradwu saobra}ajnih objekata obuhvataju: tro{kove izgradwe `elezni~kog mosta, tro{kove izgradwe podvo`waka, tro{kove izme{tawa `elezni~ke pruge, tro{kove izgradwe nasipa. Iznosi tro{kova za izgradwu saobra}ajnih objekata su preuzeti iz idejnih projekata, odnosno orijentacionih predra~una za navedene radove. Tro{kovi izgradwe saobra}ajnih objekata po terenu se odnose na: rekonstrukciju i izgradwu kolovoza, rekonstrukciju i izgradwu trotoara, izgradwu razdelnog ostrva, opremawe saobra}ajnom opremom. Obra~unati su na osnovu ura enog predmera, a prema jedini~nim cenama iz baze podataka Urbanisti~kog zavoda, koja je formirana na osnovu podataka prikupqenih od razli~itih preduze}a i institucija (Direkcija za gradsko gra evinsko zemqi{te, Sekretarijat za saobra}aj, Institut za puteve, Beograd-put, GSP i dr.) Tro{kovi izgradwe infrastrukture su prora~unati na osnovu ura enog predmera (osim tro{kova elektrifikacije nove pruge koji su preuzeti iz idejnog projekta, odnosno orijentacionog predra~una) i odnose se na: rekonstrukciju vodovoda, izgradwu kanalizacije, izgradwu elektroenergetske mre`e, izme{tawe telekomunikacionih vodova, elektrifikaciju nove pruge. Tro{kovi sadwe zelenila se odnose na rekonstrukciju i izgradwu zelenih povr{ina du` saobra}ajnice i `elezni~ke pruge. Ukupna potencijalno potrebna ulagawa su obra~unata u okvirnom iznosu od oko dinara, odnosno po m 2 saobra}ajnice u iznosu od dinara.

28 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Detaqan prikaz prora~una prikazan je slede}im tabelama: Tabela 1: Orijentacioni tro{kovi realizacije Opis Jedinica Koli~ina Jedini~na Iznos mere cena (din.) (din.) 1 Izuzimawe zemqi{ta m Saobra}ajni objekti Izgradwa `elezni~kog mosta m Izgradwa podvo`waka m Izme{tawe `elezni~ke pruge m Izgradwa nasipa m Izgradwa saobra}ajnice Saobra}ajne povr{ine po terenu a kolovoz a rekonstrukcija m b izgradwa m b trotoar a rekonstrukcija m b izgradwa m c razdelno ostrvo m Saobra}ajna oprema m Infrastruktura Vodovod (rekonstrukcija) a Izme{tawe vodovoda 1000 m b Izme{tawe vodovoda 600 m Kanalizacija (novo) (ki{na 300 i fekalna) m Elektroenergetska mre`a i objekti elektroinstalacije a vodovi 10 kv m b vodovi 1 kv m c javno osvetlewe m elektrifikacija nove pruge m Telekomunikacioni vodovi m a Izme{tawe TT i SS kablova m Zelene povr{ine zelenilo (`eleznica nasip i parter i javno za infrastrukturu) m Ostali tro{kovi Ukupni tro{kovi UT / m Tabela 2: U~e{}e pojedinih tro{kova u ukupnim tro- {kovima RB Opis U~e{}e 1 Izuzimawe zemqi{ta 5% 2 Izgradwa saobra}ajnih povr{ina po terenu 28% 3 Izgradwa saobra}ajnih objekata 49% 4 Infrastruktura 4.31% 5 Zelenilo 7.69% 6 Ostali tro{kovi 5.27% 7 Ukupno 100% Datum obra~una je 29. marta godine. Finansirawe planiranih radova na ure ivawu javnog gra evinskog zemqi{ta se vr{i iz buxetskih sredstava Skup{tine grada Beograda. B.6. Urbanisti~ke mere za{ite B.6.1. Urbanisti~ke mere za za{titu `ivotne sredine Planom detaqne regulacije saobra}ajnice Jurija Gagarina propisane su odgovaraju}e urbanisti~ke mere za{tite `ivotne sredine koje predstavqaju osnovu za spre~avawe i ograni~avawe negativnih, odnosno uve}awe pozitivnih uticaja na `ivotnu sredinu: potrebno je izvr{iti procenu predmetnog Plana na `ivotnu sredinu, u skladu sa Zakonom o strate{koj proceni uticaja na `ivotnu sredinu ( Slu`beni glasnik RS, broj 135/04). Sekretarijat za urbanizam i gra evinske poslove, na osnovu ~lana 9. stava 1. Zakona o strate{koj proceni uticaja na `ivotnu sredinu ( Slu`beni glasnik RS, broj 135/04), doneo je Re{ewe o pristupawu strate{koj proceni uticaja na `ivotnu sredinu Plana detaqne regulacije saobra}ajnice Jurija Gagarina na delu ispod `elezni~ke pruge áh-01 broj /2005 od 20. januara godine. Izve{taj o strate{koj proceni uticaja je ura en i predstavqa sastavni deo plana; definisati program pra}ewa stawa `ivotne sredine u toku sprovo ewa plana (monitoring) sa postupawem u slu~aju pojave neo~ekivanih negativnih uticaja. Ova mera je posebno obra ena u Izve{taju o strate{koj proceni uticaja u poglavqu \. Program pra}ewa stawa `ivotne sredine ; planirati kontrolisano prikupqawe atmosferskih voda sa svih saobra}ajnih povr{ina, wihov tretman u separatorima masti i uqa i kontrolisano odvo ewe u recipijent; ispo{tovati Generalnim planom propisano procentualno u~e{}e zelenih i nezastrtih povr{ina za sve sadr`aje planirane na predmetnom prostoru; obaveza je investitora da se, za potrebe pribavqawa odobrewa za izgradwu, odnosno rekonstrukciju predmetnih saobra}ajnih povr{ina, obrati nadle`nom

29 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj organu za za{titu `ivotne sredine, sa zahtevom za odlu~ivawe o potrebi procene uticaja na `ivotnu sredinu, a u skladu sa odredbama Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ( Slu`beni glasnik RS, broj 135/04). Mere za{tite definsane Izve{tajem o strate{koj proceni uticaja predmetnog Plana na `ivotnu sredinu su: Pre po~etka rekonstrukcije potrebno je izvr{iti pripremne radove, obezbediti lokaciju i izvesti druge radove kojima se obezbe uje neposredno okru`ewe, `ivot i zdravqe qudi i bezbedno odvijawe saobra}aja. Pre po~etka zemqanih radova pribaviti podatke o ta~nom polo`aju postoje}ih infrastrukturnih objekata (podzemni elektri~ni kablovi, cevovodi i sli~no) kako ne bi do{lo do o{te}ewa istih. Gradili{te ograditi gradili{nom ogradom i propisno obele`iti. Radove izvoditi prema tehni~koj dokumentaviji na osnovu koje je izdato odobrewe za gra ewe, odnosno rekonstrukciju vr{iti prema tehni~kim merama, propisima, normativima i standardima koji va`e za izgradwu ovakve vrste objekata. Ako se pri izvo ewu radova nai e na podzemne instalacije bilo koje vrste, rad se mora obustaviti i obavestiti nadle`na organizacija. Na predmetnoj lokaciji je, u toku izvo ewa radova, zabraweno pretakawe i skladi{tewe naftnih derivata, uqa i maziva za gra evinske ma{ine. U slu~aju prekida radova potrebno je obezbediti objekat i okolinu. U slu~aju akcidentnog prolivawa opasnih i toksi~nih materija iz cisterni postupa}e se po precizno propisanom postupku dekontaminacije i sanacije zemqi{ta i odlagawe kontaminiranog zemqi{ta na za to predvi enu lokaciju. Tokom izrade Izve{taja o strate{koj proceni uticaja do{lo se do rezultata koji upu}uju na slede}e zakqu~ke: Plan detaqne regulacije saobra}ajnice Jurija Gagarina na delu ispod `elezni~ke pruge je u svim fazama izrade plana po{tovao osnovne principe za{tite `ivotne sredine i implementirao u plan mere i aktivnosti kojima se `ivotna sredina {titi i unapre uje, {to se zakqu~uje iz slede}ih planom predvi enih aktivnosti: Predlo`enom funkcionalnom i oblikovnom rekonstrukcijom odnosno pro{irewem predmetnog dela saobra}ajnice Jurija Gagarina sa izgradwom novog `elezni~kog mosta ostvaruje se niz funkcionalnih, pa time i kvalitativnih poboq{awa koja se na direktan na~in odra`avaju na funcionisawe saobra}aja, {to indirektno zna~i poboq{awe kvaliteta `ivotne sredine. S obzirom da se prostor predmetnog plana nalazi u {iroj A zoni sanitarne za{tite Beogradskog izvori- {ta, planom su, u skladu sa va`e}om zakonskom regulativom, predvi ene mere za{tite izvori{ta kako pri realizaciji tako i nakon izgradwe planiranih sadr`aja. Poboq{awem strukture i uvo ewem biolo{ki vrednijih i otpornijih vrsta drve}a du` oba pravca saobra}ajnice Jurija Gagarina i razdelnog ostrva, ostvari}e se uve}awe biolo{ke i ambijentalne vrednosti delova zelenih povr{ina. Zelenilo je zna~ajan faktor redukcije zaga ewa vazduha, zemqi{ta i intenziteta buke, pa se uve}awem i poboq{awem zelenih povr{ina direktno uti~e na ubla`avawe postoje}eg i unapre ewe budu}eg stawa `ivotne sredine. Povezivawem postoje}ih i planiranih pe{a~kih komunikacija doprinosi se bezbednijem kretawu pe{aka, dece, starih i lica sa posebnim potrebama u prostoru, kvalitetnijim socijalnim kontaktima i time kvalitetnijim uslovima `ivota. Infrastrukturno opremawe podru~ja poboq{ava kvalitet `ivotne sredine. Na osnovu svega iznetog mo`e se o~ekivati da implementacijom planom predvi enih sadr`aja ne}e do}i do pogor{awa stawa `ivotne sredine, ve} naprotiv, plan predla`e aktivnosti kojima }e se, uz po{tovawe principa za- {tite `ivotne sredine, zna~ajnije doprineti budu}em poboq{awu kvaliteta `ivotne sredine. B.6.2. Urbanisti~ke mere za za{titu od po`ara Planiranu izgradwu realizovati u skladu sa slede}im uslovima: Realizovati objekte u skladu sa Zakonom o za{titi od po`ara ( Slu`beni glasnik RS, br. 37/88 i 48/94), Realizovati hidrantsku mre`u u skladu sa Pravilnikom o tehni~kim normativima za spoqnu i unutra{wu hidrantsku mre`u za ga{ewe po`ara ( Slu`beni list SFRJ, broj 30/91). Obezbediti pristupni put za vatrogasna vozila u skladu sa Pravilnikom o tehni~kim normativima za pristupne puteve... ( Slu`beni list SRJ, broj 8/95). Za predmetni plan je pribavqeno Obave{tewe broj /05 od strane Uprave protivpo`arne policije. B.6.3. Uslovi Ministarstva odbrane U skladu sa Odlukom o vrstama investicionih objekata i prostornih i urbanisti~kih planova zna~ajnih za odbranu zemqe ( Slu`beni list SRJ, broj 39/95) pribavqeno je od Ministarstva odbrane Srbije i Crne Gore, Sektor za materijalne resurse, Uprava za infrastrukturu: Obave{tewe da za izradu predmetnog plana nema posebnih uslova i zahteva za prilago avawe potrebama odbrane zemqe; pod internim brojem od 18. aprila godine. B.7. In`ewersko-geolo{ki uslovi Morfologija terena je odraz geolo{ke gra e i erozionih procesa koji su se odigrali na prostoru plana. Sama lokacija pripada ravni~arskom terenu, odnosno aluvijalnom nanosu reke Save i Dunava. Nekada{wa povr{ina terena je bila izrazito mo~varno tlo sa kotama terena od mnv. Teren je sada subhorizontalan, sa lokalnim depresijama nastalim nedovr{enim nasipawem ili odno- {ewem refuliranog peska. Sada{wa povr{ina terena varira od kote mnv. Od morfolo{kih oblika jesno je izdvojen nasip pruge Beograd Novi Sad sa rasponom kota na nasipu od mnv. U morfolo{kom pogledu nasip je pogodan za gradwu. Geolo{ku gra u prednetne lokacije izgra uju: nasuti materijali (nasip pruge, nasip od gline i refulirani pesak do kote mnv.), kvartarni sedimenti aluvijalnog porekla (re~no barski sedimenti iz facije povodwa i re~no-jezerski sedimenti iz facije re~nih korita i proluvijalno-jezerski sedimenti) u rasponu kota mnv. Na planiranoj lokaciji planira se izgradwa saobra- }ajnice i mosta. Predlog rekonstrukcije saobra}ajnice bio bi slede}i: nakon skidawa nasipa do projektovane nivelete, pristupiti formirawa podtla. Podtlo je na celom potezu u zoni refuliranih peskova. Podtlo je neophodno isplanirati i obezbediti projektom propisane popre~ne i podu`ne padove, a potom izvesti sabijawe materijala. Sabijewe izvesti propisnom mehanizacijom, a kontrolu zbijenosti obaviti standardnim instrumentima. S obzirom na vrstu materijala refulirani pesak, mo`e se o~ekivati zbijenost od modula deformacije do 60 KN/m 2. Na ovako pripremqeno podtlo ugraditi tamponski sloj od peskovitog {qunka debqine 0.35m. Na tampon ugraditi tucanik debqine 0.15m koje je neophodno sabiti do propisom predvi- enih mofula deformacija. Na tucanik se ugra uje tucanik debqine 0.12m. Preko tucanika ugraditi agregat debqine 0.08 m i na kraju asfalt beton debqine 0.03m. Predlog fundirawa projektovanog mosta: Teren na mikrolokaciji projektovanog mosta izgra uju nasuti materijali i kvartarni sedimenti. Nivo maksimalne stogodi{we vode iznosi oko mnv.

30 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Most je projektovan sa pet stubova na ~etiri svetla otvora. Kroz dva unutra{wa svetla otvora projektovane su saobra}ajnice, dok su krajwi otvori predvi eni za pe{a~ke staze. Fundirawe stubova projektovati na armirano betonskim {ipovima. Dubina {ipova prema idejnom re{ewu je od m, dok je pre~nik 1,50 m. Obzirom da je fundirawe mosta previ eno na {ipovima ne}e biti slegawa. Zasipawe klinova obalnih stubova izvesti u slojevima od po 0.30 m. Zbijenost izvesti pogodnom mehanizacijom, a kontrolu zbijenosti pogodnom aparaturom. Nakon zavr{etka gra evinskih radova neophodno je izvr{iti ure ivawe zelenih povr{ina. Debqina humusnog sloja i ziratnog zemqi{ta zavisi}e od vrste vegetacije koja }e se saditi. C. SMERNICE ZA SPROVO\EWE PLANA Ovaj plan predstavqa osnov za izdavawe izvoda iz plana i odobrewa za izgradwu u skladu sa Zakonom o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik RS, broj 47/03) i za eksproprijaciju zemqi{ta u ciqu realizacije objekata od op{teg ineteresa. C.1. Status planske dokumentacije Stupawem na snagu ovog plana, stavqaju se van snage delovi slede}ih planova: Detaqni urbanisti~ki plan putni~kog `elezni~kog ~vora u Beogradu prvi deo ( Slu`beni list grada Beograda, broj 13/72) prestaje da va`i u granicama ovog Plana detaqne regulacije. Regulacioni plan dela bloka 69 uz ulicu Jurija Gagarina u Novom Beogradu ( Slu`beni list grada Beograda, broj 28/02), prestaje da va`i u granicama ovog Plana detaqne regulacije (raskrsnica ulica Jurija Gagarina i Savskog nasipa). Detaqni urbanisti~ki plan toplifikacije podru~ja na desnoj obali Save ( Slu`beni list grada Beograda, broj 7/89) prestaje da va`i u granicama ovog Plana detaqne regulacije. Detaqni urbanisti~ki plan prikqu~nog gasovoda od GMRS Novi Beograd u bloku 58 do granice DUP-a blokova 19 i 20 u Novom Beogradu ( Slu`beni list grada Beograda, broj 28/áâ/89) prestaje da va`i u granicama ovog Plana detaqne regulacije. Sastavni deo ovog plana su i: GRAFI^KI PRILOZI 1. Postoje}a namena povr{ina R 1: Planirana namena povr{ina R 1: Regulaciono nivelacioni plan za gra ewe saobra}ajnih povr{ina i objekata sa analiti~ko geodetskim elementima za obele`avawe R 1: Uzdu`ni profil ulice Jurija Gagarina R 1:100/ Uzdu`ni profil izme{tene `elezni~ke pruge R 1:200/ Normalni popre~ni profili ulice Jurija Gagarina R 1: Normalni popre~ni profili pruge R 1:100 most izvod iz idejnog gra evinskog projekta R 1: Plan gra evinskih parcela za javne namene sa planom sprovo ewa R 1: Vodovodna i kanalizaciona mre`a R 1: a. Elektroenergetska i TK mre`a za ulicu Jurija Gagarina R 1: b. Elektroenergetska i TK mre`a za izme{teni deo `elezni~ke pruge R 1: Gasovodna i toplovodna mre`a R 1: Plan zelenih povr{ina R 1: Skupni prikaz komunalne infrastrukture (sinhron plan) R 1: In`ewersko-geolo{ka kategorizacija terena R 1: DOKUMENTACIJA Tekstualni deo dokumentacije: 1. Izve{taj o javnom uvidu Nacrta plana i obrazlo`ewe Sekretarijata za urbanizam i gra evinske poslove 2. Izve{taj o stru~noj kontroli 3. Odluka o pristupawu izradi plana 4. Izve{taj o strate{koj proceni uticaja plana detaqne regulacije saobra}ajnice Jurija Gagarina na delu ispod `elezni~ke pruge na `ivotnu sredinu 5. Program za izradu plana detaqne regulacije saobra- }ajnice Jurija Gagarina na delu ispod `elezni~kog mosta 6. Uslovi i mi{qewa JKP i drugih u~esnika u izradi plana 7. Geolo{ko- geotehni~ka dokumentacija Grafi~ki prilozi dokumentacije: Izvod iz Generalnog plana Beograda sa polo`ajem prostora obuhva}enim planom R 1: Ste~ene obaveze R 1: D Topografski plan sa ucrtanom granicom plana R 1: D Katastarski plan sa radnog originala sa ucrtanom granicom plana R 1: D Katastar vodova i podzemnih instalacija sa sa ucrtanom granicom plana R 1: D.a,b. Topografski plan (overen od RGZ-a) R 1: D. Kopija plana (overena od RGZ-a) R 1: D. a,b,v. Geodetski plan vodova i podzemnih objekata (overen od RGZ-a) R 1: 500 D In`ewersko-geolo{ka karta terena R 1: D In`ewersko-geolo{ki presek terena R 1:100/500 Ovaj plan detaqne regulacije stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u Slu`benom listu grada Beograda. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra godine, na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik RS, broj 47/03 i 34/06), i ~lana 31. Statuta grada Beograda ( Slu`beni list grada Beograda, PLAN DETAQNE REGULACIJE ZA BLOK IZME\U ULICA: 27. MARTA, STANOJA GLAVA[A, KNEZA DANILA, DALMATINSKE I DR DRAGOSLAVA POPOVI]A OP[TINA PALILULA 1. OP[TI DEO 1.1. Pravni osnov Pravni osnov za izradu Plana detaqne regulacije, dela centralne zone za blok izme u ulica: 27. marta, Stanoja Glava{a, Kneza Danila, Dalmatinske i Dr Dragoslava Popovi}a pretstavqa: Zakon o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik RS, broj 47/03).

31 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Zakon o izmenama i dopunama Zakona o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik RS, broj 34/06). Pravilnik o sadr`ini, na~inu izrade, na~inu vr{ewa stru~ne kontrole urbanisti~kog plana, kao i uslovima, na~inu stavqawa plana na javni uvid ( Slu`beni glasnik RS, broj 12/04). Odluka o pristupawu izradi Plana detaqne regulacije za blok izme u ulica 27. marta, Stanoja Glava{a, Kneza Danila, Dalmatinska i Dr Dragoslava Popovi- }a, op{tina Palilula. ( Slu`beni list grada Beograda, broj 23/05). Sastavni deo Odluke o izradi ovog plana je i Program za izradu Plana detaqne regulacije za blok izme u ulica: 27. marta, Stanoja Glava{a, Kneza Danila, Dalmatinska i Dr Dragoslava Popovi}a, op{tina Palilula. ( Slu`beni list grada Beograda, broj 23/05) Povod i ciq izrade plana Ovaj Plan detaqne regulacije predstavqa jedan u nizu planskih dokumenata, kojim se detaqno razra uju pojedini delovi centralne gradske zone. Ciq je da se izradom planske dokumentacije stvore instrumenti kojima bi se omogu}ilo ure- ewe, izgradwa i rekonstrukcija centralnog urbanog tkiva. Neposredan povod jeste da se uzimaju}i u obzir novonastale dru{tvene i ekonomske okolnosti preispitaju potrebe za daqom izgradwom u na ovom prostoru i da se izradom novog planskog dokumenta omogu}i i pravilno usmeri kona~no uobli~avawe ovog bloka, podigne kvalitet stanovawa i racionalnije koristi ovaj kvalitetan gradski prostor Granice podru~ja plana Podru~je plana obuhvata jedan urbanisti~ki blok izme- u Ulica 27. marta, Stanoja Glava{a, Kneza Danila, Dalmatinske i Dr Dragoslava Popovi}a na ukupnoj povr{ini od 1.51 ha. Podru~je ovog Plana detaqne regulacije odre eno je granicom plana prikazanom na svim grafi~kim prilozima. Granica plana analiti~ki je definisana regulacijom obodnih saobra}ajnica. Sve katastarske parcele u granicama plana pripadaju KO Palilula. Parcele obuhva}ene ovim planom su: Cele kat.parcele 1134, 1095, 1096, 1097, 1098, 1099, 1100, 1101, 1102, 1103/1, 1103/2, 1104/1, 1104/2, 1106, 1110/1, 1110/2, 1112/1, 1112/2, 1113/1, 1113/2, 1113/3, 1114, 1115, 1116 sve KO Palilula Delovi kat. parcela 1781, 1132/1, 1136, 1118/1, 1118/2, 1127 i 1782, sve KO Palilula U slu~aju neslagawa napred navedenih brojeva parcela i podru~ja datog u grafi~kim prilozima, kao predmet ovog plana va`i granica utvr ena na grafi~kom prilogu D2 Topografsko katastarska podloga sa granicom plana koja se nalazi u Dokumentaciji plana Planski osnov Planski osnov za izradu ovog Plana detaqne regulacije pretstavqa: Generalni plana Beograda ( Slu`beni list grada Beograda, broj 27/03). Predmetni blok pripada teritoriji koja je obuhva}ena Detaqnim urbanisti~kim planom za podru~je izme u ulica 27. marta, Takovske, Dalmatinske i Stanoja Glava{a ( Slu`beni list grada Beograda, broj 11/89) a koji se dono{ewem ovog planskog dokumenta stavqa van snage u delu wegovog obuhvata Izvod iz Generalnog plana Beograda ( Slu`beni list grada Beograda, broj 27/03) Zona Predmetni blok pripada urbanisti~koj celini 4 (Terazije, Slavija, Svetosavski plato) u okviru Centralne gradske zone. Namena i tip izgradwe Prema GP-u namena predmetnog prostora je: stanovawe i stambeno tkivo, javne slu`be, javni objekti i kompleksi u okviru kojih je predvi ena izgradwa de~je ustanove. 1. Stanovawe i stambeno tkivo Osnovni tip izgradwe stambenog tkiva je kompaktni gradski blok. Kompaktni gradski blok-formiraju objekti izgra eni po obodu bloka, postavqeni na regulacionu liniju ili paralelno sa wom. Po svojoj formi kompaktni blokovi mogu da budu zatvoreni sa svih strana, mogu da imaju mawi procep, mogu da budu bez jedne strane ili da imaju neku drugu logi~nu formu. Tabela 1: Urbanisti~ki pokazateqi za nivo bloka ili celine u kompaktnim gradskim blokovima Blok Odnos Maks. Maks. Maks. Zelenih De~ja BRGP gustina gustina gustina i nezs- igralistano- stanovn. zapo- koris- trtih {ta vawa i st/ha slen. nika povr- uzrast delat- zap/ha (st+zap) {ina 3 11 god nosti /ha %u m 2 /st. odnosu na P bloka Posto %/ % 1m 2 /st je}i 50 10% najmawe blokovi 100m 2 u centralnoj zoni Tabela 2: Urbanisti~ki pokazateqi za parcele i objekte u okviru kompaktnih gradskih blokova Kompaktni gradski blok Stepen zauzetosti Indeks izgra enosti maks Pi I maks Povr{ina parcele do 300m 2 60% 3.5 do 400m 2 55% 3.5 do 500m 2 50% 3.5 do 600m 2 45% 3.0 preko 600m 2 40% 3.0 ugaoni objek. 1,15 h Pi 1,15 h I broj parking mesta 1 stan PM na parceli poslovawe 80 m 2 1PM

32 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Rastojawe gra. linije od regularne linije preporuka za nove objekte 0,0m, 3,0m ili 5,0m Rastojawe bo~nih granica u neprekinutom nizu 0m objekta od parcele u prekinutom nizu merodavno je rastojawe izme u objekata ali ne (novi i postoje}i) mawe od 1.5m U prekinutom nizu novih objekata 1/5h vi{eg objekta ali ne mawe od 2.5m atrijumski 0m bo~nog susednog u neprekinutom nizu 0m objekta u prekinutom nizu (novi i postoje}i 1/3h vi{eg objekta ali ne mawe od 4m u prekinutom nizu prvi i posledwi novoplanirani 2/5h, ali ne mawe od 5m atrijumski 0m zadwe granice izgradwa unutar postoje}ih parcele blokova 1/3h, ali ne mawe od 5m za objekte u novim blokovima h, ali ne mawe od 7m atrijumski i poluatrijumski 0m naspramnog izgradwa unutar postoje}ih objekta blokova 2/3h, ali ne mawe od 10m Za objekte u novim blokovima 1 3h, ali ne mawe od 14m atrijumski i poluatrijumski 0m Procenat ozelewenih povr{ina na parceli za postoje}e blokove u centralnoj zoni 10 20% Visina novih objekta u izgra enom tkivu 1,5 {irine ulice 2. Javne slu`be, javni objekti i kompleksi Ova namena obuhvata skalu razli~itih tercijarnih delatnosti koje su zna~ajne za dru{tvo u celini. Javne slu- `be i wihovi objekti formiraju u gradu mre`e koje se kombinuju sa ostalim vrstama sadr`aja i funkcija i javnih zgrada. Zahvaquju}i tome, zavre uju da budu prepoznate kao javne zgrade i ve}e grupacije koje su u ovom GP ozna~ene kao specijalizovani centri. Po zakonskom odre ewu, javne slu`be su ustanove u kojima se obezbe uje ostvarivawe prava, odnosno zadovoqewe potreba i interesa gra ana i organizacija u oblastima obrazovawa, u~eni~kog i studentskog standarda, nauke, kulture, fizi~ke kulture, zdravstva i socijalnog osigurawa, socijalne za{tite, dru{tvene brige o deci i zdravstvene za{tite `ivotiwa. Namena javnih sadr`aja kompatibilna je sa drugim namenama i mo`e se javiti u okviru povr{ina tih namena. Konkretno na prostoru ovog plana, Generalnim planom je na delu bloka predvi ena namena de~ije ustanove koja je pri izradi GP-a preuzeta kao ste~ena obaveza iz predhodne regulacione razrade. Prostori definisani ovim planom za javne namene odre ene kategorije, kao ste~ene obaveze prethodne regulacione razrade, ukoliko naknadne provere to poka`u, mogu promeniti prvobitnu namenu ali iskqu~ivo u okviru grupe javnih slu`bi.(poglavqe Koncepcija razvoja). Generalnim planom Beograda ( Slu`beni list grada Beograda, broj 27/03), ustanove socijalne za{tite definisane su kao objekti za sme{taj dece bez roditeqskog starawa, domove za stare, {kole i ustanove za retardirana lica, centre za socijalni rad, kolektivne centre i izbegli~ke kampove, dnevne centre i sli~no. Tabela 3: Potrebni kapaciteti za objekte ove namene definisani su na slede}i na~in: Punktovi Domovi socijalne za{tite socijalne za{tite Objekat m 2 /korisniku 3 m 2 /korisniku m 2 /korisniku Kompleks m 2 /korisniku 5 m 2 /korisniku m 2 /korisniku Spratnost P-P+3 Saobra}aj Prema GP-u Ulica 27. marta je saobra}ajnica prvog reda dok ostale obodne ulice bloka spadaju u sekundarnu uli~nu mre`u Podloge za izradu plana Ovaj Plan detaqne regulacije radi se na slede}im podlogama: Digitalni topografsko-katastarski plan, 1:500, Republi~ki geodetski zavod Centar za katastar nepokretnosti Beograd. Geodetski plan vodova, Republi~ki geodetski zavod Centar za nepokretnosti Beograd Ste~ene urbanisti~ke obaveze Ste~ene urbanisti~ke obaveze za izradu ovog plana su: Re{ewe o odobrewu za izgradwu br.áh-04 broj /04 od 26. marta god. za izgradwu dvoeta`ne podzemne gara`e i ure ivawe terena u Bloku 3, izme- u Ulica 27. marta, Kneza Danila i Stanoja Glava{a na kat parc. br. 1105, 1106, 1107, 1108, 1109, 1110, 1111 i

33 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj /2 KO Palilula, izdato od strane Sekretarijata za urbanizam i gra evinske poslove grada Beograda, tj. Sektora za sprovo ewe planova i pripremu za gra ewe (prilo`eno u Dokumentaciji plana.) U skladu sa navedenim re{ewem, Sekretarijat za urbanizam i gra evinske poslove izdao je Potvrdu o prijemu dokumentacije broj áh-18, broj /06 od 28. februara godine kojim se potvr uje prijem dokumentacije za izvo ewe radova na izgradwi objekta dvoeta`ne podzemne gara- `e i ure ewe terena, u Beogradu u bloku 3 izme u Ulica 27. marta, Knez Danilove i Stanoja Glava{a, na kat. parc. br. 1105, 1106, 1107, 1108, 1109, 1110, 1111 i 1104/2, KO Palilula ~iji je sastavni deo Glavni projekat Postoje}i na~in kori{}ewa zemqi{ta Razvoj naseqa i urbo-morfolo{ke karakteristike prostora Polo`aj ovog bloka u gradskom tkivu i blizina i raznolikost brojnih gradskih funkcija, danas ~ini ovaj prostor jako atraktivnim za razvoj stanovawa kao wegovog tradicionalnog sadr`aja. ^itav prostor pripada specifi~nom gradskom abijentu stare Palilule, nekada{woj periferiji i ratarskom kraju Beograda. Po~etak naseqavawa ove teritorije vremenski se vezuje za polovinu 18. veka. Knez Milo{ je polovinom 19. veka naredio naseqavawe ovog prostora bugarskim i ma arskim beguncima. Tada naseqe dobija izgled sli- ~an dana{wem. Relativno pravilna parcelacija i uska uli~na regulacija sa objektima gra enim na regulaciji osnovna je karakteristika ovog dela Beograda. Razvoj ovog prostora tokom vremena, u razli~itim dru{tvenim i ekonomskim okolnostima, imao je za posledicu da se kako u samom bloku tako i u neposrdenom okru`ewu mo`e uo~iti neravnomernost u izgradwi i razvoju urbanog tkiva. Objekti razli~ite spratnosti, boniteta, vremena nastanka i arhitektonskih vrednosti prepli}u se u ovom prostoru i daju mu {arolik izgled. Niski prizemni objekti ~esto se nalaze neposredno uz vi{espratnice novije izgradwe. Dotrajali objekti zamewuju se novim kvalitetnim strukturama. Stoga se mo`e zakqu~iti da se ovaj prostor nalazi u procesu spontane transformacije, koja prati razvoja grada kao celine kao i nove ekonomske okolnosti. Osnovna namena prostora U postoje}em stawu predmetni blok je stambenog karaktera sa malim procentom delatnosti. Stanovawe je uglavnom kolektivnog tipa sa izuzetkom nekolicine objekata gde je zastupqen individualni tip stanovawa. Objekti su razli~ite spratnosti od prizemnih do P+6+Pk1+Pk2. Delatnosti su uglavnom zasutupqene u okviru lokala u prizemqu pojedinih objekata orjentisanih ka Ulici 27. marta i Stanoja Glava{a. Po tipologiji stambenog tkiva u okviru bloka jasno se se mogu uo~iti tri celine: celina C1 stanovawe u blokovima sa partajama gde je prose~na spratnost objekata na nivou celine P. U okviru ove celine u delu obejekta na adresi Knez Danilova br.4 nalazi se i Savez penzionera Srbije op{tinski odbor Palilula; celina C2 stanovawe u kompaktnom bloku prose~ne spratnosti P+3; celina C3 stanovawe u kompaktnom bloku prose~ne spratnosti P+6+Pk. Ambijentalne celine U okviru bloka jasno se mogu odvojiti dve celine razli~ite po stepenu izgra enosti i strukturi objekata. Prvu celinu ~ine objekti bli`e Ulici 27. marta, Parcelacija u ovojom delu je relativno pravilna sa prose~nom veli~inom parcele od tri ara. Objekti su postavqeni na regulaciju i spratnosti su od P do P+4+Pk. Sami po sebi objekti ne pretstavqaju zna- ~ajna arhitektonska ostvarewa, ali kao celina formiraju karakteristi~an ambijent starog dela Beograda. Druga celina ka ulici Knez Danilovoj veoma ja heterogena po svojim prostornim karakteristikama. Jedim delom u ovoj zoni zapo~eta transformacija bloka dovela je do izgradwe novih stambenih objekata velike spratnosit( i do P+6+Pk1+Pk2), koji zatvaraju blok i defini{u novu regulaciju, dok se u drugom delu nalaze niski zapu{teni i dotrajali stambeni objekti. Stawe i bonitet objekata Kvalitet izgra enih struktura u bloku je tako e {arolik. Tako su u bloku su evidentirani objekti dobrog, sredweg i lo{eg boniteta, kao i znatan broj pomo}nih i nehigijenskih dvori{nih objekata. Saobra}aj Po kategorizaciji saobra}ajnica iz va`e}eg GP-a Ulica 27. marta spada u ulicu I reda, dok ostale obodne saobra}ajnice bloka pripadaju sekundarnoj uli~noj mre`i. U okviru bloka jasno se uo~ava deficit u kapacitetima potrebnim za stacionirawem vozila. Parkirawe u uli~nom profilu prisutno je u sve tri ulice po obodu bloka. Parkirawe je podu`no i obavqa se naj~e{}e i sa leve i sa desne strane, pri ~emu se koriste i trotoar i deo kolovoza istovremeno. Predmetni blok je u postoje}em stawu opslu`en linijama autobuskog i tramvajskog podsistema JGS-a. U petominutnoj pe{a~koj dostupnosti nalaze se stajali{ta JGS-a, u Ulici 27. marta du` koje saobra}aju vozila JGS-a na linijama 2, 5, 10, 65 i 79. U blizini predmetnog bloka u Takovskoj ulici i u ulici Starine Novaka, nalaze se i stajali{ta trolejbuskih (28, 40) i autobuskih (23, 48, 77 i 79) linija, preko kojih je ovaj blok povezan i sa udaqenijim delovima grada. Osim toga ove ulice kao deo magistralne uli~ne mre`e prihvataju zna~ajan deo motornog saobra}aja koji Ulicom 27. marta iz predmetnog bloka gravitira ka ostalim delovima grada. Teren Teren u granicama plana je u blagom padu od Ulice 27. marta do Dalmatinske i Knez Danilove sa prose~nom visinskom razlikom od 2.5m. Urbanisti~ki parametri postoje}e stawe Tabela 4: Urbanisti~ki parametri i kapaciteti na nivou bloka Celina Prete`na Povr{ina Povr{ina Prose~na Maksi- BRGP BRGP BRGP Prose~an Procenat Slobodne namena celine pod spratnost malan stano- delat- ukupno indeks zauze- povr{ine celine (m 2 ) objektima broj vawe nosti (m 2 ) izgra}e- tosti (m 2 ) eta`a (m 2 ) (m 2 ) nosti (na nivou celine) C1 stanovawe P P+Pk C2 stanovawe P+3 P C3 stanovawe P+6+Pk P Pk1+Pk2 Ukupno stanovawe P+4 P plan Pk1+Pk2 (bez saobra- }ajnica)

34 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar PRAVILA URE\IVAWA 2.1. Koncept plana Osnovni ciq izrade ovog planskog dokumenta bio je da se defini{u pravila i uslovi kojima bi se usmerila daqa transformacija prostora, kao i da se prona u re{ewa za odre ene prostorne probleme i konflikte. Polazi{te za izradu ovog planskog dokumenta jesu analize vre{ene u okviru Programa plana koji je prethodio wegovoj izradi i to: analize postoje}eg stawa, analize planskih uslovqenosti i analize realnih potreba za izgradwom na ovom prostoru. Iz analize postoje}eg stawa moglo se videti da je predmetni blok danas ve}im delom izgra en kvalitetnim objektima i formiran kao stambeni blok kompaktnog tipa. Uslovqenosti planova vi{eg reda tj Generalnog plana Beograda ( Slu`beni list grada Beograda, broj 27/03), ovaj blok defini{u kao stambeni blok kompaktnog tipa koji u delu na uglu ulica Dr Dragoslava Popovi}a i Knez Danilove predvi a izgradwu objekta socijalne za- {tite de~je ustanove. Istra`ivawem realnih potreba za izgradwom na ovom prostoru ustanovqeno je da na ovoj lokaciji pa ni u {irem okru`ewu ne postoji potreba za dodatnim kapacitetima de~jih ustanova ali da se javqa potreba za drugim prostorima iz domena socijalne za{tite i to prostora za brigu o starim i hendikepiranim licima. Uzimaju}i u obzir sve ove relevantne faktore ponu enim planskim re{ewem je: formirana parcela u okviru javnog gra. zemqi{ta na kojoj je izvr{ena prenamena i umesto de~je ustanove planirana izgradwa objekta socijalne za{tite(na uglu Dr Dragoslava Popovi}a i Knez Danilove ulice) i to u vidu punkta socijalne za{tite namewenog za dnevnu brigu o starim i hendikepiranim licima. U okviru ove parcele planirano je da se formira i mawa pjaceta namewena javnom kori{}ewu; na preostaloj povr{ini bloka u skladu sa zate~enim stawem i zapo~etim trendom planirana je stambena izgradwa. Ovakvo plansko re{ewe ne nudi nikakve radikalne zahvate na ovom prostoru ve} samo omogu}ava uobli~avawe ovog bloka i stvarawe novih kvaliteta i ambijenata, po- {tuju}i pri tom: potrebe i mogu}nosti izgradwe na ovom prostoru, zate~ene urbane vrednosti kao {to su uli~na matrica i identitet prostora u bloku i okolini (karakter stare Palilue), mikrolokaciju tj. atraktivnost ovog centralnog gradskog prostora Namena povr{ina Planirane namene povr{ina definisane su kroz dve grupe osnovnih namena: javno gra evinsko zemqi{te, ostalo gra evinsko zemqi{te Javno gra evinsko zemqi{te ^ine: saobra}ajne povr{ine, povr{ine za javne objekte i komplekse Socijalana za{tita. SOCIJALNA ZA[TITA Na gra evinskoj parceli br. 5 predvi ena je izgradwa objekta socijalne za{tite i to objekta koji po kategorizaciji ima status punkta soc. za{tite namewenog za dnevni boravak starih i hendikepiranih lica. U delu parcele na uglu sa Dalmatinskom ulicom predvi- eno je da se formira slobodna povr{ina(pjaceta) namewen javnom kori{}ewu, kao i da se ovaj prostor ozeleni i parterno uredi odgovaraju}im urbanim mobilijarom, U okviru gra.parcele br. 5 nije dozvoqene izgradwa objekata van planom definisane namene Ostalo gra evinsko zemqi{te U okviru ostalog gra evinskog zemqi{ta izvr{ena je podela na tipi~ne prostorne celine: Stanovawe u kompaktnom bloku spratnosti od P+2+Pk do P+4+Pk tipi~na celina C1, podceline C1a i C1b. Stanovawe u kompaktnom bloku spratnosti od P+4+Pk do P+6+Pk1+Pk2 tipi~na celina C2. Grafi~ki prikaz podele na tipi~ne celine dat je na prilogu 04 Plan namene povr{ina. CELINA C1 stanovawe u kompaktnom bloku spratnosti od P+2+Pk do P+4+Pk Ova celina nalazi se bli`e Ulici 27. marta i pretstavqa zonu u okviru koje se danas nalaze objekti gra eni u prvoj polovini 20-tog veka koji formiraju specifi~an ambijent stare Palilule. Karakteristika zone je: visok stepen zauzetosti, relativno niska spratnost (od P do P+4) i usitwena parcelacija. Obzirom na navedene karakteristike kao i na ~iwenicu da je ve}ina ovih objekata dobrog kvaliteta, nije ekonomski realno o~ekivati wihovu zamenu u skorije vreme. Na pojedinim parcelama mogu}e su intervencije u smislu nadzi ivawa postoje}ih objekata do planom definisanih kapaciteta, pri ~emu se ona mora vr{iti uz po{tovawe volumena i arhitekture postoje}eg objekta i u skladu sa uslovima Slu`be za{tite. Celina C1 podeqena je na dve podceline C1a i C1b koje se me usobno razlikuju po karakteristikama izgra enih objekata i maksimalnoj spratnosti koja je dozvoqena za izgradwu. podcelina C1a Obuhvata katastarske parcele br. 1095, 1097, 1099 i 1103/2 KO Palilula du` ulice Dr Dragoslava Popovi}a. Karakter ove celine defini{u kvalitetni postoje}i objekti ne{to ni`e spratnosti od P do P+2+Pk. Planom je u ovoj zoni predvi eno stanovawe u objektima maksimalne spratnosti P+2+Pk. Maksimalan procenat delatnosti u ovoj zoni je 10% i to u vidu lokala u prizemqu objekta. podcelina C1b Obuhvata katastarske parcele br.1096, 1098, 1100, 1101, 1102 i 1103/1 KO Palilula du` ulice Stanoja Glava{a. Postoje}i objekti su ne{to ve}e spratnosti od P+1 do P+4 te se visinski nadovezuju na regulaciju naspramnog bloka formiraju}i sa wima ambijentalnu celinu. Planom je u ovoj zoni predvi eno stanovawe u objektima maksimalne spratnosti P+4+Pk. Maksimalan procenat delatnosti u okviru stambenih objekata u ovoj zoni je 10%. CELINA C2 stanovawe u kompaktnom bloku spratnosti od P+4+Pk do P+6+Pk1+Pk2 Obuhvata cele katastarske parcele br.1104/1, 1104/2, 1106, 1112/1, 1112/2, 1110/1 i 1110/2 KO Palilula i delove kat. parcela br. 1113/2, 1113/3 i 1114 KO Palilula. Namewena je stanovawu visokih gustina sa delatnostima. Ova celina zahvata severoisto~ni deo bloka u kojem se i danas nalaze visoki objekti spratnosti do P+6+Pk1+Pk2. Objekti su dobrog kvaliteta (neki su jo{ uvek u izgradwi). Planirana spratnost za ovu celinu je P+4+Pk do P+6+Pk1+Pk2 i proistekla je iz visine postoje}ih objekata u predmetnom i susednim blokovima kao i iz ekonomske opravdanosti planirane transformacije. U okviru stambenih objekata u ovoj zoni mogu se na}i i prostori nameweni delatnostima, maksimalno do 30% ukupne bruto povr{ine pod uslovom da one ni nakoji na~in ne ugro`avaju osnovnu namenu objekta tj. ne remete konfor stanovawa i neugro`avaju `ivotnu sredinu. To su: poslovawe, trgovina, ugostiteqstvo, uslu`ne delatnosti, zdravstvene ordinacije, advokatske kancelarije, zabavi{ta i sl. a prema propisima za izgradwu svake od ovih delatnosti.

35 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Tabela 5: Planirani urbanisti~ki parametri po celinama. Visina objekta Maksimalni parametri Procenat Tipi~na celina Namena Podcelina ugaone Delatnosti maks. slobodnih i Sz parcele ozeleweni P+n i h povr{ina (%) i Sz min.(%) C1 stanovawe C1a P+2+Pk , % 10% C1b P+4+Pk 3.2 3,6 C2 stanovawe / P+4+Pk do P+6+Pk1+Pk2 (post. obj.) , % 10% SZ socijalna za{tita / P+1 do P / / / / Indeks izgra enosti (I) je koli~nik BRGP objekata na parceli i povr{ine parcele. Stepen zauzetosti (Sz) je koli~nik povr{ine horizontalne projekcije nadzemnog gabarita objekata na parceli i povr{ine parcele. Bruto razvijena gra evinska povr{ina (BRGP) je zbir povr{ina i redukovanih povr{ina svih korisnih eta- `a objekta na parceli. Potkrovqe se ra~una kao 60% povr{ine dok se ostale nadzemne eta`e ne redukuju. Podzemne povr{ine za parkirawe vozila, sme{taj neophodne infrastrukture i stanarskih ostava, ne ra- ~unaju se u povr{ine korisnih eta`a. Odnos neto i bruto povr{ine se ra~una kao 1:1,25. Prilikom izgradwe objekata ili nadogradwe postoje- }ih nije dozvoqeno prekora~ewe nijednog planom definisanog urbanisti~kog parametra (spratnost objekata, indeks izgra enosti, stepen zauzetosti). Tabela 6: Bilans povr{ina pod javnim i ostalim gra. zemqi{tem Postoje}e stawe Planirano Javno gra evinsko zemqi{te 0.50 ha gra. parcela ,72 m² gra. parcela ,02 m² gra. parcela ,76 m² gra. parcela 4 751,80 m² gra. parcela 5 936,85 m² Ukupno: m 2= 0.63 ha Ostalo gra. zemqi{te 1.01 ha Celina C m² Celina C m² Ukupno: m 2=0.88 ha Ukupno plan 1.51 ha m² = 1.51 ha De~ja i zdravstvena za{tita Planirani broj stanovnika je pribli`no 750 za celu teritoriju plana. Od toga dece pret{kolskog uzrasta ima pribli`no 5%tj oko 40. Na teritoriji plana ne postoje objekti de~jih vrti}a. Deca pred{kolskog uzrasta gravitiraju obdani{tima u neposrednoj blizini a to su: vrti} Skadarlija u ul. Xorxa Va{ingtona br. 23, Poletarac u Ul. 27. marta 46, Sne`ana u \u{inoj 13 i Pionir u Dalmatinskoj 45. Ovi objekti nalaze se u radijusu od 200 do 500m u odnosu na posmatrani blok i zadovoqavaju sve potrebene kapacitete. Dece (osnovno) {kolskog uzrasta ima oko 10% tj oko 75. Gravitiraju postoje}im osnovnim {kolama, a najbli`e su Osnovna {kola Vuk Karaxi} u Ulici 27,marta i Starina Novak u Knez Danilovoj br. 33. Sve ove ustanove su na pe{a~koj udaqenosti od 400 do 650m. U pogledu zdravstvene za{tite najbli`i dom zdravqa Dr Milutin Ivkovi}, nalazi se u Knez Danilovoj ulici br Pravila parcelacije i preparcelacije Parcele javnog gra evinskog zemqi{ta Ovim planom izvr{ena je preparcelacija i definisane povr{ine javnog gra evinskog zemqi{ta. Tabela 7: Popis parcela u okviru javnog gra evinskog zemqi{ta Broj gra evinske Namena Povr{ina Katastarske parcele parcele 1 ulica Dr Dragoslava Popovi}a 1.637,72 m² cela kp 1134, delovi kp 1113/3, 1114, 1115 i ulica Stanoja Glava{a 1.529,02 m² delovi kp 1781, 1110/1 3 ulica Kneza Danila 1.466,76 m² delovi kp 1136, 1781, 1782, 1127, 1118/1, 1118/2, 1113/1, 1113/2, 1115, 1116, 1110/1 4 deo ulice Dalmatinske 751,80 m² delovi kp 1132/1, 1134, 1136, 1115, 1116, 1118/1 5 socijalna za{tita 936,85 m² deloovi kp 1113/1,1113/2,1113/3,1114, 1115,1116,

36 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Parcele javnog gra evinskog zemqi{ta prikazane su na grafi~kom prilogu 07 Plan parcelacije javnog gra evinskog zemqi{ta. U slu~aju neslagawa navedenih brojeva katastarskih parcela i podru~ja datog u grafi~kim prilozima, kao predmet ovog plana va`i parcelacija utvr ena u grafi~kom listu 07 Plan parcelacije javnog gra evinskog zemqi{ta Parcele ostalog gra evinskog zemqi{ta Parcele ostalog gra evinskog zemqi{ta podrazumevaju sve parcele koje nisu namewene sadr`ajima javnog interesa. Za parcele u okviru ostalog gra evinskog zemqi{ta va- `e slede}a pravila: Op{ta pravila parcelacije Gra evinska parcela mora da izlazi na javni put. Dozvoqeno je ukrupwavawe parcela spajawem dve ili vi{e parcela. Ukrupwavwe se u tom slu~aju utvr uje Urbanisti~kim projektom, u skladu sa Zakonom o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik RS, broj 47/2003). Spajawem parcela va`e}a pravila izgradwe za planiranu namenu i celinu se ne mogu mewati, a kapacitet se odre uje prema novoj povr{ini. Dozvoqeno je izvr{iti podelu postoje}e katastarske parcele na dve ili vi{e mawih parcela, pri ~emu se takvom podelom ne mogu formirati parcele koje su substandardne u pogledu propisanih dimenzija i veli~ine parcela definisanih ovim Planom za celine kojima predmetne parcele pripadaju. Podela postoje- }ih parcela utvr uje se Urbanisti~kim projektom, u skladu sa Zakonom o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik RS, broj 47/2003). Minimalna veli~ina i deimenzije parcele CELINA C1 stanovawe u kompaktnom bloku spratnosti od P+2+Pk do P+4+Pk Vrsta objekta Min. povr{ina Min. {irina parcele (m 2 ) fronta (m) u nizu ili prekinutom nizu CELINA C2 stanovawe u kompaktnom bloku spratnosti od P+4+Pk do P+6+Pk1+Pk2 Vrsta objekta Min. povr{ina Min. {irina parcele (m 2 ) fronta (m) u nizu ili prekinutom nizu Posebna pravila parcelacije CELINA C1 stanovawe u kompaktnom bloku spratnosti od P+2+Pk do P+4+Pk Nije dozvoqeno cepawe kp br.1101 KO Palilula na dve gra evinske parcele. Mogu}e je preparcelacijom ovu parcelu pripojiti nekoj od susednih ili formirati neko drgo re{ewe u skladu sa pravilima parcelacije ovog plana Razrada urbanisti~kim projektom Na grafi~kom prilogu br. 07 Plan parcelacije javnog gra evinskog zemqi{ta sa smernicama za sprovo ewe odre- en je prostor koji obuhvata delove k.p. br. 1113/2, 1113/3 i 1114 za koji se obavezuje razrada putem urbanisti~kog projekta u ciqu formirawa jedinstvene gra evinske parcele. Pored navedene lokacije urbanisti~ke projekte treba raditi za sve slu~ajeve preparcelacije na zahtev investitora, a u skladu sa pravilima ovog plana Pravila regulacije Regulaciona linija Regulacionom linijom prostor plana je razgrani~en na povr{ine javnog gra evinskog zemqi{ta i ostalog gra evinskog zemqi{ta. Regulaciona linija grafi~ki je definisana i prikazana na grafi~kom prilogu 06 Regulaciono-nivelacioni plan Gra evinska linija Gra evinska linija utvr uje se ovim planom u odnosu na regulacionu liniju i predstavqa liniju na kojoj se grade novi objekti. Dvori{na gra evinska linija, ovim planom je utvr ena samo za pojedine parcele i pretstavqa liniju do koje se maksimalno mo`e graditi objekat ka bo~noj i zadwoj granici sa susednom parcelom. U slu~ajevima gde planom nisu definisane dvori{ne gra evinske linije (ka zadwoj granici parcele), objekte treba postaviti u skladu sa pravilima gra ewa i planiranim parametrima za svaku pojedina~nu celinu. Gra evinska linija prizemqa, defini{e povla~ewe prizemne eta`e u odnosu na osnovnu ravan fasade objekta. Ova linija planom je zadata samo u delu ulice Dr Dragoslava Popovi}a i pretstavqa obavezuju}u liniju na koju se mora postaviti gabarit prizemne eta`e. Gra evinske linije podzemnih eta`a (podrumske prostorije ili gara`e) nisu planom definisane. Podzemne eta`e mogu se prostirati do same regulacione linije pri ~emu one mogu zauzeti do 90% povr{ine parcele Visinska regulacija Visinska regulacija definisana je spratno{}u objekata (P+n) pri ~emu se jedna eta`a ra~una u prose~noj vrednosti od 3m. Planirana spratnost predstavqa maksimalnu spratnost do koje se mo`e izgraditi novi objekat Nivelacija Planom je definisana nivelacija javnih povr{ina-saobra}ajnica koja se bazira na postoje}oj nivelaciji uli~ne mre`e, iz koje proizilazi i nivelacija prostora za izgradwu objekata. Visinske kote na raskrsnicama ulica su bazni elementi za definisawe nivelacije ostalih ta~aka koje se dobijaju interpolovawem. Nivelacija svih povr{ina je generalna, kroz izradu projektne dokumentacije ona se mo`e preciznije i ta~nije definisati u skladu sa tehni~kim zahtevima i re{ewima. Nivelacija povr{ina data je u grafi~kom prilogu 06 Regulaciono-nivelacioni plan Pravila ure ivawa za saobra}ajne povr{ine Uli~na mre`a Koncept uli~ne mre`e zasniva se na Generalnom planu Beograda do godine ( Slu`beni list grada Beograda, broj 27/03) Prema ovom planu Ulica 27. marta, kao i ostale ulice predmetnog bloka, zadr`avaju isti funkcionalni rang, tako da po kategorizaciji uli~ne mre`e Ulica 27. marta spada u ulicu á reda a ostale ulice pripadaju sekundarnoj uli~noj mre`i. Ovim planom za obodne saobra}ajnice definisano je slede}e: Ulica 27. marta zadr`ava isti profil i {irinu regulacije. Regulacija Ulice Stanoja Glava{a ostaje ne promewena je u odnosu na postoje}u i u raspolo`ivoj {irini regulacije definisan je profil koji se sastoji od kolovoza {irine 6 m, i trotoara {irine m sa neparne i sa parne strane ulice.

37 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Regulacija Knez Danilove ulice izmewena je u odnosu na postoje}u i iznosi 11,4 m odnosno 13,5 m. U profilu ove ulice planirano je parkirawe, podu`no i upravno. Kolovoz je {irok 5.5 m a trotoari su {irine 1.5 m levi, odnosno 1.5 do 2.4 m desni, posmatrano od ulice Stanoja Glava{a ka ulici Dr Dragoslava Popovi}a. Regulacija ulice Dr Dragoslava Popovi}a ostaje nepromewena u odnosu na postoje}e stawe. Wena {irina je 7.8 m (kolovoz {irine 5 m i trotoari po 1.4 m). Ovakav popre~ni profil je uslovqen raspolo`ivom regulacionom {irinom, koju su definisali ve} izgra eni objekti zna~ajnih gabarita. Regulacija Dalmatinske ulice ostaje nepromewena u odnosu na postoje}e stawe. Javni prevoz putnika Prema planskim postavkama i smernicama razvoja sistema JGS-a u dosada{wim planovima, a u skladu sa GP Beograda do godine( Slu`beni list grada Beograda, broj 27/03), stawe JGS-a na predmetnoj lokaciji i u neposrednom okru`ewu ostaje nepromeweno. Parkirawe Parkirawe na predmetnoj lokaciji potrebno je obezbediti na pripadaju}im parcelama u okviru podzemnih gara- `a i na otvorenim parkirali{tima koje je mogu}e formirati na slobodnoj povr{ini parcele. Prora~un potrebnog broja parking mesta za stacionirawe vozila stanovnika i zaposlenih na predmetnom prostoru odrediti na osnovu normativa minimum jedno parking mesto za: postoje}e stanovawe 0.7 PM / stanu novo stanovawe 1.1 PM / stanu poslovawe 1 PM na 60 m 2 neto povr{ine trgovinu 1 PM na 50 m 2 neto povr{ine ugostiteqstvo 1 PM na 2 stola i 4 stolice soc. za{titu 1 PM na 60 m 2 neto povr{ine Kao ste~ena urbanisti~ka obaveza ovim planom je preuzeto Re{ewe o odobrewu za izgradwu br.áh-04 br /04 od 26. marta godine za izgradwu dvoeta`ne podzemne gara`e i ure ewe terena u Bloku 3, izme u Ulica 27. marta, Kneza Danila i Stanoja Glava{a na kat parc. br. 1105, 1106, 1107, 1108, 1109, 1110, 1111 i 1104/2 KO Palilula, izdato od strane Sekretarijata za urbanizam i gra evinske poslove grada Beograda, tj. Sektora za sprovo ewe planova i pripremu za gra ewe. U skladu sa navedenim re{ewem, Sekretarijat za urbanizam i gra evinske poslove izdao je Potvrdu o prijemu dokumentacije broj áh-18 i broj /06 od 28. februara godine kojim se potvr uje prijem dokumentacije za izvo ewe radova na izgradwi objekta dvoeta`ne podzemne gara`e i ure ivawe terena, u Beogradu u bloku 3 izme u Ulica 27. marta, Knez Danilove i Stanoja Glava{a, na kat. parc. br. 1105, 1106, 1107, 1108, 1109, 1110, 1111 i 1104/2 KO Palilula, ~iji je sastavni deo Glavni projekat. U skladu sa pomenutim re{ewem planom je za izgradwu predmetne gara`e definisano slede}e: definisana je podzemna gra evinska linija u okviru koje je predvi ena izgradwa blokovske podzemne gara- `e na ostalom gra evinskom zemqi{tu i to na delovima k.p. br.1106, 1104/2 i 1110/1; budu}a gara`a mo`e da bude realizovana kao jedinstvena ili kao skup delova (me usobno povezanih) podzemnih gara`a na parcelama susednih objekata; predvi eno je da gara`a ima dva podzemna nivoa i ukupno 100 gara`nih mesta. ulaz izlaz iz gara`e treba ostvariti kroz pasa`e u postoje}im objektima i to ulaz iz pasa`a, preko rampe iz ulice Stanoja Glava{a, izlaz kroz pasa` na Knez Danilovu i rezervni izlaz na ulicu Dr Dragoslava Popovi}a. (ulazi/izlazi prikazani su na odgovaraju}im grafi~kim prilozima); ukoliko postoje prostorne mogu}nosti gara`u funkcionalno povezati preko stepeni{ta ili drugih komunikacija sa okolnim izgra enim objektima; krov gara`e potrebno je urediti kao pe{a~ku povr{inu sa prostorima za boravak na otvorenom i igru dece. Tabela 8: Bilans potrebnog broja parking mesta Prostorna Broj BRGP BRGP Potrebno Ostvareno PM celina stanova delatnosti soc. PM (m 2 ) za{tita Stano- Delat- Socijalna Ukupno U Na otv. Ukupno (m 2 ) vawe nosti za{tita gara`ama parkinzima C ,11 / / 80 / / C ,44 / / SZ / / 3134 / / Ukupno plan , Napomena: U ostvaren broj parkig mesta ura~unat je parking prostor u okviru podzemnih gara`a objekata (postoje}ih i planiranih) i u uli~nom profilu obodnih saobra}ajnica Ostali uslovi za ure ivawe prostora Za{tita graditeqskog nasle a Predmetni prostor u okviru granica plana nalazi se u sklopu celine Stari Beograd koja u`iva status prethodne za{tite. Na podru~ju plana nema evidentiranih objekata koji u`ivaju status spomenika kulture ili objekata pod prethodnom za{titom. Sa~uvani objekti sagra eni u prvoj polovini 20. veka pojedina~no ne pretstavqaju zna~ajna arhitektonska ostvarewa, ve} wihov zna~aj proisti~e iz ~iwenice da oni formiraju odre eni ambijent i svedo~e o karakteru arhitekture vremena u kojem su nastali. Planirawe u ovako prepoznatim istorijskim celinama zahteva uva`avawe zate~enog urbanog konteksta i po{tovawe pravila i principa wegovog nastanka pri daqoj izgradwi i rekonstrukciji ovog prostora. Za ovaj deo celine Stari Beograd predvi en je re`im za{tite áâ stepena koji podrazumeva: kontrolisanu urbanu obnovu sa za{titom karaktera postoje}eg tkiva sa limitiranim pogu{}avawem i modernizacijom; zamenu dotrajalog gra evinskog fonda novim koji se svojom horizontalnom i vertikalnom regulacijom uklapa u postoje}i karakter;

38 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar implementaciju tercijarnih delatnosti; restruktuirawe saobra}aja; akcije ure ewa i unapre ewa; ure ewe postoje}ih i formirawe novih javnih prostora. Analizom postoje}eg stawa u okviru predmetnog bloka mogu}e je uo~iti dve zone: Zona 1-zona o~uvanih ambijentalnih vrednosti, bli`e Ulici 27. marta u kojoj se nalazi ve}i broj o~uvanih ambijentalnih objekata. Zona 2-zona naru{enih ambijentalnih vrednosti, ka Knez Danilovoj i Dalmatinskoj ulici, u kojoj se izgradwom novih objekata zapo~elo stvarawe novog ambijenta. Za ove zone definisane su op{te mere za{tite: ZONA 1: sanirawe postoje}eg stawa sa minimalnim mogu}nostima pojedina~nih intervencija U okviru ove zone Slu`ba za{tite evidentirala je objekte ambijentalnih vrednosti i to na k.p. br. 1095, 1097, 1098, 1099, 1100, 1101, 1102, 1103/1 i 1103/2 KO Palilula. Na ovim objektima mogu}e je vr{iti razne vrste intervencija od restauracije, preko rekonstrukcije do potpune transformacije objekta. Ove intervencije podrazumevaju zadr`avawe karakteristi~nih svojstava tipa i stila objekta. Sve intervencije na objektima iz ove kategorije treba raditi u saradwi i po uslovima slu`be za{tite. ZONA 2: nastavak zapo~ete transformacije (novim objektima {to vi{e ubla`iti postoje}e prostorne konflikte). Arheolo{ka analiza Predmetno podru~je se nalazi uz granicu arheolo{kog nalazi{ta Anti~ki Singidunum koje je progla{eno za kulturno dobro (Re{ewe Zavoda za za{titu spomenika kulture grada Beograda, broj 176/8 od 30. juna 1964.god). Na predmetnom prostoru nema evidentiranih arheolo{kih nalaza, ali obzirom na wegov polo`aj, pri izvo ewu gra evinskih radova treba primeniti adekvatne mere za{tite: U toku izvo ewazemqanih radova neophodan je stalni arheolo{ki nadzor. Ukoliko se tokom izvo ewa zemqanih radova nai e na materijalne ostatke, radove treba obustaviti i o tome obavestiti Zavoda za za{titu spomenika kulture grada Beograda. Ne planira se prezentacija na terenu otkrivenih grobnih konstrukcija i nadgrobnih spomenika, ve} samo wihovo dokumentovawe i prenos u nadle`ne muzejske institucije Uslovi za{tite `ivotne sredine Stawe `ivotne sredine predmetnog bloka mo`e se oceniti kao zadovoqavaju}e. Planirane namene koje su predvi ene ovim planom pretstavqaju sadr`aje koji svojim delovawem na ovom prostoru ne}e ugroziti stawe `ivotne sredine. Planom nisu planirani objekti za koje je propisana obaveza izrade procene uticaja na `ivotnu sredinu, u skladu sa `lanom 4. i 46. Zakona o proceni uticaja na `ivotnu sredinu ( Slu`beni glasnik republike Srbije, broj 135/04). Pri daqem sprovo ewu plana i projektovawu novih objekata voditi ra~una o slede}em: Da se zagrevawe svih objekata planira iskqu~ivo centralizovano. Da se kod kombinovawa stanovawa i delatnosti u okviru objekta u poslovnom delu objekta ne obavqa delatnost koja u redovnim uslovima mo`e ugroziti funkciju kao {to je stanovawe kao i kontaminirati `ivotnu sredinu iznad dozvoqenih granica. Osloboditi, {to je vi{e mogu}e, unutra{wost bloka i predvideti zelene povr{ine sa de~jim igrali{tima i prostorom za odmor odraslih i starih lica. Izgradwom planiranih objekata ne sme se bitnije smawiti osun~anost i osvetqenost stambenih prostorija u objektima koji se zadr`avaju. Omogu}iti kretawe licima sa posebnim potrebama na svim pe{a~kim stazama i prilazima objektu. Odrediti mesta za sme{taj kontejnera za prikupqawe ku}nog i komunalnog otpada. Pri projektovawu objekata planirati posebne urbanisti~ke i arhitektonsko-gra evinske mere za za{titu od preterane insolacije i od vetra. Da se potkrovqa planiraju za ateqea i sli~ne funkcije,a ukoliko se planiraju stanovi kose krovove propisno termoizolovati sa obaveznim vazdu{nim slojem. Preporuke za za{titu i o~uvawe `ivotne sredine u centralnom delu gradskog jezgra, ogledaju se prvenstveno u proveri vodovodne i kanalizacione mre`e na podru~ju regulacionog plana, kako bi se geolo{ka sredina za{titila od zaga ewa i izmene otporno-deformabilnih svojstava, naro~ito slojeva lesa koji izgra uje pripovr{inske delove terena. Sekretarijat za urbanizam i gra evinske poslove u skladu sa ~lanom 9. stav. Zakona o strate{koj proceni uticaja na `ivotnu sredinu ( Slu`beni list grada Beograda, broj 135/04) doneo je Re{ewe o nepristupawu strate{koj proceni uticaja na `ivotnu sredinu Plana detaqne regulacije za blok izme u ulica: 27. marta, Stanoja Glava{a, Kneza Danila, Dalmatinske i Dr Dragoslava Popovi}a áh- 01 broj /05 od 28. oktobra a koje je sastavni deo Odluke o pristupawu izradi predmetnog plana Uslovi za{tite od elementarnih nepogoda Radi za{tite od potresa novoplanirane objekte i sadr- `aje realizovati u skladu sa: Pravilnikom o tehni~kim normativima za izgradwu objekata visokogradwe u seizmi~kim podru~jima ( Slu`beni list SFRJ, broj 52/9). Pravilnikom o privremenim tehni~kim normativima za izgradwu objekata koji ne spadaju u visokogradwu u seizmi~kim podru~jima ( Slu`beni list SFRJ broj 39/64) Uslovi za{tite od po`ara U pogledu zastupqenosti mera za{tite od po`ara pridr`avati se slede}ih normativnih akata: realizovati objekte u skladu sa ~l. 10 i 11 Zakona o za- {titi od po`ara ( Slu`beni glasnik SRS, br. 37/88 i 48/94); predvideti hidrantsku mre`u, shodno Pravilniku o tehni~kim normativima za spoqnu i unutra{wu hidrantsku mre`u za ga{ewe po`ara ( Slu`beni list SFRJ, broj 30/91); obezbediti objektima pristupne puteve za vatrogasna vozila u skladu sa Pravilnikom o tehni~kim normativima za pristupne puteve, okretnice i ure ewe platoa za vatrogasna vozila u blizini objekata pove}anog rizika od po`ara ( Slu`beni list SRJ, broj 8/95) Uslovi za civilnu za{titu Mere za{tite od elementarnih i drugih ve}ih nepogoda i prostorno planskih uslova od interesa za odbranu zemqe definisane su posebnim prilogom Uslovi za kretawe lica sa posebnim potrebama Pri projektovawu i realizaciji svih objekata primeniti re{ewa koja }e omogu}iti licima sa posebnim potrebama neometano i kontinualno kretawe i pristup u sve planirane objekte i sadr`aje u skladu sa Pravilnikom o uslovima za planiarwe i projektovawe objekata u vezi sa nesmetanim kretawem dece, starih, hendikepiranih i invalidnih lica ( Slu`beni glasnik RS, broj 18/97) Uslovi za evakuaciju otpada Kako je na predmetnoj lokaciji raspolo`iva regulaciona {irina svih obodnih saobra}ajnica mala tj. uzan kolovoz

39 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj i trotoar onemogu}avaju postavawe kontejnera na slobodnim povr{inama ispred objekata. stoga je neophodno na predmetnom prostoru planirati nove kontejnere koji }e biti sme- {teni u prostorijama-sme}arama unutar samih objekata, sa obezbe enim direktnim i neometanim pristupom za komunalna vozila Geotehni~ki uslovi kori{}ewa prostora In`ewerskogeolo{ka rejonizacija terena In`ewerskogeolo{ka rejonizacija terena izvedena je prema karakteristikama i debqini izdvjenih litolo{kih ~lanova, koji u~estvuju u gra i terena i nivou podzemne vode. Rejon á Teren je subhorizontalan, nagiba 1 2º. Povlatni delovi terena su pokriveni nasipom debqine oko 2m, sem u zoni gradili{ta. Do dubine od 7m je izgra en od lesa. Podinske naslage lesa su izgra ene od terasnih sedimenata promenqive debqine 8,0-14,0m u okviru kojih razlikujemo pogrebenu zemqu (pz), lesoidne gline (G l ), gline i peskove (G,P) a-b i pra{inaste gline PRG a-b. Neogena podloga (LG) je na dubini od 10-16,0m. Nivo podzemne vode je 8,5-11,0m. Podrejon á 1 Izdvojeni podrejon zahvata mali deo istra`nog podru~ja ka ulici D. Popovi}a. Pripovr{inski delovi terena su nasuti do 1,5m dubine. Do dubine od 7,0m izgra en je od lesa (l), ispod kojeg egzistira sloj pogrebene zemqe (pz), mo}- nosti do 1,0-4,0m. Od 8,0-13,5m dubine zale`e sloj lesoidnih (G l ) i glina i peskova (G,P) a-b, u okviru kojih osciluje nivo podzemne vode. Pra{inaste gline PRG a-b su na dubini od preko 17,0m, dok se laporovite gline javqaju na dubini od preko 20,0m. Nivo podzemne vode je u rasponu od 8,5 11,0m. Podrejon á 2 Ovaj podrejon zahvata centralne delove istra`nog prostora. U okviru wega je gradili{te za nove objekte sa iskopom 4,0-6,0m. Nasuto tlo debqine 1,0-2,7m delimi~no pokriva povr{inu terena. Lesne naslage (l) su prisutne do dubine od 6,5-8,0m. Ispod ove sredine zale`e sloj glina i peskova (G,P) a-b debqine do 3,0m. U okviru ovih sedimenata osciluje nivo podzemnih voda. Na dubini od preko 11,0m zale`u ra{inaste gline (PRG a-b). Laporovite gline (LG) su na dubini od 11,0-16,4m. Nivo podzemne vode registrovan je na dubini od oko 8,5m. Relativno sli~na geolo{ka gra a ova dva podrejona uslovile su zajedni~ke preporuke: U okviru ovog rejona do 7,5m dubine ne o~ekuje se priliv vode u iskop, sem u slu~aju havarisawa vodovodne i kanalizacione mre`e. Nasuto tlo nije povoqno za direktno temeqewe. Iskope u nasipu potrebno je podgraditi. Iskopi u lesu mogu se raditi vertikalno. Strane iskopa (ukoliko nije prisutan nasip) do 3,0m dubine nije potrebno {tititi od zaru{avawa. Pri temeqewu objekata potrebno je izvr{iti pripremu podtla. Konstrukciju i vrstu temeqa objekta prilagoditi konstrukciji terena. Pri izvo ewu objekata infrastrukture predvideti fleksibilne veze na spojevima. Oko objekata obezbediti brzo povr{insko odvodwavawe, obodne trotoare raditi pod nagibom od objekta, kako ne bi do{lo do zadr`avawa vode na kontaktu objekat tlo. Rejon áá Zahvata isto~ne delove terena ka Dalmatinskoj ulici. Na ovom delu terena egzistira nasuto tlo debqine 0,5 2m, ispod kojeg je izdvojen les (l) debqine 2,5 3,5 m. Podinski slojevi lesa izgra eni su od terasnih sedimenata predstavqenih lesoidnom glinom (G l ) debqine do 2m i glinama i peskom (G,P) a-b, debqine do 6m. Neogena podloga (LG) se javqa na dubini od preko 10m. Nivo podzemne vode je na 8,5m. Nasuto tlo nije povoqno za direktno temeqewe. Iskope u nasipu {tititi od zaru{avawa. Iskope preko 4m (u sloju (G,P) a-b) potrebno je adekvatno za{tititi od zaru{avawa. Do 7,5m dubine ne o~ekuje se priliv vode u iskop, sem u slu~aju havarisawa vodovodne i kanalizacione mre`e. Pri temeqewu objekata potrebno je izvr{iti pripremu podtla. Vrstu temeqne konstrukcije prilagoditi karakteristikama podtla. Pri izvo ewu objekata infrastrukture predvideti fleksibilne veze na spojevima. Oko objekata obezbediti brzo povr{insko odvodwavawe, obodne trotoare raditi pod nagibom od objekta, kako ne bi do{lo do zadr`avawa vode na kontaktu objekat tlo. Hidrogeolo{ke karakteristike izdvojenih litolo{kih ~lanova Zbog velike dubine nivoa podzemne vode (8,5 11,5m), u otvorenim iskopima na gradili{tu do 6m dubine, nije konstatovana pojava vode. Kako je najve}i broj podataka iz dokumentacije br. 1 a tamo stoji da su podaci o nivou podzemne vode relevantni za hidrolo{ki minimum, to je za o~ekivawe da se u ki{nim periodima izdigne nivo vode u terenu za 5 1,0m. Prema dokumentaciji br. 5 uzorci vode iz pijezometarskih bu{otina Pz-1 i Pz-2 su baznog karaktera, slabo mineralizovani i nisu sulfatno agresivni na beton. Koncepcija istra`ivawa za vi{e nivoe projektovawa Za svaki novoprojektovani objekat koji }e se graditi na predmetnom terenu, potrebno je istra`nim radovima definidati slede}e: Debqinu deformabilnog lesa i dubinu do nivoa podzemne vode, kako bi se konstrukcija objekta prilagodila geotehni~kim karakteristikama sredine u kojoj se izvodi fundirawe. Kako je celokupno poru~je pokriveno objektima razli~ite starosti, pri gradwi novih objekata potrebno je proveriti podatke o postoje}im objektima i dubini na kojima su fundirani, kako ne bi do{lo do naru{avawa wihove stabilnosti. Napomena: Kompletan Geotehni~ki elaborat prilo`en je u Dokumentaciji plana Tehni~ka infrastruktura Vodovod Prema terenskim uslovima i konceptu snabdevawa vodom Beograda, teritorija regulacionog plana obuhvata prostore prve visinske zone. Du` postoje}ih ulica izgra ena je vodovodna mre`a i svi postoje}i objekti prikqu~eni su na gradski vododvod. Vodovodni sistem obezbe uje uredno snabdevawe vodom predmetne lokacije i to preko magistralnog cevovoda Ø300 mm u Ulici 27. marta. Postoje}a mre`a je distributivna, pre~nika Ø 100 mm i Ø 150 mm, prati postoje}u regulaciju puta. Osnovna koncepcija re{ewa vodosnabdevawa uslovqeno je lokacijom kompleksa, koji je u prvoj visinskoj zoni vodosnabdevawa i izgra enoj vodovodnoj mre`i. Planirano re{ewe obuhvata dve osnovne pozicije: rekonstrukciju i izme{tawe postoje}e gradske uli~ne mre`e koja dolazi u koliziju sa planiranim namenama ili zbog nedovoqnog kapaciteta; izgradwu nove vodovodne mre`e.

40 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar U Ulici 27. marta i Stanoja Glava{a zadr`a}e se cevovodi Ø 125 mm, Ø 250mm i Ø 300 mm po{to zadovoqavaju kapacitetom sada{we uslove snabdevawa vodom. Zbog starosti materijala i propisanog standarda cevovodi }e se zameniti novim dimanzija Ø 150 mm. Zamena postoje}ih cevovoda Ø 100 mm, novim Ø 150 mm izvr{i}e se du` dela ulice Dalmatinske i ulica Dragoslava Popovi}a i Knez Danilove. Planiranim re{ewem u okviru bloka i prema potrebi u fazama razrade plana izvr{iti podelu vodovodne mre`e na spoqnu gradsku i na internu mre`u prikqu~ene za objekte u kompleksu. Sva uli~na sekundarna mre`a, planirana i ona koja se rekonstrui{e treba da bude minimun Ø 150 mm. Vodovodnu mre`u javnu, uli~nu i onu u bloku, sekundarnu, treba planirati kao prstenastu distributivnu mre`u. Na rekonstruisane cevovode Ø 150 mm izvr{iti prikqu~ewe gravitiraju}ih planiranih objekata. Trase planiranih cevovoda postaviti trotoarom uz ulice i interne saobra}ajnice u kompleksu prema sinhron planu, na rastojawu oko 2 m od gabarita objekta. U okviru interne mre`e i unutra{qih instalacija posebno re{avati odvojenim cevovodima, pitku, a posebno protivpo`arnu vodu. Na spoqnoj vodovodnoj mre`i predvideti nadzemne protivpo`arne hidrante Ø80mm raspore ene u skladu sa va`e}im pravilnikom. Na~in prikqu~ivawa planiranih objekata na uli~nu vodovodnu mre`u izvr{i}e se preme uslovima JKP BVK Kanalizacija Predmetna lokacija pripada centralnom kanalizacionom sistemu, gde je zastupqeno kanalisawe prema op{tem principu kanalisawa. Svi odvodnici, osim uli~nog Ø 250 mm u Ulici 27. Marta gravitiraju kolektoru 70/120 cm u Cviji}evoj ulici. Postoji kanalizacija Ø 250 mm u Ulici 27. marta, Ø 250 mm i Ø 300 mm u Dragoslava Popovi}a, kolektori OB 60/110 cm u ulicama: Stanoja Glava{a, Knez Danilovoj i Dalmatinskoj. Pri odre ivawu koncepcije re{ewa kanalizacije prema budu}im potrebama na podru~ju plana, nastojalo se da se zadr`e sva re{ewa kanalizacije u okviru postoje}eg stawa koja su kapacitetom mogla da se primene u izmewenim uslovima. Po{to postoje}a uli~na kanalizacija zadovoqava kapacitetom nisu predvi ene rekonstrukcije i pove}awa kapaciteta mre`e u ovoj fazi izgradwe bloka. Uli~na kanalizaciona mre`a funkcionisa}e i u planiranom stawu po op{tem sistemu kanlaisawa. Odvodwavawe terena i prikqu~ewe objekata unutar bloka re{ava}e se internim kanalima, prikqu~cima do uli~nog kanala, a prema projektu ure ewa i nivelacije terena i uslova JKP BVK. Recipijenti za kanalizacione vode predmetne lokacije su postoje}i op{ti kanali i kolektori izgra eni du` ulica oko predmetnog bloka. U slu~aju rekonstrukcije planirane kanale gradske kanalizacije predvideti dimenzija najmawe Ø 300 mm. Postoje}im kolektorima odvodwavati maksimalni deo teritorije koji dozvoqavaju slivno podru~je i nivelacioni elementi kanala. Predvideti odvodwavawe svih slobodnih povr{ina u bloku Elektromre`a Postoje}i potro{a~i u okviru predmetnog plana snabdevaju se iz ~etiri postoje}e TS10/0,4KV i to: Dragoslava Popovi}a 11 (reg. br. B-664), snage 630 KVA (van granice plana), Knez Danilova 12 (reg.br. B. 40) snage 630 KVA (van granice plana), Stanoja Glava{a 6 (reg.br. B-400) snage 630 KVA, (van granice plana) i Dr Dragoslava Popovi}a br reg. br. B1851 (u okviru granice plana). Mre`a 10 KV izgra ena je kao podzemna, a mre`a 1 KV delimi~no kao podzemna, a delimi~no kao nadzemna. Za snabdevawe planiranih potro{a~a elektri~nom energijom u okviru celine C1potrebno je izgraditi jednu TS10/0,4 KV kapaciteta 1 h 1000 KVA. Planiranu TS10/0,4 KV predvideti u sklopu planiranih objekata pri ~emu ona mora da ima najmawe dva odvojena odeqewa i to: jedno odeqewe za sme{taj razvoda niskog i visokog napona i jedno odeqewe za sme{taj transformatora. Prostorije za sme- {taj transformatora moraju imati sigurnu zvu~nu i toplotnu izolaciju. Svaka prostorija mora imati pristup spoqa. Pristup prostorijama TS10/0,4 KV obezbediti izgradwom pristupnog puta nosivosti 5t {irine 3m. Planirana TS10/0,4 KV prikqu~i}e se na principu ulaz-izlaz na postoje}i kabl 10 KV veza TS10/0,4 KV Dragoslava Popovi}a (reg.br.b-1851), ka TS10/0,4 KV \u{ina 2 (reg.br.b-1866). Prikqu~ni vod 10 KV postaviti u rov dubine 0,8m {irine 0,5m. Javno osvetqewe u obodnim saobra}ajnicama nakon isteka ekonomskog i tehni~kog veka rekonstruisati. Niskonaponsku mre`u 1KV graditi ispod trotoarskog prostora postoje}ih ulica. Postoje}oj TS 10/0.4 kva reg br. B-1851 pove}ati kapacitet zamenom transformatora od 630 KVA transformatorom od 1000 KVA. Ukupan broj planiranih, novih TS 10/0.4 KV koji se Odobrewem za izgradwu realizuje odobrava, ne sme biti ve}i od broja koji je planom predvi en TT mre`a Predmetni blok pripada podru~ju postoje}e ATC Centar. Du` Ulice 27. marta, Dragoslava Pavlovi}a i Stanoja Glava{a izgra ena je telekomunikaciona kanalizacija kapaciteta 2 6 cevi. Za odre ivawe potrebnog broja telefonskih priku~aka kori{}en je princip: Stambeni objekat: na svake dve stambene jedinice obezbediti tri telefonska prikqu~ka. Delatnosti: na svakih 30 50m 2 korisne povr{ine jedan telefonski priku~ak. Na bazi usvojenog principa do{lo se do stava da je za predmetni blok potrebno obezbediti oko 650 telefonskih priku~aka. Pretplatnici na predmetnom podru~ju predvi eno je da se prikqu~e na IS Knez Danilova ATC Centar. Zatim da se izgradi novo kablovsko podru~je koje }e prihvatiti postoje}e i planirane pretplatnike. Izvr{iti pove- }awe kapaciteta postoje}e telekomunikacione kanalizacije. Od postoje}ih TK okana do planiranih objekata izgraditi privodnu telekomunikacionu kanalizaciju kapaciteta dve cevi. U objektima na pogodnom mestu u ulaznom hodniku postaviti izvodne ormane. Distributivnu mre`u i izvodne ormane dimenzionisati za krajwe potrebe pretplatnika. Istureni stepen ima dimenzije oko 5,0 x 4,0 m 2 i mora se nalaziti u prizemqu planiranih objekata. Trasama telekomunikacionih vodova polaga}e se i vodovi KDS-a Toplovod Predmetni objekat pripada toplifikacionom sistemu toplane Dunav, odnosno toplovodnom konzumu magistralnih toplovoda polo`enih u koridoru ul. Dalmatinske i Stanoja Glava{a. Na iste su prikqu~eni samo dva postoje- }a poslovno-stambena objekta (Dr Dragoslava Popovi}a br. 2 i Stanoja Glava{a br.15), dok ostali potro{a~i svoje potrebe zadovoavaju koriste}i individualne izvore energije. Temperaturni i pritisni re`im u kome radi gorepomenuti sistem daqinskog grejawa iznosi 150/75ºS i NP25 bara. Toplotni konzum za celu teritoriju plana iznosi 3330kW.

41 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Prikqu~ewe predmetnog podru~ja izvr{iti u postoje- }im toplovodnim komorama KO1, KO2, KO3 i KO4. Sve toplovodne prikqu~ke u daqoj fazi izrade teh. dokumentacije projektovati i izvesti sa javnih povr{ina. Toplovodna mre`a planirana je u Knez Danilovoj i ulici Dr Dragoslava Popovi}a. Ista je raspore ena optimalno i postavqena tako da predstava najcelishodnije re- {ewe u odnosu na prostorne mogu}nosti pojedinih saobra- }ajnica, planiranog porasta toplotnog konzuma i najzad polo`aja ostalih infrastrukturnih vodova. Toplovodnu mre`u izvoditi u predizolovanim cevima sa minimalnim nadslojem zeme od 0,8m. Toplotne podstanice mogu}e je smestiti u prizemne delove planiranih objekata i podrumske delove postroje}ih. Wihov broj i ta~nu dispoziciju dati izradom daqe tehni~ke dokumentacije. One moraju imati obezbe ene pristupno kolsko-pe{a~ke staze i prikqu~ke na vodovod, elektri~nu energiju i gravitacionu kanalizaciju. Dimenzije toplotnih podstanica, na~in ventilirawa i zvu~nu izolaciju projektovati prema standardima JKP Beogradske elektrane. Prilikom projektovawa i izvo ewa toplovodne mre`e i postrojewa pridr`avati se svih odredbi iz Odluke o snabdevawu grada toplotnom energijom ( Slu`beni list grada Beograda, broj 2/87) Zelenilo Postoje}e stawe Analizom postoje}eg zelenila na ovoj teritoriji konstatovano je: blokovsko zelenilo u vidu zelenila u dvori{tima objekata individualnog i kolektivnog stanovawa(kiselo drvo, orah, {qiva...); linijsko zelenilo-tj drvored platana u Ulici 27. marta. Plansko re{ewe Ovim planom predvi eno je: U okviru javnog gra evinskog zemqi{ta: U okviru celine SZ na gra. parceli br. 5 na uglu ulica Dr Dragoslava Popovi}a i Kneza Danila u sklopu lokacije na kojoj je planirana izgradwa objekta socijalne za- {tite, predvi eno je da se formira slobodna povr{ina pjaceta namewena javnom kori{}ewu. Ozelewavawem visokim i niskim rastiwem kao i parternim ure ewem ovog prostora doprinelo bi se stvarawu novog ambijenta i podizawu sveukupnog kvaliteta urbanog prostora. Preporuka je da se kroz daqu razradu ure ivawa ovog prostora obuhvati i prostor parkinga i trotoara uz Knez Danilovu ulicu, i da se na taj na~in kroz jedinstven idejni projekat parternog ure ivawa i ozelewavawa da najboqe mogu}e re{ewe za ure ewe ovog prostora. U okviru ostalog gra evinskog zemqi{ta: Kako uska uli~na regulacija obodnih saobra}ajnica ne dozvoava uvo ewe drvoreda u uli~ni profil (izuzev Ulice 27. marta u okviru ~ijeg trotoara se nalazi postoje}i drvored platana), ozelewavawe prostora planirano je u okviru slobodnih povr{ina na svakoj pojedina~noj parceli. Osnovna odrednica planskog re{ewa jeste da se pri daqoj rekonstrukciji bloka i izgradwi novih objekata unutra{wost bloka oslobodi i stvore novi zeleni prostori. Osloba awem unutra{wosti bloka od izgra enih struktura omogu}ava se povezivawe ovih prostora i stvarawe ve- }ih me usobno povezanih zelenih povr{ina. U okviru celine C1 gde je stepen zauzetosti veliki i gde nije izvesno da }e do}i do zamene objekata, ve} samo do wihove rekonstrukcije ili eventualno nadogradwe, planirano je da se postoje}e ba{te i oku}nice revitalizuju i oplemene novim vrstama rastiwa. U okviru celine C2 planirano je da se unutra{wi slobodni prostora bloka(ispod koga je podzemna gara`a) uredi kao prostor za igru dece i odmor starijih. Inicijativa za ure ivawe prostora prepu{tena je pojedina~nim korisnicima parcela. Obaveza je svakog korisnika da slobodne povr{ine u okviru svoje parcele ozeleni i obogati novim vrstama i da ih kao takve uklopi u zate~eni ambijent i stara se o wima. Planskim re{ewem je u okviru ukupne povr{ine bloka od 0.97ha (bez saobra}ajnica) predvi eno je oko 0.31ha slobodnih i zelenih povr{ina {to iznosi oko 32% od ukupne povr{ine bloka Potrebna sredstva za ure ewe javnog gra evinskog zemqi{ta Vrsta rada Jed. mere Cena po jed. mere Koli~ina Ukupna cena (din.) Vodovod vodovod min Ø150 m Elektrika kabl 10 kv m Toplovod Ø 88.9 m Saobra}ajne povr{ine Rekonstrukcija postoje}e saobra}ajnice trotoar m Izgradwa parkinga m Ure ivawe pjacete u okviru gra evinske parcele 05 Poplo~avawe i ozelewavawe m m Zemqi{te Tro{kovi pribavqawa zemqi{ta m m Ukupno Obra~un potrebnih sredstava je vr{en po cenama iz maja Finansirawe planiranih radova na ure ivawu javnog gra evinskog zemqi{ta vr{i se iz buxeta Skup{tine grada Beograda.

42 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar PRAVILA GRA\EWA 3.1. Javno gra evinsko zemqi{te Celina SZ socijalna za{tita Parcela Broj gra evinske parcele Povr{ina (m 2 ) Katastarske parcele m 2 delovi k.p. 1113/1, 1113/2, 1113/3, 1114, 1115, 1116, Na gra. parceli br. 5 planirana je izgradwa objekta socijalne za{tite i to objekta koji ima status punkta socijalne za{tite. Objekat je namewen za dnevnu brigu o starim i hendikepiranim licima. Urbanisti~ki parametri visina objekta maksimalni parametri Tipi~na celina namena P+n i Sz (%) SZ socijalna za{tita P+1 do P+3 2,0 50 Normativi Punktovi socijalne za{tite Objekat m 2 /korisniku 3 m 2 /korisniku Kompleks m 2 /korisniku 5 m 2 /korisniku Na osnovu ovog normativa maksimalni kapacitet ovog objekta je 190 korisnika Pravila gra ewa Vrsta objekata Objekat graditi u nizu. Mogu}e je planirati objekat atrijumskog tipa. Postavqawe objekat na parceli Objekat graditi na planom definisanoj gra evinskoj liniji. Dvori{na gra. linija pretstavqa maksimalnu liniju do koje se mo`e postaviti objekat. Obavezno je povla~ewe prizemne eta`e na planom definisanu gra. liniju prizemqa. U delu izme u gra evinske i regulacione linije planirano je da se formira pjaceta za javno kori{}ewe. U ovoj zoni nije dozvoqena izgradwa, niti postavqawe bilo kakvih elemenata arhitekture-spoqnih stepeni{ta, rampi, nadstre{nica, stubova... Spratnost i visina objekta Planirana spratnost objekta je P+1 do P+3. Obavezno je u delu gde se objekat naslawa na susedni na lokaciji koja obuhvata delove kp br. 1113/2, 1113/3 i 1114 KO Palilula, projektovati spratnost od P+3, dok u delu ka pjaceti ona mo`e biti od P+1 do P+3. Oblikovawe Kako objekat zauzima ugaonu poziciju i jednom svojom stranom gleda na novoformiranu pjacetu, pri projektovawu objekta treba obratiti pa`wu na oblikovawe ove fasade i formirawe akcenta na uglu. Ure ivawe terena u zoni izme u gra evinske i regulacione linije formirati pjacetu namewenu javnom kori{}ewu; prostor pjacete poplo~ati i ozeleniti odgovaraju}im visokim i niskim rastiwem; minimum 30% ove zone mora biti ozeleweno; predvideti odgovaraju}e osvetqewe ovog prostora i wegovo opremawe urbanim mobilijarom; preporuka je da se kroz idejno re{ewe parternog ure ewa ovog prostora zajedno razmatraju i okolni parking prostori i trotoari ka ulicama Dr Dragoslava Popovi}a, Dalmatinskoj i Knez Danilovoj. Pravila za ogra ivawe parcela nije dozvoqeno ogra ivawe ove gra evinske parcele Pravila gra ewa saobra}ajnih povr{ina Trase novoprojektovanih saobra}ajnica u situacionom i nivelacionom planu prilagoditi terenu i kotama izvedenih saobra}ajnica sa odgovaraju}im padovima. Dimenzionisawe kolovoznih povr{ina izvesti u skladu sa o~ekivanim saobra}ajnim optere}ewem po va`e}im propisima. Dimenzionisawe kolovoznih povr{ina sporednih i internih saobra}ajnica izvesti sa minimalnim osovinskim optere}ewem vozila za odvo`ewe sme}a i drugih interventnih vozila. Nivelaciju novih kolskih i pe{a~kih povr{ina uskladiti sa okolnim prostorom i sadr`ajima kao i sa potrebom zadovoqavawa efikasnog odvodwavawa atmosferskih voda. Odvodwavawe atmosferskih voda izvr{iti putem slivnika i cevovoda do kanalizacije, a izbor slivnika uskladiti sa obradom povr{ine na kojoj se nalazi (kolovoz, parkirali{te ili trotoar). Kolovozne zastore svih planiranih i postoje}ih zadr`anih saobra}ajnica raditi sa asfaltnim materijalima. Povr{ine za miruju}i saobra}aj na otvorenim parkirali{tima raditi sa zastorom od asfalt-betona ili od prefabrikovanih betonskih ili beton-trava elemenata u zavisnosti od koncepcije parterne obrade. Povr{insku obradu trotoara izvesti sa zavr{nom obradom od asfaltnog betona ili poplo~awem prefabrikovanim betonskim elementima. Oivi~ewe kolovoza, pe{a~kih povr{ina i parkirali{ta izvesti ugradwom betonskih prefabrikovanih ivi~waka. Na svakom pe{a~kom prelazu obavezno ugraditi upu- {tene ivi~wake ili druge odgovaraju}e prefabrikovane elemente kako bi se omogu}ilo neometano kretawe invalidskih kolica i biciklista Ostalo gra evinsko zemqi{te Tretman postoje}ih objekata Postoje}i objekti mogu se zameniti novim prema uslovima iz ovog plana.

43 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Za objekte ambijentalnih vrednosti va`e mere za{tite koje su navedene u poglavqu Za{tita graditeqskog nasle a. Za sve intervencije na ovim objektima, ukqu~uju}i i wihovu zamenu novim, i to samo u izuzetnim okolnostima, neophodno je pribaviti uslove i saglasnost Zavoda za za{titu spomenika kulture grada Beograda. Za sve objekte koji zalaze u planirane nove regulacije ulica ili prelaze novoplanirane gra evinske linije, kao i za postoje}e objekte koji se nalaze u okviru povr{ina planom predvi enih za drugu namenu-celina SZ (saobra}ajnice odnosno socijalnu za{titu) va`i slede}e: na osnovu ovog plana, dozvoqeno je teku}e odr`avawe ovakvih objekata do wihove zamene, ukoliko ne postoji drugi zakonski osnov za ru{ewe (bespravna gradwa); nije dozvoqena adaptcija, rekonstrukcija niti dogradwa ili nadogradwa objekta; nije dozvoqena promena postoje}e povr{ine. Za gra evinske parcele na kojima postoje}i objekti ne zalaze u novoplanirane regulacije va`e slede}a pravila: Celina C1 Nije dozvoqeno dozi ivawe niti nadzi ivawe postoje}ih objekata u okviru celine C1, s obzirom da su svi postoje}i objekti prema{ili jedan i li vi{e planom definisanih urbanisti~kih parametara. Izuzeci od ovog pravila dati su u Posebnim pravilima gra ewa, poglavqe ovog plana. Planirani kapaciteti i spratnost koji su dati u tekstualnom i grafi~kom delu ovog Plana primewuju se ukoliko se postoje}i objekti zamewuju novim. S obzirom da je Slu`ba za{tite evidentirala ovaj prostor kao prostor o~uvanih ambijentalnih vrednosti na postoje}im objektima u okviru ove celine mogu}e je vr{iti sanaciju i teku}e odr`avawe, restauraciju, adaptaciju, rekonstrukciju tavanskog prostora i rekonstrukciju prizemqa a prema slede}im pravilima: Pravila za adaptaciju Adaptacije postoje}ih prostora (tavana, potkrovqa, ve{ernica, i drugih zajedni~kih prostorija) u korisne, stambene ili poslovne povr{ine su dozvoqene na svim postoje}im objektima u okviru svojih gabarita. Nije dozvoqeno pojedina~no zastakqivawe balkona, terasa i lo a na stambenim zgradama kao ni druge gra- evinske intervencije na fasadama izuzev koordiniranih zajedni~kih akcija svih stanara uz saglasnost nadle`nih organa. Pravila za rekonstrukciju tavanskog prostora Na postoje}im objektima sa kosim krovom mogu}e je izvr{iti rekonstrukciju tavanskog prostora pri ~emu je: obavezno zadr`ati nagib uli~ne krovne ravni; nije dozvoqeno formirati nazidak ka uli~noj strani; mogu}e je pri ovakvvoj intervenciji promeniti nagib dvori{ne krovne ravni, sa ili bez promene visine slemena; mogu}e je formirati nazidak ka dvori{tu i predvideti otvarawe baxa ka dvori{noj strani. Maksimalna visina nadzitka je 1,6m; obaveza je da se ovim intervencijama ne mewa karakter objekata. Dozvoqeno je pri ovakvim adaptacijama i rekonstrukcijama tavanskog prostora formirawe nezavisnih stambenih ili poslovnih jedinica, pod uslovom da se za ove prostore obezbedi parkirawe na parceli a po normativima definisanim ovim planom. Ukoliko je nemogu}e ostvariti potreban broj parking mesta na parceli za adaptirane prostore, nije dozvoqeno formirawe novih stambenih ili poslovnih jedinica ve} novoadaptirane prostore pripojiti nekoj od postoje}ih stambenih jedinica. Pravila za rekonstrukciju prizemqa postoje}ih objekata Rekonstrukcija i prenamenu prizemqa dozvoqena je na postoje}im objektima ukoliko to gra evinske karakteristike objekta dozvoqavaju. Rekonstrukciju postoje}ih objekata izvesti u skladu sa slede}im pravilima: Ulaze u planirane sadr`aje u prizemqu re{iti na pravcima glavnih pe{a~kih tokova i tako da budu u {to bli`em kontaktu sa pe{akom. Adaptacija ovakvih prostora mora biti izvedena na takav na~in da ni~im ne naru{i konstruktivne, oblikovne i stilske karakteristike postoje}eg objekta. Svi novi elementi vidni na fasadi moraju se bojom, materijalom i formom uklopiti u zate~eni izgled. Aktivirawe prizemqa koja nisu u nivou terena u slu- ~ajevima kada se ne mo`e upravno pri}i sa trotoara mo`e se izvesti i stepeni{tem koje se nalazi unutar regulacione linije. Polo`aj i oblik stepeni{ta kojim se ulazi u poslovni prostor mora biti takav da ne ugro`av kretawe pe{aka na trotoaru i mora se nalaziti na gra evinskoj liniji prizemqa postoje}eg objekta. Navedene intervencije moraju biti u skladu sa prvobitnom formom objekta i ne smeju devastirati objekat ni u jednom pogledu. U okviru tipi~ne celine C1, Slu`ba za{tite evidentirala je objekte ambijentalnih vrednosti i to na k.p. br. 1095, 1097, 1098, 1099, 1100, 1101, 1102, 1103/1 i 1103/2 KO Palilula. Sve intervencije na objektima iz ove kategorije treba raditi u saradwi i po uslovima Slu`be za{tite. Celina C2 Nije dozvoqeno dozi ivawe niti nadzi ivawe postoje}ih objekata u okviru celine C2, s obzirom da su svi postoje}i objekti prema{ili planom definisane urbanisti~ke parametre. Na ovim objektima dozvoqeno je vr{iti samo sanaciju, teku}e odr`avawe i adaptaciju postoje}ih prostora. Pravila za adaptaciju Adaptacije postoje}ih prostora (tavana, potkrovqa, ve{ernica, i drugih zajedni~kih prostorija) u korisne, stambene ili poslovne povr{ine su dozvoqene na svim postoje}im objektima ali iskqu~ivo u okviru svojih gabarita. Dozvoqeno je pri ovakvim adaptacijama tavanskog ili drugih prostora formirawe nezavisnih stambenih ili poslovnih jedinica, pod uslovom da se za ove prostore obezbedi parkirawe na parceli a po normativima definisanim ovim planom. Ukoliko je nemogu}e ostvariti potreban broj parking mesta na parceli za adaptirane prostore, nije dozvoqeno formirawe novih stambenih ili poslovnih jedinica ve} novoadaptirane prostore pripojiti nekoj od postoje}ih stambenih jedinica. Nije dozvoqeno pojedina~no zastakqivawe balkona, terasa i lo a na stambenim zgradama kao ni druge gra- evinske intervencije na fasadama, izuzev koordiniranih zajedni~kih akcija svih stanara uz saglasnost nadle`nih organa.

44 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Op{ta pravila izgradwe objekata 1. Celina C1 stanovawe u kompaktnom bloku spratnosti od P+2+Pk do P+4+Pk Urbanisti~ki parametri Maksimalni parametri Min. % Tipi~na Visina Delatnosti slobodnih celina Namena Podcelina objekta Ugaone maks. i (P+n) Sz parcele (h1.15) ozelewenih i (%) pov. i Sz (%) C1 Stanovawe C1a P+2+Pk 2,0 60 2, % 10% C1b P+4+Pk 3,2 3,6 Pravila gra ewa nije dozvoqena dogradwa niti nadogradwa postoje}ih objekata, osim izuzetka navedenog u Posebnim pravilima gra ewa poglavqe ovog plana; planirana spratnost i kapaciteti za celinu C1 va`e u slu~aju zamene postoje}ih objekata novim. Vrsta objekata Objekte graditi u nizu. Postavqawe objekta na parceli Objekte graditi na definisanim gra evinskim linijama. Rastojawe objekta od bo~nih granica parcele 0m Rastojawe objekta od zadwe granice parcele min. 5.0 m Dvori{nu gra evinsku liniju novih objekata nadovezati na dvori{nu gra evinsku liniju suseda, pri ~emu minimalna du`ina segmenta nadovezivawa na dvori- {nu gra evinsku liniju suseda treba da iznosi 2m. (skica 1). Skica 1 Skica 2 Otvarawe prozora stambenih prostorija na bo~nim fasadama dvori{nog trakta objekta dozvoqeno je ukoliko je rastojawe od bo~ne granice parcele najmawe 3.5 m. (skica 2). Nije dozvoqeno postavqawe erkera, balkona i nadstre{nica koji prelaze zadatu gra evinsku liniju. Dozvoqeno je formirawe svetlarnika, za potrebe ventilacije i osvetqavawa pomo}nih prostorija i zajedni~kog stepeni{ta. Mogu}e je u ciqu oblikovawa dvori{ne fasade formirati ispuste koji mogu biti maks 6m u odnosu na osnovnu ravan fasade. Horizontalna projekcija linije ispusta mo`e biti najvi{e pod uglom od 45 stepeni od najbli`eg otvora na susednom objektu. Istureni delovi fasade ukupno ne mogu bi ve}i od 40% povr{ine dvori{ne fasade. Zabatne i kalkanske zidove tretirati kao ure eni deo fasade, bez otvora. Nije dozvoqeno pojedina~no zastakqivawe balkona, terasa i lo a stambenih zgrada izuzev u slu~aju kada se radi o jedinstvenoj, koordinisanoj akciji svih stanara uz saglasnost nadle`nih organa. Nije dozvoqena izgradwa pomo}nih objekata na parceli. Spratnost i visina objekta Planirana maksimalna spratnost objekata je P+2+Pk za podcelinu C1a, odnosno P+4+Pk za podcelinu C1b. Pri izgradwi novih objekata obavezno je uskladiti se sa visinom susednog objekta tj. vezati se za kotu venca suseda. Pravila za izgradwu potkrovqa Na novim objektima potkrovqa se mogu graditi samo tamo gde je planom predvi eno. Potkrovqe svojom povr{inom ne sme izlaziti iz horizontalnog gabarita sa uli~ne ili dvori{ne strane objekta (skica 3). Skica 3

45 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Visina nadzitka potkrovne eta`e iznosi najvi{e 1.6 m (ra~unaju}i od poda potkrovne eta`e do preloma krovne kosine). Nije dozvoqena izgradwa potkrovqa u vi{e nivoa. Mogu}e je ako to geometrija krova dozvoqava formirati galerijski prostor ali ne i nezavisnu korisnu povr{inu. Kota slemena novog objekta ne sme pre}i kotu susednog slemena. Re{ewem kosih krovova susednih objekata koji se dodiruju obezbediti da se voda sa krova jednog objekta ne sliva na drugi objekat. Pravila za izgradwu prizemqa objekta Kota prizemqa ne mo`e biti ni`a od kote ulice, a najvi{e mo`e biti 1.2 m iznad nulte kote. Nulta (apsolutna) kota je ta~ka preseka linije terena i vertikalne ose objekta. Ukoliko se u prizemqu planiraju nestambeni sadr`aji(trgovina, uslu`ne del. i sl.) kotu prizemqa planirati u kontaktu sa pe{akom tj. do maks. +2m u odnosu na kotu trotoara. Pravila za ogra ivawe parcela Susedne parcele u unutra{wosti bloka mogu se ogra- ivati i to zelenom(`ivom ogradom) ili zidanom ogradom do visine 9m. Ograda mo`e biti i vi{a i to do 1.8m visine, pri ~emu u delu iznad 9m mora biti transparenta. Pravila za re{avawe parkirawa Potreban broj parking mesta obezbediti u okviru gra- evinske parcele, na slobodnoj povr{ini parcele ili u gara`i u sklopu objekta. Obavezno ozeleneti povr{inske parkinge i prostore iznad podzemnih gara`a. 2. Celina C2 stanovawe u kompaktnom bloku spratnosti od P+4+Pk do P+6+Pk1+Pk2 Urbanisti~ki parametri Maksimalni parametri Min. % Tipi~na Visina Delatnosti slobodnih celina Namena objekta Ugaone maks. i (P+n) Sz parcele (h1.15) ozelewenih i (%) pov. i Sz (%) C2 Stanovawe P+4+Pk do P+6+Pk1+Pk2 (post. objekti) % 10% Pravila gra ewa Vrsta objekata Objekte graditi u nizu. Postavqawe objekta na parceli Objekte graditi na definisanoj gra evinskoj liniji. Dvori{na gra evinska linija pretstavqa maksimalnu liniju do koje se mo`e postaviti objekat. Gra evinska linija prizemqa je obavezuju}a linija na koju se mora povu}i gabarit prizemne eta`e. Rastojawe objekta od bo~nih granica parcele 0 m Rastojawe objekta od zadwe granice parcele min. 7,0 m Objekti svojim gabaritom ne smeju pre}i preko gra evinske linije u javnu povr{inu i moraju se neposredno nadovezati na regulaciju suseda. Povla~ewe pojedinih delova fasade u ciqu oblikovawa objekta dozvoqeno je samo u onoj meri i na na~in da ne remeti zapo~etu blokovsku regulaciju. Dvori{nu gra evinsku liniju novih objekata nadovezati na dvori{nu gra evinsku liniju suseda, pri ~emu minimalna du`ina segmenta nadovezivawa na dvori- {nu gra. liniju suseda treba da iznosi 2.5m-skica 4, osim u slu~ajevima gde je dvori{nom gra evinskom linijom druga~ije definisano. Otvarawe prozora stambenih prostorija na bo~nim fasadama dvori{nog trakta objekta dozvoqeno je ukoliko je rastojawe od bo~ne granice parcele najmawe 4.0 m. (skica 5). Skica 4 Skica 5 Kalkan novog objekta naslowen na postoje}i koji se zadr`ava u sada{woj formi i obliku ne sme biti ve- }i od gabarita postoje}eg kalkana.

46 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Nije dozvoqeno postavqawe erkera, balkona i nadstre{nica koji prelaze zadatu gra evinsku liniju. Mogu}e je u ciqu oblikovawa dvori{ne fasade formirati ispuste koji mogu biti maks. 0,9m u odnosu na osnovnu ravan fasade. Horizontalna projekcija linije ispusta mo`e biti najvi{e pod uglom od 45 stepeni od najbli`eg otvora na susednom objektu. Istureni delovi fasade ukupno ne mogu bi ve}i od 40% povr{ine fasade. Dozvoqeno je formirawe svetlarnika, za potrebe ventilacije i osvetqavawa pomo}nih prostorija i zajedni~kog stepeni{ta. Nije dozvoqeno zatvarati svetlarnike postoje}ih kvalitetnih objekata, ve} formirati iste ili sli~ne u novoprojektovanim objektima. Zabatne i kalkanske zidove tretirati kao ure eni deo fasade, bez otvora. Nije dozvoqeno pojedina~no zastakqivawe balkona, terasa i lo a stambenih zgrada izuzev u slu~aju kada se radi o jedinstvenoj, koordinisanoj akciji svih stanara uz saglasnost nadle`nih organa. Nije dozvoqena izgradwa pomo}nih objekata na parceli. Spratnost i visina objekta Planirana maksimalna spratnost objekata je od P+4+Pk do P+6+Pk1+Pk2. Planirana spratnost objekata u okviru ove celine definisana je na slede}i na~in: na k.p. br i 1104/1 KO Palilula planirana spratnost obejkata je P+4+Pk; na k.p. br. 1112/1 i 1112/2 KO Palilula planirana spratnost obejkata je P+4+Ps; na k.p. br. 1110/2 KO Palilula spratnost postoje}ih obejkata je P+6+Pk 1+Pk2; na delovima k.p. br.1113/2, 1113/3 i 1114 KO Palilula, za koje je predvi ena razrada urabnisti~kim projektom i formirawe jedinstvene gra. parcele, planirana spratnost objekta je P+4+Ps; posledwu planiranu eta`u(bilo da je to povu~eni sprat ili potkrovqe) projektovati kao povu~enu za minimum 1,5m u odnosu na ravan osnovnog gabarita objekta ka ulici (skica 4). Skica 4 pri izgradwi novih objekata obavezno je uskladiti se sa visinskom regulacijom susednih objekata u nizu. ako se novi objekat gradi izme u dva postoje}a, visinom venca treba se vezati za kotu venca vi{eg suseda. Pravila za izgradwu prizemqa objekta Obavezno je povla~ewe prizemne eta`e na planom definisanu gra. liniju prizemqa. Kota prizemqa ne mo`e biti ni`a od kote ulice, a najvi{e mo`e biti 1.2 m iznad nulte kote. Nulta (apsolutna) kota je ta~ka preseka linije terena i vertikalne ose objekta. Ukoliko se u prizemqu planiraju nestambeni sadr`aji(trgovina, uslu`ne delatnosti i sl.) kotu prizemqa planirati u kontaktu sa pe{akom tj. do maks. +0.2m u odnosu na kotu trotoara. Pravila za izgradwu potkrovqa Na novim objektima potkrovqa se mogu graditi samo tamo gde je planom predvi eno. Na objektima na kojima nije predvi ena izgradwa potkrovqa tavanski prostor se ne mo`e graditi kao korisan stambeni prostor. Potkrovqe svojom povr{inom ne sme izlaziti iz horizontalnog gabarita objekta sa dvori{ne strane objekta. Visina nazitka potkrovne eta`e iznosi najvi{e 1.6 m (ra~unaju}i od poda potkrovne eta`e do preloma krovne kosine). Nije dozvoqena izgradwa potkrovqa u vi{e nivoa. Mogu}e je ako to geometrija krova dozvoqava formirati galerijski prostor ali ne i nezavisnu korisnu povr{inu. Kota slemena novog objekta ne sme pre}i kotu susednog slemena. Re{ewem kosih krovova susednih objekata koji se dodiruju obezbediti da se voda sa krova jednog objekta ne sliva na drugi objekat. Pravila za ogra ivawe parcela Nije dozvoqeno ogra ivawe parcela u okviru ove tipi~ne celine. Pravila za re{avawe parkirawa Potreban broj parking mesta obezbediti u okviru gra- evinske parcele, na slobodnoj povr{ini parcele ili u gara`i u sklopu objekta. Obavezno ozeleneti povr{inske parkinge i prostore iznad podzemnih gara`a Posebna pravila izgradwe objekata Celina C1 Za k.p. br. 1101, KO Palilula va`e slede}a posebna pravila: U slu~aju zamene postoje}eg objekta dozvoqena je izgradwa: samo jednog obejkta na regulaciji ulice Stanoja Glava{a u kom slu~aju se du` ulice Dr Dragoslava Popovi}a formira prekinuti niz. Iz ove ulice mogu}e je obezbediti pristup dvori{tu ili podzemnoj gara`i. Za ovakvu izgradwu va`e kapaciteti i pravila definisana ovim Planom za tipi~nu celinu C1b. dva objekta na parceli na regulaciji ulice Dr Dragoslava Popovi}a i Stanoja Glava{a. Planirani kapaciteti za ovako definisanu izgradwu su: Spratnost: P+2+Pk na regulaciji Dr Dragoslava Popovi}a, P+4+Pk na regulaciji Stanoja Glava{a, Indeks izgra enosti: i =3.2, Stepen zauzetosti: 60%. S obzirom na uzan front i {irinu parcele objekat na regulaciji ulice Dr Dragoslava Popovi}a ne mora imati kontinualnu dvori{nu gra evinsku liniju sa susedima.

47 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Za k.p. br i 1103/1, KO Palilula va`e slede}a posebna pravila: Postoje}e objekte na ovim parcelama mogu}e je nadzidati u okviru planom definisane zone nadzi evawa koja je prikazana na grafi~kom prilogu br. 04 Regulaciono-nivelacioni plan. Objekat na k.p. br. 1102, KO Palilula mogu}e je nadzidati do spratnosti P+2+Pk, a objekat na k.p. br. 1103/1, KO Palilula do P+3. Prose~na spratna visina nadzidanog dela ra~una se u iznosu 3m. Razli~ita spratnost koja je planirana za nadzi ivawe ova dva susedna objekta definisana je sa ciqem da se nakon nadogradwe objekata ujedna~i visina venca u ulici Stanoja Glava{a. Pri definisawe planirane spratnosti za nadzi ivawe uzeta je u ozir ~iwenica da ovi objekti danas imaju razli~itu visinu te da }e se sa ovako planiranom spratnos{}u posti}i uklapawe u ve} formirani uli~ni niz. Nadzi ivawe izvr{iti po{tuju}i osnovni gabarit i funkcionalno-kompozicione karakteristike objekata koje moraju biti dosledno sprovedene kako na uli~nim tako i na dvori{nim fasadama. U slu~aju zamene postoje}ih objekata na ovim parcelama za izgradwu novog objekta va`e kapaciteti i pravila definisana ovim planom za tipi~nu celinu C1b. Za k.p. br. 1097, KO Palilula va`e slede}a posebna pravila: U slu~aju zamene postoje}eg objekta novi objekat graditi tako da formira prekinuti niz, tj objekat nadovezati na kalkan suseda na k.p. br. 1099, KO Palilula. U ovom slu~aju minimalno rastojawe novog objekta od bo~ne granice sa k.p. br. 1095, KO Palilula je 3m. Ukoliko je me usobno rastojawe susednih objekata u ovako formiranom prekinutom nizu: do 1/3 visine vi{eg objekta, dozvoqeno je na bo~nim fasadama otvarawe samo prozora pomo}nih prostorija; ve}e od 1/3 visine vi{eg objekta, dozvoqeno je na bo~nim fasadama otvarawe i prozora stambenih prostorija Pravila za re{avawe parkirawa u okviru parcele Propisan broj parking mesta re{iti u okviru gra evinske parcele. Potreban broj parking mesta odrediti na osnovu normativa: za stanovawe 1 PM/stan, za trgivinu na 66m 2 BRGP 1PM, za poslovawe na 80m 2 BRGP 1PM. Gara`e u podzemnim eta`ama novih objekata mogu se izvesti kao klasi~ne ili mehani~ke. Podzemne gara`e mogu biti jednoeta`ne ili vi{eeta`ne. Gabarit podzemne gara`e mo`e biti ve}i od gabarita objekta, do zauzetosti parcele od 90%. Pre izgradwe podzemnih gara`a obavezno je uraditi elaborat Mera tehni~ke za{tite okolnih objekata od obru{avawa Pravila pri projektovawu gara`a u podzemnim eta`ama novoizgra enih objekata Prilikom izrade Tehni~ke dokumentacije za izgradwu podzemnih gara`a neophodno je predvideti mere obezbe ewa postoje}ih objekata u neposrednoj blizini podzemnih gara`a. Pri projektovawu gara`a po{tovati slede}e elemente: {irina prave rampe po voznoj traci min. 2,25 m; slobodna visina gara`e min. 2,3 m; dimenzije parking mesta min. 2,3 h 4,8 m sa minimalnom {irinom prolaza od 5,4 m; podu`ni nagib pravih rampi, maks. 12% za otkrivene i 15% za pokrivene. Parking mesta upravna na osu kolovoza predvideti sa dimenzijama min. 2,3 h 4,8 m sa {irinom prolaza 5,4 m do 6 m, a za podu`na sa dimenzijama 5,5 m h 2 m i {irine prolaza min. od 3,5 m Uporedni prikaz urbanisti~kih parametara Tabela 9: Uporedni prikaz urbanisti~kih parametara GP-a i Plana detaqne regulacije Tipi~na Namena tip Indeks Stepen Maksimalna Procenat Gustina celina / izgra enosti izgra enosti zauzetosti spratnost slobodnih i naseqenosti blok i (Sz) ozelewenih (st/ha) povr{ina min. C1 GP stanovawe 3,0 3, % 1.5 {irina 10 20% / kompaktan blok ulice PDR stanovawe 2,0 3,2 60% P+2+Pk do 10% kompaktan blok P+4+Pk C2 GP stanovawe 3,0 3, % 1.5 {irina 10 20% / kompaktan blok ulice PDR stanovawe 3,5 60% P+4+Pk do 10% kompaktan blok P+6+Pk1+Pk2 SZ GP socijalna / / P do P+3 / / za{tita PDR socijalna 2,0 50% P+1 do P+3 / za{tita Blok GP stanovawe 3,0 3, % 1.5 {irina 10 20% 1000 kompaktan blok ulice PDR stanovawe 2,4 60% P+2+Pk do / 750 kompaktan blok P+6+Pk1+Pk2 Napomena: U BRGP objekata za izra~unavawe indeksa izgra enosti PDR-e ra~unate su nadzemne eta`e.

48 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Smernice za sprovo ewe plana Ovaj plan detaqne regulacije je osnov za izdavawe izvoda iz plana i odobrewa za izgradwu kao i osnov za izradu Urbanisti~kih projekata, a u svemu u skladu sa Zakonom o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik RS, broj 47/03). Planom je odre en je prostor koji obuhvata delove k.p. br. 1113/2, 1113/3 i 1114 ( grafi~ki i analiti~ki definisan na grafi~kom prilogu br. 07 Plan parcelacije javnog gra evinskog zemqi{ta sa smernicama za sprovo ewe) za koji se obavezuje razrada putem urbanisti~kog projekta u ciqu formirawa jedinstvene gra evinske parcele. Dono{ewem ovog plana u okviru wegovih granica stavqa se van snage Detaqni urbanisti~ki plan za podru~je izme u Ulica 27. marta, takovske, Dalmatinske i Stanoja Glava{a ( Slu`beni list grada Beograda, broj 11/89). Sastavni deo elaborata plana su: GRAFI^KI PRILOZI PLANA 01. Izvod iz Generalnog plana Beograda 2021, ( Slu`beni list grada Beograda, broj 27/03). 02. Postoje}e stawe namena povr{ina 1: In`ewersko geolo{ka istra`ivawa 1: Plan namene povr{ina 1: Urbanisti~ko re{ewe saobra}ajnih povr{ina 1: Regulaciono nivelacioni plan 1: Plan parcelacije javnog gra evinskog zemqi{ta sa smernicama za sprovo ewe 1: Plan vodovoda i kanalizacije 1: Plan elektro snabdevawa 1: Plan tt mre`e 1:500 Plan toplifikacije 1: Sinhron plan instalacija 1:500 SADR@AJ DOKUMENTACIJE PLANA 1. Odluka o pristupawu izradi Plana detaqne regulacije za blok izme u ulica 27. marta, Stanoja Glava{a, Kneza Danila, Dalmatinska i Dr Dragoslava Popovi}a, op{tina Palilula. ( Slu`beni list grada Beograda, broj 23/05). 2. Program za izradu Plana detaqne regulacije za blok izme u Ulica 27. marta, Stanoja Glava{a, Kneza Danila, Dalmatinska i Dr Dragoslava Popovi}a, op- {tina Palilula. ( Slu`beni list grada Beograda, broj 23/05). 3. Izve{taj o izvr{enoj stru~noj kontroli 4. Izve{taj o javnom uvidu 5. Obrazlo`ewe Sekretarijata za urbanizam i gra evinske poslove 6. Izvod iz planova vi{eg reda 6.1. Izvod iz GP-a Beograda ( Slu`beni list grada Beograda, broj 27/03) D1 Namena povr{ina, planirano stambeno tkivo, planirane javne slu`be, javni objekti ikompleksi 7. Geodetske podloge D2 Topografsko katastarska podloga sa granicom plana 1 : 500 D3 Topografsko katastarska podloga 1 : 500 D4 Katastar podzemnih instalacija 1 : Ilustrativni prikaz planskog re{ewa D5 3D prikaz planiranog re{ewa 9. Elaborat o geotehni~kim istra`ivawima terena za potrebe Regulacionog plana 10. Uslovi komunalnih ku}a i ostala dokumentacija Ovaj plan detaqne regulacije stupa na snagu osmog dana od objavqivawa u Slu`benom listu grada Beograda. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE MIHAILO PETROVI] ALAS, BEOGRAD 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Mihailo Petrovi} Alas, Beograd, ul. Gospodar Jovanova broj 22, Zvezdica Markovi}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE SVETISLAV GOLUBOVI] MITRAQETA, ZEMUN 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Svetislav Golubovi} Mitraqeta, Zemun, ul. Dalmatinske zagore broj 94, Kre{imir Sudar. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE JANKO KATI], SOPOT 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Janko Kati}, Sopot, ul. Kosmajska broj 153, Radisav Savkovi}. Broj /06-S, 29. novembra godine

49 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU DVA ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE VUK KARAXI], BEOGRAD 1. Razre{avaju se du`nosti ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Vuk Karaxi}, Beograd, ul. Takovska broj 41, Nada Belogrli}, Katarina Bosni}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^ETIRI ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE VOJISLAV VOKA SAVI], LAZAREVAC 1. Razre{avaju se du`nosti ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Vojislav Voka Savi}, Lazarevac, ul. Race Terzi}a broj 4, Zorana Vu~eti}, Maja Novakovi}, Sowa Goli}, Veqko Mihajlovi}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE JOVAN DU^I], NOVI BEOGRAD 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Jovan Du~i}, Novi Beograd, ul. Milentija Popovi}a broj 16, Marica Remenski. Broj /06-S, 29. novembra godine, na sednici odr`anoj 29. novembra godine, na osnovu ~l. 53. i 54. Zakona o osnovama sistema obrazovawa i vaspitawa ( Slu`beni glasnik RS, br. 62/03, 64/03, 58/04, 62/04, 79/05 i 101/05) i ~lana 31. Statuta grada Beograda ( Slu`beni list grada Beograda, O RAZRE[EWU DVA ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE MUZI^KE [KOLE JOSIF MARINKOVI], BEOGRAD 1. Razre{avaju se du`nosti ~lana [kolskog odbora Osnovne muzi~ke {kole Josif Marinkovi}, Beograd, ul. Krunska broj 8: Jasmina Mitrovi}-Mari}, Jovan Armi}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE U@I^KA REPUBLIKA, NOVI BEOGRAD 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole U`i~ka republika, Novi Beograd, ul. Jurija Gagarina broj 78, Miloje Eri}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE RATKO MITROVI], NOVI BEOGRAD 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Ratko Mitrovi}, Novi Beograd, ul. Omladinskih brigada broj 58, Sne`ana Stikovi}. Broj /06-S, 29. novembra godine

50 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE BISA SIMI], VELIKA KRSNA, MLADENOVAC 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Bisa Simi}, Velika Krsna, Mladenovac, Goran Leji}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE KARA\OR\E, BEOGRAD 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Kara or e, Ostru`nica, Beograd, ul. Vuka Karaxi}a broj 11, Dragoqub Cvetkovi}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE DRA@EVAC, DRA@EVAC 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Dra`evac, Dra`evac, Obrenovac, Milomir Jerini}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU TRI ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE SUTJESKA, ZEMUN 1. Razre{avaju se du`nosti ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Sutjeska, Zemun, ul. Zadrugarska broj 1, Svetlana Raki}, Aleksandar Jefti}, Batri} Radulovi}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE VLADISLAV RIBNIKAR, BEOGRAD 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Vladislav Ribnikar, Beograd, ul. Kraqa Milutina broj 10, Marija Mileti}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE STARI GRAD, BEOGRAD 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Stari grad, Beograd, ul. Herceg Stjepana broj 7, Qubinka Marinkovi}. Broj /06-S, 29. novembra godine

51 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE MUZI^KE [KOLE MARKO TAJ^EVI], LAZAREVAC 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Osnovne muzi~ke {kole Marko Taj~evi}, Lazarevac, ul. Branka Radi~evi}a broj 27a, Dimitrije Tomi}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE MIHAILO PETROVI] ALAS, BEOGRAD 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Mihailo Petrovi} Alas, Beograd, ul. Gospodar Jovanova broj 22, Du{ica Arsenijevi}, nastavnik razredne nastave. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE SVETISLAV GOLUBOVI]-MITRAQETA, ZEMUN 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Svetislav Golubovi} Mitraqeta, Zemun, ul. Dalmatinske zagore broj 94, Dragan Sari}, dipl.ma{. in`ewer. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE JANKO KATI], SOPOT 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Janko Kati}, Sopot, ul. Kosmajska broj 153, Sre}ko Petrovi}, poqoprivredni tehni~ar. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANOVA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE 1300 KAPLARA, BEOGRAD 1. Imenuju se za ~lanove [kolskog odbora Osnovne {kole 1300 kaplara, Beograd, ul. Pan~ina broj 1, na ~etiri godine, Jasmina Nikoli}, profesor nema~kog jezika i kwi- `evnosti, Marina Simi}, profesor ruskog jezika i kwi`evnosti, Zorica Medi}, nastavnik razredne nastave, Tihomir Obradovi}, dipl. in`ewer arhitekture, Aleksandar Krsti}, oficir, Sne`ana Peqevi}, administrator za pravne poslove, Vid Nini}, automehani~ar, Marko Cvetkovi}, in`ewer elektrotehnike, Bratislava Dostani}, vaspita~. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU DVA ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE VUK KARAXI], BEOGRAD 1. Imenuju se za ~lanove [kolskog odbora Osnovne {kole Vuk Karaxi}, Beograd, ul. Takovska broj 41, Qiqana Grkovi}, nastavnik fizike Vojislav Stankovi}, dipl. politikolog.

52 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Broj /06-S, 29. novembar godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANOVA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE VUK KARAXI], SREM^ICA 1. Imenuju se za ~lanove [kolskog odbora Osnovne {kole Vuk Karaxi}, Srem~ica, Beograd, ul. [kolska broj 4, na ~etiri godine, Aca Vu~i}, nastavnik tehni~kog obrazovawa, Sawa Palan~anin, nastavnik razredne nastave, Dean Ristivojevi}, profesor fizike, Robert Popovi}, menaxer hotelijerstva, Olivera Pjevi}, finansijski menaxer, Radomir Pono{, profesor, Nada Babi}, tehni~ar za upravne poslove, Ra{id Oki}, dipl.in`. ma{instva, Elmaja Simani}, student. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^ETIRI ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE VOJISLAV VOKA SAVI], LAZAREVAC 1. Imenuju se za ~lanove [kolskog odbora Osnovne {kole Vojislav Voka Savi}, Lazarevac, ul. Race Terzi}a broj 4, Jovan Stamenkovi}, nastavnik tehni~kog obrazovawa, Miroslav Rabrenovi}, profesor srpskog jezika, Jelena Stojanovi}-\ukovi}, profesor engleskog jezika, Rade Aleksi}, ma{inbravar. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE JOVAN DU^I], NOVI BEOGRAD 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Jovan Du~i}, Novi Beograd, ul. Milentija Popovi}a broj 16, Slobodan Maksimovi}, prof.tehni~kog obrazovawa. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU DVA ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE MUZI^KE [KOLE JOSIF MARINKOVI], BEOGRAD 1. Imenuju se za ~lanove [kolskog odbora Osnovne muzi~ke {kole Josif Marinkovi}, Beograd, ul. Krunska broj 8, Ernestina Gligorijevi}, inokorespondent, Jasmina Bankovi}, dipl.in`. geologije. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE U@I^KA REPUBLIKA, NOVI BEOGRAD 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole U`i~ka republika, Novi Beograd, ul. Jurija Gagarina broj 78, Sne`ana Stikovi}, in`. elektrotehnike. Broj /06-S, 29. novembra godine

53 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE RATKO MITROVI], NOVI BEOGRAD 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Ratko Mitrovi}, Novi Beograd, ul. Omladinskih brigada broj 58, Miloje Eri}, penzioner. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE BISA SIMI], VELIKA KRSNA, MLADENOVAC 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Bisa Simi}, Velika Krsna, Mladenovac, Branislava Kati}, u~iteqica. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE KARA\OR\E, BEOGRAD 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Kara or e, Ostru`nica, Beograd, ul. Vuka Karaxi}a broj 11, Miodrag Luki}, ma{inski tehni~ar. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE DRA@EVAC, DRA@EVAC 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Dra`evac, Dra`evac, Obrenovac, Dragan \or evi}, termoenergetski tehni~ar. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE PERI], STUBLINE, OBRENOVAC 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Osnovne Peri}, Stubline, Obrenovac, Svetlana Bogi}evi}, vi{a medicinska sestra. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU TRI ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE SUTJESKA, ZEMUN 1. Imenuju se za ~lanove [kolskog odbora Osnovne {kole Sutjeska, Zemun, ul. Zadrugarska broj 1, Nexad Sinani, privatnik, Aleksandra Nikoli}-Mati}, profesor, Bo`idar Paji}, profesor. Broj /06-S, 29. novembra godine

54 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE VLADISLAV RIBNIKAR, BEOGRAD 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Vladislav Ribnikar, Beograd, ul. Kraqa Milutina broj 10, Vesna Ajn{piler-@ivanovi}, dipl. ekonomista. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA [KOLE ZA O[TE]ENE SLUHOM NAGLUVE STEFAN DE^ANSKI, BEOGRAD 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora [kole za o{te}ene sluhom-nagluve Stefan De~anski, Beograd, ul. Svetozara Markovi}a broj 85, Mirjana Radovi}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE [KOLE STARI GRAD, BEOGRAD 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Osnovne {kole Stari grad, Beograd, ul. Herceg Stjepana broj 7, dipl. pravnik. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA OSNOVNE MUZI^KE [KOLE MARKO TAJ^EVI], LAZAREVAC 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Osnovne muzi~ke {kole Marko Taj~evi}, Lazarevac, ul. Branka Radi~evi}a broj 27a, Goran Stojanovi}, profesor klarineta. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA MUZI^KE [KOLE JOSIP SLAVENSKI, BEOGRAD 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Muzi~ke {kole Josip Slavenski, Beograd, ul. Radoslava Gruji}a broj 2a, Aleksandra Lazovi}-Stojanovi}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA MUZI^KE [KOLE MOKRAWAC, BEOGRAD 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Muzi~ke {kole Mokrawac, Beograd, ul. De~anska broj 6, Aleksandra Karali}. Broj /06-S, 29. novembra godine

55 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU DVA ^LANA [KOLSKOG ODBORA TEHNI^KE [KOLE GSP, BEOGRAD 1. Razre{avaju se du`nosti ~lana [kolskog odbora Tehni~ke {kole GSP, Beograd, ul. Radoslava Gruji}a broj 2, Zoran Spasi}, Nikola Rajkovi}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA EKONOMSKE [KOLE NADA DIMI], ZEMUN 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Ekonomske {kole Nada Dimi}, Zemun, ul. 22. oktobra broj 19, Sawa Dograji}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU DVA ^LANA [KOLSKOG ODBORA PETE BEOGRADSKE GIMNAZIJE, BEOGRAD 1. Razre{avaju se du`nosti ~lana [kolskog odbora Pete beogradske gimnazije, Beograd, ul. Ilije Gara{anina broj 24, Gordana Davidovi}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA TEHNI^KE [KOLE, MLADENOVAC 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Tehni~ke {kole, Mladenovac, ul. Bo`e Damjanovi}a broj 32, Dejan Bobi}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA FILOLO[KE GIMNAZIJE, BEOGRAD 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Filolo{ke gimnazije, Beograd, ul. Kameni~ka broj 2, Vladan ^elebonovi}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA HEMIJSKO-PREHRAMBENE TEHNOLO[KE [KOLE, BEOGRAD 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Hemijsko-prehrambene tehnolo{ke {kole, Beograd, ul. Qe- {ka broj 82, Qubi{a Vasiqevi}. Broj /06-S, 29. novembra godine

56 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA SEDME BEOGRADSKE GIMNAZIJE, BEOGRAD 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Sedme beogradske gimnazije, Beograd, ul. [ejkina broj 21a, Dragana Rhodes. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA TEHNI^KE [KOLE ZA OBRADU DRVETA, UNUTRA[WU DEKORACIJU I PEJZA@NU ARHITEKTURU, BEOGRAD 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Tehni~ke {kole za obradu drveta, unutra{wu dekoraciju i pejza`nu arhitekturu, Beograd, ul. Cara Du{ana broj 23, Mom~ilo Rai~evi}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA ELEKTROTEHNI^KE [KOLE ZEMUN, ZEMUN 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Elektrotehni~ke {kole Zemun, Zemun, ul. Nade Dimi} broj 4, Jasmina Marinkovi}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O RAZRE[EWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA MATEMATI^KE GIMNAZIJE, BEOGRAD 1. Razre{ava se du`nosti ~lana [kolskog odbora Matemati~ke gimnazije, Beograd, ul. Kraqice Natalije broj 37, Milovan Lazovi}. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANOVA [KOLSKOG ODBORA [KOLE ZA U^ENIKE O[TE]ENOG VIDA VEQKO RAMADANOVI], ZEMUN 1. Imenuju se za ~lanove [kolskog odbora [kole za u~enike o{te}enog vida Veqko Ramadanovi}, Zemun, ul. Cara Du{ana broj 143, na ~etiri godine, Bojana Panovski, dipl. defektolog-tiflolog, Goran Stojanovi}, dipl. fizi~ar, Milorad Vidovi}, kwi`ni~ar, Milisav Paukovi}, oficir, Sne`ana Vi}evi}, radnik, Sun~ica Bulatovi}, radnik, Radovan Radojkovi}, pedagog tehni~ke kulture, Savka Ne{i}, dipl. pravnik, Slavica Ra{ula, student defektologije. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA [KOLE ZA O[TE]ENE SLUHOM NAGLUVE STEFAN DE^ANSKI, BEOGRAD 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora [kole za o{te}ene sluhom nagluve Stefan De~anski, Beograd, ul. Svetozara Markovi}a broj 85, Sla ana Maksimovi}, doma}ica.

57 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA MUZI^KE [KOLE JOSIP SLAVENSKI, BEOGRAD 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Muzi~ke {kole Josip Slavenski, Beograd, ul. Radoslava Gruji}a broj 2a, bibliotekar. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA MUZI^KE [KOLE MOKRAWAC, BEOGRAD 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Muzi~ke {kole Mokrawac, Beograd, ul. De~anska broj 6, Sergej Beuk, dipl. pedagog-andragog. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU DVA ^LANA [KOLSKOG ODBORA TEHNI^KE [KOLE GSP, BEOGRAD 1. Imenuju se za ~lanove [kolskog odbora Tehni~ke {kole GSP, Beograd, ul. Radoslava Gruji}a broj 2, Dragomir Gon, dipl. ma{inski in`ewer, Velibor Vuka{inovi}, saobra}ajni pilot. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA EKONOMSKE [KOLE NADA DIMI], ZEMUN 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Ekonomske {kole Nada Dimi}, Zemun, ul. 22. oktobra broj 19, Slavica Petrovi}, bibliotekar. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANOVA [KOLSKOG ODBORA TEHNI^KE [KOLE KOLUBARA, LAZAREVAC 1. Imenuju se za ~lanove [kolskog odbora Tehni~ke {kole Kolubara, Lazarevac, ulica Race Terzija broj 6, na vreme od ~etiri godine, i to: Slavko Uro{evi}, dipl. in`. elektrotehnike, Svetlana Nikoli}, dipl. psiholog, Dejan Jevti}, dipl. in`. rudarstva, Orle Maslovari}, dipl. pravnik, Dragan Rajkovi}, rudarski tehni~ar, Mira Milutinovi}, ma{inski tehni~ar, Du{ko Ne{i}, rudarski in`ewer, Milutin Milovanovi}, radnik, Igor ]osi}, ma{inski in`ewer. Broj /06-S, 29. novembra godine

58 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU DVA ^LANA [KOLSKOG ODBORA PETE BEOGRADSKE GIMNAZIJE, BEOGRAD 1. Imenuju se za ~lanove [kolskog odbora Pete beogradske gimnazije, Beograd, ul. Ilije Gara{anina broj 24, mr Biqana Nikoli}, prof. fizike, Vesna Ra{kovi}, prof. istorije. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA TEHNI^KE [KOLE, MLADENOVAC 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Tehni~ke {kole, Mladenovac, ul. Bo`e Damjanovi}a broj 32, Smiqa Ivanovi}, poqoprivredni tehni~ar. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANOVA [KOLSKOG ODBORA âááá BEOGRADSKE GIMNAZIJE, BEOGRAD 1. Imenuju se za ~lanove [kolskog odbora VIII beogradske gimnazije, Beograd, ul. Gr~i}a Milenka broj 71, na ~etiri godine, Qiqana Orlandi}, nastavnik biologije, Zorana Bo{kovi}, nastavnik srpskog jezika i kwi- `evnosti, Du{ica Marinkovi}, nastavnik Vukovi}-Zelenovi}, dipl. arheolog, Stojanka Brankovi}, mr geodezije, Vera Te{i}, dipl. pravnik, Vladeta Petrovi}, dipl. pravnik, Du{an [okorac, apsolvent, Radovan Kova~evi}, profesor. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANOVA [KOLSKOG ODBORA POQOPRIVREDNE [KOLE SA DOMOM U^ENIKA PK BEOGRAD, BEOGRAD 1. Imenuju se za ~lanove [kolskog odbora Poqoprivredne {kole sa domom u~enika PK Beograd, Beograd, ul. Pan~eva~ki put broj 39, na ~etiri godine, Milan Vojvodi}, dipl. in`ewer poqoprivrede za vo- }arstvo, Magda Sara~i-Danilovi}, dipl. veterinar, Miladin An elkovi}, dipl. in`ewer poqoprivrede, Qubomir \uri}, nastavnik razredne nastave, Olga Jovanovi}, ekonomista, Vladimir Miqkovi}, laboratorijski tehni~ar, Miodrag Iveti}, elektrotehni~ar, Milutin Jovanovi}, dipl. in`ewer poqoprivrede, Igor Uzelac, profesor. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANOVA [KOLSKOG ODBORA ZUBOTEHNI^KE [KOLE, BEOGRAD 1. Imenuju se za ~lanove [kolskog odbora Zubotehni~ke {kole, Beograd, ul. Stanka Vraza broj 63, na ~etiri godine, Sla ana Bojani}, nastavnik sociologije, Vesna Kne`evi}, nastavnik srpskog jezika i kwi`evnosti, Aneta Milivojevi}, nastavnik hemije, Bla`enka Bjeli}, pedagog novinar, Jovica Stevi}, dr stomatologije, Bogdan Miri}, oficir vojske, Ivan Glavi}, dipl. in`. ma{instva, Ranko Stankovi}, stomatolog, Petar Mi{i}, dipl. pedagog.

59 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA FILOLO[KE GIMNAZIJE, BEOGRAD 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Filolo{ke gimnazije, Beograd, ul. Kameni~ka broj 2, Vesna Jovanovi}, politikolog. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA HEMIJSKO-PREHRAMBENE TEHNOLO[KE [KOLE, BEOGRAD 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Hemijsko-prehrambene tehnolo{ke {kole, Beograd, ul. Qe{ka broj 82, Svetozar Babovi}, vaspita~. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA SEDME BEOGRADSKE GIMNAZIJE, BEOGRAD 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Sedme beogradske gimnazije, Beograd, ul. [ejkina broj 21a, Dejan Savovi}, dipl. pravnik. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANOVA [KOLSKOG ODBORA SREDWE TURISTI^KE [KOLE, NOVI BEOGRAD 1. Imenuju se za ~lanove [kolskog odbora Sredwe turisti~ke {kole, Novi Beograd, ul. broj 4, na ~etiri godine, Jelena Stojsavqevi}, dipl. pedagog, Dragana Lugowa, dipl. pravnik, Dragiwa Duvwak, dipl. ekonomista, Dragan Nikoli}, hotelijer, Blagoje Todorovi}, hotelijer, Merima Gruji~i}, referent, Nastasija Duwi}, ekonomista za turizam, Nikola Mitrovi}, apsolvent ekonomije, Vesna Mikeli}, dipl. psiholog. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA TEHNI^KE [KOLE ZA OBRADU DRVETA, UNUTRA[WU DEKORACIJU I PEJZA@NU ARHITEKTURU, BEOGRAD 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Tehni~ke {kole za obradu drveta, unutra{wu dekoraciju i pejza`nu arhitekturu, Beograd, ul. Cara Du{ana broj 23, Jadranka Marinkovi}, dipl.in`. {umarstva. Broj /06-S, 29. novembra godine

60 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA ELEKTROTEHNI^KE [KOLE ZEMUN, ZEMUN 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Elektrotehni~ke {kole Zemun, Zemun, ul. Nade Dimi} broj 4, Miladin Petrovi}, dipl.in`. elektrotehnike. Broj /06-S, 29. novembra godine na sednici odr`anoj 29. novembra O IMENOVAWU ^LANA [KOLSKOG ODBORA MATEMATI^KE GIMNAZIJE, BEOGRAD 1. Imenuje se za ~lana [kolskog odbora Matemati~ke gimnazije, Beograd, ul. Kraqice Natalije broj 37, Sne`ana Dani~i}, profesor kwi`evnosti. Broj /06-S, 29. novembra godine NOVI BEOGRAD AKTI SKUP[TINA GRADSKI OP[TINA I DRUGIH ORGANA GRADSKIH OP[TINA Skup{tina gradske op{tine Novi Beograd na sednici odr`anoj 28. novembra godine, na osnovu ~lana 43. Zakona o buxetskom sistemu ( Slu`beni glasnik RS, br. 9/02, 87/02 i 66/05 ) i ~lana 11. Odluke o organizaciji i radu organa gradske op{tine Novi Beograd ( Slu`beni list grada Beograda, broj 16/04), donosi ODLUKU O TRE]EM DOPUNSKOM BUXETU GRADSKE OP[TINE NOVI BEOGRAD ZA GODINU ^lan 1. U Odluci o buxetu Gradske op{tine Novi Beograd za godinu ( Slu`beni list grada Beograda, br. 31/05 i 6/06) u delu á OP[TI DEO, u ~lanu 2. iznos dinara zamewuje se iznosom dinara. ^lan 2. U ~lanu 9. Tabela ukupni prihodi po vrstama mewa se i glasi: u dinarima Ekon Prihodi Buxet klas god Teku}i prihodi 71 Porezi 713 Porez na imovinu Lokalne komunalne takse (40% op{tina:60% grad) Svega Donacije i transferi 733 Transfer iz buxeta republike Transfer iz buxeta grada Iz buxeta grada programi Svega Drugi prihodi 741 Prihod od kamata Prihod od zakupa poslovnog prostora (sa PDV) Op{tinske administrativne takse Prihodi koje svojom delatno{}u ostvaruju op{tinski organi, organizacije i slu`be Prihodi od mandatnih kazni Prihodi od donacija (namenska sredstva) Prihoidi od donacija fizi~ka i pravna lica Ostali prihodi Svega Svega UKUPNI PRIHODI ^lan 3. U ~lanu 10. Tabela izdaci buxeta po osnovnim namenama mewa se i glasi: u dinarima Ekonom. Opis Sredstva buxeta Sopstveni klasif. u dinarima prihodi Izdaci za zaposlene Plate i naknade zaposlenih

61 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Socijalni doprinosi na teret poslodavca Naknade u naturi Socijalna davawa zaposlenima Naknade za zaposlene prevoz Nagrade, bonusi i ostali posebni rashodi Odborni~ki dodatak Kori{}ewe robe i usluga Stalni tro{kovi Tro{kovi slu`benog putovawa Usluge po ugovoru Specijalizovane usluge Teku}e popravke i odr`avawe Materijal Donacije i transferi Donacije i transferi ostalim nivoima vlasti Naknade za socijalnu za{titu Naknade za socijalnu za{titu Ostali rashodi Dotacije nevladinim organizacijama Porezi, obavezne takse i kazne nametnute od jednog nivoa vlasti drugom Sredstva rezerve Stalna buxetska rezerva Teku}a rezerva Osnovna sredstva Zgrade i gra evinski objekti Ma{ine i oprema UKUPNI RASHODI ^lan 4. U delu áá POSEBAN DEO, ~lan 11. mewa se i glasi: Sredstva buxeta u iznosu od dinara i sredstva iz izvornih aktivnosti indirektnih korisnika buxeta u iznosu od dinara, {to ukupno iznosi dinara, raspore uju se po korisnicima i po bli`im vrstama rashoda: u dinarima Glava Funk- Pozi- Ekon. Rashodi Plan Iz dodatnih Ukupna cija cija klas sredstava sredstva Razdeo 1. PREDSEDNIK,OP[TINSKO VE]E SKUP[TINA OP[TINE 110 Op{te javne usluge Plate i dodaci zaposlenih Socijalni doprinosi na teret poslodavca Naknade u naturi Socijalna davawa zaposlenima Naknade za zaposlene prevoz Nagrade, bonusi i ostali posebni rashodi Odborni~ki dodatak Stalni tro{kovi Tro{kovi putovawa Usluge po ugovoru Materijal Dotacije nevladinim organizacijama Ova aproprijavija koristi}e se za: 0 finansirawe politi~kih stranaka nevladinih organizacija i udru`ewa Porezi, obavezne takse i kazne nametnute 0 od jednog nivoa vlasti drugom Stalna buxetska rezerva Teku}a buxetska rezerva Izvori finansirawa za funkciju Prihodi iz buxeta Donacije Donacije od ostalih nivoa vlasti Ukupno za funkciju

62 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Op{te javne usluge neklasifikovane na drugom mestu 1.1. Izborna komisija Usluge po ugovoru Izvori finansirawa za funk Prihodi iz buxeta Ukupno za funkciju Izvori finansirawa za glavu Prihodi iz buxeta Ukupno za glavu Policijske usluge Donacije i transf. ostalim nivoima vlasti Ova aproprijacija koristi}e se za: nagrade najboqim policaj. meseca i godine materijal ma{ine i oprema Izvori finansirawa funkcije Prihodi iz buxeta Ukupno za funkciju Za{tita `ivotne sredine Sredstva za ekologiju Izvori finansirawa za funkciju Prihodi iz buxeta Ukupno za funkciju Razvoj zajednice Specijalizovane usluge: Ova aproprijacija koristi}e se za: ru{ewe bespravno sazidanih objekata, odno{ewe tezgi i komunalno ure ewe odr`avawe mesnih zajednica ure ivawe i ogra ivawe parkova i zelenih povr{ina tro{kove iseqewa iz bespravno useqenih prostorija i stanova op{tu komunalnu potro{wu Teku}e popravke i odr`avawe komunalnih objekata Izvori finansirawa za funkciju Prihodi iz buxeta Donacije ostalih nivoa vlasti Ukupno za funkciju Zdravstvo neklasifikovano na drugom mestu Usluge po ugovoru Specijalizovane usluge Donacije i transferi ostalim nivoima vlasti Naknade iz buxeta za zdravstvo Izvori finansirawa za funkciju Prihodi iz buxeta Ukupno za funkciju Usluge rekreacije i sporta Usluge po ugovoru Manifestacije iz oblasti sporta Nagrade, pehari i medaqe Izvori finansirawa za funkciju Prihodi iz buxeta Donacije Ukupno za funkciju

63 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Usluge kulture Usluge po ugovoru Manifestacije iz oblasti kulture Donacije i transferi ostalim nivoima vlasti Naknade iz buxeta za kulturu nagrade Izvori finansirawa za funkciju Prihodi iz buxeta Donacije Donacije od drugih nivoa vlasti Ukupno za funkciju Usluge emitovawa i izdava{tva Usluge po ugovoru usluge publikacija TV spotova ostale usluge informisawa Materijal Izvori finansirawa za funkciju Prihodi iz buxeta Ukupno za funkciju Rekreacija, kultura i vere neklasifikovane na drugom mestu Dotacije verskim zajednicama Izvori finansirawa za za funkciju Prihodi iz buxeta Ukupno za funkciju Obrazovawe Specijalizovane usluge Donacije i transferi ostalim nivoima vlasti Naknade iz buxeta za obrazovawe Ova aproprijacija koristi}e se za: Nagrade u~enicima dobitnicima diplome Vuk Karaxi} Nagrade u~enicima i nastavnicima za osvojena prva mesta na takmi~ewima Izvori finansirawa za funkciju Prihodi iz buxeta Ukupno za funkciju Socijalna za{tita neklasifikovana na drugom mestu Humanitarni programi i aktivnosti Naknade za socijalnu za{titu iz buxeta: Ova aproprijacija koristi}e se za: Tro{kove sahrane nezbrinutih lica Materijalno obezbe ewe ~lanova porodica lica na obaveznoj vojnoj slu`bi Jednokratne pomo}i izbeglim licima ostale pomo}i Izvori finansirawa za funkciju Prihodi iz buxeta Donacije od ostalih nivoa vlasti Ukupno za funkciju Izvori finansirawa za razdeo 1 01 Prihodi iz buxeta Donacije Donacije od ostalih nivoa vlasti Ukupno za razdeo

64 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Razdeo 2. OP[TINSKA UPRAVA 130 Op{te usluge Plate i dodaci zaposlenih Socijalni doprinosi na teret poslodavca Naknade u naturi Socijalna davawa zaposlenima Naknade za zaposlene prevoz Nagrade, bonusi i ostali posebni rashodi Stalni tro{kovi Tro{kovi putovawa zaposlenih Usluge po ugovoru Specijalizovane usluge Teku}e popravke i odr`avawe Materijal Porezi, obavezne takse i kazne 53 nametnute od jednog nivoa vlasti drugom Zgrade i gra evinski objekti Ma{ine i oprema Izvori finansirawa funkcije Prihodi iz buxeta Donacije od ostalih nivoa vlasti Ukupno za funkciju Op{te javne usluge neklasifikovane na drugom mestu 2.1. Mesne zajednice Naknade, bonusi i ostali posebni rashodi naknade predsednicima saveta MZ Stalni tro{kovi Teku}e popravke i odr`avawe Izvori finansirawa glave Prihodi iz buxeta Sopstveni prihodi buxetskih korisnika Donacije od ostalih nivoa vlasti Ukupno za glavu Izvori finansirawa funkcije Prihodi iz buxeta Sopstveni prihodi buxetskih korisnika Donacije od ostalih nivoa vlasti Ukupno funkcija Op{ti ekonomski i komercijalni poslovi i poslovi u pitawu rada 2.2. JP Poslovni prostor Plate i dodaci zaposlenih Socijalni doprinosi na teret poslodavca Naknade u naturi Socijalna davawa zaposlenima Naknade za zaposlene prevoz Nagrade, bonusi i ostali posebni rashodi Stalni tro{kovi Tro{kovi putovawa zaposlenih Usluge po ugovoru Specijalizovane usluge Teku}e popravke i odr`avawe Materijal Porezi,obavezne takse i kazne nametnute od jednog nivoa vlasti drugom Zgrade i gra evinski objekti Ma{ine i oprema Izvori finansirawa glave Prihodi iz buxeta Sopstveni prihodi buxetskih korisnika Ukupno za glavu

65 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Izvori finansirawa funkcije Prihodi iz buxeta Sopstveni prihodi buxetskih korisnika Ukupno funkcija Ekonomski poslovi neklasifikovani na drugom mestu 2.3. Centar za razvoj lokalne ekonomije Plate i naknade zaposlenih Socijalni doprinosi na teret poslodavca Naknade za zaposlene prevoz Nagrade,bonusi i ostali posebni rashodi Stalni tro{kovi Usluge po ugovoru Porezi, obavezne takse i kiazne nametnute od jednig nivoa drugom Izvori finansirawa glave Prihodi iz buxeta Sopstveni prihodi buxetskih korisnika Ukupno za glavu Izvori finansirawa funkcije Prihodi iz buxeta Sopstveni prihodi buxetskih korisnika Ukupno funkcija Izvori finansirawa za razdeo 2 01 Prihodi iz buxeta Sopstveni prihodi buxetskih korisnika Donacije od ostalih nivoa vlasti Ukupno za razdeo UKUPNI RASHODI (1 + 2) ^lan 5. Ova odluka }e se objaviti u Slu`benom listu grada Beograda, a stupa na snagu danom dono{ewa. Skup{tina gradske op{tine Novi Beograd Broj âáá-400-7, 28. novembra godine O`egovi}, s. r. Skup{tina gradske op{tine Novi Beograd na sednici odr`anoj 28. novembra godine, na osnovu ~lana 26. Odluke o organizaciji i radu organa gradske op{tine Novi Beograd, i ~lana 25. Statuta JP Poslovni prostor Op{tina Novi Beograd, a na osnovu predloga Komisije za kadrovska i administrativna pitawa, donela je O IZMENI RE[EWA O IMENOVAWU ^LANOVA UPRAVNOG ODBORA JP POSLOVNI PROSTOR OP[TINA NOVI BEOGRAD 1. Mewa se Re{ewe o imenovawu ~lanova Upravnog odbora JP Poslovni prostor op{tina Novi Beograd broj: âá od 28. decembra godine tako {to se za ~lana umesto Slavice Nikoli}-Grujovi} imenuje Zoran Rapaji}. 2. U ostalom delu re{ewe ostaje nepromeweno. Re{ewe stupa na snagu danom dono{ewa. 3. Ovo re{ewe objaviti u Slu`benom listu grada Beograda. Obrazlo`ewe Odlukom o organizaciji i radu organa gradske op{tine Novi Beograd (~lan 26. ta~ka 8) predvi eno je da Skup- {tina op{tine Novi Beograd imenuje i razre{ava upravni i nadzorni odbor, postavqa i razre{ava direktore organizacija ~iji je osniva~ i daje saglasnost na wihove op- {te akte. ^lanom 25. Statuta JP Poslovni prostor op{tina Novi Beograd, predvi eno je da Upravni odbor ima 9 ~lanova. a, zamenika predsednika i ~etiri ~lana imenuje i razre{ava osniva~, a tri ~lana se imenuju iz reda zaposlenih. Komisija za kadrovska i administrativna pitawa predlo`ila je da se za ~lana Upravnog odbora JP Poslovni prostor op{tina Novi Beograd umesto Slavice Nikoli} Grujovi}, koja je podnela ostavku, imenuje Zoran Rapaji}. Skup{tina gradske op{tine Novi Beograd Broj H , 28. novembra O`egovi}, s. r.

66 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar PALILULA Skup{tina gradske op{tine Palilula na 14. sednici odr`anoj 23. novembra godine, na osnovu ~lana 24, 25. i 29. Zakona o buxetskom sistemu ( Slu`beni glasnik RS, br. 9/02, 87/02, 61/05, 66/05, 101/05, 62/06, 85/06 i 86/06), ~lana 30. Zakona o lokalnoj samoupravi ( Slu`beni glasnik RS, br. 9/02, 33/04, 135/04 i 62/06) i ~lana 24. Odluke o organizaciji i radu organa gradske op{tine Palilula ( Slu`beni list grada Beograda, br. 16/04, 32/04, 39/04, 17/05 i 14/06), donela je ODLUKU O IZMENI I DOPUNI ODLUKE O BUXETU GRADSKE OP[TINE PALILULA ZA GODINU á. OP[TI DEO ^lan 1. U Odluci o buxetu gradske op{tine Palilula za godinu ( Slu`beni list grada Beograda, br. 31/05 i 6/06), u ~lanu 1, iznos zamewuje se iznosom ^lan 2. U ~lanu 3, stav 1. iznos zamewuje se iznosom , iznos iznosom , a iznos iznosom ^lan 3. U ~lanu 4. Primawa po vrstama i izdaci po osnovnim namenama, mewaju se tako da glase: PRIMAWA Ekonomska Vrsta prihoda Buxetska Drugi Ukupna klasifikacija sredstva izvori sredstva Preneta sredstva po Zavr{nom ra~unu za Svega Teku}i prihodi 71 Porezi 711 Porezi na dohodak i kapitalna dobra (od poqopr. i {um.) Porez na imovinu Porezi na dobra i usluge (komunalne takse) Komunalne takse na firmu Svega Donacije i transferi 732 Donacije od me unarodnih organizacija 733 Teku}i transferi od drugih nivoa vlasti (RS) Teku}i transferi od drugih nivoa vlasti (grad) Teku}i transferi od drugih nivoa vlasti Kapitalni transferi od drugih nivoa vlasti Svega Drugi prihodi 741 Prihodi od imovine (komunalne takse) Prihodi od kamata na sredstva buxeta op{tine Prihodi od imovine (za kori{}. poqopr. zemq.) Prihodi od davawa u zakup objekata op{tine Op{tinske administrativne takse Prihodi op{tinskog organa uprave Nov~ane kazne i oduzeta imovinska korist Teku}i dobrovoqni transferi od pravnih lica Ostali prihodi u korist nivoa op{tina Svega Memorandumske stavke za refundaciju rashoda 771 Memorandumske stavke Memorandumske stavke iz prethodne godine 0 Svega Svega Primawa od prodaje pokretne imovine UKUPNI PRIHODI I PRIMAWA:

67 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj IZDACI Op{ti deo Ekonomska Opis Iz buxeta Iz drugih Ukupno klasifikacija izvora TEKU]I RASHODI 41 Izdaci za zaposlene 411 Plate i dodaci zaposlenih Socijalni doprinosi na teret poslodavca Naknade u naturi Socijalna davawa Naknade za zaposlene Nagrade, bonusi i ostali posebni rashodi Svega Kori{}ewe robe i usluga 421 Stalni tro{kovi Tro{kovi putovawa Usluge po ugovoru Specijalizovane usluge Teku}e popravke i odr`avawe zgrade i opreme Materijal Svega Upotreba osnovnih sredstava 431 Upotreba osnovnih sredstava Svega Subvencije 451 Subvencije javnim nefinans. korporacijama Svega Donacije i transferi 463 Donacije i transf. ostalim nivoima vlasti Svega Socijalna pomo} 472 Ostale naknade za socijalnu za{titu iz buxeta Svega Ostali rashodi 481 Dotacije ostal. udru`ewima gra ana i polit. strankama Porezi, obav. takse i kazne od vi{eg nivoa vlasti Nov~ane kazne i penali po re{ewu sudova i suds. tela Naknada za {tetu nastalu od elementarnih nepogoda Svega Sredstva rezerve 499 Sredstva rezerve (stalna i teku}a) Svega Svega Kapitalni rashodi 51 Osnovna sredstva 511 Zgrade i gra evinski objekti Ma{ine i oprema Ostala osnovna sredstva Svega Svega

68 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Izdaci za nabavku finansijske imovine 62 Nabavka finansijske imovine 621 Nabavka doma}e finansijske imovine Svega Svega UKUPNI RASHODI áá POSEBAN DEO ^lan 4. U ~lanu 5. tekst i tabela mewaju se i glase: Sredstva buxeta u iznosu od dinara i sredstva od izvornih aktivnosti direktnih i indirektnih korisnika sredstava buxeta u ukupnom iznosu od dinara, raspore uju se po korisnicima i to: IZDACI Poseban deo Razdeo Glava Funk- Pozi- Ekon. Rashodi Plan Iz dodatnih Ukupna cija cija klas sredstava sredstva á SKUP[TINA, PREDSEDNIK OP[TINE I OP[TINS.VE]E 110 Izvr{ni i zakonodavni organi, finansijski i fiskalni poslovi i spoqni poslovi Plate i dodaci funkcionera Socij. dopr. na teret poslodavca Naknade u naturi Nagrade,bonusi i ost. posl.rash Stalni tro{kovi Tro{kovi putovawa Usluge po ugovoru Specijalizovane usluge Donacije i transferi ostalim nivoima vlasti Dotacije ostalim udru`ewima gra ana i politi~kim strankama dotacije politi~kim strankama dotacije ostalim neprofitnim institucijama (dru{tvene org.) Porezi,obaveze, takse i kazne nametnute od vi{ih nivoa vlasti Naknada za {tetu nastalu usled elementarnih nepogoda Sredstva rezerve 0 stalna rezerva teku}a rezerva Izvori finans. za funkciju Prihodi iz buxeta Prihodi iz prethodnih godina Donacije od ost.nivoa vlasti Donacije od nevlad.org.i pojedin Ukupno za funkciju Usluge emitovawa i izdava{tva Usluge po ugovoru list Palilula medijske usluge RTV 0 0 Izvori finans. za funkciju Prihodi iz buxeta Donacije od nevlad.org.i pojedin. Ukupno za funkciju

69 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Op{te javne usluge koje nisu kvalifikovane na drugom mestu 15a 416 Nagrade,bonusi i ost. posl.rash 16b 421 Stalni tro{kovi a 423 Usluge po ugovoru Izvori finans. za funkciju Prihodi iz buxeta 13 Prihodi iz prethodnih godina Donacije od ost.nivoa vlasti Ukupno za funkciju Javni red i mir neklasifikovan na drugom mestu Donacije i transferi ostalim nivoima vlasti Naknade za soc.za{titu iz buxeta Izvori finans. za funkciju Prihodi iz buxeta Donacije od ost.nivoa vlasti Ukupno za funkciju Obrazovawe neklasifikovano na drugom mestu Donacije i transferi ostalim nivoima vlasti a 621 Nabavka doma}e finansijske imovine Naknade za soc.za{titu iz buxeta Izvori finans. za funkciju Prihodi iz buxeta Donacije od ost.nivoa vlasti Ukupno za funkciju Socijalna pomo} ugro`enom stanovni{tvu 20a 463 Donacije i transferi ostalim nivoima vlasti Naknade za soc.za{titu iz buxeta Izvori finans. za funkciju Prihodi iz buxeta Donacije od ost.nivoa vlasti Donacije od nevlad.org.i pojedin Ukupno za funkciju Razvoj zajednice Specijalizovane usluge Teku}e popravke i odr`avawe zgrade i opreme Kapitalne subvencije javnim nefinansijskim preduze}. i org Donacije i transferi ostalim nivoima vlasti Zgrade i gra evinski objekti Nabavka doma}e finansijske imovine a 512 Ma{ine i oprema Izvori finans. za funkciju Prihodi iz buxeta Prihodi iz prethodnih godina Donacije od ost.nivoa vlasti Donacije od nevlad.org.i pojedin Ukupno za funkciju Za{tita `ivotne sredine neklasifikovana na drugom mestu Specijalizovane usluge

70 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Izvori finans. za funkciju Prihodi iz buxeta 07 Donacije od ost.nivoa vlasti Ukupno za funkciju Izvori finansirawa za razdeo á 01 Prihodi iz buxeta Prihodi iz prethodnih godina Donacije od ost.nivoa vlasti Donacije od nevlad.org.i pojedin Ukupno za razdeo á áá OP[TINSKA UPRAVA 130 Op{te usluge Plate i dodaci zaposlenih Socij. dopr. na teret poslodavca Naknade u naturi Socijalna davawa zaposlenima Naknade za zaposlene Nagrade, bonusi i ost. posl.rash Stalni tro{kovi Tro{kovi putovawa Usluge po ugovoru Specijalizovane usluge Teku}e popravke i odr`avawe zgrade i opreme Materijal Porezi,obaveze, takse i kazne nametnute od vi{ih nivoa vlasti Nov~ane kazne po re{ewu sudova i sudskih tela Naknada za {tetu nastalu usled elementarnih nepogoda Zgrade i gra evinski objekti Ma{ine i oprema Ostala osnovna sredstva 0 0 Izvori finans. za funkciju Prihodi iz buxeta Prihodi iz prethodnih godina Transf. izme u kor.na ist.nivou Donacije od ost.nivoa vlasti Donacije od nevlad.org.i pojedin Ukupno za funkciju JPPC op{tine Palilula 410 Op{ti ekonomski i komercijal. poslovi i posl. u pitawu rada Plate i dodaci zaposlenih Socij. dopr. na teret poslodavca Naknade u naturi Socijalna davawa zaposlenima Naknade za zaposlene Nagrade,bonusi i ost. posl.rash Stalni tro{kovi Tro{kovi putovawa Usluge po ugovoru Specijalizovane usluge Teku}e popravke i odr`avawe zgrade i opreme Materijal Upotreba osnovnih sredstava Donacije i transferi ostalim nivoima vlasti Dotacije ostalim udru`ewima gra ana i polit. strankama Porezi,obaveze, takse i kazne nametnute od vi{ih nivoa vlasti

71 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Nov~ane kazne po re{ewu sudova i sudskih tela Naknada za {tetu nastalu usled elementarnih nepogoda Zgrade i gra evinski objekti Ma{ine i oprema 0 Izvori finans. za funkciju Prihodi iz buxeta Prihodi iz prethodnih godina 04 Sopstveni prihodi buxetskog korisnika Donacije od ost.nivoa vlasti Ukupno za funkciju Izvori finansirawa za glavu Prihodi iz buxeta Prihodi iz prethodnih godina Sopstveni prihodi buxetskog korisnika Donacije od ost.nivoa vlasti Ukupno za glavu Mesne zajednice 160 Op{te javne usluge koje nisu kvalifikovane na drugom mestu Plate i dodaci zaposlenih Socij. dopr. na teret poslodavca Naknade u naturi Socijalna davawa zaposlenima Naknade za zaposlene Nagrade,bonusi i ost. posl.rash Stalni tro{kovi Tro{kovi putovawa Usluge po ugovoru Specijalizovane usluge Teku}e popravke i odr`avawe zgrade i opreme Materijal a 431 Upotreba osnovnih sredstava Donacije i transferi ostalim nivoima vlasti Porezi,obaveze, takse i kazne nametnute od vi{. nivoa vlasti Nov~ane kazne po re{ewu sudova i sudskih tela Naknada za {tetu nastalu usled elementarnih nepogoda Zgrade i gra evinski objekti Ma{ine i oprema Ostala osnovna sredstva 0 0 Izvori finans. za funkciju Prihodi iz buxeta Prihodi iz prethodnih godina Sopstveni prihodi buxetskog korisnika Donacije od ost.nivoa vlasti Donacije od nevlad.org.i pojedin. 0 Ukupno za funkciju Izvori finansirawa za glavu Prihodi iz buxeta Prihodi iz prethodnih godina Sopstveni prihodi buxetskog korisnika Donacije od ost.nivoa vlasti Donacije od nevlad.org.i pojedin Ukupno za glavu

72 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Izvori finansirawa za razdeo áá 01 Prihodi iz buxeta Prihodi iz prethodnih godina Transf. izme u kor.na ist.nivou Sopstveni prihodi buxetskog korisnika Donacije od ost.nivoa vlasti Donacije od nevlad.org.i pojedin Ukupno za razdeo áá ^lan 5. Posle ~lana 15. dodaje se ~lan 16. koji glasi: Izvr{ni organ gradske op{tine Palilula, za uspe{an zavr{etak poslovne godine, u skladu sa raspolo`ivim sredstvima u buxetu, mo`e, krajem godine, odobriti isplatu odgovaraju- }ih nagrada, bonusa i ostalih posebnih rashoda, shodno zakonskim propisima i op{tim aktima. ^lan 6. Neraspore eni vi{ak prihoda utvr en ~lanom 5. Odluke o zavr{nom ra~unu buxeta gradske op{tine Palilula za godinu ( Slu`beni list grada Beograda, broj 11/06), u iznosu od dinara raspore uje se na teku}u rezervu. ^lan 7. Iznos iz ~lana 1. ove odluke, uve}ava se za iznos prenetih sredstava iz buxeta grada za izmirewe klasi~nih rashoda, koji dospevaju do 31. decembra godine. ^lan 8. Ova odluka stupa na snagu danom objavqivawa u Slu- `benom listu grada Beograda, a primewuje se danom dono- {ewa. Skup{tina gradske op{tine Palilula Broj /2006-á-6-1, 23. novembra godine op{tine Danilo Ba{i}, s. r. Skup{tina gradske op{tine Palilula 14. sednici, odr`anoj 23. novembra godine, na osnovu ~l. 4. i 5. Zakona o javnim preduze}ima i obavqawu delatnosti od op- {teg interesa ( Slu`beni glasnik RS, br. 25/00, 25/02, 107/05 i 108/05), ~lana 7. Zakona o privrednim dru{tvima ( Slu`beni glasnik RS, broj 125/04), ~l. 1. i 4. Zakona o sredstvima u svojini Republike Srbije ( Slu`beni glasnik RS, br. 53/95, 3/96, 54/96, 32/97, 44/99 i 101/05), ~l. 4. i 5. Zakona o klasifikaciji delatnosti i registru jedinice razvrstavawa ( Slu`beni list SRJ, br. 31/96, 34/96, 12/98, 59/98 i 74/99 i Slu`beni list SCG, broj 1/03) i ~lana 24. Odluke o organizaciji i radu organa gradske op- {tine Palilula ( Slu`beni list grada Beograda, broj 16/04, 32/04, 39/04, 17/05 i 14/06), donela je ODLUKU O ORGANIZOVAWU JAVNOG PREDUZE]A ZA UPRA- VQAWE I KORI[]EWE POSLOVNIM PROSTO- ROM POSLOVNI CENTAR OP[TINE PALILU- LA KOJA PREDSTAVQA OSNIVA^KI AKT ^lan 1. Ovom odlukom Javno preduze}e za upravqawe i kori- {}ewe poslovnim prostorom Poslovni centar op{tine Palilula (u daqem tekstu: preduze}e), koja predstavqa osniva~ki akt, vr{i se uskla ivawe sa Zakonom o javnim preduze}ima i obavqawu delatnosti od op{teg interesa (u daqem tekstu: Zakon), Zakonom o privrednim dru{tvima i Zakonom o klasifikaciji delatnosti i registru jedinica razvrstavawa. ^lan 2. Preduze}e je osnovano Odlukom o osnivawu Javnog preduze}a za upravqawe i kori{}ewe poslovnim prostorom Poslovni centar op{tine Palilula koji je donela Skup{tina op{tine Palilula na sednici odr`anoj 2. marta godine pod brojem 060-9/92-âáá-9. Preduze}e je bilo upisano u Sudski registar kod Okru- `nog privrednog suda u Beogradu pod brojem Fi od 28. maja godine, a sada je upisano kod Agencije za privredne registre BD /2005 od 8. jula godine. á NAZIV I SEDI[TE OSNIVA^A ^lan 3. Osniva~ Javnog preduze}a Poslovni centar op{tine Palilula je gradska op{tina Palilula (u daqem tekstu: osniva~) Sedi{te osniva~a je u Beogradu, ulica Takovska broj 12. áá NAZIV, POSLOVNO IME I SEDI[TE PREDUZE]A ^lan 4. Preduze}e posluje pod poslovnim imenom: Javno preduze}e za upravqawe i kori{}ewe poslovnim prostorom Poslovni centar op{tine Palilula, Beograd, ulica Cviji- }eva broj 43. Skra}eni naziv poslovnog imena glasi: Javno preduze- }e Poslovni centar op{tine Palilula. Sedi{te Preduze}a je u Beogradu, ulica Cviji}eva broj 43. ááá DELATNOST PREDUZE]A ^lan 5. Preduze}e obavqa slede}e delatnosti: upravqawe poslovnim prostorom; izdavawe, izgradwa, kori{}ewe i sticawe poslovnog prostora; odr`avawe poslovnog prostora i obavqawe drugih poslova i usluga; izdavawe objekata i prostora na pijacama i skupovima pija~nih tezgi za prodaju poqoprivrednih, prehrambenih i drugih proizvoda na malo; izgradwa novih pijaca, skupova pija~nih tezgi i tr- `nih centara; izdavawe u zakup poqoprivrednog zemqi{ta; izdavawe u zakup zemqi{ta koje je u dr`avnoj svojini, odnosno na kome je nosilac prava kori{}ewa op{tina Palilula; iznajmqivawe nekretnina; ru{ewe i razbijawe objekata, zemqani radovi;

73 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj grubi gra evinski radovi i specifi~ni radovi niskogradwe; monta`a krovnih konstrukcija i pokrivawe krovova; izgradwa saobra}ajnica, pista i sportskih terena; ostali gra evinski radovi, ukqu~uju}i i specijalne radove; postavqawe elektri~nih instalacija i opreme; izolacioni radovi; postavqawe cevnih instalacija; malterisawe; ugradwa stolarije; postavqawe podnih i zidnih obloga; bojewe i zastakqivawe; ostali zavr{ni radovi; delatnost putni~kih agencija; iznajmqivawe ma{ina i opreme za gra evinarstvo; iznajmqivawe kancelarijskih ma{ina i opreme, ukqu~uju}i i kompjutere; pru`awe saveta i izrada kompjuterskih programa; obrada podataka; izgradwa baze podataka; ostale aktivnosti u vezi sa kompjuterima; istra`ivawe tr`i{ta i ispitivawe javnog mwewa; konsalting i menaxment poslovi; prostorno planirawe; projektovawe gra evinskih i drugih objekata; in`ewering; tehni~ka ispitivawa analiza; ostale usluge reklame i propagande; pogrebne i prate}e aktivnosti; ostale poslovne aktivnosti na drugom mestu nepomenute. ^lan 6. Preduze}e je osnovano i posluje radi: obezbe ivawa trajnog obavqawa delatnosti od op{teg interesa i urednog zadovoqavawa potreba korisnika proizvoda i usluga; razvoja i unapre ivawa obavqawa delatnosti od op- {teg interesa; sticawa dobiti; ostvarivawa drugog zakonom utvr enog interesa. ^lan 7. Preduze}e obavqa delatnosti od op{teg interesa, po{to su ispuweni uslovi za obavqawe te delatnosti u pogledu: tehni~ke opremqenosti; kadrovske osposobqenosti; za{tite na radu; za{tite i unapre ewa `ivotne sredine; drugih uslova propisanih Zakonom i zakonom kojim se ure uje obavqawe delatnosti od op{teg interesa. áâ OSNOVNI KAPITAL I IMOVINA PREDUZE]A ^lan 8. Ukupna vrednost dr`avnog kapitala kojim Preduze}e upravqa, utvr eno prema zavr{nom ra~unu JP Poslovni centar op{tine Palilula sa 31. decembrom godine iznosi dinara. Imovinu preduze}a ~ine pravo svojine na osnovnim sredstvima gra evinskim objektima i opremom za rad preduze}a, pravo upravqawa poslovnim prostorom, poqoprivrednim zemqi{tem i ostalim zemqi{tem u dr`avnoj svojini, na kojima je korisnik osniva~. â PRAVA I OBAVEZE OSNIVA^A ^lan 9. Osniva~ u~estvuje u upravqawu po osnovu ulo`enog kapitala, ima pravo i obavezu u pogledu vr{ewa delatnosti preduze}a, upravqawa, u~e{}a u dobiti i sno{ewa rizika u poslovawu. Osniva~ obezbe uje sredstva za rad i to: prenosom poslovnog prostora na upravqawe koji je odlukom osniva~a od 2. marta godine izuzet iz Zajedni~kog fonda poslovnog prostora op{tina i grada Beograda; prenosom na upravqawe drugog poslovnog prostora, poqoprivrednog zemqi{ta i ostalog zemqi{ta u dr- `avnoj svojini, koje je osniva~ svojim odlukama preneo preduze}u. Osniva~ se obavezuje da }e svojim odlukama i daqe prenositi na upravqawe, kori{}ewe i raspolagawe preduze}u novoste~eni poslovni prostor, poqoprivredno zemqi{te, ostalo zemqi{te u dr`avnoj svojini, drugu nepokretnu i pokretnu imovinu i nematerijalna prava po raznim osnovama. ^lan 10. Poseban javni interes u poslovawu preduze}a ostvaruje se na taj na~in {to osniva~ imenuje upravu preduze}a. Nepokretnosti u vlasni{tvu preduze}a ne mogu se otu- iti bez saglasnosti osniva~a, a sredstvima za rad preduze}a ne mo`e se raspolagati (ne mogu se otu ivati niti pribavqati) bez saglasnosti osniva~a. ^lan 11. Osniva~ daje saglasnost na: Statut; davawe garancija, avala, jemstava, zaloga i drugih sredstava obezbe ewa za poslove koji nisu iz okvira delatnosti od op{teg interesa; tarifu (odluku o cenama, tarifni sistem i dr.); raspolagawe (pribavqawe i otu ewe) imovinom preduze}a ve}e vrednosti, koja je u neposrednoj funkciji obavqawa delatnosti od op{teg interesa, utvr ene ovim osniva~kim aktom; akt o op{tim uslovima za isporuku proizvoda i usluga; ulagawe kapitala; statusne promene; druge odluke u skladu sa Zakonom i ovim osniva~kim aktom. âá PRAVA I OBAVEZE PREDUZE]A PREMA OSNIVA^U ^lan 12. Preduze}e planira svoj rad i razvoj u skladu sa ciqevima radi kojih je osnovano, u uslovima delovawa zakonitosti tr`i{ta, a na osnovu razvojnih programa i planova na koje saglasnost daje osniva~. Preduze}e posluje kao indirektni buxetski korisnik. Prihod ostvaren od izdavawa u zakup poslovnog prostora i poqoprivrednog zemqi{ta, koristi se u skladu sa sdlukom o buxetu ssniva~a. âáá RASPODELA DOBITI ^lan 13. Odluku o raspodeli dobiti donosi Upravni odbor preduze}a, uz saglasnost akata osniva~a. Odlukom iz stava 1. ovog ~lana deo sredstava po osnovu dobiti usmerava se osniva~u i upla}uje se na ra~un propisan za uplatu javnih prihoda. âááá UNAPRE\EWE RADA I RAZVOJA ^lan 14. Unapre ewe rada i razvoja preduze}a zasniva se na dugoro~nom i sredworo~nom planu rada i razvoja. Za svaku kalendarsku godinu preduze}e donosi godi{wi program poslovawa (u daqem tekstu: program). Program se dostavqa ssniva~u radi davawa saglasnosti najkasnije do 1. decembra teku}e godine za narednu godinu. Program se smatra donetim kada na wega saglasnost da osniva~.

74 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar Program sadr`i naro~ito: planirane izvore prihoda i pozicije rashoda po namenama; planirani na~in raspodele dobiti preduze}a; elemente za celovito sagledavawe politike cena proizvoda i usluga, kao i politike zarade i zaposlenosti u preduze}u; kriterijume za kori{}ewe sredstava za pomo}, sportske aktivnosti, propagandu i reprezentaciju; kriterijume za odre ivawe zarade ili naknade predsednika Upravnog odbora i odre ivawe naknade za rad predsednika Nadzornog odbora i ~lanova Upravnog i Nadzornog odbora. ^lan 15. Ukoliko program nije donet do po~etka kalendarske godine za koju se donosi, zarade i naknade se obra~unavaju i ispla}uju na na~in i pod uslovima utvr enim programom za prethodnu godinu, a cene wihovih proizvoda i usluga ne mogu se pove}avati do dono{ewa novog programa. ^lan 16. Program preduze}a dostavqa se ministarstvu nadle- `nom za poslove trgovine, ministarstvu nadle`nom za poslove rada, ministarstvu nadle`nom za poslove finansija i ministarstvu nadle`nom za poslove lokalne samouprave, radi pra}ewa kretawa cena i zarade. áh UNUTRA[WA ORGANIZACIJA PREDUZE]A ^lan 17. Organi preduze}a jesu: Upravni odbor, kao organ upravqawa; direktor, kao organ poslovo ewa; Nadzorni odbor, kao organ nadzora. Upravni odbor i direktor preduze}a ~ine upravu preduze}a. ^lan 18. a i ~lanove Upravnog odbora preduze}a imenuje i razre{ava osniva~. Upravni odbor ima ukupno sedam ~lanova, od kojih su dva ~lana iz redova zaposlenih. Predstavnici zaposlenih predla`u se na na~in utvr en statutom. Mandat ~lanova Upravnog odbora traje ~etiri godine. Upravnog odbora ima zamenika koga odre- uje osniva~ aktom o imenovawu Upravnog odbora. ^lanovi Upravnog odbora imaju pravo na odgovaraju}u naknadu za rad u Upravnom odboru ~iju visinu utvr uje Upravni odbor preduze}a, na osnovu kriterijuma sadr`anih u programu preduze}a. ^lan 19. Direktora preduze}a imenuje i razre{ava osniva~. Mandat direktora traje ~etiri godine. Osniva~ mo`e do imenovawa direktora preduze}a da imenuje vr{ioca du`nosti direktora. Vr{ilac du`nosti direktora mo`e obavqati tu funkciju najdu`e jednu godinu. ^lan 20. a i ~lanove Nadzornog odbora preduze}a imenuje i razre{ava osniva~. Nadzorni odbor ima ukupno pet ~lanova, od kojih je jedan iz redova zaposlenih. Predstavnik zaposlenih predla`e se na na~in utvr en statutom. Mandat ~lanova Nadzornog odbora traje ~etiri godine. i ~lanovi Nadzornog odbora imaju pravo na odgovaraju}u naknadu. Visina naknade utvr uje se odlukom Upravnog odbora preduze}a na osnovu kriterijuma sadr`anih u programu preduze}a. ^lan 21. Upravni odbor: utvr uje poslovnu politiku; donosi dugoro~ni i sredworo~ni plan rada i razvoja i program preduze}a; donosi statut; odlu~uje o smawewu i pove}awu osnovnog kapitala; odlu~uje o osnivawu zavisnog dru{tva kapitala; usvaja izve{taje o poslovawu preduze}a i godi{wi obra~un; odlu~uje o raspodeli dobiti; donosi investicione programe i programe i kriterijume za investiciona ulagawa; odlu~uje o izdavawu, prodaji i kupovini akcija, kao i prodaji udela u preduze}u ili kupovini udela u drugom preduze}u odnosno privrednom dru{tvu; donosi odluku o izdavawu poslovnog prostora; vr{i i druge poslove utvr ene zakonom, ovim osniva- ~im aktom i statutom. ^lan 22. Direktor preduze}a: predstavqa i zastupa preduze}e; organizuje i rukovodi procesom rada i vodi poslovawe preduze}a; odgovara za zakonitost rada preduze}a; predla`e program rada i plan razvoja i preduzima mere za wihovo sprovo ewe; podnosi finansijske izve{taje, izve{taje o poslovawu i godi{wi obra~un; izvr{ava odluke Upravnog odbora; vr{i i druge poslove odre ene zakonom, ovim osniva~kim aktom i statutom. ^lan 23. Nadzorni odbor: nadzire poslovawe preduze}a; pregleda godi{wi izve{taj i godi{wi obra~un; pregleda predlog za raspodelu dobiti. Nadzorni odbor najmawe jedanput godi{we podnosi osniva~u i Upravnom odboru izve{taj o izvr{enom nadzoru. H PRAVA ZAPOSLENIH ^lan 24. Zaposleni u preduze}u zakqu~uju kolektivni ugovor kojim se ure uju odre ena pitawa iz oblasti radnih odnosa, utvr uje cena rada i drugih nadoknada. ^lan 25. Zaposleni u preduze}u ostvaruju pravo na {trajk u skladu sa zakonom kojim se ure uju uslovi za organizovawe {trajka, kolektivnim ugovorom i aktom osniva~a o minimumu procesa rada. Há SREDINE ^lan 26. Preduze}e je du`no da u okviru obavqawa svoje delatnosti preduzima mere za{tite na radu i za{tite `ivotne sredine u skladu sa propisima koji reguli{u ovu oblast, {to }e se bli`e utvrditi statutom. Háá AKTI PREDUZE]A ^lan 27. Op{ti akti preduze}a su statut i drugi op{ti akti utvr eni zakonom.

75 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Druga akta preduze}a ne mogu biti u suprotnosti sa statutom i to: kolektivni ugovor kod poslodavca; pravilnik o unutra{woj organizaciji i radu i sistematizaciji poslova i zadataka preduze}a; pravilnik o za{titi na radu i za{titi `ivotne sredine; druga op{ta akta. Hááá ZAVR[NE ODREDBE ^lan 28. Preduze}e je u obavezi da uskladi svoja op{ta akta, organizaciju i poslovawe sa odredbama zakona u roku od {est meseci od dono{ewa ovog osniva~kog akta. ^lan 29. Stupawem na snagu ove odluke o organizovawu Javnog preduze}a za upravqawe i kori{}ewe poslovnim prostorom Poslovni centar op{tine Palilula, koja predstavqa osniva~ki akt, prestaje da va`i Odluka o organizovawu JP Poslovni centar op{tine Palilula, broj /2002-âáá-2 od 29. marta godine. ^lan 30. Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u Slu`benom listu grada Beograda. Skup{tina gradske op{tine Palilula Broj /2006-á-6-2, 23. novembra godine op{tine Danilo Ba{i}, s. r. Skup{tina gradske op{tine Palilula na 14. sednici, odr`anoj 23. novembra godine, na osnovu ~l. 2. i 3. Odluke o osnivawu Lokalnog saveta za zapo{qavawe Skup- {tine gradske op{tine Palilula ( Slu`beni list grada Beograda, broj 19/06), a u vezi sa ~lanom 85. Zakona o zapo- {qavawu i osigurawu za slu~aj nezaposlenosti ( Slu`beni glasnik RS, br. 71/03 i 84/04), donela je O OBRAZOVAWU LOKALNOG SAVETA ZA ZAPO[QAVAWE SKUP[TINE GRADSKE OP[TINE PALILULA 1. Obrazuje se Lokalni savet za zapo{qavawe Skup{tine gradske op{tine Palilula i u sastav Saveta imenuju: Diana ]aki}, predstavnik gradske op{tine Palilula, Branislav Peji}, predstavnik gradske op{tine Palilula, Bo`ena Milivojevi}, predstavnik Nacionalne slu- `be za zapo{qavawe, Jovan Radi{i}, predstavnik invalida, Sowa Kesi}, predstavnik sindikata. 2. Odlukom o osnivawu Lokalnog saveta za zapo{qavawe Skup{tine gradske op{tine Palilula predvi eno je da u radu Saveta u~estvuje i predstavnik reprezentativnog udru`ewa poslodavaca. Savet }e odrediti predstavnika udru`ewa poslodavaca, naknadno, po osnivawu unije poslodavaca gradske op{tine Palilula. 3. Savet }e odr`ati konstitutivnu sednicu i iz sastava Saveta izabrati predsednika i zamenika predsednika. 4. Re{ewe objaviti u Slu`benom listu grada Beograda. Skup{tina gradske op{tine Palilula Broj /2006-á-6-5, 23. novembra godine op{tine Danilo Ba{i}, s. r. Skup{tina gradske op{tine Palilula na 14. sednici, odr`anoj 23. novembra godine, na osnovu ~lana 30. Zakona o lokalnoj samoupravi ( Slu`beni glasnik RS, br. 9/02, 33/04, 135/04 i 62/06) i ~lana 24. Odluke o organizaciji i radu organa gradske op{tine Palilula ( Slu`beni list grada Beograda, br. 16/04, 32/04, 39/04, 17/05 i 14/06), donela je ZAKQU^AK O DAVAWU SAGLASNOSTI NA STATUT JAVNOG PREDUZE]A ZA UPRAVQAWE I KORI[]EWE POSLOVNIM PROSTOROM POSLOVNI CENTAR OP[TINE PALILULA 1. Daje se saglasnost na Statut Javnog preduze}a za upravqawe i kori{}ewe poslovnim prostorom Poslovni centar op{tine Palilula, koji je Upravni odbor Javnog preduze}a za upravqawe i kori{}ewe poslovnim prostorom Poslovni centar op{tine Palilula doneo na svojoj 14. sednici, odr`anoj 9. novembra godine. 2. Ovaj zakqu~ak objaviti u Slu`benom listu grada Beograda. Skup{tina gradske op{tine Palilula Broj /2006-á-6-3, 23. novembra godine op{tine Danilo Ba{i}, s. r. Skup{tina gradske op{tine Palilula na 14. sednici, odr`anoj 23. novembra godine, na osnovu ~lana 30. Zakona o lokalnoj samoupravi ( Slu`beni glasnik RS, br. 9/02, 33/04, 135/04 i 62/06) i ~lana 24. Odluke o organizaciji i radu organa gradske op{tine Palilula ( Slu`beni list grada Beograda, br. 16/04, 32/04, 39/04, 17/05 i 14/06), donela je ZAKQU^AK O DAVAWU SAGLASNOSTI NA ODLUKU O PROMENI STATUSA I OBLIKA ORGANIZOVAWA NARODNOG UNIVERZITETA BRA]A STAMENKOVI] HDP 1. Daje se saglasnost na Odluku o promeni statusa i oblika organizovawa Narodnog univerziteta Bra}a Stamenkovi} HDP, koju je doneo Narodni univerzitet Bra}a Stamenkovi} HDP na svojoj vanrednoj sednici Skup{tine odr`anoj 17. oktobra godine. 2. Saglasnost iz stava 1. ovog zakqu~ka daje se radi pristupawa procesu promene statusa i oblika organizovawa NU Bra}a Stamenkovi} HDP. 3. Ovaj zakqu~ak objaviti u Slu`benom listu grada Beograda. Skup{tina gradske op{tine Palilula Broj /2006-á-6-6, 23. novembra godine op{tine Danilo Ba{i}, s. r.

76 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar ^UKARICA Skup{tina op{tine ^ukarica na 14. sednici, odr`anoj 30. novembra godine, na osnovu ~l Zakona o lokalnim izborima ( Slu`beni glasnik RS, br. 33/02, 37/02 i 42/02) i ~lana 20. ta~ka 21. Odluke o organizaciji i radu organa gradske op{tine ^ukarica ( Slu`beni list grada Beograda, br. 16/04 i 5/05), donela je O RAZRE[EWU I IMENOVAWU ZAMENIKA SEKRE- TARA IZBORNE KOMISIJE OP[TINE ^UKARICA 1. Katarina Ni~i}, diplomirani pravnik, razre{ava se du`nosti zamenika sekretara Izborne komisije op{tine ^ukarica. 2. Imenuje se \or e Vuji~i}, diplomirani pravnik, za zamenika sekretara Izborne komisije op{tine ^ukarica. 3. Re{ewe objaviti u Slu`benom listu grada Beograda. Skup{tina op{tine ^ukarica âá-03 broj 06-70/2006, 30. novembra godine op{tine Dragan Te{i}, s. r. Skup{tina op{tine ^ukarica na 14. sednici, odr`anoj 30. novembra godine, na osnovu ~l Zakona o lokalnim izborima ( Slu`beni glasnik RS, br. 33/02, 37/02 i 42/02) i ~lana 20. ta~ka 21. Odluke o organizaciji i radu organa gradske op{tine ^ukarica ( Slu`beni list grada Beograda, br. 16/04 i 5/05), donela je O RAZRE[EWU I IMENOVAWU ^LANA IZBORNE KOMISIJE OP[TINE ^UKARICA 1. Neboj{a Marinkovi}, diplomirani pravnik, razre{ava se du`nosti ~lana Izborne komisije op{tine ^ukarica. 2.Imenuje se Maja Vukadinovi}, diplomirani pravnik, za ~lana Izborne komisije op{tine ^ukarica. 3. Re{ewe objaviti u Slu`benom listu grada Beograda. Skup{tina op{tine ^ukarica âá-03 broj 06-70/2006, 30. novembra godine GROCKA op{tine Dragan Te{i}, s. r. op{tine Grocka radi izrade urbanisti~kih planova na teritoriji gradske op{tine Grocka, na osnovu ~lana 41. Zakona o lokalnoj samoupravi ( Sl. glasnik RS, broj 9/2002, 33/2004, 135/2004 i 62/2006), ~lana 46 stav 1 Zakona o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik RS, broj 47/2003 i 34/2006) i ~lana 1 Odluke o izmeni Odluke o odre ivawu organa za dono{ewe Odluke o izradi urbanisti~kih planova ( Slu`beni list grada Beograda, broj 5/2006), po prethodno pribavqenom mi{qewu Komisije za planove, doneo je ODLUKU O IZRADI URBANISTI^KIH PLANOVA NA TERITORIJI GRADSKE OP[TINE GROCKA ^lan 1. Ovom odlukom odre uju se izrada i rokovi za izradu urbanisti~kih planova, ustupawe izrade i sredstva za izradu urbanisti~kih planova na teritoriji gradske op{tine Grocka. ^lan 2. Za naseqena mesta na teritoriji Gradske op{tine Grocka, i to: Begaqica, Bole~, Brestovik, Vin~a, Vr~in, Grocka, Zaklopa~a, Kalu erica, Kamendo, Le{tane, Pudarci, Ritopek i Um~ari. odre uje se izrada odgovaraju}ih urbanisti~kih planova u skladu sa Programom za izradu urbanisti~kih planova. ^lan 3. Rok za izradu urbanisti~kih planova iz ~lana 2. ove odluke je decembar godine. ^lan 4. Sredstva za izradu planova obezbe ena su u buxetu gradske op{tine Grocka. ^lan 5. Izrada urbanisti~kih planova iz ~lana 2. odluke ustupa se Javnom preduze}u Direkciji za gra evinsko zemqi- {te, urbanizam i izgradwu op{tine Grocka iz Grocke, na osnovu odredbe ~lana 2. Zakona o javnim nabavkama. ^lan 6. Ova odluka stupa na snagu osmog dana po objavqivawu u Slu`benom listu grada Beograda. op{tine Grocka Broj , 28. novembra godine LAZAREVAC op{tine Bla`o Stojanovi}, s. r. Skup{tina gradske op{tine Lazarevac na sednici odr- `anoj 29. novembra godine, na osnovu ~lana 19. Odluke o organizaciji i radu organa gradske op{tine Lazarevac ( Slu`beni list grada Beograda, br. 34/2004) i ~lana 10. Odluke o osnivawu Javnog preduze}a za komunalnu privredu Lazarevac, Lazarevac ( Slu`beni list grada Beograda, br. 36/2003, 2/2005 i 9/2006), donela je O POSTAVQEWU DIREKTORA JAVNOG PREDUZE]A ZA KOMUNALNU PRIVREDU LAZAREVAC, LAZAREVAC 1. Postavqa se Dragi Markovi}, dipl. ekonomista iz Beograda, za direktora Javnog preduze}a za komunalnu privredu Lazarevac, Lazarevac, na ~etiri godine, po~ev od 30. novembra godine. Skup{tina gradske op{tine Lazarevac Broj /2006-áH, 29. novembra godine op{tine Branko Bori}, s. r.

77 30. novembar LIST GRADA BEOGRADA Broj Strana Plan detaqne regulacije kompleksa izme u ulica: Vojislava Ili}a, Gospodara Vu~i}a, Koste Abra{evi}a, Generala Ravani~ke i Stanislava Srem~evi}a (blokovi 8 15) op{tina Zvezdara 1 Plan detaqne regulacije saobra}ajnice Jurija Gagarina na delu ispod `elezni~ke pruge 19 Plan detaqne regulacije za blok izme u ulica: 27. marta, Stanoja Glava{a, Kneza Danila, Dalmatinske i Dr Dragoslava Popovi}a op{tinapalilula 30 Re{ewa o razre{ewu i imenovawu ~lanova {kolskih odbora u jednom broju osnovnih {kola u Beogradu Re{ewa o razre{ewu i imenovawu ~lanova {kolskih odbora u jednom broju sredwih {kola u Beogradu Akti skup{tina gradskih op{tina i drugih organa gradskih op{tina NOVI BEOGRAD Odluka o tre}em dopunskom buxetu gradske op- {tine Novi Beograd za godinu 60 Re{ewe o izmeni Re{ewa o imenovawu ~lanova Upravnog odbora JP Poslovni prostor op{tina Novi Beograd 65 Strana PALILULA Odluka o izmeni i dopuni Odluke o buxetu gradske op{tine Palilula za godinu 66 Odluka o organizovawu Javnog preduze}a za upravqawe i kori{}ewe poslovnim prostorom Poslovni centar op{tine Palilula koja predstavqa osniva~i akt 72 Re{ewe o obrazovawu lokalnog saveta za zapo- {qavawe Skup{tine gradske op{tine Palilula 75 Zakqu~ak o davawu saglasnosti na Statut Javnog preduze}a za upravqawe i kori{}ewe poslovnim prostorom Poslovni centar op{tine Palilula 75 Zakqu~ak o davawu saglasnosti na Odluku o promeni statusa i oblika organizovawa Narodnog univerziteta Bra}a Stamenkovi} HDP 75 ^UKARICA Re{ewe o razre{ewu i imenovawu zamenika sekretara Izborne komisije op{tine ^ukarica 76 Re{ewe o razre{ewu i imenovawu ~lana Izborne komisije op{tine ^ukarica 76 GROCKA Odluka o izradi urbanisti~kih planova na teritoriji gradske op{tine Grocka 76 LAZAREVAC Re{ewe o postavqewu direktora Javnog preduze}a za komunalnu privredu Lazarevac, Lazarevac 76

78 Broj LIST GRADA BEOGRADA 30. novembar 2006.

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XL Broj maj godine Cena 180 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XL Broj maj godine Cena 180 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XL Broj 10 22. maj 2006. godine Cena 180 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 19. maja 2006. godine, na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

A.1. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU I DONO[EWE PLANA

A.1. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU I DONO[EWE PLANA Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj godine, a na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beni glasnik RS", br. 47/03), i ~lana 10 i 16. Statuta grada Beograda ("Slu`beni list

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLVIII Broj jul godine Cena 120 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLVIII Broj jul godine Cena 120 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XLVIII Broj 15 21. jul 2004. godine Cena 120 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 21. jula 2004. godine, na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

S A D A J A. Uvod...1 B. Pravila ure ewa prostora...8 B.1 Namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta B.1.1 Javno gra evinsko zemqi{te

S A D A J A. Uvod...1 B. Pravila ure ewa prostora...8 B.1 Namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta B.1.1 Javno gra evinsko zemqi{te S A D R @ A J A. Uvod...1 A.1 Povod i ciq izrade plana...1 A.2 Obuhvat plana...2 A.2.1 Granice i povr{ina obuhvata plana...2 A.2.2 Postoje}a namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta...3 A.3 Planski osnov...4

Διαβάστε περισσότερα

PLAN DETAQNE REGULACIJE ZA DEO PODRU^JA CENTRALNE ZONE, BLOK IZME\U ULICA: 27. MARTA, VLADETINE, KNEZ DANILOVE I RUZVELTOVE

PLAN DETAQNE REGULACIJE ZA DEO PODRU^JA CENTRALNE ZONE, BLOK IZME\U ULICA: 27. MARTA, VLADETINE, KNEZ DANILOVE I RUZVELTOVE Skup{tina grada Beograda, na sednici odr`anoj... 2003. godine, na osnovu Zakona o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glaasnik RS, br. 47/03) i ~l. 11. i 27. Statuta grada Beograda ( Slu`beni list grada Beograda,

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLIX Broj februar godine Cena 120 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLIX Broj februar godine Cena 120 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XLIX Broj 3 17. februar 2005. godine Cena 120 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 16. februara 2005. godine a na osnovu ~lana 54. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA

LIST GRADA BEOGRADA ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina LIII Broj 58 16. decembar 2009. godine Cena 200 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 16. decembra 2009. godine, na osnovu ~lana 54. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

PLAN DETAQNE REGULACIJE PET BLOKOVA IZME\U ULICA: UZUN MIRKOVE, KRAQA PETRA, GOSPODAR JEVREMOVE I TADEU[A KO[]U[KA, NA TERITORIJI OP[TINE STARI GRAD

PLAN DETAQNE REGULACIJE PET BLOKOVA IZME\U ULICA: UZUN MIRKOVE, KRAQA PETRA, GOSPODAR JEVREMOVE I TADEU[A KO[]U[KA, NA TERITORIJI OP[TINE STARI GRAD JAVNO URBANISTI^KO PREDUZE]E Palmoti}eva 30, 11000 Beograd, Telefoni: direktor (011) 322 42 90, centrala (011) 322 29 21, Telefaks: (011) 322 09 15 Na{ broj: 350 629/95 PLAN DETAQNE REGULACIJE PET BLOKOVA

Διαβάστε περισσότερα

PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU

PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA BIVOQE 5 U KRU[EVCU PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU I OP[TE ODREDBE PLANA 1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU PLANA DETAQNE REGULACIJE Pravni osnov za izradu Plana detaqne regulacije sadr`an

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA ODLUKU ODLUKU. Godina L Broj septembar godine Cena 180 dinara

LIST GRADA BEOGRADA ODLUKU ODLUKU. Godina L Broj septembar godine Cena 180 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina L Broj 18 15. septembar 2006. godine Cena 180 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 14. septembra 2006. godine, na osnovu ~lana 7. stav

Διαβάστε περισσότερα

1. Tretman postojeih objekata

1. Tretman postojeih objekata Skupština grada Beograda na sednici održanoj... godine na osnovu lana 35. stav 2. Zakona o planiranju i ureenju prostora i naselja (Službeni glasnik RS broj 44/95), a u vezi sa lanom 11 taka 3 i lanom

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA NOVOG SADA

LIST GRADA NOVOG SADA SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA Godina XXVI - Broj 24 NOVI SAD, 14. jul 2006. primerak 140,00 dinara GRAD NOVI SAD Skup{tina 331 Na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beni glasnik

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

PRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003.

PRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003. PVI DO ISPIT I OSNOV KTOTHNIK 8 jun 003 Napomene Ispit traje 0 minuta Nije ozvoqeno napu{tawe sale 90 minuta o po~etka ispita Dozvoqena je upotreba iskqu~ivo pisaqke i ovog lista papira Kona~ne ogovore

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA PLAN. Godina XLVII Broj decembar godine Cena 120 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN. Godina XLVII Broj decembar godine Cena 120 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XLVII Broj 34 29. decembar 2003. godine Cena 120 dinara Skup{tina grada Beograda, na sednici odr`anoj 26. decembra 2003. godine, na osnovu ~lana 54. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

GENERALNI PLAN KRAGUJEVAC 2015.

GENERALNI PLAN KRAGUJEVAC 2015. JP DIREKCIJA ZA URBANIZAM I IZGRADWU KRAGUJEVAC GENERALNI PLAN KRAGUJEVAC 2015. VD DIREKTOR Petar Arsenijevi}. Dipl.in`.gra FEBRUAR 2005. godine KRAGUJEVAC INVESTITORI: NOSILAC ZADATKA: FOND ZA URE\IVAWE

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka 1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. 1 Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. Pravilo 2. Svaki atribut entiteta postaje atribut relacione šeme pod istim imenom. Pravilo 3. Primarni ključ entiteta postaje

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Broj: /03-XXIII-01

Broj: /03-XXIII-01 Broj: 350-677/03-XXIII-01 Skupština gada Beograda na sednici održanoj 26. decembra 2003. godine na osnovu člana 54. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji(službeni glasnik RS broj 47/03), a u vezi sa

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije Glava 1 Realne funkcije realne promen ive 1.1 Elementarne funkcije Neka su dati skupovi X i Y. Ukoliko svakom elementu skupa X po nekom pravilu pridruimo neki, potpuno odreeni, element skupa Y kaemo da

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ). 0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. Istinitosna tablica p q r F odgovara formuli A) q p r p r). B) q p r p r). V) q p r p r). G) q p r p r). D) q p r p r). N) Ne znam. Date

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O. Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100

Διαβάστε περισσότερα

Sistem sučeljnih sila

Sistem sučeljnih sila Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu

Διαβάστε περισσότερα

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Sistemi veštačke inteligencije primer 1 Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA RE[EWE ODLUKU RE[EWE. Godina LI Broj decembar godine Cena 180 dinara

LIST GRADA BEOGRADA RE[EWE ODLUKU RE[EWE. Godina LI Broj decembar godine Cena 180 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina LI Broj 43 24. decembar 2007. godine Cena 180 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 24. decembra 2007. godine, na osnovu ~lana 31. Statuta

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

I Pismeni ispit iz matematike 1 I I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE SLU@BENI GLASNIK Jezik srpskog naroda JP Slu`beni glasnik Republike Srpske, Bawa Luka, Pave Radana 32A Telefon/faks: (051) 311-532, 302-708 REPUBLIKE SRPSKE Petak, 14. maj 2004. godine BAWA LUKA Broj 43

Διαβάστε περισσότερα