Električne mašine. Zadaci za rad na časovima računskih vežbi

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Električne mašine. Zadaci za rad na časovima računskih vežbi"

Transcript

1 Električe mašie Zadaci za rad a čaovima račukih vežbi AM M Tekt adrži 9 zadataka koji će e rešavati a čaovima račukih vežbi u toku druge polovie kura Prvih 5 zadataka e odoi a aihroe mašie Preotala 4 zadatka e odoe a ihroe mašie ešeja adrže ovrte a potreba teorijka zaja i digreije u kojima e produbljuju zaja o aihroim i ihroim mašiama Ovrti i digreije e predtavljaju deo rešeja Za eke od zadataka, kraća rešeja će biti prikazaa a čau kotakt: maieetfr, ddc@etfr, vukoavicetfr

2 1 zadatak rešeje a) 1 i Aihroe mašie, u E i u 1 i Pošto je fluk tatora u oba lučaja ite amplitude i obrće e itom brziom, elektromotora ila u jedom avojku je eizmejea Pošto je broj avojaka u vakoj od faza tatorkog amotaja iti (N a =N b =N c =N =N =1), apoi u abc i u αβ imaju jedake amplitude i jedake efektive vredoti Dvofaza mašia e može apajati tako što e krajevi faze tatorkog amotaja 1, i krajevi faze tatorkog amotaja 1, vezuju zaebim provodicima za ezavie apoke izvore E i E tom lučaju u potreba 4 provodika Dva povrata voda i e mogu pojiti u jeda Tada e broj provodika majuje za jeda, ali je truja povratog voda za puta veća od lučaja kada potoje 4 provodika b) Kod dvofaze mašie koja ima iti broj avojaka kao trofaza i koja treba da ima itu magetopobudu ilu, efektive vredoti truja u 5% veće u odou a truje u abc domeu (tj u odou a truje origiale mašie), 3 15A Pošto e rotor mašie obrće itom brziom, frekvecija apajaja aihroog motora jedaka je omialoj: f =f, =5 Hz z jedaku vredot magetopobude ile, fluk u jedom avojku dvofazog ekvivaleta jedak je fluku u jedom avojku trofaze mašie Budući da elektromotora ila u jedom avojku zavii od proizvoda fluka i učetaoti, zaključuje e da u u oba lučaja elektromotore ile u jedom avoku jedake z epromejee vredoti elektromotore ile u jedom avojku, pri čemu je N a =N b =N c =N =N =1, zaključuje e da u elektromotore ile i apoi u amotajima takođe jedaki Zbog toga je E,rm =E,rm = =3V Dakle, Efektive vredoti apoa ezaviih apokih izvora u: E E V α,rm,rm 3, u E Dakle, treute vredoti truja i fazih apoa pojediih faza dvofaze mašie u: E t 3 co 1πt V E t 3 i 1πt V α β 15 co1π 15 i 1π i t t A i t t A α i β i zadatak rešeje rešavaju zadatka koriti e zameka šema aihroog motora za utaljea taja: γ m γ m

3 Vredot ihroe brzie,, je povezaa a frekvecijom apajaja, f, preko ledeće relacije: f 6 Zameom u prethodi izraz omialu frekveciju apajaja, f,, moguće je izračuati omialu vredot ihroe brzie: ob, f, 6 3 mi Takođe e brzia može izraziti i u rad/: π rad,, a) Koriteći podatke o omialoj vredoti ihroe brzie (, =3 ob/mi) i brzii motora ( m = 85 ob/mi) koja e ima u tražeom radom režimu, može e izračuati relativo klizaje:, m, m 5 5%,, b) Brzia klizaja predtavlja razliku ihroe brzie ( ) i ugaoe brzie obrtaja rotora aihroog motora Za radi režim opia u zadatku: π rad k m, m Ta vredot e može izraziti i u ob/mi: 3 ob k k 15 π mi Kod dvopolog motora (p=1), kruža učetaot rotorke truje je jedaka vredoti ugaoe brzie klizaja: rad k k 1571 Digreija: Kod dvopolih mašia (p=1) izjedačavaju e vredoti ledećih veličia: kruža učetaot apajaja ( ) = ihroa brzia ( ) učetaot rotorkih truja ( k ) = ugaoa brzia klizaja ( k ) električa rotorka brzia ( m ) = mehaička ugaoa brzia ( m ) Kraj digreije c) Da bi e izračuala tatorka truja, potrebo je izračuati ulazu kompleku impedau za dati radi režim: j, m j γ Zul j, γ j3166ω j, m γ 5 Kompleka vredot tatorke truje za dati režim rada je: j4183a Z ul Z ul Primeom obraca za truji razdelik, izračuava e kompleka vredot truje rotora: j, m 4411 j1831a A j, m γ m= - =( j5948)a d)

4 Da bi e izračuali ovi flukevi, ajpre treba odrediti kompleku vredot idukovae elektromotore ile tatora, E, apo a grai magetiaja, m, i idukovau elektromotoru ilu rotora, E : γ m γ E m m E E 966 j6451 V, E j j3947 V, m, γ E j798v Fluk e izračuava itegracijom odgovarajuće elektromotore ile tacioarom taju, pomatrao u komplekom domeu, itegracija predtavlja deljeje komplekog apoa a komplekim člaom (j ): E 19 j6674wb 6676 Wb, , j,, 149 j5948wb 64 Wb, m m m m m j, E 31 j541wb 5879 Wb, j, led potojaja raipog fluka, u motorom režimu rada e ima: m, m e) Elektromagetki momet (momet elektromehaičkog pretvaraja): Pmeh Pob 3,dq M em Nm m,,, 3 zadatak rešeje a) rešavaju zadatka koriti e zameka šema aihroog motora za utaljea taja, uz zaemareje truje magetiaja: γ γ Kada e u zadatku avede da je aihroi motor omialo apaja, to podrazumeva ledeće:, f f, toga je:

5 Pob 1, m 1 Mpol Mem 1, m Nm,, 1 1,,γ γ b) elativa vredot prevalog klizaja e određuje kao vredot relativog klizaja = pr, pri kome e potiže makimum mehaičke karakteritike (prevali momet), pr = /X e Kako je e =( m )/ + (uz pretpotavku da je m jako veliko) X e = 67 pa je pr = 67 Kako e u zadatku traži prevali momet u motorom režimu rad, uzima e pozitiva vredot prevalog klizaja: 1 1 Mpr Mem pr, m, Nm pr,, γ γ γ γ pr c) Poavlja e procedura učijea u tačkama c) i e) zadatka: Najpre e račua ulaza impedaa, koriteći podatak o relativom klizaju izračuatom u tački b) ovog zadatka: j, m j, γ pr Zul pr j, γ j16591ω j, m γ pr tatorka truja e izračuava kao: 4649 j3348a Z ul Z, ul a primeom obraca za truji razdelik, izračuava e vredot truje rotora: j, m 4774 j969 A 545 A j, m γ Koačo, tražei elektromagetki momet je: M pr,m,t 3 581Nm, pr važavaje eulte vredoti truje magetiaja i otporoti tatorkog amotaja emiovo dovodi do majeja izračuatih vredoti vih momeata u motorom režimu rada Naime, jihovo uključivaje u proraču majuje za izveta izo efektivu vredot truje rotora, a time i momet zvea edoledot u proračuu u ovoj tački e ogleda u tome što je ova vredot prevalog mometa izračuata pri vredoti relativog klizaja koja je određea u aalizi u kojoj u graa magetiaja i otporot tatora bili iključei iz proračua vođejem grae magetiaja u proraču, dovodi do promee i relativog klizaja pri kom e otvaruje makimum mehaičke karakteritike 4 zadatak rešeje a) Zaemarejem truje magetiaja, zameka šema za utaljea taja, a kojoj će biti bazirao rešavaje zadatka, ima izgled: γ γ

6 Nomiala vredot relativog klizaja izoi: π,,, π f 3 14 pu,, πf, Nomiala vredot age gubitaka u mašii je: Pγ, W π f,γ γ b) Dijagram toka age za aihroi motora je dat a lici pored Koriteći podatak o vredoti polazog mometa koji je izračuat u zadatku, moguće je odrediti vredot age obrtog magetkog polja u režimu polaka: Pob 1 Mpol Mpol 165 W Kako je vredot relativog klizaja =1, aga koja diipira a otporiku (čime modelujemo gubitke u amotaju rotora) jedaka je azi koja diipira a otporiku / (čime e modeluje aga koja e predaje od tatora rotoru, tj aga obrtog polja): 1 P P W rot Cu ob,γ γ Ovo je očekivai rezultat, obzirom da je, uled mirovaja rotora, aga elektomehaičkog pretvaraja, P m, jedaka uli aga gubitaka u celoj mašii predtavljaju zbir age gubitaka u tatorkom i rotorkom amotaju: tat rot Pγ 1 PCu 1PCu Pγ, 341 W c) motoru potoji aga gubitaka P koji dovode do povećaja temperature motora Ako e pretpotavi da e motor u termičkom pogledu poaša kao homogeo telo, o e po pitaju zagrevaja može modelovati modelom itema 1 reda, kao što je prikazao a ledećoj lici: P γ C T T Na prethodoj lici T predtavlja termičku otporot motor-ambijet, predtavlja adtemperaturu (razlika temperature motora i ambijeta: = mot - amb ), dok je C T termička kapacitivot motora u odou a ambijet Nataak akcidete ituacije i geeriaje gubitaka u amotajima za opiao kolo pretavlja pojavu pobude u obliku Heviajdovog impula amplitude P tom lučaju je promea temperature u vremeu opiaa odzivom itema 1 reda a pobudu tipa Heviajdovog impula koji, uz ulov da motor polazi iz hladog taja, ima izraz: t T Δ t Pγ T 1 e, gde T= T C T vremeka kotata zagrevaja motora Nomiala aga gubitaka omogućuje da e odredi vredot termičke otporoti T Naime, pri potojaju omiale age gubitaka u mašii, oa e pole dovoljo dugog vremea u takvim ulovima zagreje tačo do oe temperature koja je za izolaciju amotaja mašie defiiaa kao makimalo dozvoljea adtemperatura:

7 max max t, Pγ Pγ, Pγ, T T P γ, Promea adtemperature u lučaju kada u mašii potoje gubici P, različiti od P,, može e ikazati kao: t max T t Pγ 1e Pγ, Ako e pogleda vredot termogeih gubitaka koja e u mašii geeriše u opiaom režimu u kome je rotor zaglavlje, uočava e da je oa višetruko veća od jihove omiale vredoti toga opiai režim rada može da traje, a da pri tome e dođe do trajog oštećeja mašie, amo do oog treutka u kom e ratuća vredot adtemperature e izjedači a makimalo dozvoljeom adtemperaturom koja je predefiiaa za korišćei tatorki i rotorki amotaj Vreme t max, koje je potrebo da e predefiiaa adtemperatura upotavi, može odrediti a ledeći ači: tmax P max T γ, Δtmax Δmax Pγ 1e Δmax tmax Tl mi 578 P γ, P γ 5 zadatak rešeje Zameka šema aihroog motora za utaljea taja: γ m γ m Nomiala vredot ihroe brzie,,, izoi: ob, f, 6 3 mi Takođe e brzia može izraziti i u rad/: π rad,, a) Koriteći podatke o omialoj brzii ( = 85 ob/mi) i omialoj vredoti ihroe brzie (, = 3 o/mi) može e izračuati omiala vredot relativog klizaja za motori režim rada:, 5 γ m, duktivot magetiaja m moguće je izračuati a oovu ogleda prazog hoda ( = ) koriteći izmereu truju prazog hoda ( =8A) koja potoji u jedoj fazi m tatorkog amotaja omialo apajaog ( = = l, /3=V, f =f, =5Hz), eopterećeog aihroog motora Naime, kako vredot / teži bekoačoti, to e može kotatovati da je truja rotora u ogledu prazog hoda jedaka uli, uled čega e izjedačavaju truje tatora i truja magetiaja toga e zameka šema traformiše u šemu koja je data a lici pored, odakle e izračuava vredot m : m 875 mh, m γ π f, m π f, Vredot rotorke otporoti i ekvivalete iduktivoti raipaja e = = moguće je izračuati a oovu efektive vredoti polaze truje ( pol = 8 A) i efektive vredoti omiale truje motora ( =16A) koje e imaju pri omialom apajaju Pri tom izračuavaju je zaemarea truja magetiaja (pogledati tekt zadatka) led toga je opravdao i izjedačiti ekvivaletu iduktivot raipaja e a zbirom iduktivoti raipaja tatorkog i rotorkog amotaja ( + )

8 pol, e, γe ešavajem ovog itema dobija e: pol γe 1 pol 674 γ γ 443 mh 1 1 π f, 1 b) Na oovu parametara zameke šeme dobijeih u tački a) i uz zaemareja truje magetiaja izračuata je zaviot elektromagetkog mometa od brzie obrtaja rotora aihroog motora Ta zaviot predtavlja mehaičku karakteritiku i prikazaa je a lici ipod Vredot polazog i prevalog elektromagetkog mometa e račua uz pretpotavku da je vredot magetizacioe truje začajo maja od truje tatora i rotora, što začajo pojedotavljuje raču Primetiti da veličia u izrazu za momet, izvedea a predavajima, ako primee Klarkie traformacije a vodećim koeficijetom k = /3, predtavlja vršu vredot fazog apoa tatora, dakle, = 1414 Primetiti takodje da je = zraz za momet e, dakle, može ikazati tako da e faktor 3/ zamei faktorom 3 četaot e može izraziti kao f,om, što izraz za momet vodi a oblik dat ipod grafika 3 M em π f, π f, γe ezultati će biti prikazai u obliku uređeih trojki M ežim polaka: em m,, 3 3 M M 1 41 Nm pol em pol π f, 1 π f, π f, γe 1 Pri tartovaju motora, uređea trojka ima vredot: Mem, m, 41 Nm,rad/,1 Nomiali režim rada:

9 3 em π f, π f, γe M M 395 Nm Za režim rada koji odgovara omialo apajaom motoru uz omialo opterećeje, uređea trojka ima vredoti: M,, 395 Nm, 985 rad/, 5 em m Prevali momet u motorom režimu rada: Određivaje prevalog mometa u motorom režimu rada podrazumeva prethodo određivaje prevalog klizaja (izraz je izvede a predavajima): pr,mot 53 π f, γe Prevali momet u motorom režimu rada je: 3 Mpr,mot Mem pr,mot 867 Nm π f, pr,mot π f, γe pr,mot Prevali momet u motorom režimu e potiže pri brzii rotora od: rad m,pr,mot 1pr,mot, 347 Za režim rada koji odgovara omialo apajaom motoru pri makimaloj vredoti mometa, uređea trojka ima vredoti: M,, 867 Nm, 347 rad/, 53 em m Prevalom mometu u geeratorkom režimu rada će odgovarati vredot relativog klizaja koja je po apolutoj vredoti jedaka relativoj vredoti prevalog klizaja koja e ima u motorom režimu rada, ali vojim egativim predzakom ukazuje a to da e radi o brziama većim od ihroe: pr,ge pr,mot 53 π f, γe Kako je otporot tatora zaemariva, zaključuje e da u apolute vredoti prevalih momeata u motorom i u geeratorkom režimu idetiče: 3 Mpr,ge Mem pr,ge 867 Nm π f, pr,ge π f, γe pr,ge Prevali momet u geeratorkom režimu e potiže pri brzii rotora od: rad m,pr,ge 1pr,ge, 3936 Za režim rada koji odgovara omialo apajaom motoru pri makimaloj vredoti mometa u geeratorkom režimu, uređea trojka ima vredoti: M,, 867 Nm, 3936 rad/, 53 em m c) Faktor age e može izračuati kao količik realog dela i modula ukupe impedae koja e "vidi" a tatorkih priključaka aihroe mašie Nomialu vredot faktora age dobijamo za relativo klizaje omiale vredoti i pri omialom apajaju a tatorkim priključcima: jπ f, m jπ f, γ Zul, jπ f, γ 1, 6 j7,31 Z, 144 jπ f, m γ Faktor age za omiali režim rada je:

10 e Z ul, co 89 id Zul, tepe koriog dejtva predtavlja količik izlaze mehaičke age koja e ima a vratilu mašie, P meh, i ulaze električe age, P e kladu a pojedotavljejima učijeim u zadatku, ( =, zaemarei gubici u gvožđu, zaemarei gubici uled treja i vetilacije) može e kotatovati da je ulaza električa aga jedaka azi obrtog magetkog polja, dok je izlaza mehaička aga jedaka azi elektromehaičkog pretvaraja, P m (videti dijagram toka age u rešeju zadatka broj 5): tat P P, P e ob Fe Pmeh Pm KF m toga je tepe koriog dejtva ove aihroe mašie u omialom režimu rada jedak količiku omialih vredoti age obrtog polja i age elektromehaičkog pretvaraja (aravo, uz zaemaree gubitke u gvožđu rotora): P P ob, 1 95 P P e, m, d) Kod dvopolih aihroih mašia, kruža učetaot rotorke truje je jedaka vredoti ugaoe brzie klizaja k, koja e defiiše kao razlika brzie obrtog polja u mašii i brzie rotora: k k m 1 Međutim, frekvecija rotorke truje f k e može imati egative vredoti, pa e defiiše kao: k fk f π π Frekvecija rotorke truje za omialo apaja motor (f =f, ), biti: f 1 5Hz k f, pri polaku, fk f, pr,mot 165 Hz pri prevalom mometu za motori režim rada, fk f, 5 Hz pri motorom režimu rada koji odgovara omialom opterećeju, fk f, pr,ge 165 Hz pri prevalom mometu za geeratorki režim rada e) Podetik (predavaja): Mogu e relativizovati (veti) efektive vredoti truje/apoa/fluka tako što e podele a bazom vredošću truje/apoa/fluka Moguće je, međutim, relativizovati i vrše vredoti (tj apolute vredoti vektora u dq itemu a k=/3) tako što e dele a vršim bazim vredotima (efektive vredoti u 1414 puta maje) rešavaju zadataka iz OGEM, kod relativizacije, javljaće e efektive vredoti Napomea: Kao baze vredoti, po pravilu e uzimaju vredoti omialog režima rada

11 Kraj podetika item bazih veličia: baza vredot apoa: l, B f, V 3 baza vredot truje: B f, 16 A baza vredot kruže učetaoti: rad B, π f, 314 baza vredot ugaoe brzie: B rad B 314 p baza vredot impedae: B ZB B 1375 baza vredot fluka: baza vredot iduktivoti: B B B B 7 Wb B 3 B 43,75 1 H B baza vredot age: PB 3BB 156 W elativa (vedea) vredot e izračuava deljejem apolute vredoti a odgovarajućom bazom veličiom: * γ γ 97 pu, B * γ γ 97 pu, B pu, * m m B 49 pu * ZB

12 ihroe mašie 6 zadatak rešeje a) Ekvivaleta zameka šema za utaljeja taja ihroog motora, ima izgled: jx j j j je E Fazorki dijagram ihroe mašie za režim rada opiaa u zadatku, a zaemarljivom otporoti tatorkog amotaja, dat je a aredoj lici (uvojea je ulta vredot faze za fazor fluka koji rotor tvara u tatorkom amotaju,, što je u kladu i a ozakama a zamekoj šemi): q jx E d a je ozače ugao age koji e defiiše a ledeći ači: arg arg E (Jedačie apoke ravoteže u d i q oi, koje odgovaraju prikazaom fazorkom dijagramu u izvedee a predavajima i glae: d i d q, q co q d E Ako e zaemari otporot tatorkog amotaja, dobijaju e jedakoti: i q, co d E ešavajem prethode dve jedačie, dolazi e do d i q kompoete tatorke truje, a zatim i do jee efektive vredoti: i q E Eco d q 471 A co E d Digreija: Do itog rezultata e moglo doći i direktom primeom koiue teoreme a trougao koji formiraju tri apoa a fazorkom dijagramu Kraj digreije

13 b) Da bi e odredio faktor age, ajpre treba odrediti fazi tav između fazora tatorkog apoa i truje, Da bi e o izračuao, potrebo je izračuati fazu tatorke truje: i q 351 A 131 co E d 3166 A Koriteći fazorki dijagram, određuje e vredot faktora age: π 11 co 978 cap Na oovu fazorkog dijagrama, izračuatog fazog tava između apoa i truje tatora, kao i a oovu vredoti ugla age, može e zaključiti da ihroa mašia radi kao motor (uzima agu iz električog poditema i pretvara je u mehaičku agu), ali itovremeo i geeriše reaktivu agu i predaje izvoru iz koga e apaja tatorki amotaj c) Prvo e račuaju d i q kompoete tatorkog apoa: d i 11 V, q co 195 V Tražee age u: * P 3e 3e 3 346W, * e d d q q Q 3m 3m 3 654VAr e q d d q Algebarke vredoti aktive i reaktive age, potvrđuju tvrdje izete u kometaru a kraju rešeja tačke b) ovog zadatka 7 zadatak rešeje a) kladu a geeratorkim režimom rada, uvoje je i refereti mer tatorke truje, takav da je truja umerea ka krajevima tatorkih priključaka, što je prikazao a zamekoj šemi ipod: G jx j j j je E Pozavajući fazi tav između tatorkog apoa i truje i polazeći od pretpotavke da mašia radi kao geerator, može e acrtati fazorki dijagram: q E jx G G d Ako e uoči pravougli trougao prikaza a fazorkom dijagramu, i za jega apiše Pitagoria teorema, moguće je odrediti vredot ihroe reaktae:

14 co E i E co i X X 14 Ω G G b) Određivaje ugla age, : co co co E 1175 arcco83687 Digreija: gao age e matra pozitivim oda kada fazor apoa predjači elektromotoroj ili majući u vidu ovako defiia refereti mer ugla age, ugao age dat a lici je egative vredoti, što je račuki i potvrđeo Negativi predzak ugla age predtavlja potvrdu da u datom režimu mašia radi kao geerator Kraj digreije 8 zadatak rešeje Na aredoj lici je data zameka šema za utaljea ihroe mašie u geeratorkom režimu rada: G jx j j j je E Fazorki dijagram za geeratorki režim rada, uz uvažavaje potojaja eulte vredoti otporoti tatorkog amotaja je: q jx G E d opiaom radom režimu pobuda truja p,1 e razlikuje od pobude truje p, za koju je pozata vredot elektromotore ile prazog hoda E,max Zato je potrebo odrediti ovu vredot elektromotore ile E 1 koja odgovara pobudoj truji p,1 Kako je elektromotora ila prazog hoda proporcioala pobudoj truji (eliearot krive magetiaja e zaemaruje), važi ledeća relacija odakle e izračuava E 1 : E E,max,max p,1 : p, E1 : p,1 E1 88 V p, a) led obrtaja rotorkog polja, u fazama tatorkog amotaja e idukuje protoperiodiča elektromotora ila čija je kruža učetaot ( ) jedaka proizvodu broja pari polova (p) i ugaoe brzie rotora ( m ) Kako e radi o dvopoloj mašii, tražea frekvecija f jedaka je frekveciji obrtaja rotora:

15 f 75 Hz 6 b) Jedačie apoke ravoteže u dq koordiatom itemu, koje opiuju poašeje izotropog ihroog geeratora u tacioarom taju glae: d d Xq, q q Xd E1 Treba uočiti da pri kratkom poju a krajevima tatorkog amotaja važi d = q = Na oovu toga, prethode jedakoti potaju: d,k Xq,K, E1 q,k Xd,K ešavajem itema po kompoetama tatorke truje, dobija e: X d,k E 1 X E1,K d,k q,k X q,k E 1 X Digreija: Treba kotatovati da e prethodi izraz za truju kratkog poja jedotavo mogao dobiti i iz zameke šeme kratkim pajajem tatorkih priključaka: G,K jx j E 1 Ako e za prethodu šemu apiše Kirhofov zako u komplekom obliku: E jx 1 G,K iz jega e može dobiti iti izraz za efektivu vredot faze truje,,k Geerator je putem vratila pregut a parom ili vodeom turbiom koja daje pokreti momet M mg koji popešuje kretaje preuzimajući mehaičku agu P mg Ta aga predtavlja ulazu agu geeratora mašii e jeda deo ulaze age utroši a avladavaje otpora kretaju rotora age P mg Oduzimajem age gubitaka uled obrtaja rotora od ulaze mehaičke age dobija e uutrašja mehaička aga koja e pretvara u električu Dobijea električa aga e jedim delom utroši a gubitke u amotajima P CuG i gubitke u magetkom kolu P FeG Otatak age je a rapolagaju električim potrošačima koje apaja geerator P eg Bila age ihroog geeratora: PmG P mg PCuG PFeG PeG Zaemarejem gubitaka uled obrtaja rotora i age gubitaka u magetkom kolu bila age ima ledeci oblik: P P P Kompoete age koje figurišu u prethodom izraz dobijaju e tako što e ađe reali deo jedačie apoke ravoteže * pomožee a : 3 G E jx mg CuG eg G G * G G 3 G E j X * * G G G G 3E 3 3 j3x

16 * G e 3E P * G e 3 P 3 P G CuG mg eg geeratorkom režimu rada pretvaraje eergije uutar mašie ima drugačiji mer u odou a motori režim rada, jer e mehaički rad pretvara u električu eergijuna oovu toga važe ledeće relacije: PmG Pem PeG Pe Pri cemu je P em aga elektromehaičkog pretvaraja, a Pe je aktiva aga koju mašia uzima iz mreže Kraj digreije Frekvecija tatorke truje je određea brziom obrtaja rotora i jedaka je već izračuatoj vredoti od 75Hz toga će vredot ihroe reaktae biti: rad f 75 Hz π f 471 X 356 Ω Efektiva vredot tatorke truje koja potoji u vakoj fazi tatorkog amotaja: E1,K 1191 A X Kada atupi kratak poj, va eergija koja e pretvara iz mehaičke u električu diipira a omkoj otporoti tatorkog amotaja: * 3 G,K 3 G,K Pem Mem m 3eE G3 G Mem 79 Nm M em je elektromagetki momet koji e opire kretaju rotora c) lučaju da e otporot tatorkog amotaja može zaemariti, makimum age elektomehaičkog pretvaraja e potiže za =/ (za motori režim rada) i =-/ (za geeratorki režim rada) Dokaz ove tvrdje je izvede a predavajima ašem lučaju e traži makimum ite age, ali u realom lučaju eulte otporoti tatorkog amotaja Potupak e atoji u alažeju izraza za agu elektromehaičkog pretvaraja M em u fukciji ugla age, da bi e zatim, diferecirajem tog izraza odredila jea ektrema vredot i vredot ugla age za koji e oa potiže i Xco E1X d i d Xq d X E1 Xi co q co q Xd E 1 q X X i co E P 3e E 3E 3E * 1 em 1 G 1 q 1 X P em co max i X X X max tgmax max arctg Digreija: očava e da je graiči ugao age u geeratorkom režimu rada maji od -9, a u motorom režimu rada maji od 9 To itovremeo zači (videti predavaja) da e oblat tabilog rada u geeratorkom režimu proširuje, dok e u motorom režimu užava Kraj digreije Zbog prege u zvezdu, efektiva vredot fazog apoa tatora izoi: 3 V 173 V 3 Zameom vredoti za izračuati ugao age u izraze za truje d i q, dobija e: m

17 i X co E X 1181 A max max 1 d X d q E1 X imax comax q 88 A X 1473 A a pozatim uglom age, mogu e odrediti vredoti d i q kompoeti tatorkog apoa i truje: d imax 1718 V, q comax 1 V zračuavaje aktive i reaktive age u opiaom režimu rada: * P 3e 3e W, G * G eg eg d d q q Q 3m 3m VAr eg eg q d d q kladu a uvojeim referetim merom tatorke truje, tumačeje dobijeih vredoti aktive i reaktive age je ledeće: ihroi geerator iporučuje mreži aktivu agu u izou od 556 W, ihroi geerator uzima iz mreže reaktivu agu u izou od VAr 9 zadatak rešeje lika koja opiuje ači povezivaja ihroog geeratora a avedeim opterećejem je prikazaa ipod: opt opt M m, M meh opt Zameka šema za tacioara taja ima ledeći izgled: G jx j opt E Fazorki dijagram koji odgovara prethodoj zamekoj šemi je prikaza a aredoj lici: q jx G E G d

18 z zameke šeme e vidi da u tatorka truja i apo u fazi Zbog toga će apoki vektori a fazorkom dijagramu formirati pravougli trougao To am omogućava da apišemo relaciju koja povezuje tatorki apo, truju geeratora i elektromotoru ilu prazog hoda: E X G, iz koje e može izraziti tatorka truja kao: E G X aga koja e razvija a trofazom otporiku je: E P 3G 3 X z prethodog izraza e vidi da je za potizaje makimale age, uz kotatu vredot tatorkog apoa, =V, potrebo primeiti što veću vredot elektromotore ile prazog hoda Međutim potojaje zaićeja ograičava makimalu vredot elektromotore ile prazog hoda a: E E,max 5 V ada je moguće odrediti vredot makimale age, kao: E,max P,max kw X Vredot otporoti opt je određea ulovom da e a izlazim priključcima ima tatorki apo : X opt 98 G E,max b) Nako dodavaja trofazog kapacitivog opterećeja, izgled celog itema je kao a lici ipod: opt C opt opt M C opt C opt m, M meh opt Novi izgled zameke šeme za tacioara taja je: G jx j 1 j C opt jx opt opt E Pri rešavaju ovog zadatka je daleko pogodije korititi fazorki dijagram u kom bi e fazoru tatorkog apoa dodelila pozata vredot faze (uvojiće e ulta vredot faze), a e kao što je to uobičajeo da e faza od 9 uvoji za fazor elektromotore ile prazog hoda:

19 q E jx G G d Zbog potojaja kapacitivog opterećeja, arušea je koliearot fazora tatorke truje i apoa Ako e fazor elektromotore ile prazog hoda i tatorkog apoa apiše kao : E E,d je,qi, moguće je apiati jedačiu po 1 Kirhofovom zakou za jeda od dva čvora a prethodooj zamekoj šemi: E,d je,q jxopt opt jx Prethoda kompleka jedakot e može rataviti a dve reale jedačie: E X 1 11 V X X X,d E,d opt opt E,q E,q opt P opt,q opt X 3 3 X E X z traformiaog izraza za agu trofazog termogeog potrošača, uočava e ad veća vredot age može potići povećajem q kompoete elektromotore ile prazog hoda Poovo e zaićeje javlja kao ograičavajući faktor, jer e ima ulov: E E,d E,q E,max cilju potizaja makimale age, određuje e E,q : E,q E,max E,d 4877 V Vredot otporoti opt je: X opt 9, E,q dok je makimala aga koja e a jemu može razviti, uz kotati apo a izlazu geeratora: E,q P kw X

20

Ako se gubici u mašini mogu zanemariti, i uzimajući sinhronu brzinu obrtanja kod sinhronih mašina, važi izraz za moment: E X

Ako se gubici u mašini mogu zanemariti, i uzimajući sinhronu brzinu obrtanja kod sinhronih mašina, važi izraz za moment: E X VŽB. TRMN Zadatak. Troazi šetopoli ihroi motor ulaze age 5 MVA za apo kv, prega Y, 5 Hz, coφ,8. ihroa reaktaa je 4,5 Ω, a omki otpor je zaemariv. Koliki je makimali mogući momet pri azivom apou i azivoj

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku Elektrotehički fakultet uiverziteta u Beogradu 6. ju 008. Katedra za Račuarku tehiku i iformatiku Performae račuarkih itema Rešeja zadataka..videti predavaja.. Kretaje Verovatoća Opi 4 4 Kretaje u itom

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n

Διαβάστε περισσότερα

Ulazni tok X se raspodeljuje sa određenim verovatnoćama p1, p2 i p3, na tokove X1, X2, i X3. s 1. s 2. s 3

Ulazni tok X se raspodeljuje sa određenim verovatnoćama p1, p2 i p3, na tokove X1, X2, i X3. s 1. s 2. s 3 Zadatak Data u 3 ejedaka erver M/M/ tia koji u vezai aralelo. Ukoliko je a ulazu dat itezitet toka, a koji ači ga treba raorediti u aralele grae tako da očekivao vreme odziva bude miimalo? Pozata u redja

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

DESETA VEŽBA 1. zadatak:

DESETA VEŽBA 1. zadatak: DEETA VEŽBA zadata: Trasformator čiji su podaci: VA cu 4 W W u 5 % radi pri eom opterećeju uz fator sage φ 8 (id) ritom su omiali gubici u baru cu određei pri temperaturi od C Za radu temperaturu trasformatora

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

METODA SEČICE I REGULA FALSI

METODA SEČICE I REGULA FALSI METODA SEČICE I REGULA FALSI Zadatak: Naći ulu fukcije f a itervalu (a,b), odoso aći za koje je f()=0. Rešeje: Prvo, tražimo iterval (a,b) a kome je fukcija eprekida, mootoa i važi: f(a)f(b)

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

Granične vrednosti realnih nizova

Granične vrednosti realnih nizova Graiče vredosti realih izova Fukcija f : N R, gde je N skup prirodih brojeva a R skup realih brojeva, zove se iz realih brojeva ili reala iz. Opšti čla iza f je f(), N, i običo se obeležava sa f, dok se

Διαβάστε περισσότερα

KOČENJE ASINHRONOG MOTORA

KOČENJE ASINHRONOG MOTORA KOČENJE ASINHRONOG MOTORA Razmatramo tri načina kočenja: 1. Rekuperativno;. Protivtrujno na dva načina; 3. Dinamičko ili kočenje jednomernom trujom. 1. Rekuperativno kočenje Pokazano je da ainhroni motor

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1

3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1 Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3

Διαβάστε περισσότερα

OG2EM. Zadaci za rad na časovima računskih vežbi

OG2EM. Zadaci za rad na časovima računskih vežbi OGEM Zadaci za rad na čaovia računkih vežbi Tekt adrži 10 zadataka koji će e rešavati na čaovia računkih vežbi u toku druge polovine kura Prvih 6 zadataka e odnoi na ainhrone ašine Preotala 4 zadatka e

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa .vježba iz Terodiaike rješeja zadataka 1. Zadatak Kopresor usisava 0,5 kg/s zraka tlaka 1 bar i 0 o C, tlači ga i istiskuje u eizolirai tlači cjevovod. Na ulazo presjeku usise cijevi brzia je 15 /s. Izlazi

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

ČETVRTA LABORATORIJSKA VEŽBA

ČETVRTA LABORATORIJSKA VEŽBA ČETVRTA LABORATORIJSKA VEŽBA UPRAVLJANJE POGONOM SA ASINHRONIM MOTOROM 1. UVOD Na laboratorijskom modelu pogoa aaliziraće se tipiči ačii upravljaja brziom pogoa sa asihroim pogoskim motorom, i to: upravljaje

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici. VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako

Διαβάστε περισσότερα

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM OGON SA ASNHRON OTORO oučavaćemo amo ogone a tofaznim motoom. Najčešće koišćeni ogon. Ainhoni moto: - ota kontukcija; - jeftin; - efikaan. ETALN RSTEN LANRANO JEZGRO BAKARNE ŠKE KAVEZN ROTOR NAOTAJ LANRANO

Διαβάστε περισσότερα

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA MAGNETNO SPEGNTA KOA Zadatak broj. Parametri mreže predstavljene na slici su otpornost otpornika, induktivitet zavojnica, te koeficijent manetne spree zavojnica k. Ako je na krajeve mreže -' priključen

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Električne mašine 3 zadaci sa elementima teorije iz mašina jednosmerne struje

Električne mašine 3 zadaci sa elementima teorije iz mašina jednosmerne struje Električe mašie 3 zadaci sa elemetima teorije iz mašia jedosmere struje materijal za predmet Električe mašie 3 (studijski program: Eergetika, elektroika i telekomuikacije) dr Evgeije Adžić evgeije@us.ac.rs

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika

Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( ) Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA. IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)

Διαβάστε περισσότερα

VJEROVATNOĆA-POJAM. Definicija vjerovatnoće Σ = f x f. f f. f x f. f f ... = Σ = Σ. i...

VJEROVATNOĆA-POJAM. Definicija vjerovatnoće Σ = f x f. f f. f x f. f f ... = Σ = Σ. i... VJEROVATNOĆA-OJAM Defiicija vjerovatoće f f f f f f f m X i i... ) + + + Σ p p p p f f f f f i i i i i i i ) )... ) )... + + + Σ + + Σ + Σ Σ Σ µ µ Aditivo i multiplikativo pravilo. Ako su E i E slučaji

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Aritmetički i geometrijski niz

Aritmetički i geometrijski niz Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

II DEO DINAMIKA PROCESA I DRUGIH ELEMENATA SISTEMA UPRAVLJANJA

II DEO DINAMIKA PROCESA I DRUGIH ELEMENATA SISTEMA UPRAVLJANJA .. Diamika itema u vremekom domeu II DEO DINMIK PROCES I DRUGIH ELEMENT SISTEM UPRVLJNJ Pri upravljaju proceima, od poebog začaja je pozavaje jihovih karakteritika koje defiišu jihovo poašaje u etacioarom

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

ZADACI SA VEŽBI ASINHRONE MAŠINE

ZADACI SA VEŽBI ASINHRONE MAŠINE ZADACI SA VEŽBI ASINHONE AŠINE Zadata. Ogledom azog hoda i atog oja tofazog aihoog avezog motoa, dobijei u ledeći ezultati: u ogledu atog oja i aou 00 V, moto je ovlačio iz meže tuju od I 70 A i agu od

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Str. 454;139;91.

Str. 454;139;91. Str. 454;39;9 Metod uzorka Predavač: Dr Mirko Savić avicmirko@eccf.u.ac.yu www.eccf.u.ac.yu Statitička maa može da e pomatra a jeda od ledeća dva ačia: potpuo pomatraje, delimičo pomatraje (metod uzorka).

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )

Διαβάστε περισσότερα

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota: ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako

Διαβάστε περισσότερα

( ) Φ = Hɺ Hɺ. 1. zadatak

( ) Φ = Hɺ Hɺ. 1. zadatak 7.vježba iz ermodiamike rješeja zadataka. zadatak Komresor usisava 30 m 3 /mi zraka staja 35 o C i 4 bar te ga o ravotežoj romjei staja v kost. komrimira a tlak 8 bar. Komresor se hladi vodom koja tijekom

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Kinetička energija: E

Kinetička energija: E Pime 54 Za iem pikazan na lici odedii ubzanje eea mae m koji e keće naniže kao i ilu u užeu? Na homogeni doboš a dva nivoa koji e obće oko zgloba O dejvuje, zbog neidealnoi ležaja konanni momen opoa M

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROMOTORNI POGONI SA ASINHRONIM MOTOROM

ELEKTROMOTORNI POGONI SA ASINHRONIM MOTOROM ELEKTROOTORNI POGONI SA ASINHRONI OTORO Poučavamo amo pogone a tofaznim motoom. Najčešće koišćeni moto u elektomotonim pogonima. Ainhoni moto: - jednotavna kontukcija; - mala cena; - vioka enegetka efikanot.

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18.

Deljivost. 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Deljivost 1. Ispitati kada izraz (n 2) 3 + n 3 + (n + 2) 3,n N nije deljiv sa 18. Rešenje: Nazovimo naš izraz sa I.Važi 18 I 2 I 9 I pa možemo da posmatramo deljivost I sa 2 i 9.Iz oblika u kom je dat

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

1.19 Upravljanje proizvodnjom aktivne snage P Karakteristike regulacije Elektromehaničke oscilacije sinhrone mašine

1.19 Upravljanje proizvodnjom aktivne snage P Karakteristike regulacije Elektromehaničke oscilacije sinhrone mašine SNHRONE MAŠNE 1 SADRŽAJ 1 SNHRONE MAŠNE...4 1.1 Sihroi geeratori...4 1.2 Ozake veličia...5 1.3 Osovi elovi...5 1.4 Pricip raa...7 1.5 Pobua sihroih mašia...8 1.6 Oblik polja (mps) rotora...8 1.7 Sprezaje

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Teorijske osnove informatike 1

Teorijske osnove informatike 1 Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora

Διαβάστε περισσότερα

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu Kola u ustalenom prostoperiodičnom režimu svi naponi i sve strue u kolu su prostoperiodične (sinusoidalne ili kosinusoidalne funkcie vremena sa istom kružnom učestanošću i u opštem slučau različitim fazama

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra

Διαβάστε περισσότερα

2 Skupovi brojeva 17. m n N. (m + n) + k = m + (n + k) - asocijativnost sabiranja. m + n = n + m - komutativnost sabiranja

2 Skupovi brojeva 17. m n N. (m + n) + k = m + (n + k) - asocijativnost sabiranja. m + n = n + m - komutativnost sabiranja Skupovi brojeva 17 Skupovi brojeva.1 Skup prirodih brojeva Skup N prirodih brojeva čie brojevi 1,,3,... Nad skupom prirodih brojeva defiisae su operacije sabiraja (+) i možeja ( ), čiji je rezultat takože

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:

Διαβάστε περισσότερα

Izrada Domaće zadaće 4

Izrada Domaće zadaće 4 Uiverzitet u Sarajevu Elektrotehički fakultet Predmet: Ižejerska matematika I Daa: 76006 Izrada Domaće zadaće Zadatak : Izračuajte : si( ) (cos( )) L 0 a) primjeom L'Hospitalovog pravila; b) izravom upotrebom

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE 1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar

Διαβάστε περισσότερα