PROSINAC ISSN

Transcript

1 PROSINAC V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E ISSN

2 Vrijeme ono dospjelo je da se svjetlo rodilo je... Djeva Ëista, Majka mila u jasle ga postavila meappleu dvije nijeme æivine da mu ondje druæbu Ëine. Sv. Ivan od Kriæa ( 1591.)

3 12 PROSINAC s marijom po svijetu ISSN VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJE Split, Godina XLVIII. Cijena: 7 kn Nada ljudi i neba»ovjek je biêe koje se nada. Bez nade nema normalna æivota. Ona je prijeko potrebna ne samo u sluëajevima kad nam je ugroæena opstojnost nego i u svagdanjem æivotu. Uz vjeru i ljubav jedna je od triju bogoslovnih kreposti. Utemeljena je na Bogu i na njegovoj svemoguênosti, a vjerujemo da ju Bog, po svom Duhu, izlijeva u naπa vjerniëka srca. I kad se sve Ëini bezizlaznim, u istinskom vjerniku nada ostaje. Dokle god diπem, nadam se, zapisao je rimski govornik Ciceron i time istaknuo πto je bitno za naπ æivot i Ëega se kao ljudi nikad ne smijemo odreêi. to bismo, naime, bez nade koja nas podræava u æivahnosti i iz koje izviru hrabrost, neustraπivost i snaga u svagdanjem æi votu kako bismo mogli izdræati?! Usprkos tome, uslijed svega πto se zbiva meappleu nama u posljednje vrijeme i nevolja koje nas pogaappleaju, nada u nama kao da pomalo plasne. Gubimo sigurnost, ne vidimo ponekad izlaza i pribojavamo se za svoju buduênost. Meappleutim, Apostol poziva da u nadi ustrajemo i u nevoljama jer znamo: nevolja raapplea postojanoπêu, postojanost prokuπanoπêu, prokuπanost nadom. Nada pak ne postiappleuje (Rim 5, 3-5). Ona nije skrivanje od æivotnih poteπko- Êa ili bijeg od æivota, nego zahtijeva suoëenje sa stvarnim poteπkoêama Ëovjeka i druπtva u kojemu æivimo. Tako postaje moênom snagom preobrazbe pojedinca i cjelokupna druπtva, u strpljivu i postojanu zalaganju za izgradnju boljega i pravednijeg svijeta. Splitsku crkvicu Gospe od DobriÊa resi drevna slika Gospe s Djeteteom. Na njoj ima i jedan neobiëan prizor: mali Isus u MajËinu naruëju bez jedne je papuëe. Kad se Majka Isusova, navodno, trgnula Ëuvπi rijeëi starca imuna, da je njezin Sin postavljen na propast mnogima u Izraelu i za znak osporavan (Lk 2,34), pala mu je s noge, a na MajËinu licu ostale su zabrinutost i bol. U donjem desnom kutu na slici na grëkom piπe: Majko i Kraljice, ti si nada ljudi i neba. BuduÊi da je nakon ovozemaljskog æi vota preπla u nebesku slavu, Majka Gos podinova postala je nadom svih vjernika. I dalje nastavlja pomagati potrebnima i na ovoj zemlji svijetli putujuêem narodu Boæjemu kao znak pouzdane nade i utjehe (Svjetlo narodâ, 68). Kao takva ona nam je i kroz doπaπêe najizvrsniji uzor iπëekivanja Isusova roappleenja kako bismo se obnovili u vjeri, ojaëali u nadi i zagrijali u krπêanskoj ljubavi za æivot koji je pred nama. U R E D N I K

4 s marijom po svijetu Sveta Obitelj - bazilika Za apostolskog pohoda panjolskoj, Benedikt XVI. predsjedao je 7. studenoga posveti crkve sv. Obitelji u Barceloni, koju je u toj prigodi proglasio i manjom bazilikom, a projektirao ju je sl. Boæji A. Gaudi. I oltar i crkva, kao i tolike srednjovjekovne katedrale, koje su duboko oznaëile povijest i izgled glavnih europskih gradova, upuêuje na pravo svetiπte, Nebo, i svojom arhitekturom poziva na sveopêe bratstvo. U Sv. Obitelji, naime, Benedikt XVI. otkrio je teoloπki pojam Crkve: slavljenje euharistije i πtovanje. Zato unutra nema kipova, slika ni poboënih kapela, jedino oltarni prostor s oltarom, sjediπte s ambonom i tri slike: kriæ, bl. Djevica Marija i sv. Josip. S posvetom zapoëinje novo razdoblje neobiëne bazilike, u kojoj Êe se ubuduêe naglaπavati duhovna protega i pozivati na tiπinu i sabranost, jer Êe prostor pred oltarom iza apside biti rezerviran za molitvu. (Z) Vojno hodočašće u Lurd Konferencija meappleunarodnoga vojnog hodoëaπêa, koja okuplja 16 zemalja stalnih i 50 zemalja pridruæenih Ëlanica, odræana je od 11. do 15. listopada u Moussy-le-Vieuxu kraj Pariza. Na njoj je zakljuëeno da se iduêe hodoëaπêe u Lurd odræi od 17. do 24. svibnja u znaku OËenaπa i pod geslom Sjedinjeni u jednom Ocu i jednoj molitvi. Hrvatska strana preuzela je obvezu sudjelovanja vojnika i policajaca u podizanju i aktivnostima vojnog kampa te meappleunarodnom osiguranju, a orkestar HV i klapa Sv. Juraj sudjelovat Êe u viπe sluæbenih aktivnosti. Kao i svake godine uz meappleunarodni dio programa, Hrvatska Êe organizirati i nacionalni program koji obuhvaêa pokorniëko bogosluæje, kriæni put i nacionalnu misu pred πpiljom. (IKA) MARIJA 12/2010. Poguban i ateistiëan Tako se izrazio talijanski katoliëki pisac V. Messori o nedavno snimljenu filmu Lurd, o kojemu se toliko govorilo, a njegovo gledanje savjetovao je i talijanski Kinematografski katoliëki centar. Austrijski reæiser J. Hausner tvrdi: Zanimalo me istraæiti Ëudesa...»udo je proizvod sugestije? GovoreÊi o filmu, dnevni talijanski list Messaggero podsjeêa, suprotno onome πto je tvrdio Emil Zola u djelu Lurd napisanu g , da se Ëudesa dogaappleaju i da je LijeËniËki ured u Lurdu jedan od najozbiljnijih koji postoje da u to uvjere. Samo tijekom g prijvaljeno mu je 37 sluëajeva o ozdravljenjima koja se trenutaëno prouëavaju. (MdD)

5 s marijom po svijetu Arhitekt A. Gaudí blaženi 2016? Osim πto je projektirao crkvu sv. Obitelji u Barceloni, Antonio Gaudí sjedinjavao je razdvojene obitelji, lijeëio bolesti, obraêao na krπêanstvo, nalazio radna mjesta... Za to postoje brojna svjedoëanstva na svih pet kontinenata, koja su prikupljena za njegovo proglaπenje blaæenim. Predstavnici udruge izrazili su nadu da bi mogao biti proglaπen blaæenim g , za 90. obljetnicu svoje smrti. (Z) Treći susret bolničara u Lurdu Pod geslom BolniËar i hodoëasnik s Marijom i Bernardicom od 11. do 13. veljaëe u lurdskom svetiπtu upriliëuje se III. meappleunarodni susret bolniëara. Na I. susretu g i na II. susretu g uvidjela se potreba zbliæavanja bolniëarstva s karizmom dragovoljstva. Za III. susret poêi Êe se od toga da smo mi hodoëasnici koji smo doπli zajedno s ostalim hodoëasni cima slaviti blagdan Gospe Lurdske i sudjelovati u slavlju Svjetskoga dana bolesnika. Æeli nam pomoêi da se bolje vidimo kao hodoëasnici i posluæitelji bolesne i nesposobne braêe, koji su i sami hodoëasnici. Taj duhovni rad vodi nas razvijanju smisla za prihvaêanje, sluæenje, zajedniπtvo i dijeljenje. (W) Gospa - veza s anglikancima U talijanskom mjestu Nettuno, 60-ak km od Rima, posebno se Ëasti Gospa od Milosti, koje se blagdan slavi prve svi ba njske nedjelje. U Ipswichu, engleskom gradu nedaleko od Londona, πtovao se viπe od 400 godina njezin kip, sve do g , koji je g odatle tajanstveno prispio u taj talijanski gradiê. Uzrok tome bilo je odvajanje Engle ske Crkve od Rima, uslijed Ëega je nastao progon svih koji su se priznavali katolicima. Uslijed nereda u vatri je trebao zavrπiti i kip Gospe od Milosti. Sve tiπte u kojemu se Ëastio sruπio je g T. Cromwell, savjetnik Henrika VIII., ali je Ëudotvorni kip sakrio u privatnu kapelu na svom imanju u Londonu. Kad je ruπilaëko nasilje za Eduarda VI. zauzelo maha, u bojazni da kip ne bude uniπten, neki pomorci povezli su ga u Italiju. Stavili su ga na brod koji je trebao doêi u Napulj, ali je usred oluje pristao kraj Nettuna. Nakon πto su htjeli krenuti dalje, nevrijeme je izvrnulo brod, a pomorci su se naπli neozlijeappleeni na obali, pitajuêi se kako se to moglo dogoditi. Sjetili su se Gospina kipa u brodu i uvjerili se da ih je Gospa Ëudesno spasila. I to su prihvatili kao znak da Gospa æeli ostati u tom mjestu. I ponude je domaêem puku, koji je, sav sretan, u procesiji ponese i smjesti u obliænju kapelu. Na to se more umiri i pomorci nastave put prema Napulju, a u novo svetiπte nastave pristizati hodo- Ëa snici. God napravljeno je novo, veliko svetiπte i na glavni oltar stavljen kip Gospe od Milosti. Sva ta povijest u novije doba znanstveno je potvrappleena, a to je za obnove potvrdio i sam kip. U Ipswichu su i dalje nastavili πto vati Gospu od Milosti, a na mjestu njezina svetiπta nedavno je postavljen bron Ëani kip, rad kipara R. M. Mellam phyja, koji se g nadahnuo na kipu iz Nettuna. Ispod kipa stavljena je i ploëa s kratkom povijeπêu. Danas je puk Ips wi cha i Nettuna povezan upravo preko Gospe i nada se da Êe ih ona ujediniti u istoj Crkvi. Te veze iπle su sve do bratimljenja dvaju gradiêa g , kad je izaslanstvo Bratovπtine Gospe od Milosti s upraviteljem sve tiπta iz Nettuna iπlo u Ipswich, gdje je boravilo Ëitav tjedan kao njihov gost. Vrhu nac je bio kad je u anglikanskoj æupnoj crkvi æupnik iz Nettuna slavio sv. misu, prvi katoliëki sveêenik nakon odvajanja Anglikanske Crkve godine. (Z) MARIJA 12/

6 papa o mariji Radost je imati za majku Bezgrešnu Mariju! Draga braêo i sestre, 8. prosinca slavimo jedan od najljepπih blagdana bl. Djevice Marije: svetkovinu njezina bezgreπnog zaëeêa. Ali πto znaëi da je Marija Bezgreπna? I πto nama kaæe taj naslov? Prije svega osvrnimo se na biblijske tekstove danaπnjeg bogosluæja, osobito na veliku fresku treêeg poglavlja Knjige Postanka i na izvjeπtaj o Navjeπtenju iz Lukina Evanappleelja. Nakon iskonskoga grijeha, Bog se obraêa zmiji, koja predstavlja Sotonu, proklinje ju i dodaje obeêanje: Neprijateljstvo ja zameêem izmeappleu tebe i æene, / izmeappleu roda tvojeg i roda njezina: / on Êe ti glavu satirati, / a ti Êeπ mu vrebati petu (Post 3,15). To je navjeπtaj odmazde: Sotona u poëecima stvaranja kao da ima viπe uspjeha, ali Êe doêi sin jedne æene koji Êe mu satrti glavu. Tako Êe, po æeninu rodu, pobijediti sam Bog. Ta æena je Djevica Marija, od koje je roappleen Isus Krist koji je, svojom ærtvom, jednom zauvijek porazio starog napasnika. Zbog toga je, na tolikim slikama ili kipovima Bezgreπne, ona predstavljena kako svojom nogom satire zmiju. Evanappleelist Luka, naprotiv, predstavlja nam Djevicu Mariju kako prima navjeπtaj od nebeskoga glasnika (usp. Lk 1,26-38). Ona se pojavljuje kao ponizna i istinska kêi Izraelova, pravi Sion u kojem se Bog æeli nastaniti. Ona je izdanak iz kojega se treba roditi Mesija, pravedni i milosrdni Kralj. U jednostavnosti nazaretskog doma æivi Ëisti ostatak Izraela, iz kojega Bog æeli preporoditi svoj narod, kao novo stablo koje Êe raπiriti svoje grane po cijelome svijetu, pruæajuêi svim ljudima dobre plodove spasenja. Za razliku od Adama i Eve, Marija ostaje poslu πna volji Gospodnjoj, iz dubine svoga biêa izgovara svoj da i potpuno se stavlja na raspolaganje boæanskom planu. Ona je nova Eva, prava majka svih æivih, tj. svih onih koji po vjeri u Krista dobivaju æivot vjeëni. Dragi prijatelji, koje li beskrajne rado sti imati za majku Mariju Bezgreπnu! Svaki put kad osjeêamo svoju krhkost i navoappleenje na zlo, moæemo se obratiti Njoj i naπe srce prima svjetlo i utjehu. I u æivotnim iskuπenjima, u olujama koje nam kolebaju vjeru i nadu, sjetimo se da smo njezina djeca i da su korijeni naπe opstojnosti duboko u beskrajnoj Boæjoj milosti. Iako je izloæena negativnim utjecajima svijeta, sama Crkva nalazi uvijek u njoj zvijezdu koja Êe joj se pomoêi usmjeriti i slijediti smjer koji joj je pokazao Krist. Marija je, naime, Majka Crkve, kao πto su to sveëano proglasili papa Pavao VI. i Drugi vatikanski sabor. Dok, stoga, zahvaljujemo Bogu za taj divan znak njegove dobrote, povjerimo Bezgreπnoj Djevici svakoga od nas, naπe obitelji i zajednice, Ëitavu Crkvu i cijeli svijet. I ja Êu to uëiniti, prema tradiciji, ovog popodneva podno kipa Njoj posveêena na panjolskom trgu. (Iz nagovora uz molitvu Anappleeo Gospodnji, 8. prosinca 2009.) BENEDIKT XVI MARIJA 12/2010.

7 Moli onoga koji se od tebe rodi O, preëista, Bog te je htio bez grijeha od prvog trenutka tvoga æivota, tako da bi mogla satrti glavu zmiji koja je prevarila ljudski rod; moli od onoga koji se porodi od tebe i spasi ljude da nas oslobodi od strasti koje kaljaju duπu i tijelo, i da πtiti svoju Crkvu od raskola i podjela; i mi Êemo veliëati njegovu slavu, sada i uvijeke. Amen. (Iz sirijsko-maronitskog Ëasoslova za blagdan Bezgreπnog zaëeêa)

8 kroz ovaj mjesec Remek-odgovor na Božji plan Kad se majstor ili umjetnik hvataju nekog posla, svoju umjeπnost pokazuju koriπtenjem materijala. S obiljem sredstava i materijala, mnogi bi znali sagraditi neko zdanje, ali se pravi majstor pokaæe po nadahnuêu u radu sa skromnim materijalom, uspijevajuêi i od njega uëiniti izuzetno djelo. Jednako tako pravi umjetnik i majstor pokazuje se na djelu i time πto zna napraviti djelo bez velikih ostataka ili otpadaka. UmijeÊe je imati dobru procjenu, te ne ostaviti viπka ni manjka materijala. BOG UMJETNIK Bog je veliki umjetnik koji radi na poseban naëin, jer je njegovo umjetniëko djelo sasvim posebno: æivo. Radi se o ljudskom biêu, jer on je umjetnik æivota. A tehnika su i naëin izrade sljedeêi: Bog priskrbljuje Ëovjeku graappleevinski, tj. izvorni umjetniëki duhovni materijal. Potom, ne ugraappleuje ga Bog izravno u cijelosti nego, nakon poëetnog daha æivota, daje zadaêu Ëovjeku samostalno ga ugraditi u sebe. I pri toj izradi ima razliëitih rezultata, ovisno kako tko uspije u ostvarenju Boæjeg plana. A konaëni cilj je ugraditi πto je moguêe viπe ponuappleenih sastavnih dijelova, Ëime se pokazuje prava sposobnost i vjernost Bogu. Brojni ljudi najëeπêe odbacuju dobar dio Boæje ponude, bilo da se radi o planu ili o materijalu. Jer i oni koji su prihvatili Boæji umjetniëki, duhovni materijal, pozvani su prilikom ureappleenja dræati se predviappleenog plana i staviti svaki komadiê ili kamenëiê mozaika na svoje mjesto. Djelo koje na takav naëin iziapplee i iz Boæjih ruku uvijek je poloviëno, nedoreëeno, premda ga Gospodin nije htio takvim. Jednako tako nije rijetkost vidjeti i loπu i neprepoznatljivu izradu, kao πto ima ljudi koji krivo zamijeπaju boje ili na neprimjeren naëin pomijeπaju kamenëiêe te usprkos dobru materijalu zakaæe izvedba. Istina je kako je Ëovjek slika Boæja, ali je trajno u izvedbi, nikad do kraja dovrπena. Jer Gospodin je njemu samome stavio u ruke materijal da je sam izraappleuje i izradi, sukladno danu predloπku, kao πto se djeci daje puzzle slagalica sa slikom u pozadini. I dok Ëovjek slaæe, dotle sam Bog bdije i skrbi o njemu, ËineÊi sve kako bi uspio. No, odluëujuêi slagati po svome, Ëovjek zanemaruje dotiëni predloæak. Nije, stoga, Ëudo kad se dogodi da ima viπka sastojaka, tj. materijala, kao i to da onaj ugraappleeni ne bude sloæen prema predloπku, nego nasumce i ukrivo. MARIJA UMJETNICA Marija je doista bila remek-zamisao nebeskog Umjetnika koji ju je odvijeka zamislio, tj. predodredio za posinstvo, odnosno za suradnju u svome planu spasenja. No Marija za Boga nije ostala samo ideja, zamisao, kao πto ni Boæji plan za Mariju nije ostao tek ideja. Od trenutka kad se u Bogu rodila zamisao, tj. od trenutka kad ona u njemu postoji, a vidjeli smo da zamisao o spasenju postoji odvijeka, ona nikad nije apstraktna. Njegov naum nije tek jedna od toli MARIJA 12/2010.

9 kroz ovaj mjesec kih moguênosti, nego uvijek i konkretna odredba i izbor jednog plana oko Ëijeg se izvrπenja on osobno zauzima. Zato se sam Bog zauzeo za Mariju æeleêi njezinu suradnju u svome planu. Zauzeo se time πto joj je dao milost, pa zato za nju na poseban naëin vrijedi kako ju je izabrao prije postanka svijeta da bude sveta i neporoëna pred njim. I kao πto boæanska ljubav meappleu osobama Presv. Trojstva nikad nije apstraktna, nikad nije samo moguênost, nego stvarna i potpuna konkretizacija ljubavi do krajnjih granica. Ona je Ëista aktualnost, potpuno ostvarenje, πto bi filozofi rekli actus purus. U njoj nema neostvarene moguênosti, nego je sve djelatno i aktivno u Ëinu postojanja. Tako i ljubav Boga prema Ëovjeku nema granica, πto se oëituje ponajprije u Bezgreπnoj Djevici. U ljubavi prema Ëovjeku, pokazanoj i ostvarenoj najprije u onoj koja Êe biti sluæbenica njegove ljubavi, Bog prelazi granice boæanstva i dolazi u susret Ëovjeku. Zato pomaæe Mariji doêi do potpunog ostvarenja, do krajnjih granica ljudskosti, te, zahvaljujuêi njezinoj suradnji, postaje Ëovjekom i spasiteljem ljudi. Njegova ljubav prema svijetu nije samo neodreappleena moguênost, nego konkretan Ëin uvremenjenja i uprisutnjenja u ljudsku povijest. Snagom njegove prisutnosti Marija zatim prelazi granice ljudskosti i ostvaruje se potpuno u odnosu s njime. Ona aktivno, kao prava umjetnica, suraappleuje u provedbi Boæjeg plana postajuêi i ostajuêi Bezgreπna Djevica. Boæja ljubav u njoj nije ostala na razini nedoreëene moguênosti, nego se ostvarila u potpunosti potpuno se aktualizirajuêi. U njoj se ona do te mjere u-ëinila da nije ostalo niπta πto nije bilo Bogom dotaknuto i Bogu posveêeno. U njoj nije bilo niëega πto Boga nije do kraja primilo, nije bilo pore biêa koja nije bila Bogom proæeta, natopljena, ispu njena. U njoj nije bilo ni manjka ni viπka materijala, nego je potpuno i savrπeno ispunjenje svega πto je Bog æelio. Zato je Bogu trebalo jedno takvo PreËisto Srce u kojem bi se u-ëinio, postao Ëin i stvarnost i za Ëovjeka, na naëin na koji je Ëin ljubavi u sebi, meappleu osobama Trojstva. To je bio vrhunac Boæje umjetnosti, Ëemu je Marija dala svoj obol, suraappleujuêi æivotom u izradi remek-djela Boæje ljubavi. Ivan BODROÆIΔ MARIJA 12/

10 mi danas i ovdje Eden i had - podzemlje i limb Studeni i prosinac dva su zadnja mjeseca. U njima zavrπava stara i zapoëinje nova liturgijska godina. Kroz njih se u katoliëkom bogosluæju i molitvama isprepliêu razmiπljanja o poëetku i zavrπetku, bolje reëeno o kraju i poëetku æivota ljudskoga i povijesti ËovjeËjega spasenja. U studenome svetkovinom Svih Svetih i Duπnim danom (koji se u mnogim krajevima produljuje u osminu molitvenih spomena pokojnih), a i Sluæbom rijeëi posljednjih nedjelja liturgijske godine, Crkva nam pred oëi srca i duπe stavlja zavrπne Ëlanke Vjerovanja: opêinstvo svetih, oproπtenje grijeha, uskrsnuêe tijela i æivot vjeëni, da bi kroz doπaπêe ta divna simfonija doæivjela uspon u drevnom zazivu punu Ëeænje: Marana tha - Doapplei, Gospodine Isuse (Otk 22, 20)! I ovim æelimo doprinijeti tome, u krπêanskoj tradiciji vrlo preporuëenu, razmiπljanju: o posljednjim stvarima. Adam i Eva iz Edena su protjerani na zemlju koja raapplea korovom, znojem i suzama, a sa zemlje ih opet smrt tjera u neko maglovito i magliëasto, nepoznato mjesto : podzemlje! Dakle, Ëovjek se od trenutka svog postanka, kad vidje Bog i bijaπe veoma dobro, kreêe silaznom putanjom, kao u neka kvoj suprotnoj reinkarnaciji. I tako sve do Isusovih silazaka ( kenoza ): u utjelovljenju, pa u onom ponizi sam sebe postavπi... posluπan do smrti, smrti na kriæu (Fil 2, 7-8), i - konaëno - u onom saπao nad pakao - u podze mlje. Ali zato Bog njega preuzvisi (Fil 2, 9). A po njemu i svakoga od nas, jer je on naπ Put i jedini put: Nitko ne dolazi Ocu, osim po meni (Iv 14, 6). I zato: Hvala Bogu koji nam daje pobjedu (1Kor 15, 57)! STAROZAVJETNO CARSTVO SJENA Manje je Ëudno da su ljudi stoljeêima æivjeli u uvjerenju kako je Zemlja ravna ploëa i da se Sunce oko nje vrti - jer takav je naπ vidni dojam i danas, nego da su sinovi izraelskog naroda kroz mnoga stoljeêa svoje povijesti, æiveêi u teokratskom druπtvu, naglaπavajuêi iznimnu obdarenost Boæjeg izabranja, blizine i brige, te vjeru i iskustvo da ih Gospodin nosi Sretan BoæiÊ æeli Uredniπtvo Marije MARIJA 12/2010.

11 mi danas i ovdje u naruëju, i da su mu oni predraga svojina mimo sve narode (Izl 19, 5), ipak kroza sve to vrijeme æivjeli s vrlo labavom vjerom u besmrtnost, koja im je bila neπto mutno i neja sno, jedva nadvisujuêi poimanja starih Grka i Rimljana. Biblija tako govori o podzemlju i carstvu sjena, a tek je u 2. st. prije Kristova roappleenja, u vrijeme Ma kabejaca, ta vjera bitno porasla, pa u tim knjigama moæemo uoëiti naroëite naglaske s ciljem uvjeravanja i dokazivanja: da plemeniti Juda nije vjerovao da Êe pali vojnici uskrsnuti, ne bi dao da se za njihove grijehe prinose ærtve okajnice. Usput se prisjeêamo da su onu razinu grëko-rimskog vjerovanja u carstvo sjena bili Ëudesnom (r)evolucijom, osamdesetih godina, dosegli Ëak i jugoslavenski komunisti, kad su se smjerno klanjali Titovim sjenama! NOVOZAVJETNI LIMB Joπ je teæe razumjeti da su krπêani kroz mnoga stoljeêa smjeπtali nekrπtenu djecu u neko sliëno magliëasto podze m- lje ili carstvo sjena - u limb! Skru πe no priznajem da mi je i pakao teπko pojmiti i prihvatiti, jer se pitam kako je moguêe da Bog zanavijek odbaci ijednog Ëovjeka, biêe koje je iz ljubavi stvorio i u koje je zaljubljen, pa Ëak i u sluëaju kad Ëovjek njega, svoga Stvori te lja i Otkupitelja, u tragiënoj zloupotrebi slobode svoje odbaci. (Ili to, zapravo, sam Ëovjek odbacuje Boga?!) Ali, oslobodi me, Boæe, greπnih primisli! Valja nam se zakloniti u zavjetrinu otajstva. Ima i puno manjih istina koje na ovoj zemlji ne moæemo pojmiti ni razumjeti, a pogotovo onih najveêih. Tako, npr., zar je moguêe razumjeti da se u zametku pod Marijinim srcem krio i Bog, pa je Efeπki sabor g potvrdio da je ona Bogorodica? Pred tim otajstvima vjere ponizno prigibam glavu i poboæno izriëem: Vjerujem, Gospodi ne, pomozi mojoj nevjeri! No, kad je rijeë o limbu, od malih sam nogu, uza sav strah Boæji i zazira nje od svakoga krivovjerja, osjeêao organsko odbacivanje limba kao stranog tijela u organizmu Crkve i njezine vjere, pa i kad sam o tome uëio u bogosloviji i dok sam Ëitao skolastiëke opπirne prouke o toj vjerskoj istini stavljenoj pod sitnozor znanosti i seciranje logiënosti. To mi je mjesto, ni vruêe ni hladno, ni ljubavi ni mrænje, ni muke ni blaæenstva izazivalo predodæbu nekoga vlaæna i mraëna podruma u kojem se Ëeka - niπta. Ne znam zaπto, ali me je podsjetilo na - hladetinu! Ako se s razlogom kaæe da protivnost ljubavi nije mrænja nego ravnoduπnost, onda je doista nekakav bezbojan i ravnoduπan limb ne samo neshvatljiva i sablaænjiva protivnost Boæjoj naravi, nego baπ straπna uvreda ljubavi Boæjoj! Kako je moguêe da se u krπêanskoj tradiciji - npr. - stoljeêima betlehemsku djecu, koju je dao poklati suludi Herod, svake godine 28. prosinca slavi kao svece muëenike, a u isto vrijeme zakljuëavaju se rajska vrata npr. djeci koju su pomorili njihovi roditelji uz lijeënikovu pomoê. Oni im nisu dopustili da doappleu u zemlju æivih, a potom im Bog ne bi dopustio da doappleu u vjeëni æivot! Oni prvi dosudili su im smrt - legalno, a onda su im bogoslovci dosudili drugu smrt - skolastiëki razumno i obrazloæeno! MARIJA 12/

12 mi danas i ovdje litanije RIJEČ S VRHA Napokon je Papa razgovijetno ustvrdio da limb nikad nije bio definirani nauk Crkve. Bogu hvala! Ali golema je πteta uëinjena mnogim naraπtajima poboænih krπêana, osobito krπêankih æena, majki koje su gubile toliku tek roappleenu djecu nad kojom nisu smjele ni zaplakati jer su otiπla u raj, meappleu anappleele gdje im je neusporedivo bolje nego da su ostala u ovim zemaljskim nevoljama, ali su stoga morale uæasno patiti i neutjeπno plakati nad mrtvoroappleenom svojm djecom, s kojom su, joπ neroappleenom, jedino one veê bile u vezi, a onda morale prihvatiti strahotnu poruku da ih viπe nikad neêe moêi dodirnuti, pomilovati ni poljubiti, pa niti osluhnuti, jer se u vjeënosti nikako ne mogu naêi na istome mjestu. OËe, hoêu da oni koje si mi dao budu gdje sam ja (Iv 17, 24). Toj se Isusovoj volji moæe suprotstaviti samo slobodna ljudska volja. A volja nekrπtene male djece nije se ni na kakav naëin suprotstavila toj Isusovoj volji. Dakle, gdje bi drugdje ta djeca uopêe mogla biti nego tamo gdje je On - Isus?! Mislim da ovdje smijemo i trebamo uskliknuti: To je vjera naπa, to je vjera Crkve; nju ispovijedamo i njome se diëimo u Kristu Isusu Gospodinu naπem! Poznata je ona draæesna zgodica: Isus je pri jednom pregledu raja prigovorio KljuËaru zaπto je neke problematiëne tipove pustio unutra, a Petar se opravdavao: Pitaj svoju Majku. Nekima sam ja zakljuëao vrata, a ona ih je proπvercala kroz prozor! Uvjeren sam da bi naπa Gospa cijeli golemi limb, kad bi ga bilo, u paketu provukla u raj! Stanko JER»IΔ Kraljice proroka Ne koriste teoloπka samoponavljanja bez æivotnog iskustva i pronicanja znakova vremena i ne koriste propovjedniëki memoari - prisjeêanja na propovijedi koje je propovjednik Ëitao. Trebaju snaæne osobe - liënosti. Proroci. Nadahnuti Boæjom rijeëi, natopljeni ljubavlju prema Bogu i Ëovjeku. Koji idu Kristovim stopama tako da se to Êuti. Koji se natjeëu s Marijom da budu majke. Zato te zovemo kraljicom proroka. Takvih je ljudi bilo u starini, a ima ih, na neki naëin, i meappleu nama. Stari proroci navjeπêivali su dolazak Mesije, danaπnji evangelizatori spremaju nas na Isusov konaëni, drugi dolazak. U tome je tvoja sveta osoba, Marijo, imala uzviπen zadatak i pomaæe dalje. Miljenko MAJETIΔ MARIJA 12/2010.

13 svjedoëanstvo Iznenadila me Svakog dana molio sam krunicu, triput dnevno Anappleeo Gospodnji - ujutro, na podne i naveëer, utjecao se Gospi Ëesto za zagovor... Slavio sam s oduπevljenjem njezine blagdane, rado se zaustavljao pred njezi nim svetim slikama i kipovima u molitvi i sabranosti... I mislio sam da je to dovoljno, dok nisam ozbilj nije poëeo Ëitati Sveto pismo. Slika Gospe koju sam stekao iz njega nije se uvelike slagala s mojom. Poseg nete li za prva dva poglavlja iz Evan appleelja po Luki, uvjerit Êete se da Gos pa Ëesto nije onakva kakvom je za miπlja dosta poboæna svijeta. ProËitao sam odlomak o Marijinu navjeπtenju (Lk 1, 26-30), zastao i razmiπljao nad proëitanim te sve viπe pronicao tijekom dana u evan applee oski dogaappleaj. I bljesnuo mi je u novom svjetlu. Nazaretska Djevica doæivljava iznenadno viappleenje. Anappleeo dolazi k njoj. Kao Boæji glasnik, pre nosi joj Boæju poruku: zaëet Êe i ro diti Sina Boæjega! I ona ne samo da vjeruje Boæjoj rijeëi nego na nju i pristaje. Zadivile su me Marijina vjera i poniznost. Posebno njezin spreman odgovor: Neka mi bude po tvojoj rijeëi! ZadivljujuÊe je s kolikom vjerom visi o Boæjoj rijeëi. Ako tako Bog kaæe, nema dvoumljenja, nego s mjesta izvrπenje. to to znaëi za mene? to znaëi sluπati Boæju rijeë i odgovoriti na nju? Neπto takvo ranije mi nikad nije padalo na pamet. Sveto pismo malo sam i Ëitao, a joπ manje njegove rijeëi pohranjivao u srce, o njima razmatrao i u æivot provodio. A Marija je sluπala Boæju rijeë, vjerovala joj i u æivot je provodila. Tada sam shvatio da sam joπ uvijek daleko od Marijina duha. Moæe li se takav vjernik ponositi svojom poboænoπêu prema Gospi i reêi da je istinski ljubi? Njoj se treba joπ viπe pribliæiti: viπe sluπati i Ëitati Boæju rijeë, pohranjivati je u svoje srce, o njoj razmiπljati i u æivot je provoditi. Baπ kao πto je i Marija Ëinila. To Êe nas iz dana u dan Ëiniti doliënijom Marijinom djecom, krunica Êe nam postajati draæa, Gospine slike i kipovi govorit Êe nam o njoj viπe, njezini blagdani bit Êe za nas dani osvjeæenja u vjeri i nama duhovno korisniji..

14 I stade razmišljati... (Lk 1, 29) s marijom kroz sveto pismo Prva scena u kojoj Evanappleelje po Luki predstavlja Marijin lik jest njezin susret s anappleelom Gabrijelom koji je pozdravlja rijeëima Zdravo milosti puna. Gospodin s tobom! (Lk 1, 28), te joj navijeπta da Êe zaëeti po Duhu Svetomu i roditi sina Isusa Krista. U tom se dogaappleaju, kao znak Marijina pouzdanja i vjere u Boæju rijeë, osobito istiëe njezin odgovor: Neka mi bude po tvojoj rijeëi (Lk 1, 38), koji se Ëesto pjesniëki navodi i u latinskom obliku kao Marijin Fiat. Tim svojim pozitivnim odgovorom na Boæju milost i izabranje Marija stoji pred nama kao lik potpune vjernice koja se Ëitavim svojim biêem predaje Boæjoj volji. MARIJIN PRVI ČIN VJERE No, premda je Marijin Fiat doista kruna njezina pouzdanja u Boga, ipak nije njezin prvi Ëin vjere. Kada joj je, naime, anappleeo Gabrijel uputio svoj pozdrav, evanappleelist Luka Marijinu reakciju opisuje ovako: Ona se smete i stade razmiπljati kakav bi to bio pozdrav (Lk 1, 29). Prema tome, prvi lik vjernice koji nam u Mariji pokazuje evanappleelje po Luki, jest lik osobe koja je smetena i koja razmiπlja. Marijina vjera nije neπto hladno, slijepo i nepromiπljeno. Ona poëiva na osobnom potresnom i zbu njujuêem iskustvu susreta s Bogom koje traæi svoje razumsko utemeljenje. SliËnim rijeëima o Marijinu vjerniëkom stavu Luka govori joπ dva puta u opisima Isusova djetinjstva. Najprije, kad se u Betlehemu pastiri dolaze pokloniti novoroappleenom djetetu koje leæi u jaslama, Luka zakljuëuje: Marija u sebi pohranjivaπe sve te dogaappleaje i prebiraπe ih u svom srcu (Lk 2, 19), a zatim na samu kraju opisa Isusova djetinjstva, i to neposredno nakon πto su ga Josip i Marija nakon tri dana traæenja naπli u hramu, stoji reëenica: A majka je njegova briæno Ëuvala sve ove uspomene u svom srcu (Lk 2,51). Ukupno, dakle, evanappleelist Luka tri puta pred svoje Ëitatelje predstavlja lik Marije koja u svojoj nutrini razmatra dogaappleaje koji se tiëu nje i njezina boæanskog sina. U tim razmatranjima primjeêuje se stanovita postupnost. NJEZIN OSOBNI ODNOS U prvom sluëaju predmet je Marijina razmiπljanja anappleelov pozdrav koji se tiëe MARIJA 12/2010.

15 s marijom kroz sveto pismo njezina osobnog odnos s Bogom. To se dogaapplea u trenutku dok joπ nije ni zaëela ni rodila Boæjega sina. No, kako je veê tada nazvana punom milosti ona ostaje zateëena i ne dohvaêa odmah Ëitavo znaëenje toga pozdrava. Zato je stala razmiπljati. No, kakvo je to razmiπljanje? U izvornom grëkom tekstu na tom mjestu stoji jedna rijeë koja je uπla i u danaπnji hrvatski jezik, a to je rijeë dijalog. GrËka reëenica, naime, retka koji smo naveli u naslovu glasi: kai dielogizeto, πto upuêuje na to da Marijino razmiπljanje o anappleelovu pozdravu nije bio neki unutarnji monolog, to jest razgovor koji poëinje i zavrπava sa samim sobom, nego dijalog u kojem Marija svoja æivotna iskustva suoëava s Boæjom objavom koja joj se upravo dogaapplea. U tom smislu Marija je na neki naëin preteëa velikih bogoslovaca, poput sv. Augustina koji je izrekao glasovitu reëenecu credo ut intelligam, intelligo ut credam ( vjerujem da bih razumio, razumijem da bih vjerovao ) ili sv. Anzelma Kenterberijskog koji je govorio o vjeri koja zahtijeva razum (fides quaerens intellectum). Osim u teologiji kao znanosti, taj Marijin stav odraæava se i u krπêanskoj umjetnost u kojoj se scena Navjeπtenja ponekad prikazuje tako da anappleeo Ga bri jel kada dolazi u Nazeret zatjeëe Ma riju kako sjedi u kuêi s knjigom u ruci. ČUDESNI DOGAĐAJI ŽIVOTA U drugoj zgodi, kada razmiπlja o Ëudesnim dogaappleajima svoga æivota, Marija viπe nije sama. Tu su Josip, novoroappleeno dijete Isus i pastiri koji su se doπli pokloniti. Uz to, Marija je veê obogaêena i susretom sa svojom roappleakinjom Elizabetom, majkom Ivana Krstitelja. No, svi ti veliki dogaappleaji odvijaju se u krajnjoj jednostavnosti, i moæda je to razlog πto evanappleelist Luka, govoreêi o Marijinu razmiπljanju, ovaj put upotrebljava rijeë srce koje oznaëuje najintimniji dio Ëovjeka u kojem ga u potpunosti poznaje samo Bog. Premda je, naime, u betelehemskoj πtali okruæena druπtvom Bogu otvorenih i jednostavnih ljudi, Marija je meappleu njima jedinstvena i neponovljiva. Stoga, spominjuêi njezino srce Luka istiëe posebnost njezina odnosa s Bogom. Samo Bog zna πto se dogaapplea u Marijinoj nutrini, a jednako tako ona sama moæe spoznati svoje mjesto i ulogu u Boæjem planu spasenja jedino u dijalogu s Bogom. BOGATSTVO NOVIH ISKUSTAVA Kada treêi put evanappleelje govori o Marijinu unutarnjem æivotu, opet se koristi rijeë srce u koje se Marija povlaëi okruæena drugim ljudima i obogaêena novim iskustvima. Nakon πto je s Josipom naπla dvanaestogodiπnjeg Isusa u hramu, kako razgovara s nauëiteljima koji su bili zaneseni njegovom razumnoπêu i odgovorima (Lk 2, 47), slijedi pak najdulje razdoblje Isusova æivota o kojem evanappleelje jednostavno πuti. To izaziva mnoga pitanja, a postoje i razliëite teorije koje bi htjele ispuniti tu prazninu u evanappleeoskim izvjeπtajima. No, bez obzira πto se dogaapplealo i gdje je sve Isus kroz to vrijeme bio, Lukina reëenica: A majka je njegova briæno Ëuvala sve ove uspomene u svom srcu (Lk 2, 51) svjedoëi kako se najvaæniji dogaappleaji ljudskog æivota zapravo dogaappleaju u dubini ljudskoga srca. Domagoj RUNJE MARIJA 12/

16 otaëka zrnca Ivan Damaščanski o Marijinu usnuću U bogoslovnim spisima I. DamaπËan skoga saëuvane su i tri homilije o usnu Êu (koimesis) presv. Bogoro dice. U tim govorima kao u jezgri sadr æan je i nauk o onom πto je uslijedilo nakon Marijine smrti, tj. da je Marija, ka ko Êe kasnije Crkva definirati, po zavrπetku svoga zemaljskog æivota du πom i tijelom uznesena u nebesku sla vu. Poput ostalih otaca IstoËne Crkve i I. DamaπËanski zastupa zamisao da je Marija preminula naravnom smrêu. Njezina smrt ili usnuêe bili su preduvjet njezine nebeske proslave. I u tome zavrπnom dogaappleaju ljudskog postojanja Marija je slijedila svoga Sina, koji je prekoraëio prag smrti i otvorio nam vrata æivota. Kako je izvor æivota preko smrti dospio u æivot? Zaπto se ona, koja je po roappleenju nadiπla prirodne zakone, sada njima podlaæe te se djeviëansko tijelo podlaæe smrti? Potrebno se osloboditi onoga πto je smrtno da bi se obuklo u besmrtnost, buduêi da ni sam Gospodar naravi nije izmaknuo smrti. On je zapravo umro u tijelu da bi svojom smrêu uniπtio naπu smrt. Da bi propadljivost zamijenio s nepropadljivoπêu, da bi iz smrti provrelo uskrsnuêe. I. DamaπËanski tumaëi to ovako: Iako put do proslave prolazi preko smrti, to je u sluëaju Majke Isusove imalo neobi- Ëan ishod u odnosu na sudbinu ostalih ljudskih stvorenja. Iako se - po onda π- njem ustaljenu miπljenju - Marijina duπa odvojila od njezina neoskvrnjena tijela, kako je to zahtijevala sama ljudska narav, to tijelo nije ostalo u grobu. Iako je Marijino tijelo pohranjeno u grobu kao i sva druga smrtna tjelesa, ipak to pre sveto tijelo, koje je dalo æivot samome Sinu Boæjemu nije ostalo u posjedu smrti, niti je bilo podloæno raspadljivosti. Zapravo kao πto je njezino djeviëanstvo ostalo netaknuto u Ëasu (Isusova) roappleenja, jednako je tako njezino tijelo, i poslije smrti, bilo saëuvano od propadljivosti i preneseno u bolje i savrπenije prebivaliπte, gdje viπe nije bilo podloæno smrti i gdje ostaje u sve vjekove. OslanjajuÊi se na biblijske tekstove i upotrebljavajuêi biblijsku tipologiju, I. DamaπËanski navodi niz razloga zbog kojih je svrsishodno da tijelo bl. Djevice Marije ne istrune u grobu.»injenicu neraspadljivosti bogoslovac izvodi iz Ëinjenice Marijina djeviëanstva u Ëasu Isusova djeviëanskog roappleenja, koje je za svete pisce bilo dokaz Isusova boæanskog sinovstva. To je bilo ne samo dostojno, nego je imalo znaëaj neophodne nuæde zbog iznimne Marijine uloge u otajstvu utjelovljenja Sina Boæjega. Trebalo je da ona koja je u trenutku roappleenja saëuvala svoju neoskvrnjenost, poslije smrti saëuva svoje tijelo od neraspadljivosti. Bilo je dostojno da ona koja MARIJA 12/2010.

17 otaëka zrnca je u svom krilu nosila Stvoritelja dok je bio Dijete, boravi u nebeskom prebivaliπtu. Bilo je svrsishodno da Majka Boæja postane dionica dobara svojega Sina i da je sve stvorenje slavi kao majku i sluæbenicu Gospodnju. I. DamaπËanin ne objaπnjava kako se zapravo dogodio Marijin prijelaz, kako je njezino tijelo osloboappleeno raspadlji vosti preπlo u nebesku slavu. On se ograniëuje na datosti sadræane u apokrifnim spisima. Svoju je pak misao usredotoëio na bogoslovne i duhovne oznake toga otajstva. NEBA I ZEMLJE ONA JE SPONA... U tom surjeëju Marija je predstavljena kao biêe koja povezuje Boga s Ëovjekom, kao ljestve izmeappleu neba i zemlje. Danas je Krist napravio sebi æivotne ljestve kojih podnoæje poëiva na zemlji i kojih vrhunac dosiæe nebesa. Na njima se Bog odmara. One su slika Jakovljeva viappleenja. Po njima je Krist siπao na zemlju, pojavio se na zemlji i boravio meappleu ljudima. Starozavjetni ulomak u kojem je opisan prizor o Jakovljevu snu posluæio je I. DamaπËaninu da svojim vjernicima protumaëi pojam Marijine posredniëke uloge. Kako πto je Jakob promatrao nebo koje je po ljestvama bilo sjedinjeno sa zemljom i kao πto je vidio kako anappleeli silaze i uzlaze po tim ljestvama..., na isti naëin i ti postade posrednica i ljestve preko kojih je Bog siπao k nama, da bi obukavπi krhkost naπe naravi tu narav k sebi pripojio. Tako zapravo napravi od Ëovjeka duh sposoban da vidi Boga i da sjedini ono πto bi razjedinjeno. Velika je moê koju I. DamaπËanski pripisuje Marijinoj posredniëkoj ulozi u otajstvu spasenja ljudskog roda. Marijina uloga bila je posebno uëinkovita da bi smo primili plodove Kristova utjelovlje nja. Sva dobra spasenja doπla su nam po Isusu, Boæjem i Marijinu Sinu. Ona nam je dala zalog æivota, od nje smo primili klicu besmrtnosti. Ona je postala za nas posrednica svih dobara u njoj je Bog postao Ëovjekom i Ëovjek Bogom. POBOŽNOST PREMA DJEVICI MARIJI Ako se spomen svetih slavi pohvalnim govorima, koliko viπe dolikuje slaviti i hvaliti izvor pravednosti i blago svetosti, pita se I. DamaπÊanski. I to ne da bi se nju slavilo nego da bi Krist preko nje bio hvaljen i ËaπÊen. U vezi s ËaπÊenjem svetih slika, u obrani svetih ikona on je naznaëio jasne oblike te poboænosti. to se pak tiëe ikona koje predstavljaju Bogorodicu, one zasluæuju posebno poπtovanje zbog uloge koju je Marija imala u povijesti spasenja. Po Kristovu utjelovljenju i Ëinjenici da je roappleen od Djevice Marije i Ëovjekom postao materija je uzdignuta te je za vjernika postala znak i djelotvorni sakrament susreta Ëovjeka s Bogom. Ivan je povlaπten svjedok ËaπÊenja slika, koje Êe do dana danaπnjeg ostati jedno od bitnih oblika pravoslavnog bogoslovlja i duhovnosti. RijeË je ipak o obliku πtovanja koje pripada krπêanskoj vjeri, vjeri u onoga Boga koji je postao tijelom i uëinio se vidljivim. To uëenje uklapa se u predaju Crkve, koje nauk o sakramentima predviapplea da materijalne tvari preuzete iz prirode mogu postati prijenosnicima milosti po zazivu Duha Svetoga, uz ispovijedanje prave vjere. dar-ko MARIJA 12/

18 duπi duπe hrvatske Ti kao zvijezda nad mladošću našom Prema svemu naπa knjiæevnost mora da se kreêe dvama pravcima: ljubavlju prema Bogu, razumijevanjem Ëovjeka i spremanjem za vjeënost. (Naπa knjiæevnost, Nedjelja, 2/1930, 16, 6). Tim rijeëima hrvatski pjesnik, pripovjedaë, dramatiëar, esejist, kritiëar i kulturni djelatnik Ton Smerdel na neki naëin izrazio je sav svoj knjiæevni credo koji ga je pratio Ëitav æivot. Smerdel je roappleen 21. travnja u mjestu Silba na otoku Silbi, od oca Slovenca Jurja i majke Hrvatice Ljubice. Od njegove smrti proπlo je 40 godina, a svojim svestranim radom svrstao se meappleu istaknutije katoliëke knjiæevnike 20. stoljeêa. Maturirao je g u klasiënoj gimnaziji u Splitu. Poslije 4 godine diplomira klasiënu filologiju na Filozofskom fakultetu u Skoplju. Kao profesor radi u zagrebaëkoj Dræavnoj gimnaziji i Nadbiskupskoj klasiënoj gimnaziji, u gimnaziji u Bjeljinji, Skoplju i u FranjevaËkoj klasiënoj gimnaziji u Sinju. Njegov prosvjetni rad potrajat Êe Ëetvrt stoljeêa. Predavao je latinski, grëki, ruski i francuski jezik te povijest starog vijeka i prostoruënog crtanja. Doktorira g , πto mu omoguêuje da do poëetka 2. svjetskog rata predaje klasiënu filologiju na Filozofskom fakultetu u Skoplju, odakle je, po nalogu bugarskih okupacijskih vlasti, protjeran skupa s obitelji. JER DUŠA MI MLADA TOBOM SE ZANIJELA Tijekom gimnazijskih dana zabiljeæeni su njegovi prvi knjiæevni pokuπaji u πkolskim listovima. Ratno razdoblje bilo je izrazito plodno za njegov knjiæevni rad. Svoju prvu pjesniëku zbirku Iz moje korabljice objavljuje g , a poslije nje uslijedile su i druge, Drvorezi (1942.), Duπa u plamenu (1945.) i Epitaf (1964.). EsejistiËko-kritiËke radove objelodanjuje pod naslovima Susreti s knjigama i piscima I (1943.), Borba za sklad (1944.), Susreti s knjigama i piscima II (1944.) i StvaralaËka radost (1945.). Po zavrπetku rata nekoliko godina predaje u Nadbiskupskoj klasiënoj gimnaziji te u Leksikografskom zavodu. Zbog svoje zauzetosti u kulturi u politiëkom sustavu NDH nailazio je nakon rata na poteπkoêe MARIJA 12/2010.

19 duπi duπe hrvatske pri zapoπljavanju. BuduÊi da je bio vrstan prevoditelj i poznavatelj klasiënih jezika, objavljuje zbirke pjesama na latinskom, Urna parcarum (1960.), Pontes lucentes (1962.), Cantilenae (1965.), Palmae solis almae (1966.) i Cantilenae cupressorum (1967.).»etiri godine prije smrti u vlastitoj nakladi objavljuje Roman o Giacomu Leopardiju. Mnogi su njegovi prijevodi prisutni u razliëitim svjetskim pjesniëkim antologijama. Izmeappleu ostalog, prevodio je Pindara, Sapfu, Leopardija, Seferisa, Musaiosa i dr. Umire u Zagrebu godine. PRED SLIKOM TVOJOM Nekoliko svojih pjesniëkih radova Smerdel je posvetio upravo bl. Djevici Mariji: Razgovor s Madonom, Gospa od Spinuta, Molitva Bogorodici, Sklapam ruke. Pripadao je generaciji Milana PaveliÊa, Ljubomira MarakoviÊa, Petra Grkca, Mate UjeviÊa, Izidora Poljaka, ure Sudete, Velimira DeæeliÊa ml. i drugih zauzetih katoliëkih knjiæevnika i kulturnih radnika. Suraappleivao je u veêini vaænijih katoliëkih publikacija 30-ih godina 20. stoljeêa, kao u Hrvatskoj Prosvjeti, LuËi, Hrvatskoj Straæi, Hrvatskoj reviji, Obitelji itd. Njegovi knjiæevni radovi takoappleer su objavljivani i u almanahu Selo i grad, zborniku hrvatskih katoliëkih pripovjedaëa SunËani vinograd, te u Hrvatskom æenskom listu Side KoπutiÊ. S velikim pouzdanjem Smerdel se Ëesto utjecao blaæenoj Djevici: O Ljiljane, iz nebeskog vrta krasni, o dane æeljni i uvijek jasni, grë nam boli sa usana posuπi, a na molbe naπe Ti se, Divna, ne ogluπi! (Sklapam ruke) Sa svojim zaviëajem i vlastitom majkom Ton je bio povezan neraskidivim nitima, a bl. Djevica Marija u tom suglasju za nj je bila utjelovljenje vlastite majke: Marijo, ti si me ipak blago gledala. Ko majka moja nekoê ti si mi πaptala: Sluπaj, sinko, kroz suton zvona nade zvone! (Pjesma o Mariji) Pjesnika optereêena nemirima i slutnjama u vremenima tragiëne hrvatske sudbine Majka ne prestaje pratiti i tjeπiti: Tad se Ëini, Majko moja, da i molitve nema, koja dignuti bi, osvjeæiti osjeêanja moja mogla. Onda samo k Tebi suzom svojom doappleem, da oæaren sa suncem oka Tvoga dignem i da reknem: - Gore, srce svoje na dlanu digni! U visine u nebeske visine iz zemaljske uzdigne nizine! (Molitva Bogorodici) Svjedoci smo vremena u kojem se vjernici, optereêeni razliëitim bremenima suvremenosti, posebno utjeëu bl. Djevici Mariji kao i nekada. Uvidjevπi da svijet srlja u propast, Ton je zavapio i nad jaslicama novoroappleenog Isusa: Oh, noêi, ti puna si istine i dubine rijeëi na gori, pa uëini, da On se smiluje razbojnicima nama, ljudima dvadesetoga vijeka, koji zbog koristi i vlasti prirodna palimo blaga i bratu zalogaj krademo slatki i bosonogu ne damo obuêu potrebnu i djecu u utrobi Ëesto ubijamo herodski muklo uz pomoê zakona i mode. (Vizija o jaslicama) Darijo MARKOVIΔ MARIJA 12/

20 æivimo u obitelji Nije li život dar?! Naπa razmiπljanja usmjerena su oko proslave BoæiÊa, vaæna i draga blagdana. Djeca se raduju kolaëima, kiêenju bora, kuglicama, prskalicama, jaslicama, slamici i malom Isusu bez kojega svega toga ne bi ni bilo. Jaslice u svemu tome privlaëe najveêu pozornost. I ucjepljuju se u duπu najmlaappleih, da ih pamte cijelog æivota. Kraj malog Isusa su Marija i Josip. Ima li ljepπeg primjera onih koji su rekli da æivotu negoli njih dvoje?! Æivotu koji primamo, daru velikoduπna darivatelja. Prihvatili su ga i u nemogu- Êim okolnostima. Posebno Marija, ponizna Gospodinova sluæbenica, koja se u potpunosti predala volji OËevoj, ona koja je pitala: Kako Êe to biti kad ja muæa ne poznajem? (Lk 1, 34). PITANJA KOJA SE NAMEĆU PreskoËimo 2010 godina, budimo tu danas. Koja se pitanja nameêu danaπnjoj djevojci, supruænicima i majkama naπih dana pred neprocjenjivim darom æivota? Odgovorni roditelji u svojoj velikoduπnosti prihvaêaju dar æivota i bore se sa zahtjevnostima roditeljskog poziva ili u svojoj razboritosti ustuknu pred darom æivota, a onda predbacuju sami sebi πto nisu rodili joπ koje dijete. Naizgled neodgovorni roditelji raappleaju i vjeruju Providnosti da ih neêe napustiti, a oëekuju i od druπtva da se pobrine za darove æivotâ kojima nisu mogli odoljeti. Neodgovorni roditelji u svojoj egocentriënosti ne razmiπljaju uopêe hoêe li nas biti i tko Êe naseliti Lijepu naπu nakon nas. U luksuzno opremljenim stanovima sve je na dohvat ruke njihovu æeljenu mezimcu, neizostavan je i kuêni ljubimac s pedigreom i posebnom prehranom, dnevnim rasporedom πetnji koje upotpunjavaju viπak vremena... Neplodni parovi iscrpljeni su pretragama, hormonima i bezuspjeπnim pokuπajima da pod svaku cijenu doappleu do dara æivota... ŠTO JE DAR? Pitamo li se, Ëime smo te darove novih æivota zasluæili, odnosno Ëime ih nismo zasluæili? Da bismo to rijeπili, zaustavimo se na pojmu dara. to je dar? Neka zasluga ili nagrada?! OdluËujem li ja o tome πto Êe mi netko darovati ili netko drugi? PlaÊa, nagrada, honorar, imaju svoje kategorije. Tako i dar. A πto je dar? Neπto πto zasluæujemo pa moramo dobiti ili ono πto dobivamo neoëekivano po ljubavi i milosrappleu svoga darivatelja, njegovom slobodom, procjenom i odabirom? Kako se odnosimo prema daru? Kako Êemo u ovom vremenu darivanja obradovati jedni druge? Kako izabrati dar? Da li izabrati ono πto ja volim ili ono πto ti voliπ? Mogu li ja tebi darovati neπto πto ja ne volim, a tebe to neizmjerno raduje? Ako mogu, dobro, rijeπila bih se neke suvi πne stvari i njome bih nekoga obrado vala! Mogu li ti kupiti ono πto se meni nikako ne sviapplea, jedino zato jer ti to voliπ? Dar koji nekome uruëujem i moj je odabir. Æelim redovito da bude obostrano lijep i drag. I prepoznatljiva ukusa. Da ti, koji ga primaπ, u njemu prepoznaπ i mene, a ne samo sebe. Oni koji se vole, koji su spoznati i zavoljeni istim, lako pronalaze i primaju takve darove. Kad ih kupuju ne æale novac, a kad ih dobivaju njihovu veselju nema kraja.»uvaju ih kao dragocijen biser MARIJA 12/2010.

21 æivimo u obitelji prilagoappleenu Ëinu stvaranja, dati pravo darivanja æivota samo zato jer to æeli? Bilo je nemoguêih situacija kroz povijest, kad su tolike ponizne sluæbenice Gospodnje u nadi protiv svake nade postale nositeljicama æivota, a da nisu ni u jednom trenutku praπinom prekrile slovo Boæjeg zakona. A DAR ŽIVOTA? to je s darom æivota? U ovo predboæiêno doba pada mi na pamet Majka Isusova. Kad joj je ponuapplee no da bude majkom Sina Boæjega, ona je pitala anappleela: Kako Êe to biti kad ja muæa ne poznajem? (Lk 1, 34). Marija u meni budi neka pitanja. Pitaju li se tako danaπnje djevojke: Kako Êe to biti, kad ja sebe ne poznajem, a muæa joπ manje?! Pitaju li se oni koji darivaju svoje jajne stanice ili svoju spermu: Kako Êe to biti, kad ja muæa, æenu nemam? Moæemo li se u tim situacijama suobliëiti s Marijom? Ne! Ona se prepustila Boæjoj volji mimo svojih planova. U naπem sluëaju sasvim je suprotno: æelja da se Bog prilagodi volji nekog muπkarca, neke æene, i to na njemu neprimjeren i njega nedostojan naëin. A je li to i Boæja volja?! Stvaranje Ëovjeka ima svoju zakonitost koja je duæna strahopoπtovanja. Ona ukljuëuje sve okolnosti, pa i sam Ëin nastajanja. Moæe li Ëovjek svojevoljno, protiv Stvoriteljeve volje, sebi SPREMNOST NA ČEKANJE Velikoduπni Stvoritelj ne mjeri naπom mjerom. On ima strpljenja s nama. A gdje je naπe strpljenje? Koliko smo spremni Ëekati njegov dar? Kako prepoznati njegov plan i njegove darove za nas? Æivot veê roappleen, ostavljen, napuπten, darovan od Stvoritelja obijesnu, nesretnu ili nezrelu djetetu, koje svakodnevno baca i mijenja igraëke. Djeca nisu igraëke, kao πto ni æivot nije igra, osim za one koji ga proigraju, pa i sami postanu igraëke u tuappleim rukama. Danas znamo kako nastaje æivot. Kori stimo li to znanje za æivot ili protiv nje ga? Je li Boæja dobrota poticaj da budemo poput Marije, odabrane nositeljice æivota, Ane ponizne moliteljice, Sare odabrane roditeljice, zahvalne Stvori telju za dar za koji se i On brine...? Nas svojom ljubavlju poziva, kad smo spremi da odgovorimo æivotu. U osluπkivanju prirodnog ritma plodnosti, supruænici odmjeravaju snage i okolnosti u kojima æive, predani Stvoritelju imaju dar slobode u velikoduπnu i razboritu odgovoru Gospodaru æivota. Marija je uzor kako se prihvaêa æivot, uvijek sveti Stvoriteljev dar. S ljubavlju ga primajmo, radujmo mu se i zahvalno ga Ëuvajmo. Neka bude po volji Njegovoj. Danijela DE MICHELI VITTURI MARIJA 12/

22 Odakle je i što je čud U 9. godini ostala je bez majke, ali je majku naπla u onoj koju nam je Gospodin ostavio s kriæa. Izabrala je du hovni poziv i otiπla u samostan milosrdnih sestara sv. Vinka Paulskoga. RijeË je o sv. Katarini Labouré (+1876.). Dok je u Parizu, u Rue du Bac, bila novakinja, u 24. godini æivota, u viπe navrata doæivjela je viπe razliëitih viapplee nja. DJEVICA U BJELINI Katarini je 18. srpnja Gospa rekla da joj Bog æeli povjeriti posebno poslanje. Bude li imala povjerenja, dovest Êe ga do kraja. Zatim 27. studenoga ima neobiëna viappleenja i priopêenja. Svjesna je da je zadaêa sestre milosrdnice sluæenje si romasima, a ne sanjanje. to je vidjela i Ëula, pripovijeda: Presv. Dje vica bila je na nogama, odjevena u bijelo, odijelo boje bijele zore, a na njoj je bio i bijeli veo koji je dopirao do zemlje. Noge su bile poduprte na jednoj kugli. U rukama je dræala loptu koja se Ëinila kao globus. Ruke su joj bile uzdignute u visini grudi, a oëi uperene k nebu. Na svojim prstima nosila je prstenje ureπeno dragim kamenjem, iz kojega su isijavale zrake. U trenutku dok sam je promatrala, presv. Djevica spustila je oëi i pogledala me.»uo se glas koji mi je govorio: Ova kugla koju vidiπ predstavlja cijeli svijet, i svakog pojedinca napose. Meappleutim, nadodala je kako su zrake koje isijavaju iz dragog kamenja simbol milostî koje prosipljem osobama koje mi ih traæe. A onda se oblikovao ovalni okvir oko Gospine glave u kojemu su bile ispisane zlatnim slovima rijeëi: O Marijo, bez grijeha zaëeta, moli za nas koji se tebi utjeëemo. A zatim se Ëuo glas koji mi je rekao: Daj izraditi medaljicu s ovakvim prizorom. Svi koji je budu nosili, primit Êe velike milosti. Obilne Êe milosti biti za one koji je s pouzdanjem budu nosili. UËinilo mi se da se slika okrenula i vidjela sam drugu stranu medaljice: slovo M nad kojim se uzdizao kriæ, na pokrajnjem kraku. Ispod, dvaju srdaca (Isusovo i Marijino). Sve uokolo, 12 zvijezda. OSTVARENA ŽELJA Kako je Gospa i zatraæila, Katarina je dala iskovati medaljicu. To je u lipnju odobrio i pariπki nadbiskup De Quelen, iako niπta o viappleenjima nije znao. Svom duhovniku o. Aladelu, lazaristu, poruëila je Katarina kako je Gospa izrazila æelju da se osnuje posebno druπtvo kojega Êe Ëlanovi nositi medaljicu i preko nje promicati poboænost prema Bezgreπnoj. O svemu tome nitko MARIJA 12/2010.

23 otvorna medaljica? Ëudotvorne medaljice, koje je aktivno i u Hrvatskoj. Dobilo je g i papinsko priznanje te je na blagdan Gospe od»udotvorne medaljice 27. studenoga proslavilo svoju 100. obljetnicu. Nacionalni voditelj Druπtva Ëudotvorne medaljice za Hrvatsku je Leonardo Ljuljappleuraj, koji i danas nastavlja πirenje Ëudotvorne medaljice i poboænosti Bezgreπnoj preko nje meappleu Hrvatima. niπta nije znao. Tajna o viappleenjima otkrivena je tek nakon Katarinine smrti. Tako je nastala medaljica, koja je, zbog brojnih milosti koje je Gospa preko nje dijelila, kasnije prozvana Ëudotvornom. Ona priziva otajstvo otkupljenja, ljubavi Srca Isusova i æalosnoga Srca Marijina, posredniëku Marijinu ulogu, otajstvo Crkve, odnos izmeappleu zemlje i neba, zemaljskoga i nebeskog æivota. Crkva blagoslivlje takve predmete poboænosti pripominjuêi kako oni sluæe da se u nama poveêa pouzdanje u pomoê bl. Djevice Marije te upozorava vjerniëki puk da ne zaboravi da poboæ-nost prema Majci Isusovoj zahtijeva osobito svjedoëanstvo krπêanskog æivota. Medaljica, dakle, nije neki talisman, nego predmet koji vjernike potiëe da ponizno i uporno prianjaju uz krπêansku poruku, ustrajnu i pouzdanu molitvu te dosljedno æivljenje. Malo-pomalo Ëudotvorna medaljica osvajala je svijet, a razvilo se i Druπtvo CENTAR U HRVATSKOJ Druπtvo Ëudotvorne medaljice me appleu - narodna je udruga koja za Hrva tsku ima svoje sjediπte u Zagrebu, LazaristiËki centar, VrapËanska 114. Svrha mu je πirenje Ëudotvorne medaljice i poboænost Gospi preko nje. U nj se moæe uëlaniti svaki katolik. Koji to æele, mogu poslati svoje osobne podatke s adresom na LazaristiËki centar i poπtom Êe dobiti blagoslovljenu Ëudotvornu medaljicu s potrebnim uputama. Duænosti Ëlanova Druπtva Ëudotvorne medaljice su: - nositi Ëudotvnornu medaljicu; - svakog dana moliti: O, Marijo bez grijeha zaëeta, moli za nas koji se tebi utjeëemo! - nedjeljom sudjelovati u misnom slavlju i pristupiti na svetu priëest; - po uzoru na sv. Vinka Paulskoga, pomagati siromasima prema svojim moguênostima; - sudjelovati na susretima Druπtva Ëudotvorne medaljice;»lanovi pomaæu Druπtvo da moæe djelovati i darivati medaljicu onima koji su u materijalnoj neimaπtini, organizirati susrete i izdavati Ëasopis. K. JOLIΔ MARIJA 12/

24 razgovarali smo U Gospinoj kući U Loretu kraj Ankone, u Italiji, nalazi se Gospina kuêa. To je malo zdanje koje bi, prema predaji, bilo prebivaliπte, u Nazaretu, Marijinih roditelja, u kojem bi se Gospa rodila i rasla. Ta kuêica, naveliko ËaπÊena od poëetka krπêanske povijesti, g iznenada je nestala iz Nazareta, da bi se pojavila, nekoliko godina kasnije, na loretskom breæuljku. To je pobudilo Ëuappleenje, a stala su se zbivati i Ëudesa svake vrste. BuduÊi da se nije znalo protumaëiti kako je kuêica stigla u Loreto, mislilo se da su je prenijeli anappleeli. O. Giuseppe Santarelli, talijanski franjevac kapucin i znanstvenik, povijesniëar i arheolog meappleunarodnoga glasa, posvetio je dobar dio svoga æivota istraæivanju tajanstvene kuêice: - Povijest kaæe da se kuêa iznenada pojavila na ovome mjestu u noêi izmeappleu 9. i 10. prosinca Da su je prenijeli anappleeli, ne moæemo znanstveno dokazati. Meappleutim, danas, nakon godina prouëavanja, analiza, arheoloπkih istraæivanja najmodernijim sredstavima, doπli smo dotle da kategoriëki moæemo potvrditi da je ovu upravo kuêica koja je do kraja 13. st. ËaπÊena u Nazaretu kao Gospina kuêa. - Zaπto je donesena iz Nazareta u Italiju? - Da se spasi od ruπenja. U drugoj polovici 13. st. na Palestinu je izvrπena muslimanska invazija i sustavno ruπila krπêanska sveta mjesta. Netko, ljudi, anappleeli, ili ljudi sigurno s pomoêu Nadnaravnoga, uspio je spasiti kuêicu noseêi je u Italiju. - Zaπto baπ u Italiju? - Ne znamo. Stari povjesniëari, vjernici naravno, govorili su da je po providno- snom planu, Gospina kuêa preπla iz zemlje Kristove u zemlju Kristova na mjesnika. Prije negoli se zaustavila u Italiji, kuêa je boravila i na drugim mjestima. Prema povijesnim istraæivanjima proizlazi da su je u svibnju g drvosjeëe naπli na proplanku nedaleko od Trsata. Ondje je ostala tri i pol godine, a dogodila su se i mnoga Ëudesa. Zatim, iznenada kao πto je i doπla, nestade. Druga postaja bio je lokalitet u blizini loretske æeljezniëke postaje, koji je onda bio πuma, i zaustavila se ondje nekoliko mjeseci. Preπla je zatim na loretski brijeg, na njivu koja je bila u vlasniπtvu dvojice braêe, koji su se neprestano svaappleali oko dijeljenja darova koje su hodoëasnici ostavljali. I kuêa je, nakon malo, otiπla s te njive i zaustavila se nasred puta, koji je bio u opêinskom MARIJA 12/2010.

25 razgovarali smo vlasniπtvu, upravo gdje se i sada nalazi. Odanle se nije viπe micala. - to je istraæivano dok je utvrappleeno da je ta kuêica upravo ona koja je neko vrijeme bila u Nazartu? - Obavljena su razliëita istraæivanja, povijesna i arheoloπka, a proveli su ih poznati uëenjaci, i u Loretu i u Nazartu gdje se sveta KuÊa neko vrijeme nalazila. Sva su uvijek pokazivala da je predaja autentiëna, tj. da je loretska kuêa ona koja je neko vrijeme bila u Nazaretu. Naravno, najvaænija istraæivanja su ona provedena u novije doba. Posebno u Nazaretu od g do g pod ravnanjem o. Belarmina Bagattija, jednoga od najsjajnijih arheologa 20. stoljeêa, i ona koja je proveo u Loretu arhitekt Nerio Alfieri, profesor arheologije u Bologni. Istraæivanja prof. Alfierija pokazala su da je ova graappleevina puna apsurdnih anomalija, u potpunoj opreënosti s graappleevinama ovoga podruëja i s urbanistiëkim pravilima 13. stoljeêa. KuÊa nema svojih temelja i uistinu je na putu. Sagraappleena je od samo tri zida, visoka oko 3 metra, od kamena, a zna se da na podruëju Marka nije bilo kamenoloma i da su sve graappleevine u ono doba raappleene od opeke. Nenormalno je da su jedina vrata, ona izvorna, usred duljega, a ne kraêeg zida, kao u drugih kuêa i kapela onog doba, i da su na sjeveru, izloæena jaku i Ëestu nevremenu, protiv svih graappleevnih mjesnih obiëaja. Nenormalno je da je jedini prozor okrenut prema zapadu, i time otvoren smanjenu svjetlu, πto je protiv svakoga graappleevnog pravila toga vremena. - I te anomalije... - Sve te anomalije nestaju ako se suoëe s rezultatima arheoloπkih istraæivanja u Nazartu. KuÊa u Loretu nema temelja jer su ostali u Nazartu. Ima jedino tri zida jej je bila prislonjena na πpilju izdubljenu u litici, s kojom je tvorila jedinstven blok za stanovanje. Izvanredna prouka arhitekta Nannija Monellija iz g pokazala je, kad bi se loretska kuêa mogla prenijeti u Nazaret, sljubila bi se savrπeno s onim πto je dolje naappleeno. Mjere loretske kuêice i raspon triju zidova savrπeno odgovaraju mjerama temelja koji se nalaze u Nazartu. Kamenje kojim su zidovi zidani tipiëno je palestinsko, a tako i tip zidanja. N. Monelli potanko je istraæio kamenje i pronaπao da je obraappleivano posebnom tehnikom onih palestinskih krajeva, vlastitom nabatejskoj kulturi, tj. semitskog naroda koji je æivio na onim podruëji ma. RijeË je o obradi dlijetom, napra vom s okruglim æeljezom i tanju riêem, i drugom alatkom, uvijek nabatejske pre daje, blizim i malo dubokim potezima, klesarskim dlijetom sa πiljkom. Te teh nike potpuno su nepoznate na talijanskim podruëjima, osobito u Markama. Ja sam, zatim, posebo prouëavao i grafite koji se joπ uvijek mogu Ëitati na razliëitu kamenju svete KuÊe u Loretu. Identificirao sam ih pedesetak. To su znakovi koji se pozivaju na judeokrπ Êan ske u Svetoj zemlji, posebno na one pronaappleene u Nazaretu. Te i tolike druge posebnosti navode na samo jedan zakljuëak: loretska kuêa upravo je ona koja se do g nalazila u Palestini i koja se od g Ëastila kao Gospina kuêa. R. ALLEGRI ( Madre e Regina, 8-9/2010., str ) MARIJA 12/

26 moja djeca i ja Mlijeko NaruËila sam da mi donesu mlijeko. I donijeli su ga, ali ono s visokim postotkom masnoêe. Namrgodila sam se: - Ne to, ja to ne troπim! - Nisi rekla koje, pa smo uzeli πto nam se Ëinilo najboljim. - Ali ja to ne koristim! - to Êemo sada? - A πto bi trebalo?»esto to tako ide. Ja reëem jedno, a oni naprave drugo. Ili ja naredim da urade, a oni ne naprave uz slijeganje ramena i ono: Nema veze, zaboravili smo! Tako je bilo i sada. - Nema veze! - Ima veze! - dræim govor kako me ne razumiju, kako su neodgovorni, ne znaju kako se ne moæe tako æivjeti. Znam po pola sata razglabati i govoriti. Govoriti sve dok ne shvatim da govorim u prazno i da me nitko æiv viπe ne sluπa jer se dogodi da najednom nikoga uza me nema, svi se razbjeæe. Ispadam im dosadna. Najlakπe je pustiti vodu niz livadu, a πto onda?! Ako ih ja sada od malih nogu ne uputim u æivot i ne nauëim nekim stvarima, nikad ih neêe nauëiti. Tu je πkola, tu je ulica, tu je meappleumreæje, televizija, kolege i kolegice... Svatko nosi sebe... Ako u kuêi ne nauëe ono dobro, poπteno, plemenito, kako treba - gdje Êe ga nauëiti? Na ulici!? A tko uëi na ulici? UliËari, onaj tko nema roditelja, oca i majke! Ako moji imaju roditelje, s njima je svakog dana i otac i majka, a izmeappleu njih i onih s ulice ne bude nikakve razlike, nisam li promaπila svoju majëinsku zadaêu?! Kako doêi pred Boga na kraju æivota i πto reêi? Jesam li ih smjela raappleati ako ih nisam bila spremna odgojiti?! Velikoduπno, ali odgovorno majëinstvo! Zato se hoêe i u odgoju odreappleena strogoêa, koliko god njima to ne bilo pravo! - Tako si im zanimljiva! - pecka Romeo. - E, ti se javi! - Da sam pametan, i ja bih postupio kao i oni, ali... - Ali, ali, ali... Izvoli, bjeæi i ti od mene! - uzvraêam ja ljutita. Danas sam ratoborna, svi su mi se meappleu neprijatelje svrstali. Grizem, ujedam, ubojita sam. Znam to, ali ono neπto u meni ne da mi da odustanem. Jednostavno nasrêem! - Sve dok meni ne prekipi! - dolazi od Romea. PoznavajuÊi ga, popuπtam. Pametniji popuπta!, kaæe naπ svijet. Popuπtam i ja. Stajem i razmiπljam. Kapitulirala sam! Ova bitka je zavrπena. Mirovat Êu! Skupljati snagu! Ona mi uvijek dobro doapplee. Tà majka sam i supruga. Uvijek u poslu i stisci. Nikad mira, a on mi je tako nuædan. Polako, do druge prigode... - Kad si nezahvalna! - Ëula sam to, ali ne znam od koga je doπlo. Od Romea? Ne, nije od njega, on u rukama dræi Bibliju i Ëita za sebe: O, Jahve, ne gordi se moje srce niti se oëi uznose. Ne idem za stvarima velikim ni za Ëudima πto su iznad mene. Ne, ja sam se smirio, i upokojio duπu svoju... (Ps 131, 1-2) MARIJA 12/2010.

27 Od djece? Ona su zaokupljena, igraju se. Nedostaje Emanuela. Evo je, upravo dolazi. Govori sama sa sobom: -... Ne moæeπ ga uvijek pronaêi. Zato su tu sveci, moj imenjak... pa ruπi djeci ono πto su ona mukotrpno gradila. Ona se ljute. Odjednom Ëupanje, guranje, rat! - Dosta! - grmi Romeo, ali naπi ratnici ne obraêaju na to pozornost. - Majko Boæja, tko Êe ih smiriti?! - munjevito traæim pomoê. - Polako, smirit Êe se! - tiho Êe Romeo. -»ekam uvijek, ali rijetko doëekam! - Mlado, zdravo, dobro jede i pije... Mora energiju u neπto utroπiti! U tom trenutku otkucava podne. Je li to glas Neba? Da! Zvoni i u mom srcu. Ustajemo i zajedniëki molimo. - Anappleeo Gospodnji navijestio Mariji... - predvodi moj Romeo, a mi u jedan glas odgovaramo. Jedno po jedno srce smiruje se u molitvi prisjeêajuêi se najveêega dogaappleaja u povijesti ljudskog roda, najveêega Ëuda koje se ikad dogodilo na ovoj zemlji, kad je Sin Boæji u krilu Marije Djevice Ëovjekom postao radi nas ljudi i radi naπega spasenja. Okupljeni smo ponovno u ljubavi i zajedniπtvu, u Ëemu nas utvrappleuje i nebeska Majka privodeêi nas svome Sinu. I na taj naëin uëvrπêuje i nas u meappleusobnoj ljubavi i zajedniπtvu u sve dane æivota naπega. Moæe li vjernik u dane doπaπêa imati divnijeg uzora od nje?! Kad je stari svijet iπëekivao Spasitelja do prije dvije tisuêe godina, ona mu ga je donijela. Ona ga i danas donosi. Nudi nam ga svima, osobito o blagdanu BoæiÊa. Svake godine. Ne zaboravimo na to! R. T. moja djeca i ja

28 u kutku s marijom Ovdje je Riječ tijelom postala (3) Marijin hod k Elizabeti, u isto vrijeme oznaëava πto to znaëi primiti Isusa. Primiti Isusa znaëi: nositi ga drugome i sluæiti drugome. Marija ide pomoêi Elizabeti u porodu. Luka kaæe da je bila oko tri mjeseca, to je toëno negdje joπ nakon poroda, jedno vrijeme. to znaëi primiti Isusa? Æeljeti da ga se donese drugome i sluæiti drugima! Tako da je Marija pravi primjer πto znaëi primiti Isusa. I mi se ovdje u njezinoj kuêi moramo upitati: Jesmo li ga doni jeli drugima, djeci svojoj, braënom dru gu, susjedima, radnom mjestu, i drugo, koliko smo spremni sluæiti drugima? Primiti Isusa znaëi sluæiti. Sve je to veliki proces koji smjera konaëno prema tome da se mi jednoga dana rodimo od Boga, koji je radi nas ljudi i radi naπega spasenja siπao s nebesa i utjelovio se u Mariji Djevici i postao Ëovjekom. ISTINSKO ROĐENJE Moæda je to najbolje rekao Ivan u proslovu svojega Evanappleelja, koji gleda ovu putanju RijeËi Boæje, Sina Boæjega, iz krila OËeva na ovu zemlju: U poëetku bijaπe RijeË koja je bila kod Boga, po kojoj je sve stvoreno, koja je osoba. Ona silazi na ovu zemlju i tu se raapplea, da bi svi koji ga primiπe, takoappleer doæivjeli jedno pravo roappleenje, da bi se rodili od Boga. A svima koji ga primiπe, koji vjeruju u njegovo Ime, dade moê da postanu djeca Boæja (usp. Iv 1). Da bi Ivan rekao kako se radi o istinskom roappleenju, ne u fiktivnom, ne u prenesenom nekom roappleenju, on izriëito elaborira razliku izmeappleu roappleenja biolo πkog i roappleenja od Boga, koji su roappleeni ne od tijela, ni od krvi, ni od volje muæa, nego od Boga. to znaëi nekoga roditi? Je li to fikcija? Je li oëinstvo i materinstvo samo misaona imenica? Nekoga roditi znaëi dati mu svoj æivot, da isti æivot koji kuca u tebi poëinje kucati u jednome novom biêu u kojem dosad nije kucao. I kad Ivan kaæe da smo roappleeni od Boga, onda je to najveêa moguêa realnost, onda se u ontoloπkom redu, u redu postojanja dogodilo roappleenje. Da bi to pokazao, Ivan upotrebljava dvi - je rijeëi za æivot: bios, kojim æivi Ëo vjek i koji se raspada, i zoe, kojim æivi Bog i koji se ne raspada. to se dogodilo u roappleenju? U nama je veê kucao bi os i on se raspada. U Ëasu kad smo ro appleeni od Boga, u nama je poëeo kucati zoe, novi puls, novo bilo. Pazite dobro, zoe kuca u Ocu, zoe kuca u Sinu i zoe je poëeo kucati u tebi. BRAĆA SMO ISUSOVA I ti Bogu moæeπ reêi - tata, aba. I danas u hebrejskom postoje dvije rijeëi: otac - ab i tata - aba. Majka je em, a mama - im. ZnaËi, vidite, nema πale, nema prijevare, nema fikcije, nema apstrakcije. U tebi realno tuëe puls koji tuëe u Sinu i koji tuëe u Ocu. I to vam je æivot vje Ëni. Æivot vjeëni nije neπto πto Êeπ ti na kraju dobiti, ako si bio dobar. Æivot vje Ëni je Ëinjenica da u tebi tuëe bilo, puls koji kuca u Ocu. Taj zoe ne moæe um rijeti, on je neraspadljiv. Bog ne moæe umrijeti. Zanimljivo je kako Ivan apostol, da bi pojaëao i potaknuo da se volimo meappleu MARIJA 12/2011.

29 u kutku s marijom sobno, ima ovu argumentaciju: Tko ljubi roditelja, ljubi i roappleenoga (1 Iv 5,1). Ti ljubiπ roditelja Boga, kako onda ne ljubiπ roappleenoga od njega, od kojega si i ti roappleen?! Sve se to dogodilo i omoguêeno je Kristovom mukom, smrêu i uskrsnuêem. I sad, kad ste dosljedni u evanappleelju, onda vidite da Isus svoje apostole naziva svojom braêom tek nakon uskrsnuêa. Nig dje nemate prije toga, nigdje. Prvi put Êe on reêi u jednom evanappleelju, (Ivan, 20), Mariji Magdaleni: Idi i reci mojoj braêi (Iv 20, 17). Jer sad su braêa. To roappleenje omoguêeno je njegovom mukom, smrêu i uskrsnuêem. I mi smo prava braêa s Isusom. I to opet nije neki epitet, neki ukrasni pridjev ili imenica, nego smo prava braêa s Isusom. Kao πto nije ni epitet, da je Bog naπ aba, tata, otac, jer prije ne bismo ni mogli moliti OËenaπ. STVORENJA ILI DJECA BOŽJA? OËenaπ ne moæe moliti svatko. To mogu moliti samo djeca. Isto tako, nemojte se zavaravati nekim eufemizmom, da su svi ljudi djeca Boæja. Ne, svi ljudi su stvorenja Boæja, a djeca Boæja su oni koji primiπe Krista i kojima dade moê da postanu djeca Boæja i koji su roappleeni od Boga. Ne moæeπ ti biti dijete Boæje ako nisi roappleen od Boga. Svi ljudi su stvoreni od Boga, svi ljudi su stvorenja Boæja. I zato Êe Ivan reêi, pazite dobro taj termin razgraniëenja: Predragi, sada smo djeca Boæja, piπe krπêanima, i joπ se ne oëitova πto Êemo biti, al znamo kad se oëituje bit Êemo njemu sliëni kao dijete ocu i gledat Êemo ga kao πto jest. Predragi vi ste djeca Boæja (1 Iv 3). Vidite, zaπto Isus nije ostavio nekakve zapovijedi, nekakav kodeks ponaπanja? Pa zato, πto je sav kodeks sadræan u Ëinjenici da tako trebamo i æivjeti. Mi ne moæemo drukëije æivjeti nego kao djeca OËeva. Ne moæemo drukëije æivjeti. ZnaËi, vidite, tu je bit stvari. ZnaËi, zato smo doπli u Marijinu kuêu kao djeca, roappleeni od Boga. U tome naπem roappleenju ona ima bitnu ulogu. Pavao je to rekao GalaÊanima, vrlo kratko ali jasno: Kada doapplee punina vremena, odasla Bog Sina svoga, od æene bi roappleen... da primimo posinstvo (4, 4-5). ZnaËi naπe roappleenje je u direktnoj vezi sa æenom, s Marijom. Tako da smo tu kao njezina djeca koja se raduju, koja prepoznaju to sve i koja Êe otiêi odavle s jednom novom svijeπêu. Zato krπêanstvo nije vjera u smislu religije. To je nov naëin postojanja. To je neπto bitno u ontoloπkom redu, to je novi naëin postojanja. To ne znaëi sada: ti si sve isto, samo si joπ poboæan, kaæe. To nema veze. Ti si roappleen od Boga, pravo dijete Boæje, prava kêi Boæja, pravi sin Boæji. I tako i trebaπ æivjeti na ovoj zemlji. I zato kaæe Pavao: Mi se ne moæemo suobliëavati ovome svijetu! Tadej VOJNOVIΔ Meditacija u Marijinoj kuêi u Nazaretu, u studenome Prema snimci: Æelimir MIJAKOVIΔ MARIJA 12/

30 kazalo 48. godiπta Aforizmi 36, 76, 116, 156, 196, 236, 276, 316, 356, 396 Akademija, PAMI 3, 19, 43, 242 Aljmaš 75, 275, 314 Antić, fra Ante 155 Babarović, don Ivan Barcelona 163 Benedikt XVI. 3, 34, 43, 82, 107, 121, 163, 187, 202, 203, 204, 282, 283, 322, 323 Besmrtnost 333 Bog 41, 58, 132, 226, 248, 292 Bogdanić, don Niko Bogojavljenje 9 Bogomolje 234 Bolest 62, 70, 171, 211 Borovo Naselje 74, 114 Bosko, Don I. 83, 61 BožiĆ 8, 9, 20-21, 29, 32 Brak 75, 138, 275, 322 Branitelji 344 Brodsko Vinogroje 194 Carigradski, German , 254 Crkva 210, 248 Czestochowa 83, 242, 322 Čudotvorna medaljica Damaščanski, sv. Ivan , 374 Dan bolesnika 2 - čuvanja stvorenoga 282 Darivanje 12 Djeca 2, 22-23, 51, 184, 258, 298 Dobrota 292 Domovinski rat 345 Duhovi 168 Duhovna zvanja 150, 161, 266 Duh Sveti 168, 192, 307 Dulčić, Ivo 194 Ekumenizam 122, 363 Emancipacija 289 Fatima 2, 43, 83, 202, 204, 283, 284 Filatelija 43, 194 Film 195, 262, 275, 302, 314 Fond Gospe Sinjske 75, 243, 355 Fortunat, sv. Venancije Franjo, sv. Asiški 26 Gajić, Gordana Galović, Marko Godina, G. Voćinske 315, svećenička 26-27, 66-67, , , , 201, , , , 270 Gospa, bombardirana 123, crna 123, Guadalupska 195, Ilačka Letnička Loretska MARIJA 12/ od Puta Sinjska 148, 188, 228, štovanje Gospin plač , 155, 194 Gradac/D. 354 Grgec, Petar Grgur iz Toursa Grgur Veliki 94-95, Grubine 315 Guadalupe 42, 202 Habdelić, Juraj 34 Hodočašće 241, 322, 323 Hrana 293 Hranilović, Jovan Hrvatska 88-90, 210 Ikone 256 Ilača , 314 Invalidi 62 Ispovijed 106 Ivanković, Antun Izbjeglice 30 Izbori 48, 50 Jurčević, Petar (Kačić), Maja Kapucini 35, 355 Karlić, fra Ivan Kazna 225 Kljaković, Jozo 34 Knjige 196 Kokić, Aleksa Komušina-Kndžilo 314 Kraljevstvo Božje 104 Kretski, sv. Andrija Krist 248, 250 Kršćanstvo 11, 41, 81 Krunica 35, 282, 283, 322, 323, 251, 284, obrazac 30-31, 70-71, , , , , , , , Kušnje 128, 129 Litanije 10, 50, 90, 130, 170, 210, 250, 290, 320, 360 Loreto 42, 163, 243, 322, 382 Lujza, sv. Marillac 261 Lurd 43, 44, 51, 62, 82, 115, 123, 154, 163, 235, 362, 363 Ljubav 13, 15, 58, 98, 218, 226 Majka 51, 142, Terezija, bl M a r i j a - Bezgrešna 55, 335, 364, 366, Bogorodica 4, 6-7, Djevica 135, i Božja snaga i Crkva , i Elizabeta i film 195, 262, 275, 302, i franjevci 114, i glazba i korizma i križ i molitva i nada 216, i navještenje , 372, i odgoj i radost 133, i roditeljstvo 6 - i salezijanci i spasenje i strah 133, i svećenici 26, i svetost i šutnja i uskrsnuće Kovčeg saveza Kraljica Anđela Patrijarha Svih svetih Majka 7, 95, 135, Milosrđa svećenika odgojiteljica 46 - pomoćnica posrednica posuda svetosti pralik Crkve 94 - službenica 95 - sva sveta 286, 326, u filmu u likovnoj umjetnosti u ocima v. Otačka zrnca - u Svetoj Zemlji u Svetom pismu: 12-13, 52-53, 92-93, , , , , , , Utjeha žalosnih Utočište grešnika uznesena 244, 254, uzor 272, začetnica obnove Zdravlje bolesnih zvijezda jutarnja 90 Marija Bistrica 35, 74, 75, 114, 155, 234, 275 Marijafest 82 Marijanska molitva 5, 45, 85, 125, 165, 204, 205, 245, 285, 325, 365 Marijanski blagdani: - Blagovijest Prikazanje BDM u hramu Gospodinovo 46, 52, 72 - Srce Marijino Velika Gospa

31 kazalo 48. godiπta Marijanski pjesnici klapski festival koncert napjeva tekstovi Benedikta XVI. 4, 44, 84, 124, 164, 204, 244, 284, 324, 364 Marijin dom 35 - put završetak života 174 Marijina kuća 306, 346, legija 75, 114, 234 Marijino ime majčinstvo usnuće 295 Mariologija 19, 122 Marković, fra Ivan , , , 354 Marto, bl. Franjo i Hijacinta 43, 83, 122, 283 Mediji 190 Međugorje 2, 75, 162, 234, 243, 314 Milosrđe 140 Misije 242, 301 Mladi 2, 143, 304, 314 Molitva 67, 90, 91, 102, 142, 204, 251, 266, 273, 300 Molve 315, 355 Morović 354 Nagasaki 123, 203 Nazaret 43, 306, 346, 382 Nerežišća Nerođeni 354 Obitelj 18-19, 58-59, 98-99, , , , , 282, , , Oblati M. Bezgrešne 323 Objava 226 Obraćenje 256, 291, 393 Obred 82 Obrezanje 52 Odgoj 64, 251, 281 Ogledalo 196 Opraštanje 312 Origen 20 Osijek 74, 114 Osuđevo 315 Osvježenje 316 Oštarije , 355 Otac 144 Otačka zrnca 14-15, 54-55, 94-95, , , , , , , Pakao 196 Pavelić, Milan Pobačaj 144 Pobožnost listopadska 313 Pokora 276 Pomoćnik 186 Poslušnost 258, 384 Post 102 Postira 194 Posudba 356 Pouzdanje 331 Primjer 251 Propovjednik 147 Providnost 110 Psovka 113, Predavanje 276 Ptujska Gora 42, 203 Puljić, kard. V. 2, 35 Računalo 276 Radost 209 Radovan 354 Radio Marija 82, 154, 163, 242 Rastava 264 Rastresenost 276 Razlika 236 Razumijevanje 316 Rim 82, 122, 282 Roditelji i djeca 24-25, 51, 64-65, , , , , , , 281, , , Rođendan 8 Ruščica 314 Ruža, papina 202, 203 Sabić, Marin Saleški, sv. Franjo 220 Salezijanci 60-61, 74 Santarelli, Giuseppe Sarajevo 34 Schönborn, kard. Ch. 75 Schönstattski pokret 74, 123, 155, 194, 195, 202, 203, 234 Sekularizacija 121, 281 Selioci 30 Sestre od Pohođenja Seviljski, Izidor Simpozij, marijanski Sinj 35, 148, 228, 354, 355 Sirač 274 Siromaštvo 260 Sjedenje 236 Slavonski Brod 34, 74, 154, 194, 195, 274, 314, 331, 355 Slike 146, 334 Smerdel, Ton 376 Smrt 342, 350, 368 Srce Marijino 206, 207, 232, 309 Stajanje 236 Stari 236 Stepinac, bl. A , 201 Stvaranje 252 Svećenik 201, 226, 227, 230, 267, 281 Sveta Marija 315 Sveti Juraj na Bregu Josip 108, 109 Svetišta marijanska 142, hrvatska: - Baška (M. B. Gorička) Borovo Naselje 200a - Doroslovo 160a - Kaštel Stari-Radun 120a - Krepšić 80a - Krivi Pit 280a - Lič Polje 40a - Medulin 360a - Ražanac 320a - Zadar/Borik 400a - Zaprešić 240a Svetost 212 Svibanj , 193, 195, 235 Svjedočanstvo 11, 33, 51, 73, 91, 131, 153, 171, 193, 211, 233, 251, 273, 291, 331, 371 Šale 36, 76, 116, 156, 196, 236, 276, 316, 356, 396 Šarić, I. Ev Široki Brijeg 115, 275, 355 Šutnja 102 Trnski, Ivan Trpljenje 219 Trsat 235, 275 Udaja 76 Ukazanja 75, 162, 185, 202, 243 Umjerenost Uskrs(nuće) 8, 121, 126, 152, 324 Utjelovljenje 84, 124, 306, 346, 386 Večera 76 Veliča , , , , Vianney, sv. I. M. 107, 186 Vida, Viktor Vinko, sv. Paulski 260 Vjera 41, 46, 81, 131, 171, 248, 321, 372 Vjeronauk 154 Voćin 74, 234 Vukovar 34, 155, 194 Zaborav(ljeni) 153, 316 Zagreb 115, 221, 234, 275, 340, 341 Zakon 253 Zaručnici 156 Zastava, europska 11 Zatvor(enici) 36, 283 Zdravlje 338 Zvanje 150, 161 Zvijezda 13, 25 Žena , 289, 315 Život 41, , 331 Žrtva 218, 378 MARIJA 12/

32 zrnca gospine krunice Otkrijmo iznova snagu koja vraća nadu Hrvatski biskupi zabrinuti su zbog stanovitih pojava u naπemu druπtvu koje obiljeæavaju politiëko, gospodarsko i kulturalno ozraëje. Zato su sa zasjedanja u Lovranu, 21. listopada uputili javnosti posebnu poruku, prema kojoj smo napravili kratka razmatranja kao uvod u pojedina otajstva radosne krunice koja nam mogu dobro doêi za molitvu tijekom doπaπêa. 1. ANĐELOV NAVJEŠTAJ MARIJI Anappleeo uapplee k njoj i reëe: Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom! (Lk 1, 28) Uz nastojanje mjerodavnih da se iz naπega druπtva otkloni bezakonje i nepravda te da se jaëa vladavina prava i promicanje dostojanstva ljudske osobe, postoje istodobno i oni pokuπaji koji, na svim razinama, namjerno pojaëavaju dojam nestabilnosti i beznaapplea u hrvatskom druπtvu. Veliku odgovornost u tome imaju masovni mediji koji svojim odabirom nerijetko zanemaruju dogaappleaje i sadræaje koji pomaæu u izgradnji nosivih druπtvenih vrijednosti. Dok razmatramo kako je Anappleeo navijestio Mariji da Êe zaëeti i roditi Sina Boæjega, molimo svjetlo Boæjega Duha za sve odgovorne, osobito one u medijima, da rade na dobro hrvatskoga Ëovjeka i naroda. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu MARIJINO POHOĐENJE ELIZABETI Tih dana usta Marija i pohiti u Gorje, u grad Judin. Uapplee u Zaharijinu kuêu i pozdravi Elizabetu. (Lk 1, 39-40) RazmatrajuÊi sadaπnje poteπkoêe, ne smijemo zanemariti one vrijednosti koje su utkane u dobro ostvareno tijekom dvadeset godina hrvatske samostalnosti, ne zaboravljajuêi pritom da su razni oblici danaπnje druπtvene krize niknuli iz korijena koji seæe iz totalitarnoga komunistiëkog sustava. Vezanost uz spomen, omoguêuje nam da se i danas oslonimo na vitalne temelje dobra i da se lakπe suprotstavimo svemu πto obescjenjuje iskrenost ærtve, zalaganja i nesebiënosti. Dok razmatramo kako je bl. Djevica Ma rija pohodila svoju rodicu Elizabetu, molimo da ponovno otkrijemo snagu koja nam je vraêala nadu i oduπevlja va la nas za dobro mjesto da dodajemo razloge za stvaranje joπ veêeg nezadovoljstva. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu ISUSOVO ROĐENJE U BETLEHEMU Evo, javljam vam blagosvijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj - Krist Gospodin. (Lk 2, 10-11) Kad je bilo najteæe, kad su mnogi predviappleali slom hrvatske slobode i priæeljkivali neuspjeh naπih napora, progovaralo je zajedniπtvo, sloga i jedinstvo proæeto evanappleeoskim vrijednostima koje su otvarale hrvatske domove i srca svima koji su bili u raznim opasnostima, ne mareêi je li rijeë o prijateljima ili neprijateljima. Umjesto isticanja takve paradigme, niz godina u predstavljanju MARIJA 12/2010.

33 zrnca gospine krunice Hrvatske, naroëito na kulturnoj i umjetniëkoj razini (knjiæevnosti, filmske um jetnosti, kazaliπta), pokazuju se sumorni tonovi, muënina i guπenje ljepote ljudskosti na kojoj je Hrvatska stasala. Dok razmatramo kako je bl. Djevica Marija rodila Isusa u πpilji u Betlehemu i poloæila ga u jasle, molimo da istina o temeljima suvremene Hrvatske nikad ne bude zanijekana, jer ona nosi ponos i velikoduπnost. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu PRIKAZANJE ISUSOVO U HRAMU Kad se po Mojsijevu Zakonu navrπiπe dani njihova ËiπÊenja, ponijeπe Isusa u Jeruzalem da ga prikaæu Gospodinu. (Lk 2, 22) Valja se zapitati komu je stalo da se hrvatski ljudi pred izazovima danas ne naappleu zajedno i u slozi ne pronalaze odgovore na pogibeljnosti. Dok smo svjedoci koliki u naπemu narodu trpe, traæe posao, naëine preæivljavanja svojih obitelji, ne zaboravimo da smo se susreli s rjeπenjem toga pitanja, i to u ljubavi i spremnosti na djelatnu suêut koja je znala tjeπiti, odreêi se svojih komotnosti za dobro drugoga, boriti se u svojoj sredini za zajedniëko dobro. Dok razmatramo kako je bl. Djevica Marija Ëetrdeseti dan poslije poroda prikazala Isusa u Hramu, molimo da i danas budemo svjesni drugih kraj sebe imajuêi na umu: Dok bliænji nije sretan, i naπa je sreêa umanjena. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu NAŠAŠĆE ISUSA U HRAMU A on im reëe: Zaπto ste me traæili? Niste li znali da mi je biti u onome πto je Oca mojega? (Lk 2, 49) Nije teπko suvremenim sredstvima komunikacija unijeti sumnju, razoriti povjerenje, poljuljati poπten rad pojedinaca i institucija, neodgovorno etiketirati, optuæiti i osuditi. To se najëeπêe Ëini bez teænje za istinom i boljitkom. Ponekad je dostatno ne dopustiti da se pogled odmakne s povrπine. Na povrπan naëin pristupa se djelovanju Crkve, ali se sliëno dogaapplea i s drugim institucijama koje Ëuvaju u sebi snagu druπtvene preobrazbe. Dok razmatramo kako je bl. Djevica Marija naπla Isusa treêi dan u Hramu meappleu nauëiteljima, molimo za nosive institucije naπeg druπtva, osobito obrazovne, odgojne, znanstvene i kulturne, da se zdruæe u jedinstvenom radu na dobro naroda i domovine. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu... KAJO MARIJA 12/

34 na izvorima duhovne obnove Bez grijeha začeta TumaËeÊi otajstvo utjelovljenja, veliki franjevaëki nauëitelj bl. Ivan Duns kot razlaæe svoje postavke: Bog kao razumno biêe ima svrhu svoga djelovanja, i to dostojnu svoga veliëanstva. Dostojno je Boga to da radi sve na svoju slavu. U svojoj opstojnosti nezavisan je od svega stvorenoga. On je zadnja svrha djelovanja. I stvaranje Duns kot pripisuje ljubavi, a svemoguêstvo je samo izvrπuju Êa moê. Od stvorenih biêa ljubi najviπe one koji najviπe doprinose njegovoj ljubavi i oëituju njegovu slavu. Divna po java Isusa Krista najsavrπenije udioniπ tvuje dobrotu Boæju i najbolje je oëituje izvana. I Krist je prvi u odredbama Bo æjim, a nije zavisan od ustrajnosti ili pa da naπih praroditelja. Da nije stvoren ni anappleeo ili Ëovjek, ili da nije sagrijeπio, Krist bi doπao. Tj., Bog je htio da izvan presv. Trojstva bude jendo biêe koje Êe Boga ljubiti u najveêoj mjeri. Zato je pre dvidio i predodredio da se sjedini ËovjeËanska narav Kristova s drugom osobom presv. Trojstva - bez obzira na grijeh Adamov. Istom odlukom, kao i Krist - prije anappleela i ljudi - predodreappleena je i Marija: Majka Boæja i Milosti puna. U tome je, da je puna milosti, ukljuëena i povlastica Bezgreπnog zaëeêa. Papa Pio IX. proglasio je 8. prosinca dogmu Neoskvrnjenog zaëeêa: Marija je osobitom Boæjom povlasticom izuzeta od svake i najmanje ljage grijeha. Bila je uvijek u milosti, jer je imala biti Majkom Boæjom. Radi predviappleenih zasluga svoga Sina oëuvana je od svake ljage grijeha iskonskoga i njegovih posljedica. Nije imala ni greπne sklonosti ni grijeh. Neprestano promatranje Boga i ljubav koja je toj spoznaji odgovarala, iskljuëili su bilo kakvu uvredu Bogu. U svojim spisima izriëu joj pohvale: Epifanije, Bazilije, Grgur iz Nise, Grgur Nazijazenski, Δiril Aleksandrijski, a osobito oci nakon Efeπkog sabora. Ivan je motri u Otkrivenju: Æena obuëena u Sunce, mjesec pod nogama njezinim, a na glavi joj vijenac od dvanaest zvijezda (12, 1). Nova Eva treba biti pridruæena novom Adamu u patnjama i bolima, biti mu suradnica u otkupljenju. Ako je ona saëuvana od grijeha iskonskoga zaslugom Otkupiteljevom, onda je i njegovo poslanje vrhunaravno, osloboappleenje Ëovjeka od grijeha. Zato sv. Sofronije Jeruzalemski kliëe: Uistinu si blagoslovljena meappleu æenama, jer je u milosti tvojoj blagoslov OËev zasjao ljudima i oslobodio ih od starog prokletstva (Izvor radosti). I sv. Franjo Asiπki zanosno je zborio o Mariji: U tebi bijaπe i jest sva punina milosti i svako dobro! Zdravo, palaëo njegova! Zdravo, prebivaliπte njegovo! Zdravo, kuêo njegova! Zdravo, sluæbenice njegova! Zdravo, majko njegova... (Pozdrav blaæenoj Djevici) Molimo je i mi. Ona Êe nas uvesti u vjeëno blaæenstvo. S. Marija OD PRESVETOG SRCA MARIJA 12/2010.

35 na izvorima Gospina kuća Zdravo, o Marijo, premila MajËice, milosti puna, najdraæa Djevice!!! Gospina kuêa, blaæeno mjesto u nju bih rado svratila Ëesto. Gospina kuêa puna blagoslova toplinom zraëi ispod svoga krova, oaza tu je Boæanskoga mira kuêica ova skromna i fina, udobni dom je za Njezina Sina. Miriπi sva na ljiljan i ruæe, na kruh tek ispeëen i svjeæe zakuhano mlijeko, uz jutarnju kavu, prijatelji Isusovi s Marijom se druæe... Gospina kuêa tako je mala u srce moje lako bi stala, odiπe cijela ljepotom i zdravljem u Uskrsno jutro sva odzvanja slavljem!!! Vinka TOKIΔ BUROLO Nikad nije kasno - Ja bih htjela moliti krunicu! - mala Êe djevojëica sveêeniku. - Samo ti moli! Polako: Zdravo, Marijo... - Ali, ja ne znam moliti! - Zamoli svoju mamu, nek te nauëi. - Ni ona ne zna moliti krunicu! Æalosno da ni mama nije znala Majku Boæju zazivati u pomoê... Pogodilo me to i duboko dirnulo. Ni ja, naime, nisam uëila svoju djecu moliti, pa je zato danas tuga i æalost u mojoj obitelji. Suprug me ostavio prije godinu dana, a i djeca su mi poπla krivim putem... Toga dana bila je misa za Ëlanove Vojske Bezgreπne. SveÊenik je ponudio Gospinu medaljicu i moguênost uëlanjenja u Vojsku Bezgreπne, koja moli za sve one koji nisu upoznali Gospodina i njegovu Majku, za spas hrvatskih brakova i djece te naπe domovine. Sve je to odjednom za mene bilo previπe... Povukla sam se u klupu, da bih sabrala svoje misli pred kipom Bezgreπne, a kad sam se smirila kraj mene se Ëuo πapat ljubazne gospoapplee: - Gospoappleo, Bogu nikad nije kasno. Imate ovdje na listiêu upute kako se moli Gospina krunica, s radosnim, æalosnim i slavnim otajstvima te otajstvima svjetla. Lako Êete Vi to i brzo nauëiti! Bl. A. Stepinac rekao je da je sveta krunica tako jednostavna, utjeπna, a u isti mah tako moêna, da je oëito djelo samog Boga preko ruke BogorodiËinih. Ana VR»EK MARIJA 12/

36 oko gospe po domovini Međugorski zimski program U Meappleugorju zimski veëernji program poëinje u 17 sati s krunicom, a u 18 sati slijedi misa, blagoslov predmeta, molitva za zdravlje i slavna krunica. Euharistijsko klanjanje je Ëetvrtkom od sati, a srijedom i subotom od sata. Nedjeljom je krunica na Brdu ukazanja u 14 sati, a petkom u 14 sati kriæni put na Kriæevcu. (GM) Kapela Gospe Voćinske U poæeπkom Kolegiju biskup A. kvor- ËeviÊ blagoslovio je 13. listopada kape lu u Ëast Gospe VoÊinske, kako bi mla di mogli æivjeti trenutke sabranosti. (Z) Roditelji i supružnici kod Gospe U svetiπtu Gospe Trsatske 16. listopada odræan je susret roditelja i supruænika gospiêko-senjske biskupije. Govorio im je biskup V. Æupan, a imali su poboænost kriænog puta i misno slavlje koje je predvodio biskup M. BogoviÊ. (GK) 250. obljetnica posvete crkve U Umagu je 17. listopada proslavljena 250. obljetnica posvete æupne crkve Uznesenja Marijina. Misno slavlje predvodio je biskup I. Milovan, a o povijesti æupe govorio je J. Grbac. (IKA) Legionari kod Gospe Stupske Marijini legionari iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine naπli su se 17. listopada na svome godiπnjem hodoëaπêu u svetiπtu Gospe Stupske u sarajevskom predgraappleu. Misno slavlje predvodio je B. RajiÊ, a posjetili su i obliænji Karmel. (KT) ZA DOMOVINU U svetiπtu Majke Boæje na Kamenitim vrati ma u Zagrebu svakog petka u 10 sati moli se krunica za hrvatski narod i Domovinu, a posebno za slobodu uhiêenih branitelja. Gospin park u Međugorju U povodu 30. obljetnice Ëudesnih dogaappleanja u Meappleugorju na Brdu ukazanja i Kriæevcu poëinje se stvarati Gospin park, a pod vodstvom VijeÊa Gospina parka u kojemu su predstavnici ministarstva, opêine, æupe i mjesnih zajednica. StruËnjaci trenutaëno izraappleuju prostorni plan i rade na otvaranju meappleumre æne stranice ba, na kojoj Êe se moêi pratiti tijek radova. (M) Isusova majka - Gospa naše vjere To je tema ovogodiπnje VjeronauËne olimpijade, dræavnog natjecanja iz vjeronauka za osnovnoπkolce i srednjoπkolce. kolska natjecanja predviappleena su za 28. sijeënja, æupanijsko-meappleuæupanijsko odnosno (nad)biskupijsko za 18. velja- Ëe, a zavrπno dræavno od 23. do 25. oæujka. Graappleu, koju je priredio urednik Marije, kao i ostale obavijesti oko natjecanja moæete naêi na i Darovan kip Majke Terezije Kraj crkve Gospe od Mora u Puli 22. li s topada otkriven je kip bl. Majke Terezije, koji je gradonaëelnik OpÊine Centar iz Skoplja V. TodoroviÊ darovao tom gradu. Kopija je to kipa akad. kipara Tome Serafimovskog kojega je izvornik postavljen u Vatikanu, a blagoslovio ga je biskup I. Milovan. (GK) Vjeroučitelji kod Gospe u Krasnu U svetiπtu Gospe od Krasna 22. listopada upriliëeno je drugo ovogodiπnje struëno vijeêe za vjerouëitelje gospiêkosenjske biskupije, a prigodno predavanje odræao je I. BodroæiÊ. (IKA) Znanstveni skup o nadb. Milinoviću U samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu 22. i 23. listopada odræan je znan s MARIJA 12/2010.

37 oko gospe po domovini tveni skup o nadbiskupu Bara fra i munu MilinoviÊu i njegovu djelu te povijesnim okolnostima u pvoodu 100. obljetnice njegove smrti. (KJ) Nova pjesnička ostvarenja U Mariji Bistrici odræana je 23. listopada zavrπna sveëanost XII. recitala duhovnorefleksivnog pjesniπtva Josip Ozimec te su proglaπeni pobjednici: Z. Maltar, N. Erman, V. VladiÊ i. Ilijaπ. (GK) Studenti kod Gospe u Ninu Zadarski studenti hodoëastili su 23. listopada Gospi u Nin u znak zahvalnosti za uspjeπan ovogodiπnji Susret hrvatske katoliëke mladeæi u Zadru. Vodio ih je s Belafuæe moleêi i pjevajuêi I. MustaÊ, a misno slavlje u svetiπtu predvodio je M. BolobaniÊ. (IKA) Kestenijada U æupi Marije PomoÊnice u Zagrebu odræana je 24. listopada tradicionalna kestenijada. Dijeljeni su kesteni nakon svake mise, a djeëja kestenijada potrajala je dva sata. NaveËer su se nakon misnog slavlja uz kestenje druæili brojni mladi iz zagrebaëkih æupa, a posebno je dojmljiva bila molitva krunice koju su organizirali animatroi. (GK) Koncertom uređuju crkvu Novogradiπka æupa Kraljice sv. Krunice upriliëila je 30. listopada koncert na kojemu su se prikupljali darovi za nastavak ureappleenja æupne crkve, koja je iznutra jedino oæbukana. (Z) Za djecu Konga U crkvi Gospe od Otoka u Solinu 31. listopada prireappleen je humanitarni koncert za djecu Konga. Odræan je prigodni recital i nastupilo nekoliko zborova, a æupna misijska sekcija tiskala je kalendare i prodavala ruëno izraappleene Ëestitke. (GK) Bistrička zahvalnica Misom zahvalnicom 31. listopada u svetiπtu Majke Boæje BistriËke oznaëen je ovogodiπnji zavrπetak hodoëasniëke sezone. Misno slavlje predvodio je kardinal V. PuljiÊ, a uz hodoëasniëko mnoπtvo sudjelovale su i brojne bistriëke udruge. (GK) Trškovrški jubilej Misom zahvalnicom, koju je u crkvi Majke Boæje Jeruzaleske na Trπkom Vrhu 31. listopada predvodio biskup M. Gorski, zavrπila je hodoëasniëka sezona, a svetiπte je uπlo u 250. obljetnicu svoga postojanja. (IKA) Blagoslovljena obnovljena postaja U Vukovju je 31. listopada, nakon pobo ænosti Marijina puta, biskup J. Mrzljak blagoslovio pil obnovljene postaje IV. otajstva radosne krunice. Uraappleena je u visokom reljefu prema izvorniku iz 17. st., visine oko 70 cm, πirine 75 cm i dubine od 30-ak cm te postavljena na 155 cm visoku postolju. (IKA) Kod Gospe Brze pomoći Osmoga hodoëasniëkog dana kod Gospe Brze pomoêi u Slavonskom Brodu 8. studenoga glavno misno slavlje predvodio je A. PerËiÊ. (IKA) Devetnica Gospi od Zdravlja Tijekom devetnice Gospi od Zdravlja u Splitu uz duhovni, koji su predvodili fra L. TomaπeviÊ, D. imundæa i fra I. Nimac, upriliëen je i kulturni program. Osim izloæbe radova akad. slikarice J. Runje, upriliëeni su koncerti VIS-a Gospe od Zdravlja, klapa, djeëjih zborova s podruëja æupe i drugih zborova, kao i orguljski te klavirski koncerti. Koncertom, knjigom-spomenicom o dosadaπnjem radu i novim CD, VIS Gospa od Zdravlja proslavio je 12. studenoga 40 godina rada. (KJ) MARIJA 12/

38 aforizmi πale Naappleeπ li kupca za stare cipele, neπto si ipak dobio, a prodaπ li nekome duπu nisi samo siromah, nego i - bijednik.»ovjeπtvo je temelj za svetost i svetost temelj za Ëovjeπtvo. Uzde Ëovjeka Ëine ËovjeËnijim - nipoπto konjem. Kad siromah daje od potrebnoga, on da ono malo postaje - ogromno. Smrt stavlja toëku na æivotnu ispisanu knjigu, a onda NETKO ocjenjuje je li to - pjesma nad pjesmama, krimiê, priruënik za psovke... Za razliku od mnogih drugih, Juda i Brut nikada - ne oskudijevaju potomstvom. Nema protokola za susret s Bogom, a ipak je to susret na najviπoj razini. Vjeπtina sluæenja dvama gospodarima prokazuje i gospodare i sluæitelje. Srce je malen organ, ali moæe biti stambeni prostor za - Ëitav svijet. Savjest je nevidljiva stvarnost, koja, ako je nismo usmrtili, u opasnostima - zvoni na uzbunu. Gledaj, sluπaj i πuti æeliπ li æivjeti u miru - to je naëelo - puzavaca. Ako se valutom vlastitog tijela plaêaju voænje, onda je to - najskuplji prijevoz. Koga strah stjera u miπju rupu, neka i ne pokuπa iz nje iziêi. Treba misliti da bi se govorilo, a πutjeti da bi se mislilo. Najsigurnija pobjeda je svladati neprijatelja - njegovim oruæjem. Stanko RADIΔ - Zaπto je bl. Djevica Marija zaëeta bez grijeha? - Vjerojatno zato πto je bila nestaπica! ASTRONOMIJA - Zemlja se vrti oko Sunca, tumaëi profesorica i pita, ako kome nije neπto jasno, neka upita. Tada se s pitanje javi Marijo: - Jedino ne razumijem oko Ëega se vrti Zemlja po noêi! PITAJ PRIJE MARIJU Ivanka i Marija dobile u vrtiêu po bombon za nagradu. Meappleutim, nijedna nisu rekle teti za to hvala. - A πto se kaæe? - pita teta Ivanku. - Pitaj prije Mariju, ona je dobila prva! - odreπito Êe Ivanka. PLATIT ĆEŠ MI VODU Vinko se naljutio na Marija πto mu je usuo pijeska u majicu dok su se igrali, pa Êe mu odreπito: - Platit Êeπ mi vodu πto me mama u njoj bude prala! MARIJA 12/2010.

39 nova izdanja naπa izdanja DANICA HRVATSKI KATOLIČKI KALENDAR - Na 224 stranice donesen je rimokatolički kalendar s kratkim predstavljanjem hrvatskih marijanskih svetišta, grkokatolički kalendar, astronomski i vremenski podaci, pomrčina Sunca i Mje se ca, prognoza vremena, statistički poda ci o stanovništvu RH i Katoličkoj Crkvi, Hrvatske katoličke misije, župe i socijalni uredi u inozemstvu, obljetnice istaknutih osoba te obilno štivo za mlađe i starije - 35 kn. - Narudžbe: HKD sv. Jeronima, Trg kralja Tomislava 21, Zagreb. S. Marija od Presv. Srca (Anka Petriče vić) - POGLED U MISTERIJ - Na 286 stranica tiskane su meditacije koje su objavljivane u sarajevskom Katoličkom tjedniku tijekom g i 2005., a sadržaj im je tema Bog je ljubav. - Narudžbe: Samostan sv. Klare, Ulica sv. Klare 1A, Split, www. e-symposion.net S. Marija od Presv. Srca (Anka Petriče vić) - ŽIVOT BIRAJ - O Božjim zapovijedima - U doba kad mnogi žive kao da Boga nema, na 106 stranica auktorica donosi razmatranja o Božjim zapovijedima, pozitivnom Božjem zakonu, duboko upisanu u čovjekovu srcu, što će pomoći današnjem čovjeku da preuzme terete koji donose Božji blagoslov. - Narudžbe: Samostan sv. Klare, Ulica sv. Klare 1A, Split, www. e-symposion.net SLUGA BOŽJI FRA ALEKSA BENIGAR - Bilten Vicepostulature - Godina V., br. 1, studeni Na 24 stranice donesena su svjedočanstva o tome što je za sl. Božjega značila Biblija, kako ga je Duh Božji jačao da je mogao biti misionar i težiti za nebom... te tijek postupka za proglašenje svetim. - Narudžbe: Vicepo stulatura sl. B. A. Benigara, Kaptol 9, Zagreb. R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke - Jedna majka u Mariji je veoma živo i zanimljivo iznosila istinite zgode iz života svoje obitelji u kojima je približava dječju bezazlenost i iskričavu mudrost, od kojih štošta mogu naučiti i odrasli. Najzanimljiviji i najpou člji viji tekstovi objavljeni su na 176 str kn. - Narudžbe: Marija, Trg G. Bula ta 3, Split, tel. (021) PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - Prikla dan za vjernike svih uzrasta, 480 str kn. MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere, molitve... - prikladno za mlađe i starije - 6 kn. P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monografija s fotografijama u boji. 608 str kn. M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn. R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Veli kani duha i uma - 30 kn. M. Crvenka - SVETOPISAMSKE ŽENE - Jedna po jedna žena opisana - 50 kn. J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TERMINO- LOGIJA - Kršćanski termini kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti krunicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn. P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn. P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn. P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn. P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn. P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Izabrane marijanske molitve novijeg doba - 40 kn. P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane marijanske molitve našeg doba - 40 kn. P. Lubina- BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Naj poznatije marijanske molitve - 30 kn. P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Opis svetih mjesta s fotografijama - 50 kn. M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz marijanske blagdane i krunicu - 30 kn. A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA razmatranje o Gospi - 30 kn. V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz Marije - 40 kn. Fra Petar Knežević - GOSPIN PLAČ - 10 kn. J. Šimunović - MI SADA I OVDJE - Na putu obnove naroda i domovine - 40 kn. J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn. R. Sprung - ZATVOR BEZ ZIDOVA - Što se sve krije iza Jehovinih svjedoka - 20 kn. M. Jurišić - CVIJEΔE ZA MARIJU - Razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn. M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn. Narudžbe: Marija, Trg G. Bulata 3, Split, tel. (021) MARIJA 12/

40 zahvale spomen Vinka Vrsalović, Gornji Humac na Braču: U prigodi 50. obljetnice vjenčanja, zahvaljujem Gospi na tolikim udijeljenim milostima te joj i dalje preporučujem sebe i sve svoje, uz dar za širenje lista Marija ; - Ana Vrček s čitateljicama, Zagreb: Majko Božja, na svemu ti hvala! Bdij i dalje nad nama i svima našima, uz dar za potporu Marije ; - Ljilja Marević p. Natka, Staševica: Gospi zahvaljujem na svim milostima i pod njezino okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, uz dar; - Vesna Vitali, Sv. Filip i Jakov: Majci Nebeskoj hvala na svim milostima. Pod njezino okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, uz dar; - Stanko Karioloć, Praputnjak: Nebeska Majko, hvala na svemu! Ti znaš najbolje sve naše nevolje, pa mene i sve moje vodi i unaprijed, uz dar; - Nada Šunjić Živojina, Staševica: Zahvaljujem Gospi na svim milostima i na njezinu čast šalejm dar za širenje Marije ; - Don Petar Eterović, Supetar: Hvala nebeskoj Majci na svemu! Nek i dalje bdije nada mnom, uz dar; - Sofija Granić, Baška Voda: Zahvaljujem Gospi na svim milostima i preporučujem joj sebe i sve svoje, uz dar; - Kazimir Barukčić, Frankfurt: Marijo, Majko Kristova, u tuđini među nama, blagdanima i nedjeljama kad hrvatski puk se moli, zvjezdana ti kruna blista, tebe mole svi Hrvati: U Domovinu nas, Majko, vrati, mi drugoga putokaza ne trebamo u životu, samo Isusa nam ne uskrati. Krajevi su naši zlatni, njima nas Bog obdari. Naše boli, Majko, vidiš, duša nam već krvari. Ah, ojačaj, ljudstvo cijelo, boli naše, Majko, skrati, da dođemo u rodnu grudu, ti nas, Dobra, skoro vrati! - Tereza Skorić, Melbourne: Zahvaljujem nebeskoj Majci na tolikim milostima kojima me je obasipala za života te i unaprijed pod njezino okrilje stavljam sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - Ruža Rogušić, Berlin: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i unaprijed joj pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, osobito svoju Tonku i svu djecu, uz dar; - Nada Čordašić, Zagreb: Zahvaljujem Gospi na iskazanoj ljubavi u mome životu i milostima te joj se i unaprijed preporučujem za sebe i sve svoje, uz dar; - Jadranka Štefan, Šibenik: Hvala ti, nebeska Majko, na svim isprošenim milostima! I nadalje bdij nada mnom i svima mojim najdražima, uz dar; - Marija Buljanović, Slavonski Brod: Zahvaljujem Majci Mariji na iskazanoj ljubavi. Njoj i dalje pod okrilje stavljam sebe i svoju obitelj, da nas čuva i brani, uz dar. MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI! 14. listopada navršilo se 17 godina otkako se naš otac STJEPAN TRIPALO zauvijek preselio Gospodinu, a 4. siječnja navršava se godina dana otkako je Gospodin k sebi zauvijek pozvao našu dragu majku KLEOFI TRIPALO Hvala im za svaku dobru riječ, veliku ljubav i pažnju, a obljetnicu smrti predragih roditelja s ljubavlju spominjemo i molimo da ih Čudotvorna Gospa dovede u nebeske dvore. Zahvalna djeca: kći Branka, sinovi Svijetoslav i Tomislav, unuci i praunuci U spomen MARIJE JURJEVIĆ pok. Šime iz župe Kruševo ( listopada ) Ivica Jurjević (Dar za Mariju ) 29. listopada prošle su se tri godine otkako se Gospodinu zauvijek preselio naš dragi otac ANTE MRKONJIĆ, a 6. prosinca navršava se 10 godina od iznenadne smrti naše drage majke KATE MRKONJIĆ Gospodine, udijeli im radost u svome kraljevstvu! Djeca (Dar za Mariju ) 10. prosinca navršava se 11 godina otkako je Gospodin pozvao k sebi dr. FRANJU TUĐMANA utemeljitelja i prvoga predsjednika slobodne, neovisne i suverene države Republike Hrvatske. Gospodine, budi mu dobrostiv! U spomen na moje drage sestre: 14. prosinca navršavaju se tri godine od smrti moje najmlađe sestre ANE, moja sestra KATA preselila se Gospodinu g , u srpnju napustila me je najstarija sestra HEDVIGA, a u studenom moja sestra MARA. Svaki dan ste u mojim milsima i molitvama. Nek vam Gospodin bude milosrdan i dobrostiv te vam udijeli život vječni! Zahvaljujem Gospodinu da sam vas imala i s vama živjela! Vaša sestra Janja (Dar za Mariju ) S ljubavlju i poštovanjem, o 16. obljetnici prelaska u vječnost sjećamo se dragog brata i šogora prof. dr. JOSIPA LUČIĆA i molimo da mu Gospodin udijeli mjesto svjetlosti i mira. Obitelj Čelant-Lučić MARIJA 12/2010.

41 darovi preporuke Darovali su i tako omogućili siromašnijima primati Mariju, po: - 10 kn: Ivica Andreis, Vela Luka; Božana Bilopavlović, Dubrovnik; Margarita Jurišić, Zagreb; Natalija Bukovčan, Osijek; Mirjana Baturina, Split; Blanka Marković, Virovitica; - 20 kn: Manda Perak, Ladimirevci; Ivanka Budimir, Osijek; Mandica Miličević, Rijeka; Antonija Kasapović, Bjelovar; Mladenka Pavlović, Ivanić Kloštar; - 30 kn: Antonija Vlahov, Tribunj; Ana Slobođanac, Đakovo; Marija Pintarić, Mala Subotica; Kata Pavić, Đurđanci. MARIJA SVIMA OBILATO PLATILA! GODIŠNJA UPLATA ZA MARIJU 70 KN Sluπajte Radio Mariju! Zagreb 96,4 Mhz, 106,8 MHz; Split 97,2 MHz Virovitica 88,3 Mhz; Satelit HotBird 13E, V Internet: Postanite podupiratelj Radija Marije! Adresa: Jordanovac 110, Zagreb. tel. (01) KALENDARI ZA ZIDNI - DŽEPNI - KARTONČIĆI Narudžbe: (ZBOG NEZGODNA PAKIRANJA SAMO NA VIŠE PRIMJERAKA) Marija, Trg G. Bulata 3, Split, tel/faks: (021) PRIMATI I ČITATI MARIJU ZNAČI: - Htjeti produbiti svoju vjeru i ljubav pre ma Isusu preko njegove majke Marije; - Biti sudionik sv. mise koja se slavi svake prve subote u mjesecu u 19 sati u svetištu Gospe od Zdravlja u Splitu za suradnike, dobročinitelje, širitelje i čitatelje Marije ; - Biti sudionik sv. mise koja se slavi sva koga prvog četvrtka u mjesecu u splitskomu svetištu Gospe od Zdravlja za sve pokojne čitatelje i preminule članove obitelji pretplatnika lista Marija. Tina Dropulić Matina, Staševica: Gospi preporučujem sebe i sve svoje, uz dar za širenje njezina lista; - Anita Kasap, Zadar: Gospe moja, tebi predajem sebe i sve svoje nakane i želje, da bdiješ nada mnom i vodiš me uz Isusa, uz dar; - Dragana Marević Medarova, Staševica: Gospi preporučujem svoj život u braku, uz dar za Mariju ; - Ivica Sučić, Berlin: Dobra Majko, tebi pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, da nas čuvaš i braniš, uz dar; - Mirjana Kušurin Mirova, Staševica: Preporuču jem Gospi sebe i sve svoje, uz dar za Mariju ; - Mara Barukčić, Frankfurt: Preporučujem Gospi svoju obitelj, osobito kćerke s njihovom djecom, za zdravlje duše i tijela, uz dar; - Sanja Mošić, Berlin: Gospi dragoj preporuču jem sebe u tuđini kao i svoje mile i drage kod kuće, da nad nama bdije, uz dar; - Ante i Mileva Lončar, Wollongong: Preporučujemo Majci Božjoj sebe i svoju obitelj kao i sve svoje najmilije, osobito djecu i unučad, za zdravlje i blagoslov, da nas štiti i zagovara, uz dar; - Danijel Lončar, Zadar: Preporučujem Gospi od Zdravlja sebe i svoju obitelj, da nas čuva, prati, brani i zagovara te izmoli blagoslov za mene i sve moje, uz dar; - Ivka Mišković, Vukovina: Preporučujem zagovoru Majke Marije sebe i svoje najmilije, osobito sebe da mi bude u pomoći pri opera ciji, uz dar; - Ksenija Vrabec, Zaprešić: Preporu čujem nebeskoj Majčici sebe i sve svoje, da nas prati na životnomu putu, uz dar; - Danica Žepina, Biograd: Preporučujem nebeskoj Majci sebe i svoju obitelj, da ustrajemo u dobru, uz dar; - Elvira Orbanić, Žminj: Nebeska Majko, pod tvoje okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Maša Dropulić, Staševica: Preporučujem Gospi sebe i sve svoje, uz mali dar za širenje njezina lista; - Marijo Pribisalić, Split: Pod Gospino okrilje stavljam sebe i svoje najdraže, uz dar; - Zita Matacin, Whyalla: Nebeska Majko, preporuču jem ti sebe i sve svoje mile i drage ovdje u dalekoj tuđini, da nas sve i dalje pratiš i čuvaš kroz život, uz mali dar. MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE! M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split; Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, Split; tel/faks (021) ili tel.: ; petar.lubina@st.t-com.hr. List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn; za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom: Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta. - Naš račun: ( Marija - Split) poziv na broj Splitska banka, SG Group; devizni račun: SG Splitska banka, EUR; IBAN HR ; SWIFT: SOGE HR 22; - Tisak: Slobodna Dalmacija d. d. - Split. MARIJA 12/

42 poπli su pred nama u vjeënu domovinu Vlado KataviÊ (+30. VII Slivno); - Pera Elek (+20. VIII u 78. g. - Otok); - Luka Musulin (+28. IX Staπevica); - Tereza tilinoviê (+1. X u 87. g. - Zagreb); -». s. Eugenija KneæeviÊ, SF (+8. X. - Kloπtar IvaniÊ); -». s. Zorislava DurbiÊ, KKK (+15. X IvaneËki Vrhovec); - Nedo Puljiz LaziÊ (+18. X Imotski); - Alemka Buljan-Vidak (+19. X Sinj); - Ivan SamardæiÊ, brat fra Antin (+19. X Otok); - Gojko BaniÊ, otac don Ivanov (+20. X u 86. g. - Dolac Donji); - Valent Puπkadija, otac sveêenik Ivice (+20. X u 59. g. - Remetinec); - Magdalena SanseoviÊ (+22. X Dol na Hvaru); -». s. Skolastika Norac Kevo, SM (+24. X Split); - Janja abiê MrkonjuπiÊ (+24. X u 72. g. - Zmijavci); - VlË. Trpimir Stjepan Grmec (+25. X u 68. g. - Cestica, Kriæovljan); - Bartul Bare PlenkoviÊ, otac don Milijev (+25. X u 90. g. - SvirËe); - Matija Boπnjak (+25. X u 89. g. - Zagreb); - Ivan Kuπtra IÊa (+26. X RunoviÊi); - Iva VukoviÊ (+26. X Imotski); - Branko JaæiÊ (+26. X Imotski); - Ante BabiÊ Kula (+28. X RunoviÊi); - Lucija Abdurman (+29. X Bol na BraËu); - Petar StipanoviÊ, slikar (+30. X u 75. g. - Split); - VlË. Matija Burja (+31. X u 80. g. - Marija Bistrica-KraπiÊ); - Ana Dæimbeg, majka fra Duπkova i Ë. s. Venancije i Gertrude (+31. X Otok); - Zora Ankica StipiËeviÊ r. Prodan (+31. X u 58. g. - Makarska); - imica»ugelj ud. Ivana, r. BoriÊ (+1. XI u 97. g. - Makarska); - O. Ilija Borak, OFM Cap (+1. XI u 97. g. - Rijeka); - Matija Buljan VardiÊ (+1. XI RunoviÊi); - Pava PopariÊ (+9. XI u 81. g. - Sinj); - Luka RajiË (+10. XI Imotski); -». s. Josipa Ugrin, SM (+12. XI u 89. g. - Ærnovnica); - PreË. Stanko Rajtar (+12. XI u 99. g. - Klenovnik- urappleevac); - Ana Anuπa abiê, majka fra Nedjeljkova (+15. XI Zmijavci). OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM! S A D R Ž A J Nada ljudi i neba (Urednik) Radost je imati za majku Bezgreπnu Mariju (Benedikt XVI.) Remek-odgovor na Boæji plan (I. BodroæiÊ) Eden i had - podzemlje i limb (S. JerËiÊ) Kraljice proroka (M. MajetiÊ) Iznenadila me ( ) I stade razmiπljati... (D. Runje) Ivan DamaπËanski o Marijinu usnuêu (dar-ko) Ti kao zvijezda nad mladoπêu naπom (D. MarkoviÊ) Nije li æivot dar?! (D. De Micheli Vitturi) Odakle i πto je Ëudotvorna medaljica? (P. Lubina) U Gospinoj kuêi (R. Allegri) Mlijeko (R. T) Ovdje je RijeË tijelom postala (T. VojnoviÊ) Stvarno kazalo 48. godiπta (KJ) Otkrijmo iznova snagu koja nosi nadu (Kajo) Bez grijeha zaëeta (S. Marija) Nikad nije kasno (A. VrËek) OVAJ BROJ MARIJE POTPISAN JE ZA TISAK 16. STUDENOGA MARIJA 12/2010.

43 ZADAR Bezgrešno Začeće bl. Djevice Marije U zadarskom predjelu Borik, u srediπtu naselja nedaleko od niza hotelâ, diæe se æupna crkva posveêena Bezgreπnom ZaËeÊu bl. Djevice Marije. Novo je to moderno zdanje sagraappleeno od betona i stakla. Nepravilnih je oblika, a dijelom je obloæeno kamenim ploëama. Gotovo da nema nikakvih otvora ili prozora, jedva se primjeêuju. Sa zapadne strane crkvu nadvisuje neobiëan uski, teæe prepoznatljiv, betonski toranj, a do crkve je prislonjen æupni stan s pomoênim prostorijama, gotovo sve u staklu. Veliki je to kompleks pastoralnog centra s postranim trgom ispred crkve. Kao crkva novoj zadarskoj æupi, osnovanoj poëetkom kolovoza 1968., u poëetku je sluæilo prizemlje novosagraappleene kuêe. Njega je 25. kolovoza blagoslovio biskup, onda gen. vikar Marijan Oblak (+2008.), a prvim æupnikom æupe Bezgreπnog zaëeêa Marijina imenovan je Ivan MustaÊ. Iako se odmah poëelo razmiπljati o izgradnji crkve, do ostvarenja toga proπlo je mnogo vremena. Napokon je doπao i dan za podizanje pastoralnog centra na tom podruëju. Kamen temeljac za nj postavljen je 7. prosinca 1980., kad naša marijanska svetišta ga je, zajedno s gradiliπtem, blagoslovio nadb. M. Oblak. Prema nacrtu ing. Ante UgleπiÊa, crkva je dovrπena g , a radove je na njoj izvodilo zadarsko graappleevinsko poduzeêe Ivan LavËeviÊ. U sklopu veëernje mise, u kojoj su koncelebrirali nadb. M. Oblak, veliki darovatelj crkve don ime Duka (+2006.) i 52 sveêenika, 9. svibnja crkvu je posvetio kardinal Silvio Oddi (+2001.), proëelnik Sv. zbora za kler. U njoj se istiëe i mami pogled svih nazoënih monolitni kameni oltar prema puku. BuduÊi da je zub vremena brzo ostavio traga i na novome betonskom zdanju, tijekom g saniran mu je krov i napravljen projekt za postavljanje piramide nad svjetlosnim otvorom ponad oltara. Za prostranu zadarsku crkvu nadb. Ivan Prenapplea ( 2010.) blagoslovio je 16. studenoga pet novih zvona, izraappleenih u talijanskoj ljevaonici De Poli u Vittoriu Venetu. Prvi put zazvonila su za blagdan Bezgreπnog ZaËeÊa g , a nabavljena su zalaganjem æupnika ime PeriÊa. U toj prigodi poduzeêe Populo iz Koprivnice uredilo je konaëno i zvonik. Akad. slikar Mate LjubiËiÊ za crkvu je, uljem na platnu, izradio postaje kriænog puta, a njih je 10. oæujka blagoslovio nadb. I. Prenapplea. U crkvi se Ëasti bronëani kip Gospe s Djetetom, rad akad. kipara Ante OrliÊa, a najsveëanije je za blagdan Bezgreπne. Iako je roappleena prirodnim naëinom od svojih roditelja, Majka Isusova bila je saëuvana slobodnom od svake ljage istoënoga grijeha. NASLOVNA SLIKA: Bezgrešna (Giovanni Battista Salvi da Sassoferrato) SLIKA NA OMOTU: Crkva Bezgreπnog ZaËeÊa u Zadru

44