S A D A J A. Uvod...1 B. Pravila ure ewa prostora...8 B.1 Namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta B.1.1 Javno gra evinsko zemqi{te

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "S A D A J A. Uvod...1 B. Pravila ure ewa prostora...8 B.1 Namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta B.1.1 Javno gra evinsko zemqi{te"

Transcript

1 S A D A J A. Uvod...1 A.1 Povod i ciq izrade plana...1 A.2 Obuhvat plana...2 A.2.1 Granice i povr{ina obuhvata plana...2 A.2.2 Postoje}a namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta...3 A.3 Planski osnov...4 A.3.1 Izvod iz Generalnog plana Beograda A.3.2 Izvod iz verifikovanog koncepta plana...7 A.3.3 Izmene u odnosu na planski osnov...8 B. Pravila ure ewa prostora...8 B.1 Namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta...8 B.1.1 Javno gra evinsko zemqi{te...9 B Popis katastarskih parcela za javno gra evinsko zemqi{te...10 B Popis katastarskih parcela na kojima se po vertikali prepli}u javno i ostalo gra evinsko zemqi{te...11 B.1.2 Ostalo gra evinsko zemqi{te B Karakteristi~ne zone i celine...12 B Zona A...12 B Zona B...13 B Zona V...13 B Zona G...14 B Zona G B Zona G B.2 Bilans urbanisti~kih pokazateqa...15 B.3 Uslovi za{tite kulturno - istorijskog nasle a...17 B.4 Urbanisti~ki uslovi za javne povr{ine i javne objekte...19 B.4.1 Javne saobra}ajne povr{ine...19 B Uli~na mre`a / rang saobra}ajnica...19 B Javni gradski saobra}aj...20 B Elementi situacionog regulacionog i nivalacionog plana saobra}ajnih povr{ina...20 B Uslovi za postoje}e saobra}ajne povr{ine...20 B Uslovi za novoplanirane saobra}ajne povr{ine...21 B Uslovi za upotrebu zavr{nih materijala i prate}ih elemenata...22 B Parkirawe vozila...22 B.4.2 Komunalna tehni~ka infrastruktura...25 B Vodovodna mre`a i objekti...25 B Postoje}e...25 B Planirano...25 B Kanalizaciona mre`a...26 B Postoje}e...26 B Planirano...26 B Elektroenergetska mre`a i postrojewa...27 B Telekomunikaciona mre`a i objekti...28 B KDS mre`a i objekti...29 B Toplovodna mre`a i objekti...29 B Postoje}e stawe...29 B Uslovi prikqu~ewa na toplovodnu mre`u...30 B.4.3. Javne zelene povr{ine...31 B Skverovi...31 B Javno zelenilo u regulaciji ulica...32 B Javno zelenilo dela Svetosavskog platoa...33

2 B 4.4 Javni urbani prostori pe{a~ki platoi...33 B.4.5 Javni objekti B Kompleks Narodne biblioteka Srbije...33 B Narodna biblioteka Srbije...34 B Uslovi za pro{irewe depoa Narodne biblioteka Srbije...34 B Javna podzemna gara`a u kompleksu Narodne biblioteke Srbije...35 B Centar kulture sa javnom gara`om...36 B Ustanove osnovnog obrazovawa...37 B Ustanove primarne zdrastvene za{tite...37 B De~ija ustanova...37 B.5 Sredworo~ni plan ure ivawa javnog gra evinskog zemqi{ta...38 B 5.1 Predmer radova na ure ivawu javnog gra evinskog zemqi{ta...38 B 5.2 Izvori finansirawa ure ivawa javnog gra evinskog zemqi{ta...38 B.6 Urbanisti~ke mere za{tite...39 B 6.1 Urbanisti~ke mere za za{titu od elementarnih nepogoda...39 B 6.2 Urbanisti~ke mere za za{titu od po`ara...39 B 6.3 Urbanisti~ke mere za civilnu za{titu...39 B 6.4 Urbanisti~ke mere za za{titu `ivotne sredine...39 B.7 In`ewersko -geolo{ki uslovi...40 B 7.1 In`ewersko-geolo{ki i geotehni~ki uslovi izgradwe objekata...40 V. Pravila gra ewa za zone...42 V.1 Pravila regulacije...42 V.2 Pravila parcelacije...43 V.3 Uslovi za pe{a~ke i kolske pristupe parcelama...44 V.4 Mogu}nosti i ograni~ewa na~ina kori{}ewa objekata...44 V.5 Tipologija objekata...45 V.6 Polo`aj objekta prema javnoj povr{ini...45 V.7 Polo`aj objekta prema granicama susednih parcela...45 V.8 Parametri za nivo gra evinske parcele...47 V.8.1 Op{ta pravila za kori{}ewe parametara...47 V.8.2 Stepen zauzetosti...47 V.8.3 Indeks izgra enosti...47 V.8.4 Spratnost i visina objekta...47 V.9 Pravila za arhitektonsko oblikovawe...49 V.10 Pravila i uslovi za druge objekte na parceli...51 V.11 Parkirawe na parceli...51 V 11.1 Izgradwa gara`a u zoni V...52 V.12 Ure ewe slobodnih povr{ina na parceli...52 V.13 Ogra ivawe gra evinskih parcela V.14 Pravila i uslovi za intervencije na postoje}im objektima...53 V Uslovi za objekte u zoni G V Uslovi za objekat u zoni G V.15 Uslovi i mogu}nosti fazne realizacije...55 V.16 Pravila i uslovi za evakuaciju otpada...55 V.17 Uslovi za nesmetano kretawe invalidnih lica...55 G. Smernice za sprovo ewe plana...56 G.1 Status planske dokumentacije...56 G.2 Lokacije za obaveznu izradu urbanisti~kog projekta...57 G.3 Lokacije za koje je neophodna verifikacija idejnog projekta...57 G.4 Lokacije za koje je neophodna saradwa sa Zavodom za za{titu spomenika kulture...58 GRAFI^KI PRILOZI... DOKUMENTACIJA PLANA

3 Broj /05-XIII-01 Skup{tina grada Beograda, na sednici odr`anoj 26. decembra 2005.godine, na osnovu ~lana 54. Zakona o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glasnik RS, broj 47/03) i ~lana 31. Statuta grada Beograda ( Slu`beni list grada Beograda, br. 14 / 04 i 30 / 04 ), donela je P L A N A. U V O D DETAQNE REGULACIJE DELA VRA^ARSKOG PLATOA IZME\U ULICA: KATANI]EVE, MAKENZIJEVE, ^UBURSKE, UNUTRA[WE GRANICE PARCELA DU@ PARNE STRANE [UMATOVA^KE, BRANI^EVSKE, RANKEOVE, NEBOJ[INE, SKERLI]EVE I BORE STANKOVI]A -OP[TINA VRA^AR- A.1 Povod i ciq izrade plana Izradi Plana detaqne regulacije dela Vra~arskog platoa izme u ulica: Katani}eve, Makenzijeve, ^uburske, unutra{we granice parcela du` parne strane [umatova~ke, Brani~evske, Rankeove, Neboj{ine, Skerli}eve i Bore Stankovi}a, pristupilo se na osnovu Odluke o pripremawu regulacionog plana za centralnu zonu i zone centara gradskih podcelina na teritoriji Generalnog urbanisti~kog plana Beograda, Skup{tine grada Beograda ( Slu`beni list grada Beograda br. 12/01) i Zakqu~ku o pristupawu izradi Regulacionog plana dela centralne zone - prostorne celine op{tine Vra~ar, Izvr{nog odbora Skup{tine grada Beograda ( Slu`beni list grada Beograda br. 18/01). Razlog za izradu PDR su znatne izmene koje su se dogodile u predhodnom periodu, pre svega dono{ewe Generalnog plana Beograda 2021 ( Slu`beni list grada Beograda br. 27/03) i usvajawe Prostorno-programskog koncepta Regulacionog plana dela centralne zone - prostorne celine op{tine Vra~ar iz 2002 godine. Glavni razlog za izradu PDR je ukidawe Vra~arskog bulevara, koji je po DUP-u Vra~arskog platoa prolazio kroz sredi{te ovog prostora, a koji je Generalni plan Beograda 2021 ( Slu`beni list grada Beograda br. 27/03) ukinuo. Koncept Regulacionog plana op{tine Vra~ar je ovo saobra}ajno re{ewe usvojio i predlo`io druga~iju saobra}ajnu {emu na nivou ovog prostora. Time je bitno promewena slika ovog prostora, na osnovu postoje}eg plana nije mogu}e razvijati ovaj prostor i neophodno je da se novim planskim dokumentom prostor uredi u skladu sa navedenim planovima. Pored toga, razlog za izradu plana je potreba da se plan usaglasi sa promenama u zakonskoj regulativi (DUP Vra~arskog platoa ( Slu`beni list grada Beograda br. 19/90) je ra en ranih devedesetih godina) {to je onemogu}ilo realizaciju plana na mnogim mestima u prostoru, ali i pristigle inicijative gra ana. Ciq izrade nove planske dokumentacije je da se otklone problemi koji su izazvani promenama u prostoru koje su nastupile u predhodnom periodu, ali i da se razvoj prostora uskladi sa novim planskim re{ewima iz Generalnog plana Beograda 2021 ( Slu`beni list grada Beograda br. 27/03). Osnovni ciq je da se pre svega defini{e javni interes, odrede zone ili objekti koje mogu biti od interesa za slu`bu za{tite, da se preispitaju postoje}i i mogu}i novi kapaciteti izgradwe, unapredi postoje}a saobra}ajna matrica, redefini{e re{ewe parkirawa, da se donesu pravila i parametri za transformaciju postoje}eg gra evinskog fonda i na{u mogu}nosti izgradwe novih zelenih povr{ina i ustanove mere za{tite `ivotne sredine. Izrada ovog plana treba da omogu}i odgovaraju}e kori{}ewe potencijala podru~ija kroz: definisawe prostora od javnog interesa, preispitivawe kapaciteta izgradwe, 1

4 podizawe standarda stanovawa i kori{}wa prostora, definisawe na~ina izgradwe pojedinih istaknutih prostora, ure ewe sistema parkirawa i gara`irawa, unapre ewe nivoa infrastrukturne opremqenosti na podru~ju. A.2 Obuhvat plana A.2.1 Granice i povr{ina obuhvata plana Granica plana obuhvata deo teritorije op{tine Vra~ar, koju ~ine spoqa{wa regulacija ulica Bore Stankovi}a, Katani}eve, unutra{wa regulaciona linija ulica Makenzijeve i ^uburske, unutra{we granice parcela du` parne strane [umatova~ke ulice i spoqa{wa regulacija Brani~evske ulice, spoqa{wu regulaciju Rankeove ulice do raskrsnice sa Ulicom Gastona Gravijea, unutra{wom regulacijom do Neboj{ine ulice, spoqa{wa regulacija Neboj{ine ulice, granica katastarske parcele Narodne biblioteke Srbije i katastarske parcele ka Svetosavskom platou. Povr{ina obuhva}enog prostora je ha. Granica intervencije obuhvata: deo Svetosavskog platoa u produ`etku Mutapove i Ma~vanske ulice radi prikqu~ka infrastrukturne mre`e toplovoda na postoje}i magistralni toplovod u okviru Svetosavskog platoa (u zale u Hrama Svetog Save). Granica intervencije prikazana je na grafi~kim prilozima br. 7.1 i 7.2:,, Sinhron plan infrastrukturne mre`e i objekata R :500. Spisak parcela koje se nalaze u obuhvatu granice plana: K.O. Vra~ar d.l. 13; 14; 16; 17; 27; 28 R=1:500 Cele k.p.: 3841; 3842/1; 3843; 3844; 3845; 3846; 3847; 3848; 3849; 3850; 3851; 3852; 3853; 3855; 3856; 3857; 3859; 3799/2; 3758; 3759; 3757; 3760/2; 3761; 3762; 3756; 3760/1; 3763; 3755; 3754; 3753; 3752; 3751/1; 3750; 3749; 3748; 2209; 2210; 3840/1; 3839; 3838; 3837; 3836; 3835; 3834; 3833; 3832/1; 3831; 3830; 3829; 3828; 3827; 3826; 3825; 3824/1; 3787; 3788; 3789; 3790; 3791; 3792; 3793; 3794; 3795; 3796; 3797; 3798; 3770/2; 3769/2; 3768/2; 3771/1; 3770/1; 3769/1; 3768/1; 3767/1; 3767/2; 3766; 3764; 3765; 3772; 3773; 3774; 3775; 3776/1; 3776/2; 3777; 3778; 3779; 3780; 3781; 3783; 3784; 3785; 3786/1; 3786/2; 2208/1; 2061; 2062; 2063; 2064; 2060; 2059; 2058; 2054; 2065; 2066/1; 2067; 2206; 2058; 2069; 2052; 2053; 2055; 2056; 2057/1; 2070; 2077; 3544; 2076; 2071; 2072; 2073; 2074; 2075; 1865/2; 1865/3; 1865/1; 1869; 1870; 1871; 1872; 2208/3; 1873; 1858/3; 1858/2; 2208/2; 1874/1; 1874/2; 1875; 1876; 1877; 1878; 1879; 1880; 1881; 1882; 1851; 1852; 1853; 1854; 1856; 1857; 1858/1; 1859; 1860; 1861; 1862; 1863; 1864; 1865/4; 1866; 2205/1; 2025; 2026; 2027/1; 2027/2; 2028; 2029; 2030; 2031; 2032/1; 2032/2; 2018/1; 2018/2; 2019/1; 2019/2; 2022; 2023; 2024/1; 2204/1; 2044; 2043/1; 2041; 2042; 2040/1; 2045; 2046; 2047; 2046; 2049; 2036; 2037; 2038; 2039; 2035; 2033; 2050; 1893; 1894/1; 1894/2; 1895/1; 1895/2; 1896/1; 1896/2; 1892; 1897/1; 1891; 1897/2; 1898; 1899; 1900; 1889; 1890; 1901; 1902; 1903; 1904; 1905; 1906; 1909/1; 1888; 1887; 1884; 1885/1; 2008; 2009; 2010; 2011; 2012; 2013; 2014; 2015; 2016; 2017; 2000; 2001; 2002; 2003/1; 2003/2; 2004; 2006; 2007; 2212; 1910; 1911; 1912; 1913; 1914; 1915; 1916; 1917; 1918; 1919; 1920; 1921/1; 1928; 1931; 1932; 1933; 1934; 1935/1; 1935/2; 1936; 1937; 1939; 2203/1; 1996; 1997; 1998; 1999; 2213; 1984; 1985; 1986/1; 1986/2; 1987; 1988; 1989; 1990; 1991; 1977; 1978; 1979; 1980; 1981; 1982; 1983; 2201/1; 1976; 1975; 1974; 1973; 1972; 1971; 1970; 1992; 1993; 1994; 1995; 1963; 1962; 1961; 1960; 1959; 1958; 1957/1; 1957/2; 1523/2; 1524; 1525; 1526; 1527; 1528; 1529; 1530; 1531; 1532; 1533; 1534; 1535; 1536; 1537/1; 1537/2; 1554; 1555; 1556/1; 1552; 1543/1; 1551; 1550; 1549; 1548; 1563; 1564; 1565; 1566; 1567; 1568; 1569; 1570; 1571; 1543/1; 1543/2; 1837; 1838; 1839; 1840; 1836; 1835; 1834; 1833; 1841; 1832; 1831/1; 1831/2; 1842; 1830/2; 1830/1; 1843/2; 1843/1; 1843/3; 1844/1; 1844/2; 1844/3; 1845; 1829; 1828; 1827; 1826; 1825; 1824; 1823; 1822; 2

5 1821; 1820; 2196; 1849/1; 1850/3; 1849/2; 1848/1; 1847/1; 1847/3; 1847/4; 1847/5; 1846/3; 1846/5; 1846/2; 1846/4; 1846/1; 1907/3; 1945; 1944; 1943; 1942; 1941; 1940/1; 1940/3; 1953; 1952; 1951; 1950; 1948; 1949; 1947; 1946; 2203/4; 1927; 3771/2; 2040/2; 1885/2; 2005; 1819/9; 2199/2; 2198/2; 1540/3; 1543/3; 1540/1; 1539; 1538/2; 1538/1; 1638/2; 1638/3; 1638/4; 1954/1; 1924/3; 1924/2; 2198/4; 2204/2; 2204/3; 1883/1; 1883/2; 1909/2; 1907/1; 1907/2; 2198/6; 2198/5; 1800/5; 1800/4; 1800/2; 1800/3; 2020/1; 2021/1;2020/2; 2021/2; 1858/4; 3840/2; 3842/2; 1922; 1923; 1926; 1924/1; 1886 Delovi k.p.: 4431; 4406; 2214; 2189; 2198/1; 2202; 1969; 1968; 1967; 1966; 1965; 1964; 1638/1; 1523/1; 1522; 1521; 1520; 1519; 1518; 1517; 2200; 2199/1; 2194/1; 2197; 1953; 2191; 1787/2 Napomena: U slu~aju neusagla{enosti popisa parcela sa grafi~kim prilogom,, Kopija plana,, R 1:500, va`e podaci sa grafi~kog priloga. A.2.2. Postoje}a namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta Podu`ni pravac centra grada sa Kalemegdanom kao jednim polom ima svoj prirodni zavr{etak na Vra~arskom platou, na drugom polu centra Beograda, gde pored tek zavr{enog ure ewa Svetosavskog trga, ostaje da se uredi nedovoqno artikulisani prostor Slavije i prostor Vra~arskog platoa iza Hrama Svetog Save i Skerli}eve ulice koji su predmet ovog plana. Izgra ena urbana matrica Vra~arskog platoa je formirana sa definisanim blokovima relativno ujedna~enog oblika. Blokovi su po pravilu formirani kao zatvoreni, preovladava ivi~na izgradwa, a nastali su uglavnom izme u dva rata, uz mnoge izmene i umetawa novih zgrada u kasnijem periodu. Ostao je odre en broj mawih zgrada, male visine ili nekvalitetnih objekata izme u zgrada ve}e spratnosti. U unutra{wosti ovih blokova, u naj~e{}em broju slu~ajeva, nalaze se pomo}ne zgrade, ali postoji i ve}i broj zgrada na duploj regulaciji, odnosno drugi objekat na parceli, sa istom visinom kao zgrada na predwoj gra evinskoj liniji. Izgra eni fond je heterogen, od reperezentativnih objekta gra enih izme u dva rata kada je zapo~eta rekonstrukcija, do niskih objekata u tipu partaja. Izme u ova dva pola postoje veoma razli~ite vrste objekata, izuzetno atraktivni individualni objekti tipa vila sa predba{tama u Ma~vanskoj ulici, ali i sasvim lo{i niski objekti u uskim parcelama iz vremena formirawa ovog prostora u [umatova~koj ulici. U predhodnih nekoliko godina zapo~eta intenzivna izgradwa po DUP-u Vra~arskog platoa ( Slu`beni list grada Beograda br. 19/90) gde se pojedini blokovi formiraju kao zavr{ene celine ujedna~enog gradskog lika. U tom segmentu postoji odre en broj objekata koji su izgra eni preko planom predvi enih kapaciteta. Karakteristi~ne su uske parcele, ima mnogo parcela {irine 9 do 12 metara u kojima su izgra ene niske zgrade po celoj dubini parcele sa mnogo stanova, {to ote`ava rekonstrukciju. Prostor generalno karakteri{e neodgovaraju}e kori{}ewe terena u odnosu na wegovu poziciju u centru Beograda i relativno nizak standard stanovawa, neure ena dvori{ta i uglavnom izgra ena nekvalitetnim objektima i bez dovoqne opremqenosti infrastrukturom. U granicama plana prete`na namena je stanovawe i u~estvuje u ukupnoj izgradwi sa oko 84%. Stanovawe je sa skoro 100% zastupqeno u svim blokovima ju`no od ulica Ma~vanske i Sokolske. Povr{inom mawe zastupqena namena je poslovawe. U ukupnoj izgradwi poslovawe u~estvuje sa oko 16%. Lokali i poslovni prostor, uglavnom u prizemnim i nekvalitetnim 3

6 objektima ili prizemqima vi{espratnih objekata, sme{teni su du` ulica Makenzijeve, ^uburske, Bore Stankovi}a, Katani}eve i Malajni~ke. U okviru obuhva}enog dela Svetosavskog platoa u postoje}em stawu se nalaze Narodna biblioteka Srbije i javni podzemni sanitarni objekat koji je u fazi izgradwe. Saobra}ajna mre`a je uglavnom formirana, sa tim {to su pojedine ulice uske, bez dovoqne {irine kolovoza i trotoara. Ekstremni primer je Podgori~ka ulica koja u delu izme u ulica Stojana Proti}a i Dubqanske ima {irinu kolovoza od 2.5m. Poseban problem je parkirawe vozila gde postoji znatan mawak prostora, parkirawe se vr{i na trotoarima i kolovozima {to u ve} uskim ulicama stvara zna~ajne probleme i smawuje kvalitet ukupnog prostora. Uo~ava se da nema dovoqno javnih zelenih povr{ina, a posebno je deficit u ure enim parkovima i drvoredima. Najve}i deo zelenog fonda je u dvori{tima u unutra{wosti blokova. Postoje}e stawe je prikazano na grafi~kom prilogu br.1: Postoje}a namena povr{ina R 1:500. Postoje}e stawe je tabelarno obra eno po blokovima i nalazi se u dokumentaciji plana. A.3 Planski osnov A.3.1 Izvod iz Generalnog plana Beograda 2021 Prema Generalnom planu Beograda do godine ( Slu`beni list grada Beograda, 27/03) predmetno podru~je se nalazi u okviru centralne zone, urbanisti~ke celine Novo grobqe, Bulevar kraqa Aleksandra i Neimar (6). Planirana namena obuhva}enih blokova i celina je slede}a: stanovawe i stambeno tkivo komercijalne zone i gradski centri javne slu`be, javni objekti i kompleksi zelene povr{ine Stanovawe i stambeno tkivo planirano je kroz slede}e tipove blokova: 1. kompaktni gradski blok 2. individualno stanovawe 3. stanovawe u me{ovitim stambenim blokovima. Urbanisti~ki pokazateqi za parcele i objekte u kompaktnim gradskim blokovima: Indeks izgra enosti parcele do 300 m do 400 m do 500 m do 600 m 2 3 preko 600 m 2 3 Indeks izgra enosti ugaonih parcela I x 1,15 Stepen zauzetosti parcele do 300 m 2 60% do 400 m 2 55 % do 500 m 2 50 % do 600 m 2 45 % preko 600 m 2 40 % Stepen zauzetosti ugaonih parcela Z x 1,15 Procenat ozelewenih povr{ina na postoje}i blokovi u centralnoj zoni 10% do 20% parceli postoje}i blokovi van centralne zone 20% do 30% novi blokovi 30% Visina novih objekata u izgra enom tkivu 1.5 {ir.ulice (u odnosu na {irinu ulice) u novim blokovima 1.0 {ir.ulice Broj parking mesta za stanovawe 0,7 1,1 PM/ 1 stan Broj parking mesta za poslovawe 1 PM/ 80 m 2 BGP 4

7 Urbanisti~ki pokazateqi za parcele i objekte u blokovima sa individualnim stanovawem: Indeks izgra enosti na parceli P+1+Pk do P+2+Pk (Raspon podrazumeva mah. kapacitete u do 300 m 2 mah zavisnosti od tipa individualnog do 400 m 2 mah stanovawa) do 500 m 2 mah do 600 m 2 mah preko 600 m 2 mah atrijumski i poluatrijumski mah Indeks izgra enosti ugaonih parcela I x 1,15 Stepen zauzetosti parcele do 300 m 2 50% do 400 m 2 45% do 500 m 2 40% do 600 m 2 35% preko 600 m 2 30% atrijumski i poluatrijumski 65% Stepen zauzetosti ugaonih parcela Z x 1,15 Procenat ozelewenih povr{ina na parceli 30% Visina objekta u centralnoj zoni i du` magistralnih i ulica I reda max 11.5 m (do kote venca) max 15.0 m (do kote slemena) Visina objekta van centralne zone i du` magistralnih i ulica I reda max 8.5 m (do kote venca) max 12.0 m (do kote slemena) Visina pomo}nih objekata max 5.0 m Broj parking mesta za stanovawe 1 PM/ 1 stan Broj parking mesta za poslovawe 1 PM/ 80 m 2 Me{oviti blokovi su kombinacija drugih tipova stambenih blokova, pa za wih va`e svi parametri, urbanisti~ki pokazateqi i uslovi za odgovaraju}e tipove. Komercijalne zone i gradski centri planirane su kao Centralna zona i glavni gradski centar i Poslovno-trgova~ke ulice, sa slede}im urbanisti~kim pokazateqima: Centar Beograda Poslovno-trgova~ke ulice Indeks izgra enosti (I) 3.5 (izuzetno 4.5) 3.5 (izuzetno 4.5) Stepen zauzetosti (Z) 75% 75% Visina slemena (spratnost) 22 (25) (P+6 do P+6+Pk) 22 (25) (P+6 do P+6+Pk) izuzetno 32 (p+8+pk) izuzetno 32 (p+8+pk) Na~in parkirawa* gara`e na obodu jezgra i uli~no parkirawe ili ivi~ne u jezgru gara`e na m Zelenilo drvoredi, parkovi i dr. forme zelenila min 1 drvored u profilu Kapaciteti parking mesta za komercijalne delatnosti (za novoizgra ene objekte): namena 1 parking mesto na m 2 trgovina administrativno-poslovni objekti ugostiteqski objekti hoteli {oping molovi, hipermarketi 50 m 2 prodajnog prostora 60 m 2 neto eta`ne povr{ine 2 postavqena stola sa ~etiri stolice 2-10 kreveta zavisno od kategorije 50 m 2 prodajnog prostora Javne slu`be, javni objekti i kompleksi planirane su kao: kultura i specijalizovani centri. Objekat Narodne biblioteke Srbije svrstan je u kulturna dobra i predstavqa objekat od op{teg interesa u oblasti kulture i umetnosti (finansirane sredstvima Republike Srbije). Ova i druge institucije od op{teg interesa zadr`avaju postoje}e lokacije. Posebni programi razvoja nadle`nih republi~kih organa realizova}e se na teritoriji Generalnog plana na prostorima planiranim za te namene. Ustanove od najvi{eg zna~aja za razvoj kulture u Beogradu i Srbiji, mogu da se unapre uju i grade na povr{inama svih namena, ukqu~uju}i i zelenilo, uz odgovaraju}e stru~ne i javne provere, pogodnosti lokacije i re{ewa. U granicama kompleksa dozvoqeni su svi radovi kao i na povr{inama sa drugim namenama (ru{ewe, izgradwa, dogradwa, nadzi ivawe, rekonstrukcija, sanacija, 5

8 adaptacija), uz strogo po{tovawe uslova i programa razvoja nadle`nih institucija za ovu delatnost (ministarstva, zavodi za za{titu spomenika i sl.). Specijalizovani centri su prostorno-funkcionalne celine koje koncentri{u objekte jedne delatnosti, ali mogu predstavqati i skup srodnih komplementarnih funkcija makroregionalnog i republi~kog zna~aja kao {to su: visoko{kolski centri u kombinaciji sa nau~nim ustanovama, specijalizovani zdravstveni centri - kompleksi specijalisti~ko-konsultativne i stacionarne zdravstvene za{tite sa srodnim institucijama socijalne za{tite. Ovi prostori imaju status javnih povr{ina, a ve}ina je od op{teg interesa. Ne iskqu~uje se mogu}nost formirawa ovih centara i kao privatnih preduze}a sa povr{inama kompleksa koje nemaju javni karakter, ali po pravilu izvan centralne zone grada. Specijalizovani centri }e se razvijati u okviru postoje}ih i planom predvi enih kompleksa a u skladu sa programima razvoja pojedinih oblasti. Namena specijalizovanog centra kompatibilna je sa stanovawem, komercijalnim centrima, proizvodnim zonama i mo`e se u planskoj razradi planirati i na povr{inama ovih namena. Zelene povr{ine na predmetnom podru~ju se planiraju kao skverovi. Pod pojmom skvera obuhva}ene su zelene povr{ine koje se nalaze u izgra enom gradskom tkivu, veli~ine ispod 1 ha i koriste se za pe{a~ki tranzit, kratkotrajan odmor i igru. Kod rekonstrukcije skverova va`e slede}i uslovi: sa~uvati skver u postoje}im granicama, ukloniti privremene objekte, rekonstruisati skver u stilu u kojem je podignut i uva`avati pravce pe{a~kog kretawa. Kod podizawa novih skverova va`e slede}i uslovi: uva`avati pravce pe{a~kog kretawa, staze, platoi mogu da zauzimaju do 35 % teritorije skvera, po`eqno je da izbor materijala i kompozicija zastora bude reprezentativna, objekti mogu da zauzmu do 5% teritorije skvera, na skveru mogu da budu podignuti ugostiteqski objekti i infrastrukturni objekti od op{teg interesa utvr eni na osnovu zakona, planirati de~ija igrali{ta saglasno tipu skvera, zelenilo treba da bude reprezentativno, planirati u~e{}e cvetnih povr{ina od 2-4%, planirati vodene povr{ine (fontane, kaskade i dr.), vrtno-arhitektonske elemente i mobilijar skvera prilagoditi tipu skvera. Obuhva}eni deo Svetosavskog platoa sa Narodnom bibliotekom Srbije (deo bloka 125) namewen je javnim slu`bama, javnim objektima i kompleksima, a u okviru wih kulturi. Deo bloka 120, na uglu izme u ulica Katani}eve i Bore Stankovi}a namewen je javnim slu`bama, javnim objektima i kompleksima, a u okviru wih specijalizovanim centrima. Delovi blokova 126 i 134 uz ulicu Bore Stankovi}a, deo bloka 129 uz ulicu Makenzijevu i deo bloka 140, izme u ulica Ma~vanske, ^uburske i Filipa Kqaji}a nameweni su komercijalnim zonama i gradskim centrima, a u okviru wih pripadaju Centralnoj zoni i 6

9 glavnom gradskom centru. Uli~ni frontovi blokova 120,127,129 orjentisani ka Ulici Makenzijevoj su deo komercijalnog poteza du` ove poslovno- trgova~ke ulice. Deo bloka 120, na uglu ulica Makenzijeve i Malajni~ke, kao i povr{ina u Ma~vanskoj ulici, na raskrsnici sa Tamnavskom (u postoje}em stawu benzinska pumpa) nameweni su zelenim povr{inama, a u okviru wih skverovima. Preostali delovi navedenih blokova i svi preostali blokovi u granici obuhvata plana nameweni su stanovawu i stambenom tkivu. Blokovi 127,128,135,136,142,168 kao i delovi blokova 120,126,134,129,140 su kompaktni gradski blokovi u centralnoj zoni. Blokovi 137,138,144,146,139 i 139a su me{oviti blokovi. Blok 171 namewen je individualnom stanovawu. Prikaz planiranih namena na predmetnom podru~ju prema Generalnom planu Beograda do godine ( Slu`beni list grada Beograda, 27/03) dat je na na grafi~kom prilogu Izvod iz Generalnog plana Beograda do godine ( Slu`beni list grada Beograda, 27/03) koji je sastavni deo Dokumentacije plana. A.3.2. Izvod iz verifikovanog koncepta plana Prema Prostorno-programskom Konceptu Regulacionog plana dela centralne zone - prostorne celine op{tine Vra~ar, koji je verifikovan od strane IO Skup{tine grada Beograda, zakqu~kom br /02-IO, prostor obuhva}en ovim planom se nalazi u zoni V1, zoni me{ovitog urbanog tkiva, osim obuhva}enog dela bloka 125 koji pripada mestu centralnih aktivnosti. Prostor Svetosavskog platoa nalazi se u bloku 125 i obuhvata tri institucije od najvi{eg nacionalnog zna~aja: Hram Svetog Save, Narodnu biblioteku i budu}u Patrijar{iju. Trg je zami{qen kao zeleni gradski trg sa postoje}im i planiranim objektima i spomen - obele`jem Kara or u. Zona me{ovitog urbanog tkiva (V1) obuhvata prostor oko Vra~arskog platoa i daqe ka isto~nom Vra~aru do Kaleni} pijace i prema Neimaru. Zonu V1 karakteri{e raznolikost oblika i veli~ine blokova i parcela sa nepravilnom regulacijom i specifi~nim ambijentom ^ubure u zale u Hrama Svetog Save. Spratnost je prete`no tri nivoa iznad prizemqa. Posebnu pa`wu u ovoj zoni treba posvetiti rekonstrukciji zgrada i novoj izgradwi u ulicama Bore Stankovi}a i Skerli}evoj, jer aktivno u~estvuju u formirawu Svetosavskog platoa. Visina zgrada u Skerli}evoj ulici ne bi trebalo da bude ve}a od ~etiri eta`e, kako bi se obezbedila vizura sa trga ka ju`nim delovima grada. Planirana visina objekata du` ulice Bore Stankovi}a je od ~etiri do {est eta`a iznad terena. Namena obuhva}enog prostora je stanovawe sa delatnostima, osim u delu bloka 137 na uglu ulica Dubqanske i Podgori~ke gde je planirano obrazovawe, u delu bloka 139 ugao izme u ulica Dubqanske, Podgori~ke i [umatova~ke gde je planirana socijalna za{tita i u delu bloka 140 ugao izme u ulica Makenzijeve, ^uburske i Filipa Kqaji}a (Ulica Patrijarha Varnave) gde je planirana javna gara`a. Deo bloka 125 namewen je kulturi i javnim zelenim povr{inama. Generalni plan Beograda 2021 ( Slu`beni list grada Beograda br.27/03) je postavio osnovne pravce glavnih saobra}ajnih tokova koji su prihva}eni u okviru ovog prostorno - programskog koncepta i predvi eni za detaqniju razradu. 7

10 Koncept organizacije saobra}ajnih tokova: iskoristiti postoje}u mre`u ulica koju treba rekonstruisati i povezati u gradski sistem, a nove saobra}ajnice graditi samo na mestima gde je to zaista neophodno uz najmawe mogu}e zauze}e tla i najmawu mogu}u intervenciju na izgra enom fondu; saobra}aj u principu re{avati jednosmernim gradskim ulicama sa dve trake u sistemu ringova i u okviru postoje}ih ulica; parkirawe re{avati u gara`ama svih vrsta; nova gradwa treba da re{i parkirawe na parceli i mogu}e je usloviti koli~inu izgra ene povr{ine sa re{avawem parkirawa. A.3.3. Izmene u odnosu na planski osnov Generalni plana Beograda 2021 ( Slu`beni list grada Beograda br. 27/03) je odredio mogu}nost pove}awa kapaciteta izgradwe u zoni plana u odnosu na DUP Vra~arskog platoa ( Slu`beni list grada Beograda br. 19/90) ali i u odnosu na Koncept. Generalni plan Beograda 2021 ( Slu`beni list grada Beograda br. 27/03) dozvoqava indeks izgra enosti do 3 ili 3,5 zavisno od veli~ine parcele, Koncept RP-a je ograni~io izgradwu indeksom 1,9, dok je DUP Vra~arskog platoa ( Slu`beni list grada Beograda br. 19/90) odredio jo{ ni`i indeks. Primena maksimalnih parametara Generalnog plana Beograda 2021 ( Slu`beni list grada Beograda br. 27/03) u okviru ovog plana nije mogu}a, jer i sa mawim kapacitetima izgradwe nije mogu}e na zadovoqavaju}i na~in re{iti potrebe za parkirawem vozila, profil ulica, karakter podru~ja. Ranije saobra}ajno re{ewe iz DUP-a Vra~arskog platoa ( Slu`beni list grada Beograda br. 19/90) je Generalnim planom Beograda 2021 ( Slu`beni list grada Beograda br. 27/03) i Prostorno-programskim konceptom izmeweno, odustalo se od saobra}ajnog re{ewa trasirawa novog Vra~arskog bulevara, a ta potrebna funkcija }e biti realizovana kroz rekonstrukciju postoje}e saobra}ajne matrice. Blok 171 je Generalnim planom Beograda 2021 ( Slu`beni list grada Beograda br. 27/03) predvi en za individualnu stambenu izgradwu. Me utim, u postoje}em stawu blok pripada tipu partaja sa postoje}om izgra eno{}u na parcelama ve}om nego {to Generalni plan Beograda 2021 ( Slu`beni list grada Beograda br. 27/03) predvi a, velikim brojem stambenih jedinica na parceli i nekoliko objekata koji su izgra eni ili je gradwa u toku, a koji svojim kapacitetima prelaze parametre Generalnog plana Beograda 2021 ( Slu`beni list grada Beograda br. 27/03) za ovaj tip stanovawa. U ciqu omogu avawa transformacije i gradwe na ovom podru~ju ovim planom predvi a se izmena u odnosu na planski osnov za blok 171, uz [umatova~ku ulicu, i primewuju se urbanisti~ki parametri Generalnog plana Beograda 2021 ( Slu`beni list grada Beograda br. 27/03) za kompaktni gradski blok u stambenom tkivu uskla eni sa parametrima blokova u kontaktnom podru~ju sa druge strane ulice. B. PRAVILA URE\EWA PROSTORA B.1 Namena i na~in kori{}ewa zemqi{ta Prete`na namena prostora u obuhvatu plana je stanovawe i stambeno tkivo sa delatnostima, osim u zonama uz Makenzijevu ulicu i ulicu Bore Stankovi}a iza Hrama Svetog Save, gde je osnovna namena komercijalne zone i gradski centri. U okviru osnovne namene stanovawa i stambenog tkiva dozvoqavaju se kompatibilne namene, komercijalne delatnosti (trgovina, ugostiteqstvo, uslute), javne slu`be (obrazovawe, zdravstvo, kultura) i sport i rekreacija i drugih namena koje ne ometaju osnovnu namenu stanovawe ve} je dopuwavaju. 8

11 Javno gra evinsko zemqi{te je u okviru regulacija ulica, oko Hraмa Svetog Save u ulici Bore Stankovi}a, na poziciji javne gara`e u Skerli}evoj ulici i zelenih skverova na uglu Katani}eve i Makenzijeve, u Ma~vanskoj i Dubqanskoj ulici. Zemqi{te za javne objekte je predvi eno na lokaciji oko zgrade Narodne biblioteke Srbije i centra kulture sa javnom gara`om na uglu Makenzijeve, ^uburske i Filipa Kqaji}a (Patrijarha Varnave). B.1.1 Javno gra evinsko zemqi{te Javno gra evinsko zemqi{te nameweno je za : javne saobra}ajne povr{ine sa infrastrukturom- saobra}ajnice i trase infrastrukture javne slobodne i zelene povr{ine javne urbane prostore - pe{a~ke platoe centar kulture sa javnom gara`om javne slu`be, javne objekte i komplekse: kompleks Narodne biblioteke Srbije sa povr{inom za pro{irewe podzemnog depoa Narodne biblioteke Srbije, povr{inom za javnu podzemnu gara`u. 9

12 B Popis katastarskih parcela za javno gra evinsko zemqi{te Za javno gra evinsko zemqi{te izdvajaju se slede}e parcele KO VRA^AR, (detaqni listovi: 13; 14; 16; 17; 27; 28; R 1: 500): Za javne saobra}ajnice Naziv ulice Broj kat.parcele Broj gra.parcele Katani}eva Deo: 2199/1; 2191; 1787/2; 1543/1; 1543/2; 1563; 1564; 1565; 1566; 1567; 1568;1819/9 P1 Bore Stankovi}a Cele: 1540/3;2198/4;2198/5;2198/6 P2 Deo: 1819/9;2198/2;1543/2;1543/3;1539;1540/1;1638/3;1638/4 1954/1;2203/4;1924/3;1924/2;2204/2;2204/3;1883/1; 1800/5;1800/4;1907/3;2205/1;2198/1;1800/3;2196 Raskrsnica Deo: 1653; 2199/1; 1569; 1571; 2189; P3 Katani}eve i Makenzijeve Malajni~ka Deo: 1548; 1549; 1550; 1551; 2200;1543/2 P4 (Borislava Peki}a) Deo: 1517;1556 ; P5 Cele: 1537/2; 1538/2 P6 Deo: 1543/1; 1543/3; 1539; ; 1540/1 ; Mutapova Deo: 1523/1; 1523/2; 1524; 1525; 1526; 1527; 1528; 1529; P7 1638/1; 2201/1; 1957/2; 1958; 1638/3 ; 1638/4 ; Cela: 1638/2;1940/3 Tamnavska Deo: 1957/2 ; P8 Cela: 2201/1;2201/4 Sokolska Deo: 2202; 1968; 1969; 1970; 1977; P9 Deo Grani~arske cela: 2213; P10 Ma~vanska Deo: 2203/1;2003/2;2212;1939; P /1;2203/4;1924/3;1926;1927;1928; 1930; Cele: 1935/2; Deo Grani~arske Deo: 2212; P13 Filipa Kqaji}a (Patrijarha Varnave) Deo: 2038; 2039; 2018/2; 2020/2; 2023; 1886; 1884;1883/2;2204/3;2204/2;1883/2;1884;1886;2204/2; 2204/3;1883/1 Cele: 2040/2;1885/2;2204/1 Deo Podgori~ke Deo: 2035; P16 Deo Grani~arske P17 Stojana Proti}a Deo: 2205/1; 2044; 2043/1; 2045; 2046; 2047; 2048; 2049; 2035; 1899; 1905; 1906; 1907/3; 2070; 2073; 2074; 2075;2025 P18 Cele: 1894/2; 1895/2; 1896/2; Brani~evska Deo: 2198/1; 2196; 1851; P19 Deo Podgori~ke Deo: 1865/2; 1865/3; 1866; P20 Cele: 2206; Deo Grani~arske Deo: 2210; 2070; 2077; P21 Dubqanska Deo: 2208/1;3779;3776/1;3777;3778;3748;2060;2061; 2062;2063;1874/2;1875;1876;1878;1879;1880; 1881;1877 P22 Cela: 3544;2066/2 Deo: 3779; 3792; P23 Deo Grani~arske Deo: 2210; 3748; 2209; 3763; 3762; P24 [umatova~ka Deo: 4431; 3758; 3759; 3760/2; 3761; 3762; 2209; 3792; 3797; 3798; 3771/2; 3828; 3827; 3829; 3830; 3831; 3834; 3835; 3836; 3837; 3839; 3841; 3843; 3844; 3845; 3846; 3847; 3848; 3849; 3850; 3851; 3852; 3853; P25 Cele: 3840/2; 3842/2; Rankeova Deo: 2197; P26 Neboj{ina Deo: 2194/1; P27 Deo ^uburske Deo: 4431;3799/2;4406;3758;2214;2025;2009;2008;2007;2006 P39 P15 10

13 Za javne urbane prostore pe{a~ke platoe Broj bloka Broj kat.parcele Broj gra.parcele 120 Deo: 1539 ;1540/1 P Deo: 1954/1;2203/4;1638/4 P Deo: 2204/2;194/2;1924/3; 1924/1 P Deo: 1907/3; 1907/1;1909/2;1883/1 ; P32 Cela: 1907/2 134 Cele: 1921/1 P43 Izme u 129 i 140 Deo: 2189; 2203/1; 2006; 2007; 2005 P36 Za javne slobodne i zelene povr{ine Broj bloka Broj kat.parcele Broj gra. parcele Izme u blokova 126 i 134 Deo: 1924/1 ; 2203/1; P Deo: 1569; 2189; 1571; 1570; P Deo: 1517; P Deo: 2210; P37 125a Deo: 1800/5;1800/4 P38 Za centar kulture sa javnom gara`om Broj bloka Namena Broj kat.parcele Broj gra.parcele 140 Centar kulture sa Deo: 2006; 2007; 2214; 2204/1 O42 javnom gara`om Cele: 2008; 2009; 2010; 2011 Za javne slu`be, javne objekte i komplekse Broj bloka Namena Broj kat.parcele Broj gra.parcele 125a Narodna biblioteka Srbije Deo: 1800/2;1800/4;1800/3;2196;1842; 1843/1;1844/1;1845;1846/4; 125a Podzemni depo 1846/1;1847/1; Cele: 1843/3;1844/3 Narodne biblioteke 125a Javna podzemna gara`a U slu~aju neusagla{enosti popisa katastarskih parcela za javno gra evinsko zemqi{te i grafi~kih priloga merodavan je grafi~ki prilog br. 9: ''Plan parcelacije javnih povr{ina sa smernicama za sprovo ewe'' R 1:500. B Popis katastarskih parcela na kojima se po vertikali preklapaju javno i ostalo gra evinsko zemqi{te Na slede}im parcelama preklapaju se javno i ostalo zemqi{te po vertikali,odnosno iznad i ispod javne saobra}ajne povr{ine je ostalo zemqi{te nameweno komercijalnim zonama i gradskim centrima (prikazano na grafi~kom prilogu br Plan parcelacije javnih povr{ina sa smernicama za sprovo ewe R 1:500): Broj bloka Na~in preplitawa Broj kat.parcele Broj gra. parcele Javno - namena Ostalo - namena 120 Saobra}ajna povr{ina Komercijalne zone i gradski centri Deo: 1543/1 Deo P4 11

14 B.1.2 Ostalo gra evinsko zemqi{te Ostalo gra evinsko zemqi{te u granicama plana prete`no je nameweno za : stanovawe i stambeno tkivo sa delatnostima komercijalne zone i gradske centre gara`e B Karakteristi~ne zone i celine Koncept ure ewa prostora Prostorni koncept razvoja je zasnovan na uo~avawu karakteristika svakog od pojedinih blokova i poku{aju da se na prirodan i logi~an na~in usmeri i omogu}i wihov daqi razvoj. Usvojen je princip umirenog razvoja, bez radikalnih intervencija, kako u gra enoj strukturi, tako i u saobra}ajnim re{ewima. Insistira se na postupnoj promeni, gde je revitalizacija, obnova, rekonstrukcija, o~uvawe i unapre ewe urbanog tkiva ciq. Koncept razvoja treba, pre svega, da omogu}i kontinuitet za~etih akcija na rekonstrukciji Vra~arskog platoa. Zbog razli~itosti u morfolo{kim i tipolo{kim osobenostima izgra ene strukture, nije mogu}e koncept postaviti jednozna~no za celu teritoriju plana. Radi se o blokovima ili zonama koje poseduju posebne karakteristike {to je ovim planom posebno nagla{eno. Ciq je da se promena u urbanom tkivu ovog podru~ija realizuje na prirodan na~in uno{ewem novih vrednosti ali i o~uvawem zate~enih ambijenata i arhitekture. U odnosu na prepoznate vrednosti, formirane tipove izgradwe, wihovu morfologiju i ambijente urbanog tkiva, izvr{ena je podela u okviru prostora plana na {est urbanisti~kih zona. B Zona A Obuhvata delove blokova 120,126,134,135,137,168 koji predstavqaju zale e Hrama Svetog Save, uz ulicu Bore Stankovi}a. Osnovna namena je komercijalne zone i gradski centri. Osnovo oblele`je i karakter zone proisti~e iz zna~ajnog polo`aja, jer ulica Bore Stankovi}a opasuje pro{irenu portu Hrama Svetog Save. U ovoj zoni, posebna pa`wa je usmerena na gradsku "fasadu" uz ulicu Bore Stankovi}a, gde se o~ekuju veoma kvalitetna arhitektonska re{ewa. Potrebno je posebno obratiti pa`wu na oblikovawe, {to je dato kroz posebne uslove ovoga plana. Arhitektonska re{ewa za sve nove objekte u zoni A treba pribaviti arhitektonsko-urbanisti~kim konkursom u saradwi sa Dru{tvom arhitekata i urbanista Beograda. Namena objekata mora biti u skladu sa reprezentativno{}u sadr`aja u okviru Svetosavskog platoa, da ne remeti i ne ugro`ava wihovo funkcionisawe. Prizemqa i ni`e eta`e ovih objekata treba nameniti komercijalnim sadr`ajima koji }e privu}i ve}i broj qudi (oblast kulture, ugostiteqstva i sl.). Na vi{im eta`ama objekata mogu}e je realizovati ateqe, poslovne apartmane i sl. poslovne prostore. U okviru ove zone stanovawe se dozvoqava za objekte u blokovima 135,137,168, a prema pravilima plana. Odnos stanovawe/delatnosti primewuje se na celu zonu i iznosi 30/70-0/100, dok su mogu}nosti prostornog rasporeda namena unutar pojedina~nih objekata definisane u poglavqu V 4. Mogu}nosti i ograni~ewa na~ina kori{}ewa objekata. Objekat Vojno tehni~kog instituta se zadr`ava sa postoje}om spratno{}u i u postoje}em gabaritu uz mogu}nost izgradwe podzemnih kapaciteta za potrebe parkirawa. Planirana je prenamena ovog objekta u poslovno - komercijalne sadr`aje karakteristi~ne za zonu A. U delu Malajni~ke ulice, dozvoqava se da objekat prelazi preko i ispod ove javne povr{ine, kako je prikazano na grafi~kim prilozima. Minimalna visina prolaza je 4.50m. 12

15 Spratnost objekata za ovu zonu data je na grafi~kom prilogu br. 3: Regulaciono nivelacioni plan sa urbanisti~kim re{ewem saobra}ajnih i slobodnih povr{ina i analiti~ko geodetskim elementima za obele`avawe R 1: 500. B Zona B Zona B obuhvata delove blokova 120,127 i 129 uz Makenzijevu ulicu, izme u Katani}eve i Ma~vanske. Delovi blokova 120 i 127 uz Makenzijevu ulicu (izme u ulica Malajni~ke i Sokolske) predvi eni su za potpunu rekonstrukciju, uz zamenu svih objekata novim u skladu sa parametrima ovog plana. Predvi eno je da uz ovu gradsku trgova~ku ulicu bude formiran sna`an gradski potez sa objektima ve}e visine i kapaciteta. Prete`na namena objekata u ovoj zoni je komercijalne zone i gradski centri. U okviru ove zone dozvoqava se stanovawe. Odnos stanovawe/delatnosti primewuje se na celu zonu i iznosi 49/51-0/100, dok su mogu}nosti prostornog rasporeda namena unutar pojedina~nih objekata definisane u poglavqu V 4. Mogu}nosti i ograni~ewa na~ina kori{}ewa objekata. Izgradwom saobra}ajnice regulacione linije odnosno gra evinske linije, izme u ulica Katani}eve i Ma~vanske su pomerene ka unutra{wosti blokova. U ovim blokovima je, obzirom na smawewe wihove povr{ine, za daqu pojedina~nu realizaciju na osnovu ovoga plana potrebno ukrupwavawe katastarskih parcela. Spratnost objekata za ovu zonu data je na grafi~kom prilogu br. 3: Regulaciono nivelacioni plan sa urbanisti~kim re{ewem saobra}ajnih i slobodnih povr{ina i analiti~ko geodetskim elementima za obele`avawe R 1: 500. Za zonu B obavezna je izrada urbanisti~kih projekata, osim za objekte du` Katani}eve ulice gde je mogu}e sprovo ewe izvodom iz plana detaqne regulacije. B Zona V Zona V obuhvata delove blokova 120,126,127,129, 134,135,137,168 i cele blokove 128, 136, 138, 139,139a, 140, 142, 144, 146 i 171 izuzimaju}i povr{ine za javne objekte, kako je prikazano na grafi~kim prilozima ovog plana. Prete`na namena u ovoj zoni je stanovawe i stambeno tkivo. U okviru zone dozvoqavaju se delatnosti u prizemqima objekata. Mogu biti zastupqene sve delatnosti koje su kompatibilne namene sa stanovawem: komercijalne zone i gradski centri (trgovina, ugostiteqstvo, uslute), javne slu`be slu`be u privatnom sektoru (obrazovawe, zdravstvo, kultura) i sport i rekreacija, u skladu sa potrebama korisnika i planom datim pravilima. Odnos stanovawa i delatnosti na nivou zone je 80%-20%.Mogu}e je da objekat u celini bude namewen delatnostima, bez stanovawa. U ovom slu~aju zabrawuje se da objekat bude namewen privrednim delatnostima. Na svim gra evinskim parcelama koje ispuwavaju ovim planom data pravila, umesto stambeno - poslovnih objekata, dozvoqena je i izgradwa gara`a, kao samostalnih objekata na parceli, sa zastupqenim komercijalnim sadr`ajima maksimalno 15%. Izgradwa, dogradwa, nadzi ivawe i rekonstrukcija u okviru ove zone sprovodi se i op{tim pravilima za izgradwu objekata ovoga plana. Spratnost objekata za ovu zonu data je na grafi~kom prilogu br. 3: Regulaciono nivelacioni plan sa urbanisti~kim re{ewem saobra}ajnih i slobodnih povr{ina i analiti~ko geodetskim elementima za obele`avawe R 1:

16 B Zona G Zona G obuhvata deo bloka 168, odnosna parcele du` Neboj{ine i Skerli}eve ulice, kako je prikazano na grafi~kim prilozima plana. Obele`je i karakter ove zone proisti~u iz samog polo`aja, jer objekti du` ovih ulica formiraju ju`no zale e Svetosavskog platoa. Objekti u ovoj zoni se nalaze u neposrednom kontaktu sa objektom Narodne biblioteke Srbije koji predstavqa jedan od najzna~ajnijih arhitektonskih ostvarewa moderne arhitekture kod nas. U ovoj zoni se o~ekuju kvalitetna arhitektonska re{ewa sa posebnim akcentom na oblikovawu. Prete`na namena u ovoj zoni je stanovawe i stambeno tkivo. U okviru zone obaveza je da prizemqa objekata budu namewena komercijalnim sadr`ajima. Du` Neboj{ine ulice mogu}e je da objekti u celini budu nameweni komercijalnim sadr`ajima. Odnos stanovawe/delatnosti u zoni je 51/49-80/20. Ovi sadr`aji moraju biti u skladu sa reprezentativno{}u sadr`aja u okviru Svetosavskog platoa, da ne remete i ne ugro`avaju wihovo funkcionisawe. Preporu~uje se da se u ovim objektima pojave sadr`aji iz oblasti kulture. Visina objekata za ovu zonu definisana je tako da obezbedi vizure sa Svetosavskog platoa ka ju`nim delovima grada. Spratnost objekata data je na grafi~kom prilogu br. 3: Regulaciono nivelacioni plan sa urbanisti~kim re{ewem saobra}ajnih i slobodnih povr{ina i analiti~ko geodetskim elementima za obele`avawe R 1: 500. U Skerli}evoj ulici od broja 14 do 22 nalazi se ve}i broj katastarskih parcela koje su u unutra{wosti bloka. U postoje}em stawu ovim parcelama se pristupa preko vi{e obodnih parcela. Za ove katastarske parcele je obavezno sprovo ewe izradom urbanisti~kih projekata kako bi se formirale gra evinske parcele i omogu}ila izgradwa novih objekata prema ovim planom predvi enim pravilima. B Zona G1 Zona G1 obuhvata deo bloka 168, odnosna katastarske parcele du` Rankeove ulice i delom Skerli}eve, kako je prikazano na grafi~kim prilozima plana. Blok je u u ovoj zoni u ve}oj meri formiran. Predvi eno je o~uvawe specifi~nog karaktera ove zone, jer predstavqa zna~ajnu urbanu vrednost u okru`ewu. Karakteristi~an je ambijent gradskih vila sa predba{tama, tipa slobodnostoje}ih objekata i nagla{enom autorskom arhitekturom. Prete`na spratnost objekata je do P+1+Pk. Prete`na namena u ovoj zoni je stanovawe sa delatnostima. Na parceli objekat mo`e biti namewen samo stanovawu ili samo delatnostima ili kombinovano ove dve namene. Dozvoqavaju se sve delatnosti koje su kompatibilne namene sa stanovawem, posebno javne slu`be u privatnom sektoru (obrazovawe, zdravstvo, kultura), sport i rekreacija, udru`ewa gra ana, komercijalne zone i gradski centri (trgovina, ugostiteqstvo, uslute) u skladu sa potrebama korisnika i planom datim pravilima. B Zona G2 Zona G2 obuhvata objekat i parcelu u Skerli}evoj 6. Objekat i pripadaju}a katastarska parcela 1839 K.O Vra~ar u`ivaju status spomenika kulture. Sve aktivnosti na sanaciji i rekonstrukciji ovog objekta treba izvoditi u saradwi sa Zavodom za za{titu spomenika kulture grada Beograda. Objekat mo`e biti namewen samo stanovawu ili samo delatnostima ili kombinovano ove dve namene. Ovi sadr`aji moraju biti u skladu sa reprezentativno{}u sadr`aja u okviru Svetosavskog platoa, da ne remete i ne ugro`avaju wihovo funkcionisawe, kao i sam objekat. 14

17 B.2. Bilans urbanisti~kih pokazateqa Tabela: Ukupni bilans povr{ina zemqi{ta redni broj Namena Javno zemqi{te ha % Ostalo zemqi{te ha % Ukupno Povr{ine u regulaciji javnih saobra}ajnica Povr{ine kompleksa za javne objekte Narodna biblioteka Srbije Podzemni depo NBS Javna podzemna gara`a Centar kulture sa javnom gara`om Ostale javne povr{ine Ostale povr{ine Slobodne i zelene povr{ine Pe{a~ki platoi stanovawe i stambeno tkivo sa delatnostima komercijalne zone i gradski centri gara`a UKUPNA POVR[INA PROSTORA ha

18 Tabela: Urbanisti~ki pokazateqi po zonama za ostalo zemqi{te ZONA obuhva}ena povr{ina m2 namena orijentaciona BRGP stanovawa m2 orijentaciona BRGP poslovawa (m2) orijentaciona ukupna BRGP m2 Odnos stanovawe/ delatnosti% orijentacioni broj stanova orijentacioni broj lokala povr{ina pod objektima (m2) prose~an indeks izgra enosti ' I'' prose~an stepen zauzetosti ''S'' prose~na spratnost objekata broj stanovnika gustina stanovawa st/ha slobodna zelena povr{ina po stanovniku m2/st ZONA A GP 2021 ZONA B GP 2021 ZONA V GP 2021 ZONA G GP 2021 ZONA G GP 2021 ZONA G2 349 komercijalne zone komercijalne zone komercijalne zone poslovno trgova~ka ul. 30/70-0/100 49/51-0/ P ,5 (izuzeto P+6-4,5) 0,75 P+8+Pk P ,5 (izuzeno P+6-4,5) 0,75 P+8+Pk stanovawe sa delatnostima / p+3+pk stanovawe i stambeno tkivo sa delatnostima stanovawe sa delatnostima stanovawe i stambeno tkivo sa delatnostima stanovawe sa delatnostima stanovawe i stambeno tkivo Stanovawe sa delatnostima /49-80/ /0-0/ do 0,60 do p p+3+pk do 0,60 do p p do 0.60 do p+6 100/0-0/ p+pk GP 2021 stanovawe i stambeno tkivo 3.50 do 0.60 do p+6 UKUPNO ostalo zemqi{te p+3+pk

19 Tabela: Uporedni prikaz urbanisti~kih parametara postoje}eg stawa, planiranog stawa i Generalnog plana Beograda do 2021 za ostalo zemqi{te POSTOJE]E STAWE PLANIRANO STAWE GENERALNI PLAN obuhva}ena povr{ina (m2) dominantno stanovawe tipa kompaktni blok pod obj m orijentaciona BRGP stanovawa (m2) orijentaciona BRGP poslovawa (m2) orijentaciona ukupna BRGP(m2) indeks izgra enosti do 3.5 stepen zauzetosti do 0.6 broj stanovnika % delatnosti 16% 26% gustina stanovawa st/ha st/ha slobodna zelena povr{ina po stanovniku m2/st B.3 Uslovi za{tite kulturno - istorijskog nasle a Prema uslovima ~uvawa, odr`avawa i kori{}ewa kulturnih dobara i dobara koja u`ivaju status predhodne za{tite, Zavoda za za{titu spomenika kulture grada Beograda za Plan detaqne regulacije dela Vra~ara izme u Katani}eve, Makenzijeve, [umatova~ke, Brani~evske, Rankeove, Neboj{ine i Skerli}eve Op{tina Vra~ar objekti u okviru predmetnog plana valorizovani su kao: 1. spomenici kulture: Narodna biblioteka Srbije Ku}a vajara \or a Jovanovi}a 2. zna~ajna arhitektonska ostvarewa: Rankeova ulica, brojevi: 13(KP 1828), 17(KP 1826), 19(KP 1825), 21( KP 1824 ); Brani~evska ulica broj: 6 (KP 1823) Skerli}eva ulica broj: 26a (KP 1849/2). 3. objekti ambijentalnih vrednosti: Skerli}eva ulica, brojevi: 8(KP 1840), 10(KP 1841), 12(KP 1842), 16(KP 1844/2), 18(KP 1845 ), 24(KP 1848/1), 30(KP 1820); Rankeova ulica, brojevi: 1(KP 1834 ), 3(KP 1833), 5(KP 1832), 7(KP1831/1), 9(KP 1830/1), 11(KP1829). 4. objekti od {ireg interesa za slu`bu za{tite: Skerli}eva ulica, brojevi: (KP 1849/1) Brani~evska ulica, broj: 4(KP 1822). 5.objekti bez kulturno istorijskih i/ili arhitektonsko urbanisti~kih vrednosti: Neboj{ina ulica, brojevi: 27(KP 1837), 29(KP 1836), 31(KP 1835). Skerli}eva ulica, brojevi: 2(KP 1837), 4(KP 1838),14(KP1843/2),20,22, objekat na KP 1850/3 Brani~evska ulica, broj: 2(KP 1821). Rankeova ulica, broj: 15(KP 1827). 17

20 Za predmetni prostor i objekte predvi ene su slede}e mere za{tite: Prostor (blok) izme u ulica Skerli}eve, Brani~evske, Rankeove i Neboj{ine se stavqa u re`im prethodne za{tite. Za sve objekte u ovom bloku, uz uslove i pravila iz plana, neophodno je u proceduri sprovo ewa plana ostvariti saradwu sa Zavodom za za{titu spomenika kulture. Narodna biblioteka Srbije ima status kulturnog dobra prema Odluci o progla{ewu nepokretnosti na teritoriji grada Beograda za kulturna dobra ( Slu`benom listu grada Beograda broj 16/87). Objekat se nalazi na katastarskoj parceli br.1800 ZKUL br Vra~ar, op{tina Vra~ar. Granicu neposredne okoline koja je za{ti}ena ~ine spoqne ivice katastarske parcele iz predhodnog stava. Katastarska parcela 1800 K.O Vra~ar je preparcelisana prema planskom dokumentu Urbanisti~ko- tehni~ki uslovi za prvu fazu izgradwe, ure ewa i ozelewavawa kompleksa oko Hrama Svetog Save na Vra~aru izme u ulica Neboj{ine, Skerli}eve, Bore Stankovi}a i Kru{edolske, arhivski broj 03/ Parcelacija iz navedenih UTU-a je sprovedena i ucrtana na Kopiji katastarskog plana sa radnog originala koja je sastavni deo dokumentacije ovog plana. Narodna biblioteka SR Srbije je od prvorazrednog zna~aja za razvoj kulturne sredine. Podignuta je godine po projektu arhitekte Ive Kurtovi}a. Sme{tena je u ju`nom delu Svetosavskog platoa, kao slobodno stoje}i objekat. Ova gra evina svojim ukupnim izgledom podse}a na neke oblike srpske tradicionalne, profane, arhitekture, iako je po svojoj koncepciji potpuno moderno re{ena. Mere za{tite se odnose na o~uvawe izvornog izgleda. Nova podzemna izgradwa ne sme da naru{i fizi~ku stabilnost objekta Narodne biblioteke Srbije, ne sme da naru{i postoje}e uslove kori{}ewa objekta, mogu}nosti pristupa objektu, kao ni wegov vizuelni integritet. Ku}a vajara \or a Jovanovi}a ima status kulturnog dobra prema Odluci o progla{ewu ("Slu`beni list grada Beograda br. 23/84). Nalazi se u ulici Jovana Skerli}a br. 6. na katastarskoj parceli 1839 K.O Vra~ar. Koncipirana je kao slobodno stoje}i objekat okru`en zelenilom. Spratnosti je prizemqe sa mansardom, u zoni G2. Mere za{tite se odnose na o~uvawe izvornog izgleda. Objekti u zoni G1 kod kojih se mere za{tite odnose na o~uvawe horizontalne i vertikalne regulacije, u slu~aju intervencije na postoje}em objektu (prema uslovima u poglavqu V.14.1, pasus 2. ) su: u Skerli}evoj uluci brojevi: 24(KP 1848/1) i 26a (KP 1849/2) u Rankeovoj ulici brojevi: 3(KP 1833), 5(KP 1832), 7(KP 1831/1), 9(KP 1830/1), 11(KP 1829), 13(KP 1828),17(KP 1826),19(KP 1825),21(KP 1824). u Brani~evskoj ulici broj: 6(KP 1823). U slu~aju kada se vr{i zamena postoje}ih objekata novim, primewuju se pravila gra ewa ovog plana data za zonu G1 (prema uslovima u poglavqu V. Pravila gra ewa za zone, a koja se odnose na zonu G1). 18

LIST GRADA BEOGRADA

LIST GRADA BEOGRADA ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina LIII Broj 58 16. decembar 2009. godine Cena 200 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 16. decembra 2009. godine, na osnovu ~lana 54. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XL Broj maj godine Cena 180 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XL Broj maj godine Cena 180 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XL Broj 10 22. maj 2006. godine Cena 180 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 19. maja 2006. godine, na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLVIII Broj jul godine Cena 120 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLVIII Broj jul godine Cena 120 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XLVIII Broj 15 21. jul 2004. godine Cena 120 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 21. jula 2004. godine, na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

PLAN DETAQNE REGULACIJE PET BLOKOVA IZME\U ULICA: UZUN MIRKOVE, KRAQA PETRA, GOSPODAR JEVREMOVE I TADEU[A KO[]U[KA, NA TERITORIJI OP[TINE STARI GRAD

PLAN DETAQNE REGULACIJE PET BLOKOVA IZME\U ULICA: UZUN MIRKOVE, KRAQA PETRA, GOSPODAR JEVREMOVE I TADEU[A KO[]U[KA, NA TERITORIJI OP[TINE STARI GRAD JAVNO URBANISTI^KO PREDUZE]E Palmoti}eva 30, 11000 Beograd, Telefoni: direktor (011) 322 42 90, centrala (011) 322 29 21, Telefaks: (011) 322 09 15 Na{ broj: 350 629/95 PLAN DETAQNE REGULACIJE PET BLOKOVA

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina L Broj novembar godine Cena 180 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina L Broj novembar godine Cena 180 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina L Broj 25 30. novembar 2006. godine Cena 180 dinara na sednici odr`anoj 29. novembra 2006. godine, na osnovu ~lana 54. Zakona o planirawu i izgradwi (

Διαβάστε περισσότερα

PLAN DETAQNE REGULACIJE ZA DEO PODRU^JA CENTRALNE ZONE, BLOK IZME\U ULICA: 27. MARTA, VLADETINE, KNEZ DANILOVE I RUZVELTOVE

PLAN DETAQNE REGULACIJE ZA DEO PODRU^JA CENTRALNE ZONE, BLOK IZME\U ULICA: 27. MARTA, VLADETINE, KNEZ DANILOVE I RUZVELTOVE Skup{tina grada Beograda, na sednici odr`anoj... 2003. godine, na osnovu Zakona o planirawu i izgradwi ( Slu`beni glaasnik RS, br. 47/03) i ~l. 11. i 27. Statuta grada Beograda ( Slu`beni list grada Beograda,

Διαβάστε περισσότερα

A.1. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU I DONO[EWE PLANA

A.1. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU I DONO[EWE PLANA Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj godine, a na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beni glasnik RS", br. 47/03), i ~lana 10 i 16. Statuta grada Beograda ("Slu`beni list

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLIX Broj februar godine Cena 120 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN DETAQNE REGULACIJE. Godina XLIX Broj februar godine Cena 120 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XLIX Broj 3 17. februar 2005. godine Cena 120 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 16. februara 2005. godine a na osnovu ~lana 54. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU

PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA BIVOQE 5 U KRU[EVCU PLAN DETAQNE REGULACIJE STAMBENOG KOMPLEKSA "BIVOQE 5" U KRU[EVCU I OP[TE ODREDBE PLANA 1.0. PRAVNI I PLANSKI OSNOV ZA IZRADU PLANA DETAQNE REGULACIJE Pravni osnov za izradu Plana detaqne regulacije sadr`an

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA PLAN. Godina XLVII Broj decembar godine Cena 120 dinara

LIST GRADA BEOGRADA PLAN. Godina XLVII Broj decembar godine Cena 120 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina XLVII Broj 34 29. decembar 2003. godine Cena 120 dinara Skup{tina grada Beograda, na sednici odr`anoj 26. decembra 2003. godine, na osnovu ~lana 54. Zakona

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA ODLUKU ODLUKU. Godina L Broj septembar godine Cena 180 dinara

LIST GRADA BEOGRADA ODLUKU ODLUKU. Godina L Broj septembar godine Cena 180 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina L Broj 18 15. septembar 2006. godine Cena 180 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 14. septembra 2006. godine, na osnovu ~lana 7. stav

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA NOVOG SADA

LIST GRADA NOVOG SADA SLU@BENI LIST GRADA NOVOG SADA Godina XXVI - Broj 24 NOVI SAD, 14. jul 2006. primerak 140,00 dinara GRAD NOVI SAD Skup{tina 331 Na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona o planirawu i izgradwi ("Slu`beni glasnik

Διαβάστε περισσότερα

1. Tretman postojeih objekata

1. Tretman postojeih objekata Skupština grada Beograda na sednici održanoj... godine na osnovu lana 35. stav 2. Zakona o planiranju i ureenju prostora i naselja (Službeni glasnik RS broj 44/95), a u vezi sa lanom 11 taka 3 i lanom

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

GENERALNI PLAN KRAGUJEVAC 2015.

GENERALNI PLAN KRAGUJEVAC 2015. JP DIREKCIJA ZA URBANIZAM I IZGRADWU KRAGUJEVAC GENERALNI PLAN KRAGUJEVAC 2015. VD DIREKTOR Petar Arsenijevi}. Dipl.in`.gra FEBRUAR 2005. godine KRAGUJEVAC INVESTITORI: NOSILAC ZADATKA: FOND ZA URE\IVAWE

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA RE[EWE ODLUKU RE[EWE. Godina LI Broj decembar godine Cena 180 dinara

LIST GRADA BEOGRADA RE[EWE ODLUKU RE[EWE. Godina LI Broj decembar godine Cena 180 dinara ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina LI Broj 43 24. decembar 2007. godine Cena 180 dinara Skup{tina grada Beograda na sednici odr`anoj 24. decembra 2007. godine, na osnovu ~lana 31. Statuta

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

Broj: /03-XXIII-01

Broj: /03-XXIII-01 Broj: 350-677/03-XXIII-01 Skupština gada Beograda na sednici održanoj 26. decembra 2003. godine na osnovu člana 54. stav 1. Zakona o planiranju i izgradnji(službeni glasnik RS broj 47/03), a u vezi sa

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

LIST GRADA BEOGRADA AKTI SKUP[TINA GRADSKIH OP[TINA I DRUGIH ORGANA GRADSKIH OP[TINA PROGRAM ODLUKU BARAJEVO

LIST GRADA BEOGRADA AKTI SKUP[TINA GRADSKIH OP[TINA I DRUGIH ORGANA GRADSKIH OP[TINA PROGRAM ODLUKU BARAJEVO ISSN 0350-4727 SLU@BENI LIST GRADA BEOGRADA Godina L Broj 29 29. decembar 2006. godine Cena 180 dinara Gradona~elnik grada Beograda, 28. decembra 2006. godine, na osnovu ~lana 36. Zakona o prevozu u drumskom

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE

HEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F

ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. p q r F ANALIZA SA ALGEBROM I razred MATEMATI^KA LOGIKA I TEORIJA SKUPOVA. Istinitosna tablica p q r F odgovara formuli A) q p r p r). B) q p r p r). V) q p r p r). G) q p r p r). D) q p r p r). N) Ne znam. Date

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka 1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje

Διαβάστε περισσότερα

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Sistem sučeljnih sila

Sistem sučeljnih sila Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu

Διαβάστε περισσότερα

Sistemi veštačke inteligencije primer 1

Sistemi veštačke inteligencije primer 1 Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati

Διαβάστε περισσότερα

BJELILA-RUTKE-GORELAC Sutomore. Plan za neformalna naselja

BJELILA-RUTKE-GORELAC Sutomore. Plan za neformalna naselja BJELILA-RUTKE-GORELAC Sutomore Plan za neformalna naselja Maj, 2014. - Investitor: OPŠTINA BAR ''BarProject'' d.o.o. Bar Radni tim: dipl. ing. arh. (odgovorni planer) Edvard Spahija, dipl.ing.saob. Nikola

Διαβάστε περισσότερα

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).

PID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ). 0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije Glava 1 Realne funkcije realne promen ive 1.1 Elementarne funkcije Neka su dati skupovi X i Y. Ukoliko svakom elementu skupa X po nekom pravilu pridruimo neki, potpuno odreeni, element skupa Y kaemo da

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici Meko računarstvo Student: Indeks:. Poja fazi skupa. Vrednost fazi funkcije pripadnosti je iz skupa/opsega: a) {0, b) R c) N d) N 0 e) [0, ] f) [-, ] 2. Poja fazi skupa 2. Na slici je prikazan grafik: a)

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola. KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako

Διαβάστε περισσότερα