12/1/2015 ELEMENTI TEORIJE NAPONA RAVNO STANJE NAPONA SAVIJANJE SILAMA NAPON U PRESEČNOJ RAVNI. ρ = σ + τ + τ ρ = σ 2 + τ
|
|
- Διώνη Οικονόμου
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 //05 ELEMENTI TEORIJE NAPONA RAVNO STANJE NAPONA SAVIJANJE SILAMA OTPORNOST MATERIJALA I Pojam napona vean je a određenu tačku i ravan kojoj pripada ta tačka. Nekom drugom preseku kro tačku M tela odgovaraće neki drugi napon Takvih preseka koji se mogu povući kro proivoljnu tačku tela ima bebroj, pa će prema tome a tu tačku postojati bebroj totalnih napona. Skup svih totalnih napona u toj tački naiva se stanjem napona. Ovaj problem se, međutim može uprostiti, jer te vrednosti podležu veama, nisu potpuno neavisne, tako da je dovoljno da se a usvojen Dekartov koordinatni sistem u prostoru, u okolini tačke, posmatraju ukupni naponi u ravnima čije su normale ose koordinatnog sistema. NAPON U PRESEČNOJ RAVNI STANJE NAPONA U OKOLINI TAČKE Stanje napona u proivoljnoj tački tela iloženog dejstvu spoljnjih sila je određeno ako su ponati vektori napona a sve presečne ravni kro tu tačku. Skup svih tih vektora određuje stanje napona u toj tački. Stanje napona u nekoj tački je ponato ako je ponat vektor napona n a bilo koju presečnu ravan u toj tački. Smičući napon Normalni napon Totalni napon u ravni sa normalom n u tački M Treba pokaati da je a ponavanje vektora napona a proivoljnu presečnu ravan potrebno nati vektore napona a bilo koje tri nekomplenarne presečne ravni u toj tački. KOMPONENTALNI NAPONI. TENZOR NAPONA. Ukupni totalni napon se može raložiti na tri komponente: U pravcu normale na presek u ravni preseka tangencijalnoj ravni koji može da se raloži na komponente u ravni preseka u pravcima l, m Ukupni totalni napon: n n nl nm normalni napon n smičući napon n nl, nm Intenitet totalnog napona: n n n Normalni napon F lim A 0 A df da Smičući ili tangencijalni napon F df lim A 0 A da F df lim A 0 A da
2 //05 Intenitet sile koja deluje normalno na površinu A po jedinici površine se definiše kao normalni napon (sigma). Normalni napon F lim A 0 A df da Smičući ili tangencijalni napon F df lim A 0 A da Indeks u F df lim A 0 A da Ako je normalna sila, ili napon usmeren od elementarne površine A, tj. u smeru normale presečne ravni, radi se o naponu ateanja, a ako je usmeren prema njoj, onda je to napon pritiska. Intenitet sile koja deluje tangentno na površinu A po jedinici površine, je smičući napon (tau). Komponente smičućeg napona su: onačava pravac normale presečne ravni, čime je definisana površina A. Dva indeksa se koriste u obeležavanju komponenata smičućeg napona gde definiše površinu A, a i pravce komponenata smičućeg napona. Ako kro proivoljnu tačku O napregnutog tela postavimo tri međusobno upravne ravni, onda devet komponentalnih napona tri normalna,, i šest smičućih,,,,, koje se javljaju u tim ravnima potpuno određuju naponsko stanje u okolini tačke O. Ako je ponato ovih devet veličina onda možemo da odredimo vektor napona a bilo koju ravan koja prolai kro tačku O. Ravan O je ravan sa normalom, a napon u njoj je i j k VEZA IZMEĐU VEKTORA NAPONA I KOMPONENTALNIH NAPONA. KOŠIJEVE JEDNAČINE Postavimo bliu tačke O tela proivoljnu kosu ravan ABC i obeležimo njenu površinu sa da. Položaj te površi određen je uglovima koji određuju položaj njene normale n u odnosu na ose pravouglog koordinatnog sistema. Ravan O je ravan sa normalom, a napon u njoj je i j k Ravan O je ravan sa normalom, a napon u njoj je i j k n cos α i cosβ j cos γ k cos α cos β cos γ KOMPONENTALNI NAPONI. TENZOR NAPONA Za ponavanje stanja napona u jednoj tački tela. iloženog dejstvu spoljnjih sila potrebno je ponavati napone u tri međusobno upravne ravni, na osnovu kojih se može odrediti ukupni napon u proivoljnoj ravni koja prolai kro adatu tačku deformisanog tela. i j k i j k i j k Površ ABC je trougao u ravni sa normalom n površine da Površ ABC sa površima AOC, AOB i BOC čini elementarni tetraedar ivica d, d i d, sa temenom u tački O. Na osnovu ponatih komponenata napona a tri međusobno upravne presečne ravni može se odrediti vektor napona ačetvrtu ravan u bliini tačke O. n Površ AOC je trougao u ravni sa normalom površine da Površ BOC jr trougao u ravni sa normalom površine da Površ AOB je trougao u ravni sa normalom površine da
3 //05 OSNOVNI STAV ANALIZE NAPONA. STAV O KONJUGOVANOSTI SMIČUĆIH NAPONA Smičući naponi na dvema međusobno upravnim površima usmereni su upravno na pravu dobijenu presekom tih površi, istog su inteniteta, sa smerovima ka ili od presečne prave. Kako je: da Projekcije vektora napona na površi ABC određuju se i uslova ravnoteže tetraedra OABC: X 0 da da da da 0 da cos α da Projekcija napona na osu je: n da cosβ da da cos γ n cos α cosβ cos γ cos cos cos n α β γ Projekcija napona na osu je: Projekcija napona na osu je: cos α cosβ cos γ n cos α cosβ cos γ n cos α cosβ cos γ n n cos α cosβ cos γ n cos α cosβ cos γ Košijeve (Cauch) jednačine Primenom Košijevih jednačina određuju se projekcije vektora napona pomoću komponenata napona a tri međusobno upravne ravni kro tačku O. Ovim je dokaana tvrdnja: Za ponavanje stanja napona u jednoj tački tela iloženog dejstvu spoljnjih sila potrebno je ponavati napone u tri međusobno upravne ravni, na osnovu kojih se može odrediti ukupni napon u proivoljnoj ravni koja prolai kro adatu tačku deformisanog tela. OSNOVNI STAV ANALIZE NAPONA. STAV O KONJUGOVANOSTI SMIČUĆIH NAPONA Stav o konjugovanosti napona smicanja: U dvema međusobno upravnim ravnima komponente napona smicanja koje su normalne na presečnu pravu tih ravni jednake su po veličini, a obe imaju smer ili ka presečnoj ravni ili od nje. TENZOR NAPONA ZA PROSTORNO STANJE NAPONA ( S) Jednačina momenata svih sila u odnosu na osu O koja prolai kro težite tetraedra: M ( F ) i 0 d d d dd d I analognih jednačina momenata svih sila u odnosu na ose O i O slede relacije: koje predstavljaju stav ili akon o konjugovanosti smičućih napona. Ako je ponato devet veličina:,,,,,,, od čega je samo šest raličitih jer je na osnovu stava o konjugovanosti napona: tj. ako su ponati komponentalni naponi a tri međusobno upravne ravni stanje napona u toj tački je potpuno određeno. Komponentalni naponi se naivaju komponente tenora napona i predstavljaju se u obliku kvadratne šeme matrica tenora napona ili tenor napona. Na osnovu akona o konjugovanosti smičućih napona matrica tenora napona je simetrična u odnosu na glavnu dijagonalu. Tenor napona je simetričan tenor drugog reda. 3
4 //05 Komponentalni naponi koji leže na glavnoj dijagonali matrice tenora napona, deluju normalno na presečne ravni i naivaju se normalni naponi, dok komponentalni naponi koji se nalae van glavne dijagonale deluju u presečnim ravnima i stoga se naivaju tangencijalni ili smičući naponi. Vektori napona a sve moguće presečne ravni kro datu tačku obrauju u opštem slučaju jedan prostorni skup vektora, a takvo najopštije stanje se naiva prostorno stanje napona (troosno). ( S) ( S) Znak komponentalnih napona određuje se prema konvenciji o naku napona: Na elementu površine sa smerom spoljne normale u smeru koordinatne ose poitivni komponentalni naponi deluju u poitivnom smeru koordinatnih osa. U suprotnom slučaju, tj. kada je spoljna normala orijentisana suprotno od koordinatne ose, poitivan napon dejstvuje u smeru suprotnom od poitivnog smera koordinatne ose. Odavde sledi da će normalni napon biti usvojen kao poitivan ako ateže presečnu ravan, a negativan ako je pritiska. Postoje slučajevi kada vektori napona a sve moguće presečne ravni leže u jednoj ravni ravno ili dvoosno stanje napona, odnosno kada svi ti vektori imaju isti pravac, kolinearni su linearno, ili jednoosno stanje napona (aksijalno napreanje, čisto pravo savijanje itd.). VEZA IZMEĐU VEKTORA NAPONA I TENZORA NAPONA Uevši u obir stav o konjugovanosti smičućih napona Košijeve jednačine u konačnom glase: Košijeve (Cauch) jednačine n cos α cosβ cos γ Ovim jednačinama se mogu odrediti komponente tenora napona n cos α cosβ cos γ a proivoljnu presečnu ravan n cos α cosβ cos γ ako je ponat tenor napona u toj tački. Intenitet totalnog napona u ravni sa normalom n: n cosα i cosβ j cos γ k RAVNO (DVOOSNO) STANJE NAPONA Ako naponi u nekoj tački a bilo koju presečnu ravan leže u jednoj ravni stanje napona je ravno. n n n n cos a njegov pravac: n n n ( n, i ), cos( n, j), cos( n, k). n n n Stanje napona u nekoj tački u slučaju ravnog stanja napona je u potpunosti određeno ponavanjem triju komponenti napona, i ( ). Totalni napon u ravni sa normalom n se može raložiti na dve komponente: - normalnu komponentu u pravcu vektora normale presečne ravni i - smičuću ili tangencijalnu komponentu n n n n cos α n cosβ n cos γ n ( cosα cosβ cosγ) cos ( cosα cosβ cosγ) cos ( cosα cosβ cos γ) cosγ α β ( cos αcosβ cosβcos γ cos γ cos α) n cos α cos β cos γ Tangencijalni napona n l nl u ravni sa normalom u pravcu koji sa koordinatnim osama aklapa uglove α β i γ l cos α cosβ cos γ nl nl n n n cos α cos α cos βcos β cos γ cos γ ( cos α cos β cos βcos α ) ( cos βcos γ cos γ cos β ) ( cos γ cos α cos α cos γ ) Normalni napon n TENZOR NAPONA PRI RAVNOM STANJU NAPONA ( S) Stanje napona u tački na površini aviona je ravno. 4
5 //05 PRIMERI RAVNOG STANJA NAPONA RAVNO (DVOOSNO) STANJE NAPONA ( ) ( ) cos ϕ sin ϕ n ( ) sin ϕ cos ϕ nl Irai a normalni i tangencijalni napon u ravni sa normalom n a ravno stanje napona Normalni napon je poitivan ako ateže presečnu ravan, a negativan ako je pritiska. Smičući napon je poitivan ako teži da okrene element u smeru kaaljke na satu. nl Košijeve jednačine u slučaju ravnog stanja napona: n n cosα cosβ cos α cosβ a irai a normalni i tangencijalni napon: cos α cos β cosα cosβ n cos α cos α cos βcos β ( cos α cos β cos βcos α ) Ove dve jednačine određuju napreanje u ravni čija normala aklapa uglove α i β sa koordinatnim osama. Ako su ponati komponentalni naponi, i ( ) primenom Košijevih jednačina moguće je odrediti napon u ma kojoj proivoljnoj ravni. GLAVNI NAPONI I GLAVNE OSE PRI RAVNOM STANJU NAPONA ( ) ( ) cos ϕ sin ϕ ( ) sin ϕ cos ϕ Pri rotaciji kose ravni, tj. pri promeni ugla ϕ imeđu normale i koordinatnih osa, naponi se menjaju prema ovim formulama. Postoje ravni u kojima se ne javljaju smičući naponi. Te ravni se naivaju glavne ravni, a normalni naponi a te ravni su glavni naponi. Posmatrajmo neku presečnu ravančija normala leži u ravni O i aklapa ugao ϕ sa osom. Naponi u presečnim ravnima su pretpostavljeni poitivni. Ako je ϕ ugao imeđu poitivnog smera ose i spoljne normale: cos α cosϕ, cosβ sin ϕ, cosα sin ϕ, cosβ cosϕ Zamenom u irae a normalni i tangencijalni napon dobija se: n n cos ϕ Pomoću trigonometrijskih relacija: sin ϕ sin ϕcosϕ ( ) sin ϕcos ϕ ( cos ϕ sin ϕ) sin ϕcos ϕ sin ϕ, cos ϕ Normalni napon je poitivan ateže element Smičući napon je poitivan - teži da okrene element u smeru kaaljke na satu. ( cos ϕ), sin ϕ ( cos ϕ) cos ϕ sin ϕ cos ϕ ( ) ( ) cosϕ sin ϕ ( ) sin ϕ cos. ϕ Postoji određeni položaj ϕα kada normalni napon dostiže ekstremnu vrednost. Ugao α se može odrediti diferenciranjem iraa a normalni napon po uglu ϕ i ijednačavanjem sa nulom d dϕ ( ) sin ϕ cos ϕ ( ) sin α cos α 0 cosα tgα α α π d 0 dϕ U presečnim ravnima u kojima normalni napon dostiže ekstremnu vrednost smičući napon je jednak nuli. π α α 5
6 //05 Ravni u kojima se javljaju ekstremne vrednosti normalnih napona međusobno ortogonalne. π α α Kako je funkcija ( ϕ) neprekidna i periodična sa periodom π, jedna vrednost je maksimum, a druga je minimum. Ekstremne vrednosti glavnih napona se ovu glavni naponi, a ravni u kojima se oni javljaju ravni glavnih napona ili glavne ravni. Pravci sa kojima su ti naponi paralelni ovu se pravci glavnih napona, a odgovarajuće ose ose glavnih napona ili glavne ose. Glavni naponi se onačavaju sa i, pri čemu je ma, a min. KONSTRUKCIJA MOROVE KRUŽNICE NAPONA Mohr-ov krug napona se konstruiše na sledeći način:. Skicira se element u okolini posmatrane tačke i na njemu, u tačkama C i D koordinatnih ravni, nacrtaju se adate komponente napona, i, (sl. a).. U koordinatnom sistemu O nacrtaju se tačke C(, - ) i D(, ). Pri tome se a nak smičućeg napona usvaja definicija prema kojoj je smičući napon poitivan ako teži da okrene element na koji deluje u smeru kaaljke na satu (sl.c). Kako smičući napon u tački C (sl. a) teži da okrene element u smeru suprotnom smeru kaaljke na satu, to, prema definiciji koja važi a konstrukciju Morovog kruga, taj napon je negativan. 3. Konstruiše se krug koji prolai kro tačke C i D,čiji se centar S nalai u preseku ose i duži CD. 4. Apscise tačaka A i B, preseka Morovog kruga sa osom određuju veličine glavnih napona i. 5. Pravce glavnih napona () i () predstavljaju prave određene tačkama P i A, odnosno P i B (sl.b),e), gde je P pol normala koji ima sledeću osobinu: bilo koja prava koja prolai kro pol P paralelna je sa normalom presečne ravni kojoj odgovara tačka na Mohrovom krugu koja se nalai u preseku posmatrane prave i kruga. Na primer, prava određena tačkama P i M (sl.e) paralelna je sa normalom n kose presečne ravni (sl. c) kojoj ogovara tačka M na Mohr-ovom krugu sa koordinatama i. Imajući u vidu ovu osobinu pola normala P jasno je da se on nalai u preseku prave paralelne sa osom kro tačku C i prave paralelne sa osom kro tačku D. 6. Ordinate tačaka E i F određuju ekstremne vrednosti smičućih napona, a pravci određeni tačkama P i E, odnosno P i F predstavljaju normale ravni u kojima se ti naponi javljaju (sl.d,e). sin α, ± tgα, cosα, ±. Skicira se element u okolini posmatrane tačke i na njemu, u tačkama C i D koordinatnih ravni, nacrtaju se adate komponente napona, i, (sl. a).. U koordinatnom sistemu O nacrtaju se tačke C(, - ) i D(, ). Pri tome se a nak smičućeg napona usvaja definicija prema kojoj je smičući napon poitivan ako teži da okrene element na koji deluje u smeru kaaljke na satu (sl.c). Kako smičući napon u tački C (sl. a) teži da okrene element u smeru suprotnom smeru kaaljke na satu, to, prema definiciji koja važi a konstrukciju Morovog kruga, taj napon je negativan. Zamenom u irae a normalni i smičući napon dobijaju se irai a glavne napone, ma,min ± MOROV KRUG NAPONA Irai a napone se mogu se grafički prikaati pomoću Morove (Mohr) kružnice. Ako se jednačine a normalni i smičući napon u kosoj ravni prikažu u obliku: ( ) ( ) cos ϕ sin ϕ ( ) sin ϕ cos ϕ sin ϕ cos ϕ Jednačina kruga u koordinatnom sistemu, poluprečnika: r sa centrom na osi. Centar S ovog kruga je udaljen od koordinatnog početka a veličinu: Ovaj krug se naiva Morov krug napona. OS 3. Konstruiše se krug koji prolai kro tačke C i D,čiji se centar S nalai u preseku ose i duži CD. 4. Apscise tačaka A i B, preseka Morovog kruga sa osom određuju veličine glavnih napona i. Samo one vrednosti i koje adovoljavaju ovaj uslov mogu biti normalna i smičuća komponenta vektora napona u nekoj ravni čija normala leži u ravni O. 6
7 //05 5. Pravce glavnih napona () i () predstavljaju prave određene tačkama P i A, odnosno P i B (sl.b),e), gde je P pol normala koji ima sledeću osobinu: bilo koja prava koja prolai kro pol P paralelna je sa normalom presečne ravni kojoj odgovara tačka na Mohr-ovom krugu koja se nalai u preseku posmatrane prave i kruga. e) Na primer, prava određena tačkama P i M (sl.e) paralelna je sa normalom n kose presečne ravni (sl. c) kojoj ogovara tačka M na Mohr-ovom krugu sa koordinatama i. Imajući u vidu ovu osobinu pola normala P, jasno je da se on nalai u preseku prave paralelne sa osom kro tačku C i prave paralelne sa osom kro tačku D. Konstrukcija Mohr-ovog kruga napona D (, ) M(n,n) YX o ϕ o ϕ C (, ) ½( ) ½(- ) 6. Ordinate tačaka E i F određuju ekstremne vrednosti smičućih napona, a pravci određeni tačkama P i E, odnosno P i F predstavljaju normale ravni u kojima se ti naponi javljaju (sl.d,e). Glavni naponi pri ravnom stanju napreanja D (, ) α o o α R C (, ) ½( ) ½(- ) 7
8 //05 Maksimalan smičući napon i pravci glavnih napona D (, ) TANGENCIJALNI (SMIČUĆI) NAPONI Naponi koji deluju u ravni poprečnog preseka se naivaju tangencijalni ili smičući naponi ma o o α α pravac glavnog napona α pravac glavnog napona α R min C (, ) ½( ) ½(- ) Usled komplementarne prirode napona smicanja elementarni deo grede iložen je kako dejstvu tangencijalnog napona u poprečnom preseku tako i tangencijalnom naponu u podužnom preseku grede. n n Pravci glavnih napona α pravac glavnog napona α pravac glavnog napona α α SAVIJANJE GREDE SILAMA Ako se greda savija pod dejstvom sila koje deluju u glavnoj ravni pored momenta savijanja u presecima grede se javljaju i transveralne sile. U ovom slučaju moment savijanja M nije konstantan, kao što je to bio slučaj kod čistog savijanja, nego se menja duž ose grede. Pri savijanju silama se u poprečnom preseku grede pored normalnih napona javljaju i smičući naponi. Ekvivalent smičućim naponima u poprečnom preseku grede je trensveralna sila. Smičući i normalni naponi u poprečnom preseku grede su raspoređeni neravnomerno, pa je neravnomerna i ugaona deformacija po poprečnom preseku grede. To nači da pri savijanju silama, a raliku od čistog pravog savijanja, poprečni preseci grede ne ostaju ravni u ovom slučaju ne važi Bernulijeva hipotea. SAVIJANJE GREDE SILAMA Pre deformacije SMIČUĆI NAPONI FORMULA ŽURAVSKOG SAVIJANJE GREDE SILAMA Posle deformacije OTPORNOST MATERIJALA I Iako je hipotea o ravnim presecima narušena kod grede opterećene silama, tj. iložene savijanju i smicanju istovremeno, smatraćemo da je krivljenje preseka anemarljivo. Ovo tvrđenje je uglavnom tačno a grede čija je širina poprečnog preseka mala u odnosu na dužinu grede. 8
9 //05 SAVIJANJE GREDE PROIZVOLJNOG PUNOG POPREČNOG PRESEKA SILAMA Pri ovakvom opterećenju statički uticaji se svode samo na transveralnu silu i moment savijanja čija raspodela duž ose nosača nije konstantna. RASPODELA SMIČUĆIH NAPONA FORMULA ŽURAVSKOG Smičući (tangencijalni) napon grede iložene savijanju silama se ne može odrediti i uslova ravnoteže. I grede se iseče element dužine d imeđu dva bliska poprečna preseka. Ovakva vrsta napreanja grednog nosača se naiva savijanje grede silama. Zatim se element preseče pomoću ravni A B BA na rastojanju od neutralnog sloja, tj. od ravni i odvoji se gornji deo. Transveralna sila iaiva smicanje Moment savijanja iaiva savijanje U toj presečnoj ravni deluje smičući napon. Na gornji ečeni deo elementa deluju normalni naponi i d koji se svode na nejednake reultujuće sile od kojih jedna deluje u smeru ose, a druga u suprotnom smeru. Radi uravnoteženja ovih sila treba u horiontalnoj presečnoj ravni da deluje sila koja predstavlja reultantu smičućih napona. Na osnovu stava o konjugovanosti smičućih napona smičući naponi u dvema upravnim ravnima (podužnom i poprečnom preseku), duž presečnih linija tih ravni, međusobno su jednaki i deluju ka presečnoj liniji ili od nje ( ). Lom i oštećenja usled smičućih napona Uslov ravnoteže elementa: Z 0 b da A ( d) da b( ) A ( ) d d da M I dm d d d I A' T I T transveralna sila u preseku b ( ) A' d 0 d da d da d T A' T S ( ) da d I b( ) I b( ) b A' S statički moment ečene površine Formula Žuravskog 9
10 //05 U otpornosti materijala pri ispitivanju napona u gredi savijenoj silama polai se od hipotee Žuravskog: Pri pravom savijanju grede silama, komponenta smičućeg napona paralelna ravni savijanja, može se smatrati konstantnom duž pravih paralelnih sa neutralnom osom, a komponenta upravna na ravan savijanja može se anemariti. T I S b ( ) Komponenta smičućeg napona upravna na ravan savijanja se može anemariti Formula Žuravskog Komponenta smičućeg napona paralelna ravni savijanja je konstantna duž pravih paralelnih sa neutralnom osom SMIČUĆI NAPONI KOD PRAVOUGAONOG PRESEKA 3 bh I, b() b h b h S η da ηbdη 4 A T S 6 h T 3 I b( ) b h 4 Po visini poprečnog preseka smičući napon se menja po akonu kvadratne parabole. Na krajnjim vlaknima gde je ±h/ smičući naponi su jednaki nuli, dok maksimalnu vrednost smičući napon ima u nivou težišne ose. T S 6 h 6 h 3 T 3 T ma T T I b b h 4 b h 4 bh bh ( ) ( ) 3 T ma A Povećanjem rastojanja smanjuje se površina A pa se samim tim smanjuje statički moment inercije S. Za ma A 0 i S 0, pa je 0. Približavanjem donjoj ivici poprečnog preseka, šrafirana površina se ijednačava sa površinom celog preseka A A, a statički moment celog preseka u odnosu na težišnu osu je jednak nuli, pa je i napon na donjoj ivici preseka 0. SMIČUĆI NAPONI KOD KRUŽNOG PRESEKA 3 S R sin α b( ) R sin α 3 4 R π I 4 T S 4 T 4 ( R ) I b ( ) 3 R π 4 T 4 T ma 3 R π 3 A U najudaljenijim tačkama preseka od ose, smičući naponi su jednaki nuli. SMIČUĆI NAPON U PROIZVOLJNOM POPREČNOM PRESEKU GREDE IMA ISTI ZNAK KAO I TRANSVERZALNA SILA U TOM PRESEKU. SMIČUĆI NAPONI KOD POPREČNIH PRESEKA ČIJA SE ŠIRINA NAGLO MENJA Ako je transveralna sila poitivna deluje na dole, i napon je poitivan, sa smerom na dole. Raspodela smičućih napona po visini poprečnog preseka grede prikaana je a neke oblike poprečnih preseka. T S T S b I b I b b 0
11 //05 Normalni napon od savijanja se određuje na osnovu iraa: M I Smičući napon se određuje primenom formule Žuravskog: Pri savijanju grede silama stanje napona je ravno. Irai a određivanje glavnih napona i pravaca glavnih osa kod ravnog stanja napona kao što je ponato glase: ± tgα, ma,min ( ) T S I b ( ) ( ) GLAVNI NAPONI KOD SAVIJANJA SILAMA Kao što je već rečeno, savijanje silama predstavlja napreanje štapa pri kojem se u poprečnim presecima javlja moment savijanja (koji nije konstantan duž ose nosača) i transferalna (poprečna) sila. Takvo napreanje mogu iavati raličita opterećenja koja leže u ravni savijanja koja obuhvata osu štapa: koncentrisana (poprečna sila i spreg) kontinualno (ravnomerno) raspodeljena. Irai a određivanje glavnih napona i pravaca glavnih osa kod ravnog stanja napona kao što je savijanje silama glase: Ovde je, ± ma,min, 0 ±, ma,min F a F a ± 4, ma,min tg α, KONZOLA OPTEREĆENA SILOM NA SLOBODNOM KRAJU Kod savijanja silama na osnovu svega napred rečenog aključuje se da su svi komponentalni naponi jednaki nuli, sem normalnog napona u pravcu ose štapa i smičućeg napona
12 //05 Na podužnom preseku grede prikaane su krive čije se tangente u svakoj tački nalae u jednoj od glavnih ravni a tu tačku. Ove krive se naivaju trajektorije glavnih napona. Na slici su prikaane trajektorije glavnih napona a konolu opterećenu silom na kraju. Ponavanje ovih linija može da bude od koristi inženjerima prilikom projektovanja konstrukcija.. Glavni napini u tački P mogu se odrediti i primenom Morovih krugova napona. Kao što je prikaano na slici, centar kruga je na osi, udaljen od koordinatnog početka a: 45, 4 0 OC,7 MPa Tačka P ima koordinte 45, 4MPa, 35, MPa Konstruiše se krug koji prolai kro tačke C i P. Sa slike se može sračunati poluprečnik ove kružnice, R4,9, kao i veličine glavnih napona: R-,79, MPa, -R-,7-64,6 MPa. Primer: Odrediti glavne napone u tački P ako ona pripada rebru. DIMENZIONISANJE GREDA KOD SAVIJANJA SILAMA PRORAČUN ČVRSTOĆE KONTROLA NAPONA U opštem slučaju grede savijene silama mogu se javiti i normalni i smičući naponi. Normalni napon ima najveću vrednost u preseku u kome deluje maksimalni moment savijanja i to u tačkama u koje su najudaljenije od neutralne linije. Sile u nanačenom preseku su: T V q 0,3 84kN A 0,3 M VA 0,3 q 0,3 30,6kNm Komponente napona u tački P: 3 M 30,6 0 6 ( 0,) 45, 4MPa I 67,4 0 3 T S 84 0 ( 0,75 0,05 0,075) 35, MPa 6 b( ) I 67,5 0 0,00 Najveća vrednost smičućeg napona javlja se u preseku u kome je transveralna sila najveća i to u tačkama koje su na neutralnoj osi. Prema tome, normalni i smičući naponi obično ne deluju ni u istom poprečnom preseku ni u istim tačkama poprečnog preseka. Glavni naponi u tački P: Pravci glavnih napona u tački P:, ± 4 45,4 ± ( 45,4) 4( 35,) 9, MPa 64,6MPa ( 35, ) tgα,, , 4 drugi kvadrant o α 80 arc tg, α 8, 6 U kojoj tački poprečnog preseka treba da se traži najveći glavni napon avisi od oblika poprečnog preseka. To su obično krajnja vlakna ili vlakna koja su udaljena od neutralne ose. Međutim, pitanje je u kom poprečnom preseku treba da se očekuje najveći glavni napon. U obrascu a glavne napone figurišu i normalni napon, koji je proporcionalan momentu savijanja i tangencijalni napon koji je proporcionalan transveralnoj sili, pa i dijagrama momenata savijanja i transveralnih sila treba a svaki pojedinačni slučaj posebno oceniti gde će glavni napon poprimiti najveću vrednost. Kod konole je to presek kod uklještenja, dok kod proste grede avisi od opterećenja. Ako je greda opterećena samo koncentrisanim silama, onda je to presek gde moment savijanja ima najveću vrednost. Međutim, kod grede opterećene kontinualnim opterećenjem treba ivršiti detaljnu analiu.
13 //05 Dobijena maksimalna vrednost glavnog napona ili maksimalna vrednost smičućeg napona merodavna je a dimenionisanje grede. ma do ma do 3
OTPORNOST MATERIJALA
3/8/03 OTPORNOST ATERIJALA Naponi ANALIZA NAPONA Jedinica u Si-sistemu je Paskal (Pa) Pa=N/m Pa=0 6 Pa GPa=0 9 Pa F (N) kn/cm =0 Pa N/mm =Pa Jedinična površina (m ) U tečnostima pritisak jedinica bar=0
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραZnačenje indeksa. Konvencija o predznaku napona
* Opšte stanje napona Tenzor napona Značenje indeksa Normalni napon: indeksi pokazuju površinu na koju djeluje. Tangencijalni napon: prvi indeks pokazuje površinu na koju napon djeluje, a drugi pravac
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότερα4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I
4. PREDAVANJE ČISTO PRAVO SAVIJANJE OTPORNOST MATERIJALA I Čisto pravo savijanje Pod čistim savijanjem grede podrazumeva se naprezanje pri kome su sve komponente unutrašnjih sila jednake nuli, osim momenta
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότερα5. PREDAVANJE ČISTO KOSO SAVIJANJE EKCENTRIČNO NAPREZANJE OTPORNOST MATERIJALA I
5. PREDAVANJE ČISTO KOSO SAVIJANJE EKCENTRIČNO NAPREZANJE OTPORNOST MATERIJALA I ČISTO KOSO SAVIJANJE Pod pravim savijanjem podrazumeva se slučaj kada se ravan savijanja poklapa sa jednom od glavnih ravni
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότερα20 mm. 70 mm i 1 C=C 1. i mm
MMENT NERJE ZDTK. Za površinu prema datoj slici odrediti: a centralne težišne momente inercije, b položaj glavnih, centralnih osa inercije, c glavne, centralne momente inercije, d glavne, centralne poluprečnike
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραOsnovne vrste naprezanja: Aksijalno naprezanje Smicanje Uvijanje. Savijanje. Izvijanje
Osnovne vrste napreanja: ksijalno napreanje Smicanje Uvijanje Savijanje Ivijanje 1 SVIJNJE GREDE SI Greda je opterećena na desnom kraju silom paralelno jednoj od glavnih centralnih osa inercije (y osi).
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότερα, 81, 5?J,. 1o~",mlt. [ BO'?o~ ~Iel7L1 povr.sil?lj pt"en:nt7 cf~ ~ <;). So. r~ ~ I~ + 2 JA = (;82,67'11:/'+2-[ 4'33.10'+ 7M.
J r_jl v. el7l1 povr.sl?lj pt"en:nt7 cf \ L.sj,,;, ocredz' 3 Q),sof'stvene f1?(j'me")7e?j1erc!je b) po{o!.aj 'i1m/' ce/y11ra.[,p! (j'j,a 1lerc!/e
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραAnalitička geometrija
1 Analitička geometrija Neka su dati vektori a = a 1 i + a j + a 3 k = (a 1, a, a 3 ), b = b 1 i + b j + b 3 k = (b 1, b, b 3 ) i c = c 1 i + c j + c 3 k = (c 1, c, c 3 ). Skalarni proizvod vektora a i
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Analitička geometrija 1. Tačka 1. MF000 Neka su A(1, 1) i B(,11) tačke u koordinatnoj ravni Oxy. Ako tačka S deli duž AB
Διαβάστε περισσότεραKonvencija o znacima za opterećenja grede
Konvencija o znacima za opterećenja grede Levo od preseka Desno od preseka Savijanje Čisto savijanje (spregovima) Osnovne jednačine savijanja Savijanje silama Dimenzionisanje nosača izloženih savijanju
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραISPIT GRUPA A - RJEŠENJA
Pismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga AB oslonjena je na dva čelična štapa u A i B i opterećena trouglastim opterećenjem, kao na slici desno. Ako su oba štapa iste dužine L,
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραTotalni napon u tački preseka. Normalni i tangencijalni napon.
Totalni napon u tački preseka. Normalni i tangencijalni napon. Zamislimo da je opterećeno elastično telo nekom proizvoljnom ravni presečeno na dva dela. Odbačeni desni deo tela, na posmatrani levi, na
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραIspit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1
Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +
Διαβάστε περισσότεραZadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Διαβάστε περισσότεραSILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA
SIE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA DEFINICIJE SIA U PRESECIMA Projektovanje bilo kog konstruktivnog elemenata podrazumeva određivanje unutrašnjih sila u tom elementu da bi se obezbedilo da materijal od koga
Διαβάστε περισσότεραSavijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.
Štap optereen na savijanje naivamo nosa ili grea. Savijanje nosaa a) Napreanja ( i τ) b) Deformacije progib (w) Os štapa se ko savijanja akrivljuje to je elastina ili progibna linija nosaa. Savijanje ravnog
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραZadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana.
Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana. Zadatak 2 Dokazati da se visine trougla seku u jednoj tački ortocentar. 1 Dvostruki vektorski proizvod Važi
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραTEHNIČKA MEHANIKA I 9. PREDAVANJE SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA. Str knjiga Poglavlje 12 Unutrašnje sile
5.5.2016 1 TEHNIČKA MEHANIKA I 9. PREDAVANJE SILE U PRESEKU GREDNOG NOSAČA Str 267-290 knjiga Poglavlje 12 Unutrašnje sile 5.5.2016 2 ŠTA ĆEMO NAUČITI U OVOM POGLAVLJU? Određivanje unutrašnjih sila u presecima
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET ODREĐIVANJE MOMENTA LOMA - "T" PRESEK Na skici dole su prikazane sve potrene geometrijske veličine, dijagrami dilatacija i napona,
Διαβάστε περισσότεραProračunski model - pravougaoni presek
Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N
Διαβάστε περισσότερα30 kn/m. - zamenimo oslonce sa reakcijama oslonaca. - postavimo uslove ravnoteže. - iz uslova ravnoteže odredimo nepoznate reakcije oslonaca
. Za zadati nosač odrediti: a) Statičke uticaje (, i T) a=.50 m b) Dimenzionisati nosač u kritičnom preseku i proveriti normalne, smičuće i uporedne napone F=00 k F=50 k q=30 k/m a a a a Kvalitet čelika:
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότερα1.1 Tangentna ravan i normala površi
Površi. Tangentna ravan i normala površi Zadatak Data je površ r(u, v) = (u cos v, u sin v, a 2 u 2 ), a = const. Ispitati o kojoj se površi radi i odrediti u i v linije. Zadatak 2 Data je površ r(u, v)
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραPrvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum
27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότερα8 Funkcije više promenljivih
8 Funkcije više promenljivih 78 8 Funkcije više promenljivih Neka je R skup realnih brojeva i X R n. Jednoznačno preslikavanje f : X R naziva se realna funkcija sa n nezavisno promenljivih čiji je domen
Διαβάστε περισσότεραTeorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd
Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραMatematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum
Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()
Διαβάστε περισσότεραOTPORNOST MATERIJALA. Geometrijske karakteristike ravnih površina
OTPORNOST MTERJL Geometrijske karakteristike ravnih površina GEOMETRJSKE KRKTERSTKE RVNH POVRŠN POVRŠN POPREČNOG PRESEK STTČK MOMENT POPREČNOG PRESEK MOMENT NERJE POPREČNOG PRESEK GEOMETRJSKE KRKTERSTKE
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN
GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m
Διαβάστε περισσότεραAko prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu:
Refleksija S φ u odnosu na pravu kroz koordinatni početak Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu: ( ) ( ) ( ) x cos 2φ
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραGeometrija (I smer) deo 2: Afine transformacije
Geometrija (I smer) deo 2: Afine transformacije Srdjan Vukmirović Matematički fakultet, Beograd septembar 2013. Transformacije koordinata tačaka Transformacije koordinata tačaka Pretpostavimo da za bazne
Διαβάστε περισσότεραDimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.
Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona Prema osnovnoj formuli za dimenzionisanje maksimalni tangencijalni napon τ max koji se javlja u štapu mora biti manji
Διαβάστε περισσότεραUniverzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika
Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.
Διαβάστε περισσότεραTAČKA i PRAVA. , onda rastojanje između njih računamo po formuli C(1,5) d(b,c) d(a,b)
TAČKA i PRAVA Najpre ćemo se upoznati sa osnovnim formulama i njihovom primenom.. Rastojanje između dve tačke Ako su nam date tačke Ax (, y) i Bx (, y ), onda rastojanje između njih računamo po formuli
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραProstorni spojeni sistemi
Prostorni spojeni sistemi K. F. (poopćeni) pomaci i stupnjevi slobode tijela u prostoru: 1. pomak po pravcu (translacija): dva kuta kojima je odreden orijentirani pravac (os) i orijentirana duljina pomaka
Διαβάστε περισσότερα4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Transformacije u 3D i projekcije
Računarska grafika Transformacije u 3D i projekcije I ove se pretpostavlja konvencija pokretne virtuelne kamere Postoji formalna sličnost sa transformacijama u 2D grafici: oaje se jean član jenačina (a
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραI Pismeni ispit iz matematike 1 I
I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A
Psmen spt z OTPORNOSTI MATERIJALA I - grupa A 1. Kruta poluga ABC se oslanja pomoću dvje špke BD CE kao na slc desno. Špka BD, dužne 0.5 m, zrađena je od čelka (E AB 10 GPa) ma poprečn presjek od 500 mm.
Διαβάστε περισσότεραGeometrija (I smer) deo 1: Vektori
Geometrija (I smer) deo 1: Vektori Srdjan Vukmirović Matematički fakultet, Beograd septembar 2013. Vektori i linearne operacije sa vektorima Definicija Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih duži. Kažemo
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραZbirka rešenih zadataka iz Matematike I
UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA Tatjana Grbić Silvia Likavec Tibor Lukić Jovanka Pantović Nataša Sladoje Ljiljana Teofanov Zbirka rešenih zadataka iz Matematike I Novi Sad, 009. god.
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραPROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)
ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje
Διαβάστε περισσότεραIzvođenje diferencijalne jednačine elastične linije elastična linija kod proste grede elastična linija kod konzole
Izvođenje diferencijalne jednačine elastične linije Elastična linija, čija je jednačina y(z), je krivolinijski oblik ose nosača izazvan opterećenjem. Koordinatni sistem ćemo uvek uzimati tako da je koordinatni
Διαβάστε περισσότεραBETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar
BETONSKE KONSTRUKCIJE 1 Osnovne akademske studije, V semestar Prof dr Stanko Brčić email: stanko@np.ac.rs Departman za Tehničke nauke, GRAÐEVINARSTVO Državni Univerzitet u Novom Pazaru 2014/15 Sadržaj
Διαβάστε περισσότεραVEKTORI. Opera u Sidneju, Australija
VEKTORI Ciljevi poglavlja Sabiranje i razlaganje vektora na komponente, množenje i deljenje vektora skalarom Predstavljanje vektora u Dekartovom koordinatnom sistemu i operacije sa vektorima koji su izraženi
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραTEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79
TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )
Διαβάστε περισσότεραGeometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa 9. dio 1 Sile presjeka (unutarnje sile): Udužna sila N Poprena sila T Moment uvijanja M t Moment savijanja M Napreanja 1. Normalno napreanje σ. Posmino
Διαβάστε περισσότεραMATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012
MATERIJAL ZA VEŽBE Predmet: MATEMATIČKA ANALIZA Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić Asistent: dr Tibor Lukić Godina: 202 . Odrediti domen funkcije f ako je a) f(x) = x2 + x x(x 2) b) f(x) = sin(ln(x
Διαβάστε περισσότεραPRIMJERI TEST PITANJA iz OTPORNOSTI MATERIJALA I 1
PRIMJERI TEST PITANJA iz OTPORNOSTI MATERIJALA I 1 Napomene: Pitanja služe kao priprema za izradu testova iz Otpornosti Materijala I, koji se polažu parcijalno i integralno. Testovi su koncipirani kao
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραINŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50
INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 2. vežbe 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 Proračuni trajektorija koso-usmerenih bušotina 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 2 of 50 Proračun
Διαβάστε περισσότεραFakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:
Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika KOLOKVIJUM 1 Prezime, ime, br. indeksa: 4.7.1 PREDISPITNE OBAVEZE sin + 1 1) lim = ) lim = 3) lim e + ) = + 3 Zaokružiti tačne
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραOTPORNOST MATERIJALA industrijsko inženjerstvo. Dimenzionisanje lakih vratila opterećenih na uvijanje. Sizing light shafts loaded in twist
OTPORNOST MATERIJALA industrijsko inženjerstvo decembar, 2012. Dimenzionisanje lakih vratila opterećenih na uvijanje Sizing light shafts loaded in twist Milan Georgiev, student Visoke tehničke škole strukovnih
Διαβάστε περισσότεραSistem sučeljnih sila
Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu
Διαβάστε περισσότερα