PLAN DETAQNE REGULACIJE ZA DEO PODRU^JA CENTRALNE ZONE, BLOK IZME\U ULICA: 27. MARTA, VLADETINE, KNEZ DANILOVE I RUZVELTOVE

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "PLAN DETAQNE REGULACIJE ZA DEO PODRU^JA CENTRALNE ZONE, BLOK IZME\U ULICA: 27. MARTA, VLADETINE, KNEZ DANILOVE I RUZVELTOVE"

Transcript

1 Skup{tina grada Beograda, na sednici odr`anoj godine, na osnovu Zakona o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glaasnik RS, br. 47/03) i ~l. 11. i 27. Statuta grada Beograda ( Slu`beni list grada Beograda, br. 18/95, 20/95, 21/99, i 2/00), donela je PLAN DETAQNE REGULACIJE ZA DEO PODRU^JA CENTRALNE ZONE, BLOK IZME\U ULICA: 27. MARTA, VLADETINE, KNEZ DANILOVE I RUZVELTOVE I U V O D 1. PRAVNI I PLANSKI OSNOV Izvr{ni odbor Skup{tine grada Beograda, na sednici odr`anoj godine, doneo je Zakqu~ak o pristupawu izradi Regulacionog plana za deo podru~ja centralne zone, blok izme u ulica: 27. marta, Vladetine, Knez Danilove i Ruzveltove u Beogradu ( Slu`beni list grada Beograda, br. 22/02). Stupawem na snagu Zakona o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik RS, br. 47/03), predmetni plan je ure en kao Plan detaqne regulacije. Prema Generalnom planu Beograda 2021 ( Slu`beni list grada Beograda, br. 27/03), pedmetni prostor se nalazi u povr{inama namewenim: a) komercijalnim delatnostima i gradskim centrima (blok 1 - izme u ulica 27. marta, Ruzveltove, Knez Danilove i Ivankova~ke) - indeks izgra enosti 3,5 (izuzetno 4,5) - stepen zauzetosti 75% - visina slemena (spratnost) 22 (25) (P+6 do P+6+Pk) i izuzetno 32 (P+8+Pk) b) stanovawu - me{oviti blokovi (blok 2 - izme u ulica 27. marta, Ivankova~ke, Knez Danilove i Vladetine) - indeks izgra enosti 3-3,5 (kompaktni blokovi) 1,2-2,2 (otvoreni blokovi) 0,6-1,5 (individualno stanovawe) - stepen zauzetosti 40-60% (kompaktni blokovi) 30-35% (otvoreni blokovi) 30-65% (individualni blokovi) 1

2 - visina objekta 1-1,5 {irine ulice (kompaktni blokovi) do P+6+(Ps) (otvoreni blokovi) do P+2+Pk (individualno stanovawe) (venac 11,5 - sleme 14,5 metara) c) Ulica 27. marta ima karakter poslovno-trgova~ke ulice - obavezno poslovawe u prizemqu - indeks izgra enosti 3,5 (izuzetno 4,5) - stepen zauzetosti 75% - visina slemena (spratnost) 22 (25) (P+6 do P+6+Pk) izuzetno 32 m (P+8+Pk) 2. OBUHVAT PLANA Plan obuhvata podru~je dva bloka izme u ulica: 27. marta, Vladetine, Knez Danilove i Ruzveltove ulice. Povr{ina plana je oko 4,49 ha. Podru~je plana ~ine slede}e katastarske parcele: K.O. Palilula d.l. 79; 80; 84 R=1:500 Cele parcele: 1993; 1994; 1995; 1996; 1997; 1998/1; 1998/2; 1998/3; 1999; 2002; 2003; 2005; 2018; 2016; 2015; 2014; 2013; 2012; 2011; 2010; 2008; 2007; 2006; 2107; 2027/1; 2027/2; 2026/1; 2025; 2024; 2023; 2022; 2021; 2020; 2019; 2044; 2043/1; 2042/1; 2042/2; 2041; 2040; 2039; 2038; 2037; 2036; 2035; 2034; 2033; 2031/2; 2031/1; 2030; 2029; 2028; 2026/2; 1990; 1136; Delovi parcela: 621; 2032 U slu~aju neslagawa sa grafi~kim prilogom Kopija katastarskog originala, va`i grafi~ki prilog. II. PRAVILA URE\EWA 1. NAMENA ZEMQI[TA Zemqi{te u okviru granice plana nameweno je kako je prikazano u grafi~kom prilogu br. 1. Namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta u razmeri 1:500, za: Javno gra evinsko zemqi{te: - javne saobra}ajne povr{ine i - objekti javne namene: 1) nadzemni objekat iznad vi{enamenskog {ahta u Ruzveltovoj 7-u okviru podzemnog stajali{ta Vukov spomenik u bloku 1 2) aneks Ma{inskog fakulteta u bloku 2 2

3 NAZIV Gra evinska parcela Katastarske parcele: KO Palilula DL. 79, 80, 84 Javne saobra}ajne povr{ine Ul. Ruzveltova S-1 delovi: 2032, 2033, 2034, 2035, 2036, 2037, 2038, 2039, 2040, 2041, 2042/1, 2042/2, 2043/1, 1136, 621, 2031/1 Ul. Ivankova~ka S-2 cela: 2107 Ul. Prilaz S-3 delovi: 2025, 2026/2, 2024, 2023, 2042/2, 2041, 2040, 2039, 2038, 2037, 2036 Ul. Vladetina S-4 cela: 1990 deo: 1998/1, 1998/2, 1997, 1996, 1995, 1994, 1993 Objekti javne namene nadzemni objekat iznad 1-1 cele: 2035, 2031/2 vi{enamenskog {ahta u Ruzveltovoj 7-u okviru podzemnog stajali{ta Vukov spomenik Aneks fakulteta tabela 1 Ma{inskog 2-1 cela: 2008 Ostalo gra evinsko zemqi{te: - komercijalne zone i gradski centri - stanovawe (me{oviti blokovi) NAMENA javna gra evinsko zemqi{te POVR[INA (ha) POVR[INA (%) saobra}ajne povr{ine nadzemni objekat iznad vi{enamenskog {ahta aneks ma{inskog fakulteta ukupno ostalo gra evinsko zemqi{te komercijalne zone i gradski centri stanovawe (me{oviti blokovi) tabela 2 ukupno ukupno

4 2. KARAKTER ZONA U okviru prostora plana izdvajaju se dve zone po svom karakteru i to: u bloku 1 - zona A (A1 - A4) i u bloku 2 - zona B (B1 - B3) A. Zona komercijalnih delatnosti i gradski centri Karakteristika ove zone je kompleksan gradski prostor javnog karaktera sa koncentracijom komercijalnih delatnosti: trgovina, ugostiteqstvo, turizam, zanatstvo (uslu`ni deo), poslovne i finansijske usluge, kultura i druge delatnosti koje ne ugro`avaju `ivotnu sredinu i stanovawe na vi{im eta`ama. Karakteristi~na je uglavnom ivi~na izgradwa. Postoje}e katastarske parcele se maksimalno po{tuju sa preporukom da se katastarske parcele neadekvatnog oblika i veli~ine ukrupwavaju u ve}e prostorne celine na kojima je mogu}e primeniti planirane parametre i pravila izgradwe. U ovoj zoni u pogledu kapaciteta izgradwe, spratnosti odnosu poslovnog i stambenog sadr`aja izdvajaju se podzone: - A1 i A4 koje obuhvatju gra evinske parcele uz ulice Ruzveltovu i 27. marta koje su planirane kao poslovno-trgova~ke ulice sa dominantnim poslovnim sadr`ajem u odnosu na stambeni (poslovawe preko 70% : stanovawe do 30%); - A2 i A3 koje obuhvataju gra evinske parcele uz ulice Ivankova~ku i Knez Danilovu u kojima je dozvoqeno znatno pove}awe stambenog sadr`aja s obzirom na povu~enost ovih ulica u odnosu na glavne saobra}ajnice (stanovawe do 49% : delatnost preko 51%). B. Zona stanovawa (me{oviti blokovi), poslovno-trgova~ke ulice Karakteristika izgra enosti u ovoj zoni su razli~ite zgrade jedna do druge, od partaja do visokih zgrada spratnosti P+7. Planira se transformacija postoje}ih devastiranih stambenih zgrada niske spratnosti u stambene i stambeno-poslovne zgrade ve}e spratnosti i dobrog boniteta. U ovoj zoni uo~ene su mawe razlike u pogledu kapaciteta izgradwe, gustine naseqenosti, spratnosti i dr. pa je planersko opredeqewe da se identifikuju podceline (B1, B2, B3) {to ima za ciq efikasnije planirawe i locirawe pojedinih re{ewa na odgovaraju}u poziciju. Ulica 27. marta, koja ve} ima karakter jake trgova~ke ulice, u procesu transformacije bloka zadr`ava taj karakter, sa obaveznim poslovnim sadr`ajima u prizemqu i prvoj eta`i (stanovawe preko 51% : delatnosti do 49%). 4

5 TABELA 3: Planirani urbanisti~ki pokazateqi NAZIV KAT. PARCELE Pov. zone / bloka m2 BLOK A1 deo:2043/1;2042/1; 2042/2;2041;2040; 2039;2038;2037; 2036;2031/1;2034; 2033;2032; cele:2030;2029; SPRATNOST P+6 ugaoni P+7 "I" indeks izgra enosti parcele "S" stepen zauzetosti parcele NAMENA komercijalne zone i gradski centri stanovawe:delatnosti 0-30%:100-70% A2 deo:2023;2024; 2025;2026/ P+4+Ps(Pk) 3 75 stanovawe:delatnosti 0-70%:100-30% A3 cele:2026/1;2022; 2021;2020;2019; 2044;2027/ P+4+Ps(Pk) stanovawe:delatnosti 0-70%:100-30% A4 cele:2027/1 580 P BLOK B1 B2 B3 ukupno blok 1+2 ukupna povr{ina plana deo:1993,1994, 1995,1996, 1997, cele:2007,2010, 2011,2012,2013, 2014,2015,2016, 2018 deo:1998/1;1998/2; cele:2005;2006 cele:1998/3;1999; 2002; P+4+Ps(Pk) P P+3+Pk- P+7+Pk 3 40 stanovawe:delatnosti 0-30%:100-70% stanovawe (me{oviti blokovi), trgova~ke ulice stanovawe:delatnosti %:30-0% stanovawe:delatnosti %:49-0% stanovawe:delatnosti %:49-0% TABELA 4: Bilans povr{ina POVR[INA PLANA POVR[INA JAVNIH SAOBRA]AJNIH POVR[INA OBJEKTI JAVNE NAMENE BRGP - KOMERCIJALNE DELATNOSTI I GRADSKI CENTI BRGP - STANOVAWE POVR[INA POD OBJEKTOM 4.49 ha 0.41 ha m m m ha (59%) SLOBODNE ZELENE I POPLO^ANE POVR[INE 1.61 ha (41%) BROJ STANOVNIKA GUSTINA STANOVNIKA 488 st/ha BROJ ZAPOSLENIH

6 3. USLOVI ZA[TITE KULTURNO-ISTORIJSKOG NASLE\A Sa aspekta za{tite kulturnih dobara i u skladu sa Zakonom o kulturnim dobrima predmetni prostor nije utvr en za kulturno dobro, ne u`iva status prethodne za{tite i ne sadr`i pojedina~ne objekte koji u`ivaju status za{tite. Podru~je se nalazi uz granicu arheolo{kog nalazi{ta Anti~ki Singidunum koje je progla{eno za kulturno dobro (Re{ewe Zavoda za za{titu spomenika kulture grada Beograda, br. 176/8 od godine), pa je u toku izvo ewa zemqanih radova u zoni neposredne blizine granica nekropole, neophodan stalni arheolo{ki nadzor. 4. URBANISTI^KI USLOVI ZA JAVNE POVR[INE I JAVNE OBJEKTE Veli~ina parcela za javne saobra}ajne povr{ine i za izgradwu objekata javne namene utvr ene su ovim planom i wihova deoba nije dozvoqena Saobra}aj i saobra}ajne povr{ine Javne saobra}ajne povr{ine Uli~na mre`a Na osnovu GP-a Beograda 2021, Ruzveltova ulica postaje ulica prvog reda, dok ostale ulice u funkcionalom smislu ostaju kao u postoje}em stawu, odnosno ulica 27. marta ostaje u rangu ulice prvog reda, a ulice Vladetine, Ivankova~ka i Knez Danilova predstavqaju deo sekundarne uli~ne mre`e. Pristup predmetnim blokovima se ostvaruje preko postoje}ih saobra}ajnica: ul. 27. marta, ul. Ruzveltove, ul. Knez Danilove, ul. Vladetine i ul. Ivankova~ke. Ovim planskim dokumentom planira se pro{irewe regulacije ulica: Ruzveltove i Vladetine zbog pro{irewa trotoara, {to je prikazano u odgovaraju}em grafi~kom prilogu. Planirani popre~ni profil Ulice Vladetine sadr`i: kolovoz {irine 6 m i trotoare {irine 2 m odnosno 3 m. Planirano je pro{irewe regulacije Ulice Ruzveltove zbog pro{irewa trotoara sa strane ulice koja je obuhva}ena granicom plana. Postoje}i trotoar, koji je promenqive {irine, pro{iruje se na 7.5m. Za objekte u ulicama Ruzveltovoj i 27. marta u bloku 1 planira se pristupna saobra}ajnica upravno na Ivankova~ku ulicu, ~iji profil sadr`i kolovoz {irine 5.5m, trotoare {irine 2.0 odnosno 1.0m. Delove saobra}ajnice koji su paralelni sa Ivankova~kom ulicom ~ini kolovozna traka {irine 6.0m. Elementi situacionog, nivelacionog i regulacionog plana planiranih, postoje}ih i rekonstruisanih saobra}ajnica prikazani su u grafi~kom prilogu br.2 "Regulaciono-nivelacioni plan (za gra ewe objekata i saobra}ajnica)", R=1:500. 6

7 Odvodwavawe svih saobra}ajnih povr{ina vr{iti gravitaciono u sistemu zatvorene ki{ne kanalizacije. Kolovoznu konstrukciju rekonstruisanih i novih saobra}ajnih povr{ina planirati prema o~ekivanom saobra}ajnom optere}ewu sa asfaltnim kolovoznim zastorom Javni gradski saobra}aj Generalnim planom Beograda 2021 ( Slu`beni list grada Beograda, br. 27/03) u zoni petominutne pe{a~ke dostupnosti planirano je stajali{te LRT-a. Planirano je zadr`avawe tramvajskih i autobuskih linija koje tangiraju predmetni prostor. U okviru odgovaraju}eg grafi~kog priloga prikazane su pozicije prolaznih tramvajskih i autobuskih stajali{ta GSP-a Uslovi za olak{ano kretawe dece, starih, hendikepiranih i invalidnih lica U toku razrade i sprovo ewa plana primeniti odredbe Pravilnika o uslovima za planirawe objekata u vezi sa nesmetanim kretawem dece, starih, hendikepiranih i invalidnih lica ( Slu`beni glasnik RS, br. 18/97) Uslovi za evakuaciju otpada Potrebno je obezbediti direktan i neometan pristup lokacijama za sme}e, pri ~emu maksimalno rastojawe od pretovarnog mesta do komunalnog vozila iznosi 15 m (maksimalno ru~no gurawe kontejnera) po ravnoj podlozi bez stepenika. Pristupne staze moraju biti najmawe {irine 3,5 m za jednosmerni i 6,00 m za dvosmerni saobra}aj. Ukoliko se radi o slepim zavr{ecima pristupnih staza, obavezna je ugradwa okretnice, jer nije dozvoqeno kretawe komunalnih vozila unazad, obzirom da su wihove gabaritne dimenzije 8,60h2,50h3,50 m, osovinski pritisak 10 tona i polupre~nik okretawa 11m Javne zelene povr{ine Javne zelene povr{ine ~ine samo drvoredi u regulacijama javnih saobra}ajnih povr{ina. Na teritoriji u granicama plana nema formirane javne parkovske povr{ine, a nema ni mogu}nosti za formirawe i ure ewe novih, pa se u ciqu o~uvawa prirodnih, biolo{kih, ekolo{kih i ambijentalnih vrednsoti podru~ja zadr`ava svo postoje}e kvalitetno drve}e. Drvoredi kao oblik linearnog zelenila su izuzetno va`an element za formirawe ukupnog sistema zelenila. Planom se zadr`ava postoje}i drvored u Ivankova~koj ulici, a planira se novi u Vladetinoj ulici. 7

8 Dozvoqeni radovi: Plan detaqne regulacije za deo podru~ja centralne zone, - rekonstrukcija - obnova drvoreda u svim ulicama gde je pojedina~no drve}e ili niz drve}a o{te}eno ili obolelo, obavezna je sanitarno biolo{ka se~a. - redukcija kro{we drve}a samo kad je iz opravdanih razloga, ali tako da se obavezno sa~uva osnovna karakteristika habitusa konkretne vrste. Radovi koji nisu dozvoqeni: - se~a i uklawawe drve}a u drvoredu ukoliko nije u funkciji sanitarnobiolo{kih ili estetskih intervencija, odnosno ukoliko nije predvi eno planom Povr{ine za objekte javne namene Povr{ine za objekte javne namene definisane su svojim parcelama 1-1 i 2-1 kako je to prikazano u grafi~kom prilogu broj 3 Plan javnih povr{ina sa smernicama za sprovo ewe u razmeri 1:500, a to su: u Bloku 1 - nadzemni objekat iznad vi{enamenskog {ahta u Ruzveltovoj 7-u okviru podzemnog stajali{ta Vukov spomenik. Objekat je izgra en u skladu sa DUP-om Putni~ko-`elezni~kog stajali{ta Vukov spomenik u zoni Bulevara revolucije i Ruzveltove ulice ( Slu`beni list grada Beograda, br. 30/III/90), a na osnovu Glavnog projekta `elezni~kog ~vora, putni~ko-saobra}ajnog puta Beograd-centar-pan~eva~ki most-podzemno `elezni~ko stajali{te Vukov spomenik -kwiga 214/IV - CIP godina (Re{ewe Ministarstva saobra}aja i veza br /94-02 od godine). Postoje}i parametri (koji se zadr`avaju kao planirani) su: - BRGP oko 220 m 2 - stepen zauzetosti oko 40% - indeks izgra enosti oko 0,4 - spratnost P-P+1 u Bloku 2 - Ma{inski fakultet (ve`baonice, labarotorije,...) Nije dozvoqena dogradwa ili nadgradwa postoje}eg objekta, ve} samo rekonstrukcija postoje}eg u postoje}em gabaritu i volumenu, jer se planira adaptacija postoje}e kotlarnice koja se nalazi u objektu i prenamena tog prostora u sadr`aje potrebne za obavqawe nau~no-obrazovne delatnosti. Postoje}i parametri (koji se zadr`avaju kao planirani) su: - BRGP oko 2550 m 2 - stepen zauzetosti oko 52% - indeks izgra enosti oko spratnost P+2-P+4 8

9 5. URBANISTI^KI USLOVI ZA INFRASTRUKTURNU I OBJEKTE 5.1. Uslovi za izgradwu vodovodne mre`e i objekata Sagledavaju}i predlog re{ewa na razmotrenom podru~ju uslovqava se rekonstrukcija postoje}e vodovodne mre`e, tako {to }e se postoje}i cevovodi dimenzija Ø125mm i mawi, rekonstruisati na vodovod najmawe dimenzije Ø150mm. Funkciju snabdevawa vodom preuze}e novi cevovodi Ø150mm koji se nalaze ili }e biti izgra eni po svim ulicama predmetnog kompleksa. Tako koncipirana uli~na vodovodna mre`a, postoje}a i planirana, treba da funkcioni{e kao prstenasta, {to je uslov za realizaciju bloka, osim u slu~aju zavr{etka slepih krajeva ulica gde se formira granata vodovodna mre`a. Cevovode granate vodovodne mre`e zavr{iti planiranim hidrantom. Po kotama terena predmetni kompleks pripada prvoj visinskoj zoni vodosnabdevawa, sa maksimalnom kotom terena 125mnm, a po situaciji i stawu vodovodne mre`e kompleks se snabdeva vodom iz druge visinske zone. Po obodu kompleksa izgra ena je distributivna mre`a prve visinske zone. Prilikom izrade slede}ih faza projektne dokumentacije o ovome treba voditi ra~una. Oko kompleksa i kroz sam kompleks prolaze slede}i magistralni cevovodi: - cevovod Ø700mm, kojim se vr{i snabdevawe vodom od C.S. Ta{majdan do rezervoara Pionir - cevovod Ø250mm i ulici Vladetinoj - cevovod Ø300mm u ulici 27 marta Postoje}i primarni cevovodi su dovoqnog kapaciteta da prime i planirano pove}awe potro{we, zato ih treba sa~uvati u funkcionalnom stawu. Ranije planirani cevovodi Ø150mm, na}i }e se u planiranom stawu van regulacionih linija saobra}ajnica i zato ih treba ukinuti. Ku}ne prikqu~ke povezati na distributivne cevovode uli~ne mre`e odgovaraju}e visinske zone prema uslovima JKP Beogradski vodovod i kanalizacija Uslovi za izgradwu kanalizacione mre`e i objekata Predmetna teritorija pripada centralnom kanalizacionom sistemu i slivu kanalizacije Bulbuderskog potoka i Cviji}eve ulice. Kanalizacija je izgra ena i funkcionisa}e po op{tem sistemu odvo ewa ki{nih i upotrebqenih voda. Postoje}i uli~ni kanali i kolektori u ul. Vladetinoj OB 60/110cm, Knez Danilovoj OK 300 mm, OB 60/110cm, Ivanova~koj OK 350, 300 i 250mm, Ruzveltovoj OB 100/150cm, ul. 27 marta OK 400, 350, 300 i 250mm zadovoqavaju po kapacitetu i ostaju u funkciji. U bloku oko ulica treba kanalisati atmosferske i upotrebqene fekalne vode, u okviru projekta ku}nih instalacija, dispozicije objekta i ure ewa slobodnih povr{ina oko objekata. 9

10 Prikqu~ewe objekata na gradski kanalizacioni sistem fekalne kanalizacije, vr{iti po uslovima i standardima JKP Beogradski vodovod i kanalizacija Uslovi za izgradwu elektroenergetske mre`e i objekata Za potrebe postoje}ih potro{a~a elektri~ne energije izgra ene su 2 TS 10/0,4 kv sa mre`om vodova 10 i 1 kv. Postoje}e TS 10/0,4 kv izgra ene su u sklopu gra evinskih objekata. Mre`a 10 i 1 kv izvedena je podzemno. Postoje}e saobra}ajne povr{ine opremqene su instalacijama za javno osvetlewe. Du` ul. Ruzveltove i ul. 27 marta izgra ena je kontaktna mre`a sa pripadaju}im vodovima jss za potrebe elektrovu~nih vozila. Na osnovu urbanisti~kih pokazateqa kao i specifi~nog optere}ewa za pojedine vrste objekata do{lo se do potrebnog broja novih TS 10/0,4 kv za pojedine blokove. Za napajawe planiranih objekata elektri~nom energijom potrebno je izgraditi: u bloku 1 TS-1, TS - 2, snage 2h 630 kva, kapaciteta 2h 1000 kva TS -3, instalisane snage 2h630 kva, kapaciteta 2h1000 kva; u bloku 2,TS -4 i TS - 5, instalisane snage 1h630 kva, kapaciteta 1h1000 kva. Lokacija planiranih TS 10/0,4 kv bi}e odre ena kroz daqu urbanisti~ku razradu. Planirane TS 10/0.4 kv izgraditi u sklopu gra evinskih objekata pod slede}im uslovima : - prostorije za sme{taj TS treba da poslu`e za sme{taj transformatora i odgovaraju}e opreme, - prostorije za sme{taj TS predvideti u nivou terena ili sa neznatnim odstupawem od predhodnog stava, - prostorija za sme{taj TS mora imati dva odvojena odelewa i to: odeqewe za sme{taj transformatora i odeqewe za sme{taj razvoda visokog i niskog napona Svako odeqewe mora imati direktan pristup spoqa, - prostorije za sme{aj TS treba da ispune uslove predvi ene propisima iz oblasti distribucije elektri~ne energije kao i uslove neposrednog isporu~ioca elektri~ne energije, - izme u oslonca transformatora i temeqa postaviti elasti~ne podmeta~e u ciqu presecawa prenosa vibracija, - kolski pristup planirati izgradwom pristupnog puta najmawe {irine 3,00 m do najbli`e javne saobra}ajnice - kolski pristup planirati izgradwom pristupnog puta najmawe {irine 3,00 m do najbli`e javne saobra}ajnice. Planirane TS 10/0,4 kv prikqu~iti na postoje}u TS 35/10 kv "Tehni~ki fakultet". U tom smislu potrebno je izgraditi dva voda 10 kv od postoje}e TS 35/10 kv "Tehni~ki fakultet " do planiranih Ts 10/0, 4 kv u predmetnom kompleksu. Planirane vodove 10 kv izvesti du` postoje}ih i planiranih saobra}ajnih povr{ina, podzemno a u rovu potrebnih dimenzija. Planirane vodove 1 kv izvesti od postoje}ih i planiranih TS 110/0,4 kv do planiranih korisnika elektri~ne energije. Planirane vodove 1 kv izvesti du` postoje}ih i planiranih povr{ina, podzemno a u rovu potrebnih 10

11 dimenzija. Na mestima, gde se o~ekuju ve}a mehani~ka naprezawa, vodove polo`iti u kablovsku kanalizaciju. Postoje}e elektri~ne vodove, koji su u koliziji sa planiranim sadr`ajem, izmestiti na novu lokaciju. Lokacija vodova 10 kv izvan predmetnog kompleksa bi}e predmet posebnog planskog dokumenta. TS se planiraju u okviru kompleksa (objekta) i to: - u bloku 1 na k.p. 2043/1; 2025 i 2031/1 (UP1), - u bloku 2 na k.p (UP2) i U slu~aju da realizacija objekta na ~ijoj katastarskoj parceli je planirana izgradwa TS ne prethodi izgradwi na drugim parcelama, mogu}e je izme{tawe (izgradwa) TS na wima. Prikqu~ewe planiranih TS 10/0,4 kv bi}e mogu}e nakon izgradwe izgradwe TS 110/10 kv Centar a ~ime }e se oslobiditi potrebna rezerva u postoje}oj TS 35/10 kv Tehni~ki fakultet. Planirani vodovi 10 kv koji izlaze iz granice ovog plana bi}e predmet posebnog planskog dokumenta. Osvetqewem planiranih saobra}ajnih povr{ina i parking prostora posti}i sredwi nivo luminancije od oko 0,6 cd/m 2. Osvetqewem slobodnih povr{ina posti}i sredwi osvetqaj od oko 15 lx. Vodove javnog osvetlewa postaviti podzemno u rovu potrebnih dimenzija. Na mestima gde se o~ekuju ve}a mehani~ka naprezawa tla planirane vodove postaviti u kablovsku kanalizaciju Uslovi za izgradwu TT mre`e i objekata Ovo podru~je pripada podru~noj ATC "Centar" i kablovskom podru~ju No 40. Za potrebe postoje}ih korisnika izgra ena je odgovaraju}a TT kanalizacija- TTmre`a potrebnog kapaciteta. Postoje}a TT kanalizacija - TT mre`a izgra ena je u koridoru postoje}ih saobra}ajnih povr{ina, podzemno u rovu potrebnih dimenzija. Za potrebe postoje}ih i planiranih TT korisnika potrebno je formirati novo kablovsko podru~je koje }e pripadati isturenom stepenu "Elektrotehni~ki fakultet" kao i rekonstrukcija postoje}eg kablovskog podru~ja. Za potrebe planiranih TT korisnika izgraditi planiranu TT kanalizaciju sa odgovaraju}im TT vodovima. Planiranu TT kanalizaciju -TT vodove postaviti du` postoje}ih i planiranih saobra}ajnih povr{ina. Planiranu TT kanalizaciju - TT vodove postaviti podzemno u rovu potrebnih dimenzija. U planiranim objektima izgraditi unutra{wi ku}ni izvod potrebnog kapaciteta. Veza TT instalacija sa isturenim stepenom ostvari}e se preko postoje}e TT kanalizacije. 11

12 5.5. Uslovi za izgradwu KDS (kablovskog distributivnog sistema) Kablovski distribucioni sistem (KDS) u svojoj osnovnoj ulozi vr{i prenos, emitovawe i distribuciju radio i TV programa. KDS obezbe uje svojim korisnicima i slede}e servise: internet, telemetrija, video na zahtev, video nadzor, govorni servisi itd. Planirane vodove za potrebe KDS izgraditi u koridoru planiranih i postoje}ih TT vodova - TT kanalizacije. Planirane vodove KSD-a izgraditi podzemno, a u rovu potrebnih dimenzija Uslovi za izgradwu toplovodne mre`e i objekata Urbanisti~ki uslovi u odnosu na postoje}u toplovodnu mre`u Predmetni prostor pripada toplifikacionom sistemu toplane Dunav, odnosno toplovodnom konzumu magistralnog toplovoda 273 mm polo`enim u ul. Dalmatinskoj. Preko wega je prikqu~en preko postoje}e toplovodne mre`e u Vladetinoj ul. samo objekat u ul.27.marta br.89. Od ve}ih lokalnih toplotnih izvora egzistiraju sl. kotlarnice: a) KO1 sme{tena u objektu koji pripada Ma{inskom fakultetu (ul. Ivankova~ka br.5-7 i b) KO2 sme{tena u stambeno-poslovnom objektu u ul. 27.marta br Urbanisti~ki uslovi u odnosu na planiranu toplovodnu mre`u Na bazi urbanisti~kih pokazateqa datih ovim planom izvr{ena je procena toplotnog konzuma za sve potro{a~e u skladu sa wihovom spratno{}u i namenom. On iznosi 12 MW i kao takav je poslu`io za prora~un i dimenzionisawe cevne mre`e. U sl. tabelarnom prikazu izvr{en je pregled potreba za toplotnom energijom po urbanisti~kim blokovima : Broj bloka Toplotni konzum (MW ) Blok Blok Σ Planirane toplovode nastaviti na postoje}u toplovodnu mre`u (od komore KO1 u ul. Dalmatinskoj), kao {to je to dato u grafi~kom prilogu, s ciqem celokupne toplifikacije predmetnog prostora. Toplovodnu mre`u izvoditi u predizolovanim cevima sa minimalnim nadslojem zemqe od 0,8m. Ista je raspore ena optimalno i postavqena tako da predstavqa najcelishodnije re{ewe u odnosu na razme{taj postoje}ih kotlarnica, prostornih mogu}nosti pojedinih saobra}ajnica, planiranog porasta toplotnog konzuma i najzad polo`aja ostalih infrastrukturnih vodova. 12

13 Povezivawem postoje}ih kotlarnica na sistem daqinskog grejawa, iste pretvoriti u toplotne podstanice, dodavawem i izmenom odgovaraju}ih ure aja i armature za ekspanziju vode i pritiska Uslovi za izgradwu gasovodne mre`e i objekata Na prostoru predmetnog plana ne planira se izgradwa gasovodne mre`e i objekata. 6. URE\IVAWE JAVNOG GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA Finansirawe planiranih radova na ure ivawu javnog gra evinskog zemqi{ta se vr{i iz buyetskih sredstava Skup{tine grada Beograda. TABELA 5: Ure ivawe javnog gra evinskog zemqi{ta - predmer radova radovi na ure ewu javnog gra evinskog zemqi{ta jedinica mere intervencija rekonstrukcija ukupna koli~ina vrsta novo izuzimawe zemqi{ta a) saobra}ajnice m ru{ewe objekata a) saobra}ajnice BRGP m vodovod Ø 150 m kanalizacija min. Ø 300 m elektroinstalacije vodovi 10 kv, podzemni m vodovi 1 kv, podzemni m javno osvetqewe m trafo stanica 10/0,4 kv, snage 630 KVA kom 8 8 TT instalacije kanalizacija Ø 100 m distributivni kablovi m KDS TT kanalizacija Ø 100 m toplovod Ø273/5 mm m Ø168.3/4 mm m Ø133/4 mm m saobra}ajnice delimi~na potpuna m drvoredi kom Kao prvu fazu u realizaciji potrebno je izgraditi elektrovod 10 kv od planirane TS 10/0,4 kv u kompleksu, koja se prva bude gradila, do TS 35/10 kv Tehni~ki fakultet. 7. IN@EWERSKOGEOLO[KI USLOVI Istra`ni prostor obuhvata povr{inu od oko 7ha i u morfolo{kom smislu predstavwa zaravan, sa blagim nagibom od oko 5m i apsolutnim kotama mnm. Teren izgra uju: nasip, les, deluvijalne gline, aluvijalno-jezerski sedimenti i miocenski laporoviti i kre~wa~ko-laporoviti sedimenti. U terenu su formirane dve izdani. Prva izdan je u kvartarnim aluvijalnojezerskim sedimentima, na dubini od 6-10 m. Mawe izdani mogu ekzistirati 13

14 na kontaktima lesa i sloja pogrebene zemqe i u okviru povr{inske zone raspadawa `utih lapora. Druga izdan je u sarmatskim kre~wacima. Na osnovu izvedene analize mo`e se zakqu~iti da se teren u zoni istra`nog podru~ja mo`e svrstati u terene sa neznatnim ograni~ewima za urbanizaciju, pri ~emu je glavni akcenat da se sva projektovawa izvedu u granicama dozvoqenog optere}ewa za vrstu tla u kome }e se izvesti fundirawe temeqne konstrukcije i da se izvr{i pravilan izbor temeqa za zadato optere}ewe. Ostvarivawem ovih uslova kao i pravilnom regulacijom vodovodnog, kanalizacionog i ki{nog- kolektorskog sistema mogu se ostvariti uslovi povoqni za gradwu bez opasnosti od naru{avawa postoje}eg stawa (sredina osetqiva na provla`avawe). U tom smislu, sanacije, dogradwe ili izgradwe objekata su mogu e ali zahtevaju analizu u okviru predstavqenog modela terena, sa obaveznim prora~unima nosivosti i prognoznog slegawa tla. Neophodno je, svaki postoje}i ili projektovani objekat, pojedina~no tretirati u zavisnosti od postoje}e temeqne konstrukcije, dubine fundirawa, spratnosti objekta, kao i blizine i na~ina fundirawa okolnih objekata. Stambeno-poslovni objekti, spratnosti P+5-P+6, u zoni Ruzveltove i delu Knez Danilove ulice (zbog mogu}eg uticaja podzemne `eleznice), zahtevaju i dodatna seizmi~ka ispitivawa, merewa mikrotremora tla usled dinami~kih vibracija. Generalno se, pri izgradwi objekta, ukopavawem jedne eta`e (do 3m dubine) ne o~ekuju problemi, ali }e vi{e od jedne eta`e zahtevati prilago enu tehnologiju fundirawa i gradwe (iskopa) sa mogu}im nivoom podzemne vode. U Ruzveltovoj ulici br.7 je zona postoje}ih prate}ih objekata podzemnog stajali{ta Vukov spomenik (vi{enamenskog {ahta, rezervnog izlaza br.3 i Rimskog bunara), koji su prvog stepena prioriteta i kao takvi se ne mogu dislocirati. U ovoj zoni se ne mogu planirati novi sadr`aji, kako podzemni tako ni povr{inski. Neposredno uz ovu lokaciju je i zona mogu eg polo`aja bo~ne {tolne starog Rimskog bunara, ~iji polo`aj i du`ina nisu poznati. Prostorni polo`aj i dubina {tolne mogu diktirati uslove dubokog fundirawa. Za izgradwu novih sadr`aja, neophodna su detaqna in`ewerskogeolo{ka ispitivawa na mikrolokaciji, koja bi detaqno definisala geotehni~ke uslove izgradwe a u sklopu Glavnog projekta. U okviru istra`nog podru~ja nijedan deo terena se eksplicitno ne izdvaja kao nepovoqan za urbanizaciju. 8. URBANISTI^KE OP[TE I POSEBNE MERE ZA[TITE 8.1. Urbanisti~ke mere za za{titu od po`ara Radi za{tite od po`ara objekti moraju biti realizovani prema odgovaraju}im tehni~kim protivpo`arnim propisima, standardima i normativima: - Objekti moraju biti realizovani u skladu sa Zakonom o za{titi od po`ara ( Sl. glasnik SRS br. 37/ 88 i 48/94). - Objekti moraju imati odgovaraju}u hidrantsku mre`u, koja se po protoku i pritisku vode u mre`i planira i projektuje prema Pravilniku o tehni~kim 14

15 normativima za spoqnu i unutra{wu hidrantsku mre`u za ga{ewe po`ara ( Slu`beni list SFRJ, br.30/91). - Objektima mora biti obezbe en pristupni put za vatrogasna vozila, shodno Pravilniku o tehni~kim normativima za pristupne puteve... ( Slu`beni list SRJ, br.8/95) - Objekti moraju biti realizovani u skladu sa Odlukama o tehni~kim normativima za projektovawe stambenih zgrada i stanova ( Sl. list grada Beograda br.32/4/83), Pravilnikom o tehni~kim normativima za elektri~ne instalacije niskog napona ( Sl. list SFRJ, br.53 i 54/88 i 28/95), Pravilnikom o tehni~kim normativima za za{titu objekata od atmosferskog pra`wewa ( Sl. list SRJ, br.11/96) Planirane podzemne gara`e, povr{ine preko 200m2, moraju imati sopstveni prilaz za vozila, a za podzemne gara`e, povr{ine preko 500m2, predvideti sopstveni prilaz za vozila, rezervni izlaz za vozila i korisnike, hidrantsku mre`u, sistem za otkrivawe prisustva ugqen-monoksida, instalaciju sigurnosnog osvetqewa, prinudnu ventilaciju, sistem za odimqavawe, shodno Odlukama o uslovima i tehni~kim normativima za projektovawe stambenih zgrada i stanova ( Sl. list grada Beograda br. 32/4/83). Za planirane podzemne gara`e, povr{ine preko 1500m2, predvideti sopstveni prilaz za vozila, i odgovaraju}i broj rezervnih izlaza za vozila i korisnike, instalaciju za automatsku dojavu po`ara, sistem za otkrivawe prisustva ugqen-monoksida, instalaciju sigurnosnog osvetqewa, dizel agregat, prinudnu ventilaciju, sistem za odimqavawe, stabilni sistem za automatsko ga{ewe po`ara shodno Odlukama o uslovima i tehni~kim normativima za projektovawe stambenih zgrada i stanova ( Sl. list grada Beograda br. 32/4/83). Za predmetni plan je pribavqeno Obave{tewe br /03 od Uprave protivpo`arne policije. Prilikom sprovo ewa plana, za planirane objekte je neophodno pribaviti uslove Uprave protivpo`arne policije Urbanisti~ke mere za za{titu od elementarnih nepogoda Radi za{tite od potresa objekti moraju biti realizovani i kategorisani prema Pravilniku o tehni~kim normativima za izgradwu objekata visokogradwe u seizmi~kim podru~jima ( Slu`beni list SFRJ, br.31/81, 49/82, 29/83, 21/88, 52/90) Urbanisti~ke mere za civilnu za{titu qudi i dobara U vezi sa civilnom za{titom, predvi ena je izgradwa skloni{ta u skladu sa posebnim elaboratom: Prilog mera za{tite od elementarnih nepogoda i prostorno planski uslovi od interesa za odbranu, koji je sastavni deo predmetnog plana Urbanisti~ke mere za za{titu `ivotne sredinu na ovom prostoru ugro`avaju, izduvnim gasovima i bukom, motorna vozila i u zimskom periodu, mnogobrojna ku}na lo`i{ta na ~vrsto gorivo. Iz tog razloga sa ciqem za{tite `ivotne sredine pridr`avati se slede}ih uslova: 15

16 - ne dozvoqavju se namene koje mogu zagaditi `ivotnu sredinu iznad dozvoqenih granica, - u delu objekata prema ulici izbegavati stanovawe u suterenskim i prizemnim eta`ama, - osloboditi unutra{wost blokova od nehigijenskih i pomo}nih objekata i ovaj prostor planirati kao ozelewenu povr{inu, - zagrevawe objekata vr{iti iskqu~ivo centralizovano, - obezbediti dovoqno osun~anosti i provetrenosti, - zelene nasade pa`qivo planirati, tako da imaju visoku biolo{ku, funkconalnu i estetsku vrednost, - obezbediti adekvatnu ventilaciju podzemnih gara`a, - izvr{iti prora~un i merewe vibracija iznad tunela podzemne `eleznice i u neposrednoj blizini i prilikom projektovawa novih objekata propisati i sprovesti mere za izgradwu u tom pojasu. III. PRAVILA GRA\EWA Pravila gra ewa data su za parcele ostalog gra evinskog zemqi{ta u zonama A (A1-A4) i B (B1-B3). Pravila va`e za izgradwu zgrada, zamenu, dogradwu i rekonstrukciju postoje}ih, do parametara datih ovim planom. Postoje}a zgrada, izgra ena na osnovu gra evinske dozvole (koja nije privremena), ~iji su parametri ve}i od parametara datih ovim planom, zadr`ava postoje}e parametre, koji se tretiraju kao ste~ena obaveza prilikom zamene zgrade. U bloku 2, podzoni B3 prilikom zamene zgrade va`e postoje}i parametri S, I i spratnost. 1. Zona A 1.1 NAMENA ZGRADE Komercijalne delatnosti i gradski centri. Dozvoqena je izgradwa poslovnih i stambeno-poslovnih zgrada. Odnos stanovawa i delatnosti u podcelinama zone A je: A % : % A % : % A % : % A % : % 16

17 1.2 USLOVI ZA OBRAZOVAWE GRA\EVINSKE PARCELE Polo`aj parcele Parcela je utvr ena regulacionom linijom u odnosu na javne povr{ine i razdelnim granicama prema susednim parcelama. Parcela mora imati neposredan kolski pristup na javnu saobra}ajnu povr{inu ili trajno obezbe en kolski pristup na javnu saobra}ajnu povr{inu u {irini od najmawe 3,0 m Veli~ina parcele Zadr`avaju se postoje}e katastarske parcele na kojima se mo`e graditi u skladu sa pravilima parcelacije za zonu A i ovim planom postaju gra evinske. Formirawe gra evinske parcele vr{i}e se tako da novoformirana gra evinska parcela mora da ispuni slede}e uslove: Min.povr{ina u m 2 min. {irina fronta u m A A A A tabela 6 Dozvoqava se formirawe nove gra evinske parcele spajawem dve ili vi{e katasarskih parcela celih ili delova, bez ograni~ewa (povr{ine) veli~ine parcele. Obavezno je spajawe katastarskih parcela obuhva}enih urbanisti~kim projektom UP-1 u jednu gra evinsku parcelu. Dozvoqava se formirawe gra evinske parcele deobom postoje}e katastarske parcele s tim da novoformirane gra evinske parcele, nastale deobom ne mogu biti mawe od parametara datih planom. Deoba katastarske parcele na kojoj se nalazi postoje}a zgrada, mo`e se izvr{iti, uz uslov da postoje}a zgrada i pripadaju}a parcela i posle deobe parcele ispuwava sve date parametre predvi ene planom za zonu u kojoj se nalazi. Parcelacija i preparcelacija katastarskih parcela vr{i}e se izradom urbanisti~kih projekata u skladu sa Zakonom o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik Republike Srbije, br. 47/03). 17

18 1.3 ZGRADE Polo`aj zgrade odre en je gra evinskom linijom prema javnoj povr{ini i prema granicama susednih parcela kako je prikazano u grafi~kom prilogu broj 2. Regulaciono-nivelacioni plan (za gra ewe objekata i saobra}ajnica) u razmeri 1:500. Gra evinska linija je linija do koje je dozvoqeno gra ewe. Na prostorima gde nije definisana udaqenost gra evinske linije od regulacione linije, gra evinska linija se poklapa se regulacionom. Unutra{wa gra evinska linija (udaqewe od zadwe granice parcele) ne mo`e biti na rastojawu mawem od 1/5 visine objekta odnosno ne mawe od 5m. U podzonama A1, A3 i A4 zgrade obavezno postaviti na uli~nu gra evinsku liniju. U podzoni A2 obavezno je postaviti zgradu na uli~nu gra evinsku liniju u ulici 27. marta, a prema Ivankova~koj ulici u okviru gra evinskih linija. U podzoni A1 gra evinska linija prizemqa povu~ena je za 3,0 m od regulacione linije, dok se gra evinska linija ostalih nadzemnih eta`a poklapa sa regulacionom linijom. Podzemna gra evinska linija se ne mora poklapati sa nadzemnom, ali ne mo`e da pre e regulacionu liniju i granicu parcele ka susedima. slika 1 Gra evinska linija potkrovnih eta`a, ograda terasa kod zgrada sa povu~enim spratom, ne sme da prelazi gra evinsku liniju ostalih eta`a. Gra evinska linija povu~enog sprata odre uje se tako da se eta`a povu~enog sprata povla~i pod uglom od 57 o, tj.min 2,0m (slika 1). Dozvoqena je izgradwa dvostrano i jednostrano uzidanih i slobodnostoje}ih zgrada i to: - u podzoni A1sve zgrade moraju biti dvostrano uzidane, - sve zgrade u ulici 27. marta u podzonama A2 i A4 moraju biti dvostrano uzidane, - u podzonama A3 i A4 dozvoqena je izgradwa dvostrano i jednostarno uzidanih zgrada, - u podzoni A2 dozvoqena je izgradwa dvostrano, jednostrano uzidanih zgrada i slobodnostoje}ih zgrada. Izlog trgovinske radwe mo`e biti prepu{ten u odnosu na gr evinsku liniju maks. 30cm. Nadstre{nice mogu imati maks. ispust konzole do 1,0m i to na visini od 3.0m po celoj {irini objekta. Reklame postaviti na fasadnom 18

19 zidu ili na konzoli sa ispustom do 1.0m na visini ve}oj od 3.0m. Visina reklame mo`e biti do 1,0 m. Ne dozvoqava se prela`ewe iznad gra evinske linije u javnu povr{inu bilo kojim delom zgrade ispod povr{ine tla. Gra evinska linija podzemnih eta`a mo`e da se poklapa sa bo~nim i zadwom granicom gra evinske parcele, uz uslov da se ne mewa postoje}a kota terena. Kod dvostrano uzidanih zgrada, prolaz (pasa`) kroz zgradu, iz prostora javne namene u unutra{wost parcele, mora biti minimalne {irine 3,0 m i minimalne visine 4,5 m. Za jednostrano uzidanu zgradu minimalna udaqenost od granice parcele prema susednoj zgradi u nizu je 3,0 m i dozvoqeno je otvarawe otvora pomo}nih prostorija, visina parapeta je min 1,8 m. Za slobodnostoje}u zgradu udaqenost od granica parcela bo~nih i zadwih je min. 1/5 visine planiranog objekta, ali ne mawe od 3,0 m. 1.4 STEPEN ZAUZETOSTI PARCELE S Zauzetost parcele zgradom utvr uje se stepenom zauzetosti parcele S. Stepen zauzetosti je procentualni iznos povr{ine parcele pod zgradom (sve zgrade na parceli) u odnosu na pov{inu parcele. Maksimalni stepen zauzetosti parcele iznosi 75%. Maksimalni stepen zauzetosti parcele na uglu mo`e se uve}ati do 15%. 1.5 INDEKS IZGRA\ENOSTI PARCELE I Indeks izgra enosti I je koli~nik bruto razvijene izgra ene povr{ine svih eta`a zgrade i povr{ine parcele. Podzemne eta`e, namewene podzemnim gara`ama, sme{taju neophodne infrastrukture i stanarskim ostavama ne ulaze u indeks izgra enosti. Maksimalni indeks izgra enosti parcele u podcelinama zone A je: A 1-3,5 A 2-3,0 A 3-2,5 A 4-3,5 Maksimalni indeks izgra enosti parcele na uglu mo`e se uve}ati za 15%. 19

20 1.6 SPRATNOST I VISINA ZGRADE Maksimalna spratnost zgrade je: A 1 - P+6 - na uglu do P+7 A 2 - P+4+Ps (Pk) A 3 - P+4+Ps (Pk) A 4 - P+6 Kota prizemqa novoplaniranih zgrada mo`e biti maksimum 1,2 m vi{a od kote trotoara, izuzev kota prizemqa za zgrade sa ulazom iz ulica Ruzveltove i 27. marta, gde je kota prizemqa maksimalno 0,2 m vi{a od kote trotoara na mestu planiranog ulaza. Kod izgra enih objekata zadr`avaju se postoje}e kote ulaza. Maksimalna visina kote venca je: A 1-25 m A 2-20 m A 3-20 m A 4-22 m Maksimalni ugao krovne ravni je 20 o. Maksimalna kota slemena mo`e biti 3.5m vi{a od kote venca. Maksimalna visina nadzitka potkrovne eta`e je 1,60 m (slika 2). Maksimalni ugao do preloma krovne ravni je 60 o (slika 3), a visina 2,20 m od kote poda potkrovqa do prelomne kosine mansardnog krova. slika 2 slika ARHITEKTONSKA OBRADA ZGRADA Posebnu pa`wu obratiti prilikom obrade i projektovawa ugaonih zgrada, naro~ito na zgradu na uglu ulica Ruzveltove i 27. marta, s obzirom na okru`ewe: park, tehni~ki fakulteti i kontakt sa rezervnim izlazom iz podzemne `eleznice. Prilikom projektovawa ovog objekta, po`eqno je ostvariti pe{a~ku komunikaciju u nivou prizemqa (terena) rezervnog izlaza iz podzemne `eleznice sa Ul. 27. marta. Prostor obuhva}en urbanisti~kim projektom UP1, kako je prikazano u grafi~kom prilogu br. 3 Plan javnih povr{ina sa smernicama za 20

21 sprovo ewe u R 1:500 predhodno }e se razraditi arhitektonsko urbanisti~kim konkursom. Krov novog objekta mo`e biti kos, ravan ili sferan. Kosina krova mora svojom dowom ivicom po~eti u ravni fasadnog zida doweg sprata, ra~unaju}i prostor potreban da se smesti horizontalni oluk. Nisu dozvoqeni prepusti i izla`ewe van gabarita zgrade. Ravan krov mo`e imati zidani deo maks. gabarita koji odgovara gabaritu vertikalnih komunikacija unutar objekta (stepeni{nog prostora i liftovskog okna), kao i pergole i ostale elemente ure ewa krovne ba{te bez mogu}nosti zatvarawa i pretvarawa u koristan prostor. Ukoliko se projektuje kosi krov (izuzev ugaonih zgrada) obavezan je dvovodni krov sa nagibom prema ulici i zadwem dvori{tu (slika 4). slika 4 Krovni pokriva~ uskladiti sa ambijentom i primewenim materijalima na fasadi. 1.8 ZELENILO Slobodne zelene povr{ine koje se nalaze uglavnom u unutra{wosti parcele odnosno bloka, s obzirom da se gra evinska linija zgrada uglavnom poklapa sa regulacionom linijom, korisnici parcela mogu slobodno ure ivati prema vlastitom afinitetu. Minimum 25% povr{ine parcele mora biti pod zelenilom, dok se za parcele na uglu procenat povr{ine parcele pod zelenilom mo`e umawiti za 15%. Ukoliko se ispod zelenih slobodnih povr{ina nalaze podzemne gara`e, krov gara`e ure ivati po principu krovnih vrtova. 1.9 OGRA\IVAWE U podzonama A1 i A2 ograda mo`e biti samo takozvana `iva ograda, tako da zajedno sa ostalim ozelewenim delovima parcela ~ine zelene parkovske povr{ine. U podzonama A3 i A4 dozvoqeno je ogra ivawe `ivom ogradom ili niskim transparentnom ogradom visine do 1,0 m EVAKUACIJA OTPADA Sudovi za sme}e moraju biti sme{teni u okviru parcele u objektu, betonskom boksu ili ni{i ogra enoj lakim armirano betonskim zidovima, `ivom ogradom i sli~no. 21

22 1.11 USLOVI Za svaki novoplanirani objekat u podzonama A1 i A2, neophodno je uraditi detaqna geolo{ka i seizmi~ka istra`ivawa koja }e ta~no definisati kotu i na~in fundirawa objekta kao i uticaj podzemne `eleznice na planirane objekte. Izvr{iti prora~un i merewe vibracija iznad pruge i u wenoj blizini i prilikom projektovawa novih objekata propisati i sprovesti mere za izgradwu u tom pojasu. Prilikom izrade projektne dokumentacije potrebno je pribaviti pozitivno Beograd o uticaju budu}e konstrukcije na postoje}e tunele (na~in i dubina fundirawa, pritisak ispod temeqa, na~in hidroizolacije i re{avawe odvodwavawa). Za objekte u podzonama A3 i A4 za svaki novoplanirani objekat uraditi detaqna istra`ivawa koja }e definisati ta~nu kotu i na~in fundirawa objekta PRIKQU^EWE NA INFRASTRUKTURNU MRE@U Zgradu prikqu~iti na infrastrukturnu mre`u uz uslove i saglasnosti nadle`nih komunalnih ku}a, a u skladu sa grafi~kim prilogom broj 8 Skupni prikaz komunalne infrastrukture (sinhron plan) u R 1: Zona B 2.1 NAMENA ZGRADE Zona stanovawa (me{oviti blokovi), trgova~ke ulice. Dozvoqena je izgradwa stambeno-poslovnih zgrada. Odnos stanovawa i delatnosti u podzonama zone B je: B : 30-0 % B : 49-0 % B : 49-0 % U podzonama B2 i B3 u postoje}im objektima mogu}a je transformacija prizemqa, suterena i prve eta`e u poslovne i javne sadr`aje. Nova izgradwa na pojedina~nim parcelama, u ovim podzonama, daje mogu}nost izgradwe poslovnih i javnih sadr`aja i iznad prve eta`e. 22

23 2.2 USLOVI ZA OBRAZOVAWE GRA\EVINSKE PARCELE Polo`aj parcele Parcele je utvr ena regulacionom linijom u odnosu na javne povr{ine i razdelnim granicama prema susednim parcelama. Parcela mora imati neposredan kolski pristup na javnu saobra}ajnu povr{inu ili trajno obezbe en kolski pristup na javnu saobra}ajnu povr{inu u {irini od najmawe 3,0 m Veli~ina parcele Zadr`avaju se postoje}e katastarske parcele na kojima se mo`e graditi u skladu sa pravilima parcelacije za zonu B i ovim planom postaju gra evinske. Formirawe gra evinskih parcela vr{i}e se tako da novoformirana gra evinska parcela ne mo`e biti mawa od 300 m 2, a {irina lica prema saobra}ajnici ne mo`e biti mawa od 10 m. Dozvoqava se formirawe gra evinske parcele deobom postoje}e katastarske parcele s tim da novoformirane gra evinske parcele nastale deobom ne mogu biti mawe od parametara datih planom. Deoba katastarske parcele na kojoj se nalazi postoje}a zgrada, mo`e se izvr{iti, uz uslov da postoje}a zgrada i wena pripadaju}a parcela i posle deobe parcele ispuwava sve date parametre predvi ene planom za zonu u kojoj se nalazi. Dozvoqava se formirawe nove gra evinske parcele spajawem dve ili vi{e katastarskih parcela celih ili delova, bez ograni~ewa (povr{ine) veli~ine parcele. Parcelacija i preparcelacija katastarskih parcela vr{i}e se izradom urbanisti~kih projekata u skladu sa Zakonom o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik Republike Srbije, br. 47/03). 2.3 POLO@AJ ZGRADE Polo`aj zgrade odre en je gra evinskom linijom prema javnoj povr{ini i prema granicama susednih parcela kako je prikazano u grafi~kom prilogu broj 2. Regulaciono-nivelacioni plan (za gra ewe objekata i saobra}ajnica) u razmeri 1:500. Gra evinska linija je linija do koje je dozvoqeno gra ewe. Na prostorima gde nije definisana udaqenost gra evinske linije od regulacione linije gra evinska linija se poklapa sa regulacionom i obavezno je postavqawe zgrada na gra evinsku liniju. 23

24 Unutra{wa gra evinska linija (udaqewe od zadwe granice parcele) ne mo`e biti na rastojawu mawem od 1/5 visine objekta odnosno ne mawe od 5m. U zoni B obavezno je postavqawe zgrade na uli~nu gra evinsku liniju, izuzetak su gra evinske parcele koje se razra uju urbanisti~im projektom UP2 gde je mogu}e zgradu postaviti i u okviru gra evinskih linija. Podzemna gra evinska linija se ne mora poklapati sa nadzemnom, ali ne mo`e da pre e regulacionu liniju i granicu parcele ka susedu. Gra evinska linija potkrovnih eta`a, ograda terasa kod zgrada sa povu~enim spratom, ne sme da prelazi gra evinsku liniju ostalih eta`a. Gra evinska linija povu~enog sprata odre uje se tako da se eta`a povu~enog sprata povla~i pod uglom od 57 o ne mawe od 2.0m (slika 1). Izlog trgovinske radwe mo`e biti prepu{ten u odnosu na gr evinsku liniju maks. 30cm. Nadstre{nice mogu imati maks. ispust konzole do 1,0m i to na visini od 3.0m po celoj {irini objekta. Reklame postaviti na fasadnom zidu ili na konzoli sa ispustom do 1.0m na visini ve}oj od 3.0m. Visina reklame mo`e biti do 1,0 m. Dozvoqeno je povla~ewe objekta od regulacione linije ka dubini parcele na eta`ama iznad prvog sprata. Ne dozvoqava se prela`ewe iznad gra evinske linije u javnu povr{inu bilo kojim delom zgrade ispod povr{ine tla. Gra evinska linija podzemnih eta`a mo`e da se poklapa sa bo~nim i zadwom granicom gra evinske parcele, uz uslov da se ne mewa postoje}a kota terena. U ulici 27. marta dozvoqena je izgradwa samo dvostrano uzidanih zgrada. U ul. Vladetinoj, Ivankova~koj i Knez Danilovoj dozvoqena je izgradwa dostrano, jednostrano uzidanih zgrada. Na gra evinskoj parceli koja se razra uje urbanisti~kim projektom UP2 dozvoqena je izgradwa dvostrano, jednostrano uzidanih i slobodnostoje}ih zgrada. Kod dvostrano uzidanih zgrada, prolaz (pasa`) kroz zgradu iz prostora javne namene u unutra{wost parcele, mora biti minimalne {irine 3,0 m i minimalne visine 4,5 m. Za jednostrano uzidanu zgradu minimalna udaqenost od granice parcele prema susednoj zgradi u nizu je 3,0 m i dozvoqeno je otvarawe otvora ~iji parapet je min. visine 1,8 m. Za slobodnostoje}u zgradu udaqenost od granice parcele sa susednim je min. 1/5 visine planiranog objekta ali ne mawe od 3,0 m. 2.4 STEPEN ZAUZETOSTI PARCELE S Zauzetost parcele zgradom utvr uje se stepenom zauzetosti parcele S. Stepen zauzetosti je procentualni odnos povr{ine parcele pod zgradom (sve zgrade na parceli) u odnosu na povr{inu parcele. 24

25 Maksimalan stepen zauzetosti u podcelinama zone B iznosi: B 1-55 % B 2-40 % B 3-40 % Maksimalni stepen zauzetosti parcele na uglu mo`e se uve}ati do 15%. 2.5 INDEKS IZGRA\ENOSTI PARCELE I Indeks izgra enosti I je koli~nik bruto razvijene gra evinske povr{ine svih eta`a zgrade i povr{ine parcele. Podzemne eta`e namewene podzemnim gara`ama sme{taju neophodne infrastrukture i stanarskim ostavama ne ulaze u indeks izgra enosti. Maksimalni indeks izgra enosti parcele za podceline zone B je: B 1-2,5 B 2-2,5 B 3-3 Maksimalni indeks izgra enosti parcele na uglu mo`e se uve}ati do 15%. 2.6 SPRATNOST I VISINA ZGRADE Maksimalna spratnost objekta je: B 1 - P+4+Ps (Pk) B 2 - P+5 B 3 - P+3+Pk; P+4+Pk; P+5+Pk; P+7+Pk - postoje}a spratnost. Kota prizemqa novoplaniranih zgrada mo`e biti maksimalno 1,20 m vi{a od kote trotoara, izuzev za zgrade u podcelini B2 sa ulazom iz Ul. 27. marta gde je kota prizemqa maksimalno 0,20 m vi{a od kote trotoara na mestu ulaza. Kod izgra enih objekata zadr`avaju se postoje}e kote ulaza. Maksimalna visina kote venca je: B 1-17 m B 2-20 m B 3 - zadr`ava se postoje}a visina Maksimalni ugao krovne ravni je 20 o. Maksimalna kota slemena mo`e biti 3.5m vi{a od kote venca. Maksimalna visina nadzitka potkrovne eta`e je 1,60 m (slika 2). Maksimalni ugao do preloma krovne ravni je 60 o (slika 3), a visina 2,20 m od kote poda potkrovqa do prelomne kosine mansardnog krova. 25

26 2.7 ARHITEKTONSKA OBRADA ZGRADA Preporu~uje se savremena arhitektura sa primenom novih materijala i tehnologija. Posebnu pa`wu obratiti prilikom obrade i projektovawa ugaonih zgrada. Ukoliko se projektuje kosi krov, obavezan je dvovodan krov (izuzev ugaonih zgrada) sa nagibom prema ulici i dvori{tu (slika 4). Krov novog objekta mo`e biti kos, ravan ili sferan. Kosina krova mora svojom dowom ivicom po~eti u ravni fasadnog zida doweg sprata, ra~unaju}i prostor potreban da se smesti horizontalni oluk. Nisu dozvoqeni prepusti i izla`ewe van gabarita zgrade. Ravan krov mo`e imati zidani deo maks. gabarita koji odgovara gabaritu vertikalnih komunikacija unutar objekta (stepeni{nog prostora i liftovskog okna), kao i pergole i ostale elemente ure ewa krovne ba{te bez mogu}nosti zatvarawa i pretvarawa u koristan prostor. Krovni pokriva~ uskladiti sa ambijentom i primewenim materijalima na fasadi. Nije dozvoqeno zatvarawe prizemqa koje imaju kolonade u smislu formirawa korisnog prostora (slika 5). slika ZELENILO Slobodne zelene povr{ine koje se nalaze uglavnom u unutra{wosti parcela odnosno bloka, s obzirom da se gra evinska linija zgrada uglavnom poklapa sa regulacionom linijom, korisnici parcela mogu slobodno ure ivati prema vlastitom afinitetu. Minimum slobodnih, zelenih i poplo~anih povr{ina mora biti za: B 1-45% B 2-60% B 3-60% dok se za ugaone parcele ovaj procenat mo`e umawiti za 15%. Ukoliko se ispod zelenih slobodnih povr{ina nalaze gara`e, krov gara`e ure ivati po principu krovnih vrtova. 26

27 2.9 OGRA\IVAWE Plan detaqne regulacije za deo podru~ja centralne zone, Ogra ivawe unutar bloka mo`e biti samo `ivom ogradom, tako da zajedno sa ostalim ozelewenim delovima parcela stvara zelene parkovske povr{ine EVAKUACIJA OTPADA Sudovi za sme}e moraju biti sme{teni u okviru parcele u objektu, betonskom boksu ili ni{i ogra enoj lakim armirano betonskim zidovima, `ivom ogradom i sli~no IN@EWERSKOGEOLO[KI USLOVI Za objekte u podcelinama B1, B2 i B3 za svaki novoplanirani objekat uraditi detaqna istra`ivawa koja }e definisati ta~nu kotu i na~in fundirawa objekta PRIKQU^EWE NA INFRASTRUKTURNU MRE@U Zgradu prikqu~iti na infrastrukturnu mre`u uz uslove i saglasnosti nadle`nih komunalnih ku}a, a u skladu sa grafi~kim prilogom broj 8 Skupni prikaz komunalne infrastrukture (sinhron plan) u razmeri 1: Uslovi za parkirawe TABELA 7: Potreban i ostvaren broj parking mesta Zadr`ano Planirano(novo) Parkirawe BRGP stanovawe Broj stanova BRGP delatnost Potrebno PM za stanovawe Potrebno PM za delatbost Ukupnoza zadr`ano Ostvareno Bilans BRGP stan m 2 m 2 m 2 m Blok 1 A A A A Ukup. blok Blok 2 B B B Ukup. blok Ukup BRGP delat PotrebnoPM za stanovawe Potrebno PM za delatbost Ukupno za novo Ukupno potrebno PM Ostvareno Bilans ukupno 27

28 Potrebe za parkirawem vozila utvr ene su na osnovu slede}ih normativa: - za stanovawe: postoje}e (zadr`ano): 0.7 PM na 1 stan planirano (novo): 1.1 PM na 1 stan - za poslovawe: 1 PM na 80 m 2 bruto povr{ine, za trgovinu 66 m 2 bruto povr{ine. Potrebe za parkirawem planiranih objekata re{iti u okviru pripadaju}e parcele. Parkirawe treba re{avati na slede}i na~in: - za nove objekte, izgradwom podzemnih gara`a u okviru objekata i parkirawem na slobodnom delu parcele, - za postoje}e objekte, pretvarawem podzemnih prostorija u gara`e i parkirawem na slobodnom delu parcele uz obezbe ewe prolaza kroz prizemqe objekata, - udru`ivawem svih zainteresovanih korisnika parcele radi izgradwe gara`e unutar bloka, uz obaveznu izradu urbanisti~kog projekta, - izgradwom nadzemnih gara`a na parcelama. Na predlo`eni na~in mogu}e je u potpunosti zadovoqiti potrebe za parkirawem za planirane kapacitete i deficit iz postoje}eg stawa. Uslovi za izgradwu podzemnih gara`a - podzemne gara`e se grade u okviru novih objekata ili kao zasebni objekti na parcelama ostalog zemqi{ta; - broj parking mesta u gara`ama u okviru novih objekata mora da zadovoqi potrebe parkirawa vozila za kapacitete pripadaju}e gra evinske parcele; - planirati ih u potpunosti kao ukopane, kota krova gara`e mora biti u nivou terena; - mogu zauzimati 100% povr{ine parcele; - podzemna gra evinska linija }e se odrediti naknadno na osnovu geotehni~ke dokumentacije za izgradwu podzemne gara`e i stawa susednih objekata. Obavezna je izrada elaborata Mera tehni~ke za{tite okolnih objekata od obru{avawa, na osnovu koga }e se definisati stepen zauzetosti na parceli i polo`aj gra evinskih linija u odnosu na susedne objekte. Uslovi za izgradwu nadzemnih gara`a - male gara`e kapaciteta do tri vozila mogu biti u sklopu objekta ili kao zaseban objekat na parceli pri ~emu se moraju ispo{tovati pravila gra ewa koja se odnose na polo`aj zgrade za zonu u kojoj se nalaze; - na parceli (za ve}e gara`e) namena objekta mo`e biti 100% gara`a ili kombinacija sa drugom vrstom sadr`aja. Ukoliko se u okviru objekta nalazi vi{e razli~itih namena u ukupan kapacitet gara`e ne ra~unaju se parking mesta potrebna za vozila sadr`aja u okviru jedinstvenog 28

29 objekta. Na prvoj ili posledwoj nadzemnoj eta`i mogu}e je do 15% BRGP gara`e nameniti komercijalnim delatnostima ili ugostiteqskim sadr`ajima; - stepen zauzetosti jednak je stepenu zauzetosti za zonu u kojoj se gara`a nalazi; - minimalna {irina fronta parcele je 12 m; - indeks izgra enosti gara`e mo`e biti maksimalno 20% ve}i od indeksa izgra enosti zone u kojoj se nalazi; slika 6 - spratnost, tj. visinu objekta vezati za venac susednog objekta (planirana spratnost). Ukupan broj nadzemnih eta`a se mo`e pove}ati na ra~un razlike u spratnim visinama, ali ne vi{e od jedne eta`e, po{tuju}i uslov o maksimalnoj visini zavr{nog venca objekta (slika 6); - fasadne ravni objekta gara`e moraju biti adekvatno obra ene da spre~e prodor svih negativnih uticaja u spoqa{wu sredinu i uskla ene sa ambijentom; - ravan krov nadzemne gara`e mo`e se koristiti za parkirawe vozila uz obavezu da se izvr{i wegovo pro{isno ogra ivawe ogradom visine minimum 1,10 m. Obezbediti potreban broj parking mesta za vozila osoba sa specijalnim potrebama (min. 5% od ukupnog broja) odgovaraju}ih dimenzija (min {irine 3.5m), na odgovaraju}oj lokaciji unutar gara`e ({to bli`e ulazu/izlazu) a u skladu sa Pravilnikom o uslovima za planirawe i projektovawe objekata sa nesmetanim kretawem dece, starih, hendikepiranih i invalidnih lica ( Sl.glasnik RS br. 18/97). Propisno obele`iti ova parking mesta. IV. SMERNICE ZA SPROVO\EWE Ovaj Plan detaqne regulacije predstavqa pravni i planski osnov za izdavawe izvoda iz plana za izgradwu, zamenu, dogradwu i rekonstrukciju zgrada i ure ewa povr{ina javne namene, izradu urbanisti~kih projekata za parcelaciju i preparcelaciju u skladu sa Zakonom o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik Republike Srbije, br. 47/03). Obavezni urbanisti~ki projekti UP1, UP2 ozna~eni su u grafi~kom prilogu broj 3 Plan javnih povr{ina sa smernicama za sprovo ewe u razmeri 1:500: 29

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLVIII Broj jul godine Cena 120 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLVIII Broj jul godine Cena 120 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XLVIII Broj 15 21. jul 2004. godine Cena 120 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 21. jula 2004. godine, na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

A.1. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU I DONO[EWE PLANA

A.1. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU I DONO[EWE PLANA Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj godine, a na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beni glasnik RS", br. 47/03), i ~lana 10 i 16. Statuta grada Beograda ("Slu`beni list

Διαβάστε περισσότερα

S A D A J A. Uvod...1 B. Pravila ure ewa prostora...8 B.1 Namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta B.1.1 Javno gra evinsko zemqi{te

S A D A J A. Uvod...1 B. Pravila ure ewa prostora...8 B.1 Namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta B.1.1 Javno gra evinsko zemqi{te S A D R @ A J A. Uvod...1 A.1 Povod i ciq izrade plana...1 A.2 Obuhvat plana...2 A.2.1 Granice i povr{ina obuhvata plana...2 A.2.2 Postoje}a namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta...3 A.3 Planski osnov...4

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA

LIST GRADA BEOGRADA ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina LIII Broj 58 16. decembar 2009. godine Cena 200 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 16. decembra 2009. godine, na osnovu ~lana 54. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina L Broj novembar godine Cena 180 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina L Broj novembar godine Cena 180 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina L Broj 25 30. novembar 2006. godine Cena 180 dinara na sednici odr`anoj 29. novembra 2006. godine, na osnovu ~lana 54. Zakona o planirawu i izgradwi (

Διαβάστε περισσότερα

PLAN DETAQNE REGULACIJE PET BLOKOVA IZME\U ULICA: UZUN MIRKOVE, KRAQA PETRA, GOSPODAR JEVREMOVE I TADEU[A KO[]U[KA, NA TERITORIJI OP[TINE STARI GRAD

PLAN DETAQNE REGULACIJE PET BLOKOVA IZME\U ULICA: UZUN MIRKOVE, KRAQA PETRA, GOSPODAR JEVREMOVE I TADEU[A KO[]U[KA, NA TERITORIJI OP[TINE STARI GRAD JAVNO URBANISTI^KO PREDUZE]E Palmoti}eva 30, 11000 Beograd, Telefoni: direktor (011) 322 42 90, centrala (011) 322 29 21, Telefaks: (011) 322 09 15 Na{ broj: 350 629/95 PLAN DETAQNE REGULACIJE PET BLOKOVA

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XL Broj maj godine Cena 180 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XL Broj maj godine Cena 180 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XL Broj 10 22. maj 2006. godine Cena 180 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 19. maja 2006. godine, na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU

PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA BIVOQE 5 U KRU[EVCU PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU I OP[TE ODREDBE PLANA 1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU PLANA DETAQNE REGULACIJE Pravni osnov za izradu Plana detaqne regulacije sadr`an

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLIX Broj februar godine Cena 120 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLIX Broj februar godine Cena 120 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XLIX Broj 3 17. februar 2005. godine Cena 120 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 16. februara 2005. godine a na osnovu ~lana 54. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA NOVOG SADA

LIST GRADA NOVOG SADA SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA Godina XXVI - Broj 24 NOVI SAD, 14. jul 2006. primerak 140,00 dinara GRAD NOVI SAD Skup{tina 331 Na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beni glasnik

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA ODLUKU ODLUKU. Godina L Broj septembar godine Cena 180 dinara

LIST GRADA BEOGRADA ODLUKU ODLUKU. Godina L Broj septembar godine Cena 180 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina L Broj 18 15. septembar 2006. godine Cena 180 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 14. septembra 2006. godine, na osnovu ~lana 7. stav

Διαβάστε περισσότερα

1. Tretman postojeih objekata

1. Tretman postojeih objekata Skupština grada Beograda na sednici održanoj... godine na osnovu lana 35. stav 2. Zakona o planiranju i ureenju prostora i naselja (Službeni glasnik RS broj 44/95), a u vezi sa lanom 11 taka 3 i lanom

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA PLAN. Godina XLVII Broj decembar godine Cena 120 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN. Godina XLVII Broj decembar godine Cena 120 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XLVII Broj 34 29. decembar 2003. godine Cena 120 dinara Skup{tina grada Beograda, na sednici odr`anoj 26. decembra 2003. godine, na osnovu ~lana 54. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka 1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

PRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003.

PRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003. PVI DO ISPIT I OSNOV KTOTHNIK 8 jun 003 Napomene Ispit traje 0 minuta Nije ozvoqeno napu{tawe sale 90 minuta o po~etka ispita Dozvoqena je upotreba iskqu~ivo pisaqke i ovog lista papira Kona~ne ogovore

Διαβάστε περισσότερα

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 OPTEREĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 1.1. ROGOVI : * nagib krovne ravni : α = 35 º * razmak rogova : λ = 80 cm 1.1.1. STATIČKI

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA RE[EWE ODLUKU RE[EWE. Godina LI Broj decembar godine Cena 180 dinara

LIST GRADA BEOGRADA RE[EWE ODLUKU RE[EWE. Godina LI Broj decembar godine Cena 180 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina LI Broj 43 24. decembar 2007. godine Cena 180 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 24. decembra 2007. godine, na osnovu ~lana 31. Statuta

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Sistem sučeljnih sila

Sistem sučeljnih sila Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. Istinitosna tablica p q r F odgovara formuli A) q p r p r). B) q p r p r). V) q p r p r). G) q p r p r). D) q p r p r). N) Ne znam. Date

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O. Cenovnik spiro kanala i opreme - *Cenovnik ažuriran 09.02.2018. Spiro kolena: Prečnik - Φ (mm) Spiro kanal ( /m) 90 45 30 Muf/nipli: Cevna obujmica: Brza diht spojnica: Elastična konekcija: /kom: Ø100

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

GENERALNI PLAN KRAGUJEVAC 2015.

GENERALNI PLAN KRAGUJEVAC 2015. JP DIREKCIJA ZA URBANIZAM I IZGRADWU KRAGUJEVAC GENERALNI PLAN KRAGUJEVAC 2015. VD DIREKTOR Petar Arsenijevi}. Dipl.in`.gra FEBRUAR 2005. godine KRAGUJEVAC INVESTITORI: NOSILAC ZADATKA: FOND ZA URE\IVAWE

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU REGULACIONOG PLANA

1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU REGULACIONOG PLANA I OPŠTE ODREDBE PLANA 1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU REGULACIONOG PLANA Pravni osnov za izradu plana sadržan je u: -Zakonu o planiranju i izgradnji ( Sl.glasnik RS broj 47/2003) -Odluci o izradi

Διαβάστε περισσότερα

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA

Διαβάστε περισσότερα

GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE

GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE SLU@BENI GLASNIK Jezik srpskog naroda JP Slu`beni glasnik Republike Srpske, Bawa Luka, Pave Radana 32A Telefon/faks: (051) 311-532, 302-708 REPUBLIKE SRPSKE Petak, 14. maj 2004. godine BAWA LUKA Broj 43

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN

GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m

Διαβάστε περισσότερα

Formiranje optimalne konfiguracije teretnog vozila u skladu sa potrebama i mogućnostima naručioca, ponudom proizvođača i nadgraditelja.

Formiranje optimalne konfiguracije teretnog vozila u skladu sa potrebama i mogućnostima naručioca, ponudom proizvođača i nadgraditelja. Formiranje optimalne konfiguracije teretnog vozila u skladu sa potrebama i mogućnostima naručioca, ponudom proizvođača i nadgraditelja. Mora postojati interakcija sve tri uključene strane: -poznavanje

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

Broj: /03-XXIII-01

Broj: /03-XXIII-01 Broj: 350-677/03-XXIII-01 Skupština gada Beograda na sednici održanoj 26. decembra 2003. godine na osnovu člana 54. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji(službeni glasnik RS broj 47/03), a u vezi sa

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

I Pismeni ispit iz matematike 1 I I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f

Διαβάστε περισσότερα

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija 18.02006. Prvi razred A kategorija Dokazati da kruжnica koja sadrжi dva temena i ortocentar trougla ima isti polupreqnik kao i kruжnica opisana oko tog trougla. Na i najve i prirodan broj koji je maƭi

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R.

Matematika 4. t x(u)du + 4. e t u y(u)du, t e u t x(u)du + Pismeni ispit, 26. septembar e x2. 2 cos ax dx, a R. Matematika 4 zadaci sa pro²lih rokova, emineter.wordpress.com Pismeni ispit, 26. jun 25.. Izra unati I(α, β) = 2. Izra unati R ln (α 2 +x 2 ) β 2 +x 2 dx za α, β R. sin x i= (x2 +a i 2 ) dx, gde su a i

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα