SRPANJ - KOLOVOZ - ISSN RUJAN

Transcript

1 SRPANJ - KOLOVOZ - RUJAN ISSN V J E R S K I L I S T Z A M A R I J I N E Š T O V A T E L J E

2 U Mariji Duh Sveti objavljuje OËeva Sina koji je postao DjeviËinim Sinom. Ona je goruêi Grm konaënog Bogojavljenja: ispunjena Duhom Svetim, ona pokazuje RijeË u skromnosti svoga tijela dajuêi da je upoznaju siromasi i prvine poganskih naroda. (Katekizam KatoliËke Crkve, 724)

3 7-8-9 SRPANJ KOLOVOZ RUJAN ISSN s marijom po svijetu VJERSKI LIST ZA MARIJINE ŠTOVATELJE Split, Godina LI. Cijena: 7 kn Nove nade, ali i bojazni Evo nas napokon od 1. srpnja u Europskoj Uniji, u krugu europskih zemalja s kojima baπtinimo zajedniëke vjerske, kulturne i civilizacijske korijene i vrijednosti. Vratili smo se onamo kamo i pripadamo. Ulazak u EU za hrvatski narod u odreappleenom je smislu novi poëetak, koji donosi osvjeæenje i nove nade, ali ujedno budi i odreappleeni strah. Dok nas novi korak raduje i ispunja nadom u bolju buduênost, pomalo nas i zabrinjava. Hrvatski narod, naime, viπe je puta ulazio u dræavne zajednice i sklapao saveze s drugim narodima i dræavnim tvorevinama, ali se u njima nikad nije usreêio. U sjeêanju nam je joπ svjeæ æivot u umjetnoj dræavnoj tvorevini s naπim istoënim susjedima, koji su nam nemetnutim ratom htjeli sprijeëiti da budemo svoji na svome. Joπ je Ëudnije, ali i zabrinjavajuêe, da u dva desetljeêa, otkako imamo slobodu i neovisnost, hrvatske vlasti nisu uspjele odrediti hrvatske nacionalne ciljeve ni interese, kamoli ih πtititi i uëiniti da zaæivi pravna dræava kako bi se u njoj moglo æivjeti dostojno Ëovjeka. UvodeÊi nas u podaniëkom stavu u Europu, paëe su se odnarodile i stale u obranu tuappleih mjesto narodnih interesa. Zato smo s pravom zabrinuti za svoju buduênost, tim viπe πto ulaskom u EU gubimo i dio suvereniteta. Ako veê sada nazadujemo u druπtvenom i gospodarskom pogledu, ako je zaustavljen proces demokratizacije Ëime su ograniëena temeljna ljudska prava, kako Êe nam tek biti kad se drugih bude pitalo o nama?! ÆiveÊi na kriæiπtu kultura, vjera i svjetova, gdje nam je Providnost podarila kutak Lijepe naπe, othrvali smo se tijekom povijesti razliëitim burama i olujama te uspjeli oëuvati krπêansku vjeru i nacionalni identitet. OslanjajuÊi se na zagovor presv. Bogorodice, Odvjetnice Najvjernije, i prepoznajuêi u njoj PoËetak boljega svijeta, opstali smo. Iako EU danas zapostavlja svoje duhovne korijene, od nas se oëekuje da, kao krπêanski narod, sudjelujemo u æivotu i radu njezinih naroda, promiëuêi ljudske i krπêanske vrijednosti. One su zaëetnicima EU bile polaznica i odrednica, i u javnom i u privatnom æivotu. Æivljenjem tih vrijednosti i njihovom ustrajnom obnovom naπa opstojnost u EU ne samo da ima svoje jamstvo nego i buduênost. RaËunajmo i dalje na Marijin majëinski zagovor i u ruke njezina Sina stavimo svoja nadanja na zapoëetom putu u bolju i pravedniju, europsku i hrvatsku, buduênost. U R E D N I K

4 s marijom po svijetu Hodočašće Radija Ognjišče Tradicionalno hodoëaπêe Radija OgnjiπËe Mariji PomoÊnici na Brezje u Sloveniji odræano je 23. svibnja. Misno slavlje i procesiju s Gospinom slikom predvodio je nadb. A. Stres. (O) Posjet svetištu Gospe Bonarske Papa Franjo posjetit Êe, vjerojatno u rujnu, svetiπte Gospe Bonarske u Cagliariju na Sardiniji. Izmeappleu Buenos Airesa i Cagliarija, naime, odavno postoji veza. U trenutku ustanovljenja Buenos Airesa, grad su htjeli nazvati jedni Grad Presvetoga Trojstva, a drugi Grad Gospe Bonarske. Nakon rasprava zakljuëili su da se spoje oba imena. BuduÊi da je to bilo dugo, ostalo je samo Bonaria, Buenos Aires, i to u spomen Gospe Bonarske. (RV) Već 110 godina Talijanski nacionalni savez za prijevoz putnika u Lurd i u meappleunarodna svetiπta (UNITALSI) proslavio je 110 godina postojanja meappleu patnicima i dragovoljcima, na dugim putovanjima u vlaku... ZahvaljujuÊi bijelim vlakovima, udruga za æivot i hodoëaπêe godiπnje preveze oko 12 tisuêa nemoênih i bole snih u svetiπta diljem Italije i svijeta. (Z) Palotinci darivaju kapelu Palotinska zajednica Ëlanovima Schönstattskog pokreta dariva za njihovu jubilejsku godinu 2014., za 100. obljetnicu svetiπta Schönstatt, hodoëasniëku kapelu u Vallendaru-Schönstattu. To je zakljuëila provincijska uprava palotinske zajednice na svojoj sjednici 22. svibnja u Friedbergu. U dar spada i hodoëasniëko mjesto kraj kapele. O tome je potpisan i ugovor. (WS) Kardinal Sandri na Istoku Kardinal L. Sandri, proëelnik Zbora za IstoËne Crkve, 24. svibnja otputovao je na Bliski Istok. U Libanonu je sudjelo- Umro talijanski mariolog U Rimu je 2. lipnja ovaj svijet napustio poznati talijanski teolog o. Luigi Gambero, sveêenik marist. Njegovim odlaskom maristiëka zajednica i Papinska meappleunarodna marijanska akademija izgubile su vrijedna struënjaka koji se Ëesto mogao vidjeti u knjiænici franjevaëkog uëiliπta Antonianum sagnut nad knjigama kako pretraæuje po njima toliko skriveno blago, vrijedna svjedoëanstva svetih, autora i pisaca πto su sve rekli i napisali o Majci Isusovoj. Njegova objavljena djela ostala su najbolje svjedoëanstvo o tome, a prema jednom od njih i mi smo godinama u rubrici OtaËka zrnca prireappleivali tekstove u Mariji i, na temelju njih, objavili proπle godine vrijednu knjigu Marija u ranokrπêanskoj literaturi. I Ëlanci u danaπnjoj rubrici naπeg lista S Marijom kroz povijest velikim dijelom oslanjaju se na rezultate njegovih istraæivanja. Sudjelovao je na brojnim marioloπkim kongresima i simpozijima, a prije 30-ak godina posjetio je i Hrvatsku. Upoznao je njezine ljepote te se divio brojnim mjestima kulture i poboænosti u kojima se naπao. (DA) MARIJA 7-8-9/2013.

5 s marijom po svijetu vao na reappleenju novih maronitskih bis ku - pa iz Argentine i Australije, a 26. svi bnja slavio je misu u meappleuobrednom svetiπtu Gospe od Zahleha za mir u Si riji, Libanonu i Bliskom Istoku. (Z) Vojnici kod Gospe u Lurdu U francuskom Gospinu svetiπtu u Lurdu od 24. do 26. svibnja odræano je 55. meappleunarodno vojno hodoëaπêe i 21. hodoëaπêe hrvatske vojske i policije pod geslom Lurd - vrata vjere. Meappleu 12 tisuêa hodoëasnika iz 39 zemalja naπlo ih se 700 iz Hrvatske i 45 iz Bosne i Hercegovine, koje su predvodili vojni biskupi J. Jezerinac i T. VukπiÊ. Misu za hrvatske hodoëasnike 23. svibnja pred πpiljom ukazanja predvodio je biskup J. Jezerinac, a 24. svibnja u bazilici sv. Krunice biskup T. VukπiÊ, koji je i 25. svibnja predvodio meappleunarodnu misu u bazilici Pija X. (KT) Pokrenut postupak U Trieru je 28. svibnja pokrenut postupak za proglaπenje blaæenim sveêenika palotinca Franza Reinischa koji je svoj æivotni put dovrπio za vrijeme nacionalsocijalistiëe diktature. Trierski biskup S. Ackermann i ostali koji sudjeluju u postupku poloæili su zakletvu na Evanappleelje i obavili ostale formalnosti koje zahtijeva crkveni zakonik. (SW) Dijeliti kruh vjere Pod geslom Traæimo dijeliti kruh vjere czestochowska nadbiskupija upriliëila je 31. svibnja u svetiπtu Gospe od Krunice u Myszkówu Mrzyglódu (Poljska) VII. kongres misijskog djetinjstva. Na njemu je sudjelovalo preko tisuêu djece i mladih iz razliëitih skupina koje imaju veze s misijskim djetinjstvom. Sudionici su podijelili svoja iskustva i svjedoëanstva s misionarima koji su doπli iz Azije i Afrike te su tako upoznali misionarsku problematiku. (Z) Dan Radija Marije Srbije U 10. obljetnici Radija Marije Srbije, odræan je 8. lipnja dan Radio Marije u svetiπtu BunariÊ kraj Subotice. Za sluπatelje, volontere i djelatnike misu zahvalnicu predvodio je nadb. S. HoËevar, a glazbom je pratio VIS Apostoli Radio Marije. Nakon mise uslijedio je razgovor i predstavljanje urednika pojedinih emisija, a susret je zavrπio druæenjem i agapom. (IKA) Svijet opijeva Gospu VeÊ 14. godinu odræava se putujuêi Meappleunarodni festival krπêanske glazbe pod naslovom Svijet opijeva Gospu koji promiëe katoliëka postaja Radio Kolbe iz Schia u Italiji. Svrha mu je donijeti na trgove, u kazaliπta i æupe krπêansku poruku glazbom i svjedoëanstvom vjere umjetnika koji su svoje umjetniëke sposobnosti stavili na raspolaganje za navjeπtaj Radosne vijesti. ZahvaljujuÊi pomoêi brojnih suradnika i dragovoljaca Radija Kolbe i raspoloæivosti umjetnika, dosad je odræano 56 koncerata. Ovog puta 12 glazbenih umjetnika pozvano je da predloæi vrste glazbe, a u planu je 7 koncerata. PoËelo je 8. lipnja u Emiliji, a nastavlja se 22. lipnja, 13. srpnja, 10. kolovoza, 14. rujna, 6. listopada po drugim talijanskim mjestima. (Z) Misa za Europu U katedrali Naπe Gospe u Strasburgu, 18. lipnja strasburπki nadb. J.-P. Gralett predvodi sv. misu u Ëast zaπtitnika Europe sv. Δirila i Metoda u povodu obljetnice njihova dolaska i europske kulture u Velikoj Moravskoj. Organiziraju je predstavnici»eπke, SlovaËke, stalne misije sv. Stolice i strasburπke biskupije u suradnji s predstavnicima joπ nekih zemalja istoëne i jugoistoëne Europe. (Z) MARIJA 7-8-9/

6 papa o mariji Hod u nasljedovanju Isusa I, napokon, Uznesenje nas podsjeêa da je Marijin æivot, kao i æivot svakog krπêanina, hod u nasljedovanju, nasljedovanju Isusa, hod koji ima veoma toëan cilj, veê oznaëenu buduênost: konaënu pobjedu nad grijehom i smrêu te puno zajedniπtvo s Bogom, jer - kako kaæe Pavao u Poslanici Efeæanima - Otac nas i uskrisi i posadi na nebesima u Kristu Isusu (Ef 2, 6). To znaëi da smo s krπtenjem temeljno veê uskrsnuli i sjedimo na nebesima u Kristu Isusu, ali tjelesno moramo dostignuti koliko je veê poëeto i ostvareno u krπtenju. U nama je jedinstvo s Kristom, uskrsnuêe, neispunjeno, ali je za Djevicu Mariju ispunjeno, usprkos hodu koji je i Marija morala prijeêi. Ona je uπla u puninu jedinstva s Bogom, sa svojim Sinom, te i nas privlaëi i prati na naπem putu. U Mariji na nebo uznesenoj promatramo, dakle, onu koja je, zbog jedinstvenih zasluga, s duπom i tijelom postala sudionicom konaëne Kristove pobjede nad smrêu. Nakon tijeka ovozemaljskog æivota s duπom i tijelom bila je uznesena u nebesku slavu, i uzviπena od Gospodina kao Kraljica svih stvari, da bude potpunije u skladu sa svojim Sinom, Gospodarom gospodara (usp. Otk 19,16) i pobjednikom nad grijehom i smrêu (Lumen gentium, 59), kaæe II. vatikanski sabor. U Djevici na nebo Uznesenoj promatramo krunjenje njezine vjere, onoga hoda u vjeri koji ona pokazuje Crkvi i svakome pojedinom od nas: ona koja je u svakom trenutku sluπala RijeË Boæju, uznesena je na nebo, tj. prihvaêena je ona sama od Sina, u ono prebivaliπte koje nam je pripravio svojom smrêu i uskrsnuêem (usp. Iv 14, 2-3). Ljudski æivot na zemlji hod je koji traje, postojano, u napetosti borbe izmeappleu zmaja i æene, izmeappleu dobra i zla. Takva je ljudska povijest: æivot je poput putovanja na Ëesto uzburkanu moru; Marija je zvijezda koja nas vodi prema Sinu Isusu, suncu granulu iznad tminâ povijesti (usp. Spe salvi, 49), i daruje nam nadu koja nam treba: nadu da moæemo pobijediti, da je Bog pobijedio i da smo, po Krπtenju, i mi uπli u tu pobjedu. Ne podlijeæimo u potpunosti: Bog nam pomaæe, vodi nas. A ovo je nada: nazoënost Gospodinova u nama, koja postaje vidljiva u Mariji na nebo uznesenoj. U njoj je ostavio putokaz nade i utjehe tvome putniëkom narodu. Sa sv. Bernardom, mistiënim pjevaëem Presvete Djevice, ovako je zazovimo: Molimo te, o blagoslovljena, zbog milosti koju si naπla, zbog povlastica koje si zasluæila, zbog Milosrapplea koje si rodila, uëini da onaj koji se po tebi udostojao postati sudionikom naπe bijede i nemoêi, zahvaljujuêi tvojoj molitvi, i nas uëini sudionicima svojih milosti, svoga blaæenstva i vjeëne slave, Isus Krist, Sin tvoj, Gospodin naπ, koji je nad svim stvarima, Bog blagoslovljen u vijeke vjekova. Amen (Sermo 2 de Adventu, 5: PL 183, 43). BENEDIKT XVI. (Iz homilije na blagdan Velike Gospe u Castel Gandolfu) MARIJA 7-8-9/2013.

7 Pozdrav Putu Zdravo, pute u kraljevstvo nebesko: tebe slave anappleeli, jer si uzdignuta viπe od njih, uziπla si o desnu Kralja slave: stojiπ kraj njega kao sluæbenica i zagovaraπ kao majka, kraljevski sjajna, u zlatnoj odjeêi, odjevena u haljinu zlatom vezenom (Ps 44, 10 14). Zdravo, moêi ovozemaljskog kraljevstva: naklonost tvoju traæe prvaci naroda (Ps 44, 13), i svi, kralj i sveêenici, predvodnici i jata monaha kao i gomile bez broja uëenih i neznalica zazivaju te zaπtitnicom. Neofit REKLUZ (XII.-XIII. st.)

8 kroz ovaj mjesec Marijina vjera u čovjeka Nakon πto je Marija doæivjela radost proslave svoga Sina te primila snagu Duha Svetoga, njezin æivot i svjedoëanstvo u prvoj Crkvi bili su od iznimne vaænosti. Ona je veê u sebi nosila sliku, pa i stvarnost, buduêeg preobraæenja i konaëne slave koja se ima oëitovati u svakom Ëovjeku. Ona je veê za svoga boravka na zemlji bila nebesko znamenje koje se pokazalo Crkvi, kako Êe to opisati sv. Ivan: I znamenje veliko pokaza se na nebu: Æena odjevena suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda (Otk 12,1). Ona je Crkvi bila nebeski znak sjajniji od sunca i mjeseca i vaæniji od zvijezda. Upravo time πto je bila nebesko znamenje, bila je Majka prethodnica koja ide pred svojom djecom putem ostvarenja istine o Ëovjeku, na kojem Êe Bog pokazati svoju bezrezervnu svemoê. Ona kao Majka nepogreπivo je dobro poznavala put prema buduêem gradu - nebeskom Jeruzalemu koji je majka naπa, tj. majka naπe vjeënosti, jer je i sama nosila u svom krilu odlike njegova neoskvrnjena majëinstva. Za nju koja je vjerno slijedila stope svoga Sina nije bilo nikakve dvojbe kamo i kako hoditi kako bi doπla u Sveti Grad. Iz obilja æivota koji je primila i punine vjere koju je posjedovala, Marija je veê za æivota bila potpuno suobliëena slici svoga Sina, πto je bio zalog i njezina konaënog preobraæenja u vjeënosti. A jer je on uskrsnuo u tijelu, i ona je vidjela slavu svoga uskrsnuêa i proslave tijela snagom mirna i odluëna pouzdanja u Boga. OstajuÊi trajno i neraskidivo povezana sa svojim uskrsnulim Sinom, nije imala razloga dvojiti o Bogu koji uskrisuje mrtve, nego je puna vjere, nade i ljubavi hodila prema svome konaënom ostvarenju. Zato je i sama vjerovala u stvarnost uskrsnuêa tijela, ali ne kao u neku uopêenu daleku moguênost, nego kao u najpouzdaniju stvarnost koju dotiëe kao rukom. ZA MARIJOM DO VJEČNOSTI Vjerovati u takvo ostvarenje, znaëilo je vjerovati u ostvarenje Ëovjeka koje se dogaapplea po Bogu. Za Mariju to je doista znaëilo da treba biti prava Æena koja moæe svakog Ëovjeka uëiniti Ëovjekom - biêem punim boæanskog æivota. Marija je zato vjerovala u velike Ëovjekove moguênost, od kojih je najveêa bila upravo ona uskrsnuêa i æivota vjeënoga u Bogu. Snagom vjere u Boga i u ljudske moguênosti znamo da ih je sama u punini ostvarila. Zato je Crkva u svom vjeroispovjednom obrascu formulirala ono πto je vidjela da je Marija ostvarila: IπËekujem uskrsnuêe mrtvih i æivot buduêega vijeka. Marija je svoje dane na zemlji æivjela iπëekujuêi upravo buduêi æivot koji je postao predmet vjere, pri Ëemu je doista bila neopisiv uzor. Ako je netko vjerovao u uskrsnuêe tijela i æivot vjeëni, onda je to bila ona kojoj je æivot bio potpuno posveêen proslavi Boga na zemlji, a koji je jedini proslavljao ljude na nebu vjeënom slavom. Ona je zato vjerovala u velike moguênosti Ëovjeka i njegova ostvarenja MARIJA 7-8-9/2013.

9 kroz ovaj mjesec prihvaêala potpuno na zemlji, nagraappleuje i na nebu velikoduπnim sebedarjem koje nadilazi moguênosti naπega æivota. u nebeskoj proslavi, te je prijelaz iz ovoga u onaj æivot proæivjela kao ostvarenje svih moguênosti u koje je vjerovala. Doista, potpuni æivot u Bogu je takav da ne ostavlja Ëovjeka neispunjenim, ni tijelom ni duhom, nego mu jamëi proslavu i puno ostvarenje svih kapaciteta, svakog djeliêa biêa kojim je primao Boga na zemlji. A Marija je primila Boga svom snagom duπe i tijela, pameti i srca, tako da je njezino biêe iπlo prema neposrednom ostvarenju svih Boæjih obeêanja. Zato je ona na poseban naëin poëaπêena te je zavrijedila biti duπom i tijelom uzdignuta na nebo u nebesku slavu kao prvina svega stvorenja nakon uskrsnulog Gospodina. Tako nam nebeska Majka svojim uznesenjem potvrappleuje da je Ëovjek biêe roappleeno s boæanskim moguênostima, a to su moguênosti preobraæenja i poboæanstvenjenja, proslave duπe i tijela u nebeskoj slavi. To je jedino pravo ljudsko ostvarenje kojemu bi trebao teæiti svaki Ëovjek, pri Ëemu nam je najbolji putokaz upravo Marija. Pravo ostvarenje svih svojih moguênosti doæivjet Êemo ako slijedimo njezin primjer, jer je ona veê na zemlji razvijala svoje sposobnosti putem vjere, nade i ljubavi, πto onda Bog kojega je MAJKA I PRETHODNICA Zato je Marija naπa majka i prethodnica u vjeri, kao πto je bila putokaz prvoj Crkvi dok je oblikovala vjeroispovijesne obrasce. I nama moæe pomoêi da i sami ostvarujemo zajedniπtvo s Gospodinom, Ëvrsto vjerujuêi sve ono πto nam je on zajamëio, te stoga i za nas prijelaz u puninu æivota postaje izvjestan i siguran, gotovo neposredan kao πto je bio njezin, premda neêemo odmah imati dar prijelaza i duπe i tijela u nebesku slavu, nego Êemo iπëekivati uskrsnuêe tijela o sudnjem danu. Ali ako budemo æivjeli iskren i Ëvrst odnos vjere s uskrsnulim Gospodinom, onda Êe nas on preobraæavati svojom snagom za zemaljskog æivota, te Êemo steêi veliku jasnoêu i snagu da moæemo s velikim mirom i æeljom teæiti prema buduêem ostvarenju. U tome nam Marija moæe pomoêi kao ona koje je ne samo intenzivno bila dotaknuta, nego i potpuno zahvaêena Boæjom milosnom snagom, Ëije je biêe bilo preobraæeno veê za æivota na zemlji prema svim mjerama vjeënosti. Zato dok razmiπljamo o njezinu uznesenju na nebo shvaêamo da je to svetkovina duhovnog mira i æarke ljubavi kojom je ona æivjela i posveêivala svoje dane Bogu, kako bi Bog nju mogao proslaviti za svu vjeënost. Ona nam daje nadu i potiëe naπu æeapple za stvarnim æivotom na zemlji, koji ne prepuπta niπta sluëaju ni proizvoljnosti, nego teæi potpunu predanju i ostvarenju u Bogu, gdje nas Ëeka proslava poput Marijine, uskrsnuêe tijela i æivot vjeëni. Ivan BODROÆIΔ MARIJA 7-8-9/

10 mi danas i ovdje Je li svaka vlast od Boga i glas Božji glas naroda? Ako ste mislili da znate πto je referendum, vjerojatno imate krivo. U Hrvatskoj morate pitati o tome one na vlasti. Nije gotovo kad je gotovo, nego kad oni kaæu da je gotovo! ZGODICA O CURIKU Cijeli je BraË znao je za famoznog Curika iz moga malog mista - Praænica. Atroke oni Cervantes! A prozvali su ga Curik jer je rado i Ëesto upotrebljavao tu rijeë koju je nauëio dok je bio u austrijskoj vojsci. Bio je nepomirljiv protivnik komunizma, i to nije htio preπuêivati.»esto je i glasno rogoborio (bruntulao) protiv novog poretka, pa su zaduæili doktora»okriêa iz Bola da ga urazumi kako ne bi starog Ëovjeka morali otpremati u zatvor. LijeËnik ga je najprije pokuπao obraditi narodnom mudroπêu: - Barba Ivane, kaæe se da narod ima onakvu vlast kakvu zasluæuje! - Ma Ëa mi to govorite, πjor dotur, da Van izgubin respet! Jesmo pogrde, ma opet ne tolike da smo ove zasluæili! Onda se lijeënik utekne Bibliji: - Ma Vi ste krπêanin, a i u Svetom pismu piπe da je vlast od Boga! Starac je na to ostao zamiπljen i nije mu niπta odgovorio, ali nakon nekoliko dana susretne lijeënika pa mu izdaleka dovikne: - Je, ono stvarno piπe u Bibliji, ali na drugen mistu stoji: Jao si ga narodu kad mu djeca i neznalice doappleu na vlast! Naravno, to je bilo davno, sredinom rigidnoga proπlog stoljeêa, i svaka sliënost s ovim naπim vremenom moæe biti samo sluëajna i zlonamjerno izmiπljena. Onda su na rukovodeêim mjestima bili kadrovi iskovani u vatri revolucije, poput onoga hrabroga partizanskog borca koji je bio nepismen, ali mu je, da bi mogao dobiti poloæaj, dodijeljena diploma srednje muziëke jer je prije rata, ËuvajuÊi ovce, svirao frulu! Njihovi sinovi, a sad veê i unuci, visoko su se obrazovali, pa i glazbeno. Frulu su zamijenili klavijaturama, ali su ipak ostali Ëvrsto oslonjeni i emotivno navezani na partizansku oëinsku baπtinu. Zaludno nam se Ëuditi da oni mogu tepati o par MARIJA 7-8-9/2013.

11 mi danas i ovdje tizanskim kapama - lijepim simbolima ljubavi i toplo preporuëivati da se pomno Ëuvaju, zaogrtati straπne komunistiëke zloëine plaπtem antifaπizma, ponovno zatrpavati zaboravom masovne grobnice u rovovima, jamama i rudarskim oknima, blajburπki pokolj opravdavati Jasenovcem... ŠTO JE ZAPRAVO REFERENDUM? Davno je reëeno da je referendum vrhovna institucija demokracije, premda se i tada u cijelom svijetu znalo da to moæe biti, i po svojoj naravi jest, zapravo stvarna diktatura veêine nad manjinom. Ali neki su vlastodrπci u Hrvatskoj to otkrili tek sada, zapravo onog trenutka kad im je postalo jasno da Êe udruga U ime obitelji brojem prikupljenih potpisa uvelike preskoëiti letvicu, ma koliko je god oni puta dodatno podizali. Pa su se u meappleuvremenu sjetili da je njihova sveta duænost braniti prava grlate manjine pred diktaturom konzervativne veêine. To su oni isti branitelji manjinskih ljudskih prava koji su nedavno, u razliëitim prigodama, rijeëju i djelom propagirali pravu diktaturu manjine nad veêinom. Na primjer, gapplea Vesna PusiÊ koja je u svojoj predizbornoj kampanji najavljivala ukidanje vjeronauka u πkoli, mada se ogromna veêina hrvatskih graappleana odluëila za nj upisujuêi svoju djecu na (izborni predmet) πkolski vjeronauk! I to na permanentnom referendumu koji traje veê 20 godina, a ne na nekom nazovi referendumu za ulazak u Europsku Uniju, za koji su, da bi proπao, mijenjali kriterije i sramotno spuπtali letvicu. Naravno, sve uz blagoslov te demokratske Europe. I uopêe se zbog toga ne srame ni jedni ni drugi! A o sramnoj kampanji da i ne govorimo: na jednom su skupu, kojemu je predsjedala upravo ta poznata demokratska ministrica, mladiêa koji je poëeo govoriti protiv Unije najprije uπutkali, a zatim i fiziëkom silom udaljili, pred njezinim oëima i, oëito, uz njezin pristanak na to treniranje demokracije. Nakon πto je Ëovjek brutalno izveden iz prostorije, naime, ona je glasno izrekla zadivljujuêi komentar (navodim po sjeêanju): Evo, i zbog ovakvih mi trebamo πto prije u Europsku Uniju! Valjda tamo viπe neêe biti moguênosti protivnog miπljenja! U trenutku kad je utvrappleeno i objavljeno da je 750 tisuêa hrvatskih graappleana potpisalo kako æele da se u ustav unese odredba da je brak zajednica æene i muπkarca, - gle koje podudarnosti! - upravo tih dana u medijima se reklamira izjava predsjednika Ive JosipoviÊa u Magazinu Jutarnjeg: Zakonom bih odmah izjednaëio tradicionalni i istospolni brak. Uvjeren sam da bi Ëak i predsjednik SAD-a ostao barem suzdræan neko vrijeme i ne bi, ni u tako velikoj zemlji, gotovo prkosno omalovaæio javno izraæeno miπljenje 750 tisuêa svojih gradana! Ali, πto je velika Amerika naspram maloj Hrvatskoj! U Hrvatskoj ne vrijedi Vox populi - vox Dei! - Glas naroda - glas Boæji!, u njoj javno mnijenje stvara njezin predsjednik, a zakone donose - ministri. OSMAN PJEVANJE PRVO (poëetak - 1. i 4. strofa) Ah, Ëijem si se zahvalila, taπta ljudska oholosti? Sve πto viπe stereπ krila, sve Êeπ paka niæe pasti! MARIJA 7-8-9/

12 mi danas i ovdje marijansko bilje - Kolo od sreêe uokoli vrteêi se ne pristaje: tko bi gori, eto je doli, a tko doli gori ustaje. - Parafraza - parodija; moæda bi gospar Ivan GunduliÊ danas ovako pjevao: OSTAN Ah, kad dadu glas biraëi, da li itko moæe znati bit izabran - πto to znaëi: uzdignut se ili pasti?! Jer pod suncem sve je mijena; onom tko na visu stoji predaleko seæe sjena i pada se uvijek boji. Svaki vladar neka stoga zna da slava kratko traje; kaæu: svaka vlast od Boga, ali ne i Boæja da je! StranaËko nam kolo, evo, vrte ljudi izabrani: tko bi desno sad je lijevo, a uvijek na pravoj strani! Sad o stranci zbori svojoj da je prava, od svih bolja, a juëer je, pljujuê po njoj, vik o da je vragu svoja. Dok nam oni πto valadaju bit Êe bolje - stalno zbore, oni bivπi uzvraêaju: moæe biti samo gore! Boæe, kuda brod naπ plovi Torpediran i bez rata? Hrvatsku nam blagoslovi i Ëuvaj je - od Hrvata! Stanko JER»IΔ Marijino zelje Chrysanthemum majus Marijino zelje ili vratiê (kaloper), zelje sv. Marije ili plahtica Majke Boæje (lat. Chrysanthemum majus, Chr. balsamit ili Tanacetum balsamita) trajnica je, vrlo visoka (150 cm) i veoma razgranana. Listovi su joj cjeloviti ili lirasti i pokriveni gustim kratkim dlakama. Ima bijele jeziëaste cvjetove. Biljka miriπe na matiënjak (Melissa officinalis), pa se mnogo upotrebljavala u medicini, posebno u kupkama. Naizgled nije baπ lijepa, ali ugodna mirisa podsjeêa na bl. Djevicu, koja je uvijek stajala u sjeni svoga Sina, upuêujuêi tiho i briæljivo na njega: to god vam rekne, uëinite! (Iv 2,5) Mario CRVENKA MARIJA 7-8-9/2013.

13 svjedoëanstvo Odakle naslov? Odakle Majci Boæjoj Remetskoj na slov Advocata Croatiae Fidelissima Mater sanctissima Virgo Remetensis? Od pamtivjeka crkva svetiπta posve- Êena je Uznesenju Blaæene Djevice Marije. Naslov svetiπta glasi: SANCTA MARIA REMETENSIS ; tako nalazimo u knjigama: Lovro Grisogono, SI, Mundus Marianus, II., Maria speculum mundi coelestis, BeË, 1712., Andria Eggerer, OSSPE, Phar macopaea coelestis seu Maria Reme tensis, Graz, Prema spomenutoj Eggererovoj knjizi, svetiπte od ta da nosi podnaslov Ljekarna nebe ska. Nailazimo i na naslov Marija pustinjska, prema Marija Reme t ska jer ime Remete oznaëuje redo vniëku pustinju. Cjelokupni naslov Advocata Croatiae Fidelissima Mater sanctissima Virgo Remetensis ubiljeæen je u bakrorezu pronaapplee nom u nadbiskupskom arhivu na Kaptolu prigodom Kulturno historijske izloæbe grada Zagreba o tisuêljetnici Hrvatskoga kraljevstva. Bakrorez je izraappleen oko godine. To je vrijeme obnove remetskog svetiπta i samostana. Vrhovni poglavar Reda, BorkoviÊ, u obnovi Reda nakon osmanlijskih strahota jako raëuna s pomoêu i zagovorom Majke Boæje Remetske. Mnoge su pobjede izvojevane pod njezinom zaπtitom. Ondaπnja Hrvatska je to cijenila. Stoga je i dodijeljen taj jedincati naslov Majci Boæjoj u Remetama. Hrvatski sabor, kojemu je kasnije biskup BorkoviÊ bio banskim namjesnikom, odobrio je taj naslov kad je uveden i obvezatan post uoëi svetkovine Bezgreπnog zaëeêa BDM, a sv. Josip je proglaπen zaπtitnikom hrvatskoga naroda. August enoa u djelu Zlatarovo zlato biljeæi da je svaka zagrebaëka kuêa imala sliku Majke Boæje Remetske. Viπe od ovoga za sada ne znam. A o tisuêljetnici Hrvatskoga kraljevstva bila je æiva zgoda da zaæivi i ovaj ma rijanski, remetski, hrvatski naslov.»uvajmo ga i budimo ponosni na njega. Govorite o tome svojoj djeci. Vjenceslav MIHETEC (Advocata Croatiae, 50/2013., str. 29) MARIJA 7-8-9/

14 s marijom kroz povijest Filip iz Harvenga o Mističnoj Zaručnici»ini se kao da su se pisci srednjovjeko vlja natjecali tko Êe ljepπe govoriti o Majci Isusovoj, tko Êe bolje prikazati njezinu ulogu i tko Êe zanosnije opjevati ljepotu njezina duha, pronaêi biblijske motive s kojima usporediti onu koju je Bog izabrao da bude majkom njegovu Sinu. U tom se odlikovao i Fi lip iz Harvenga, vaæan predstavnik cvje tnog razdoblja duhovnog stvarala πtva XII. stoljeêa. I on se nadahnjuje na sta rozavjetnim tekstovima pri izradbi bo goslovnih postavki o bl. Djevici Mariji. U bogoslovlju i duhovnosti svoga vremena Filip ostavlja svijetli trag. IstiËe se poznavanjem misli i djela sv. Augustina kojega slijedi u alegorijskom tumaëenju svetopisamskih stranica. Najpoznatije mu je djelo tumaë Pjesme nad pjesmama u kojem dolazi do izraæaja njegovo dobro poznavanje Sv. pisma i nauka svetih otaca, bogoslovska sigurnost i monaπka umjerenost. SlijedeÊi Ruperta iz Deutza, Filip tumaëi Pjesmu nad pjesmama iskljuëivo u marijanskom kljuëu. ZARUČNIK I ZARUČNICA Filip dræi da je Marija izvanredna osoba, zamilovana Boæjom miloπêu i dobrotom, sveta i bez ikakva nedostataka. Bog je uëinio da bude dostojna majka njegovu Sinu. Njezin je duh posve slobodan, tako da je mogla postati mjesto Boæjeg OSKUDNI PODACI O Filipovu æivotu podaci su veoma oskudni. Zna se da je roappleen poëetkom XII. st. u Harvengu (danaπnja Belgija) i da potjeëe iz siromaπne obitelji. Pohaapplea crkvene πkole u Cambrai, posveêuje se prouëavanju Sv. pisma i klasiëne knjiæevnosti. UËenik je i sljedbenik sv. Noberta, zaëetnika premonstrantskih kanonika, koji ga πalje na studijsko usavrπavanje u Pariz. Imenovan je opatom samostana Bonne-Esperance (Dobre nade), gdje se morao braniti protiv laænih optuæbi koje doprijeπe do Bernarda iz Clairvauxa. BuduÊi da su one bile neutemeljene, vraêa se u svoju opatiju od koje stvara kulturno srediπte i kojoj je predsjedao sve do svoje smrti MARIJA 7-8-9/2013.

15 s marijom kroz povijest utjelovljenja, hram njegove prisutnosti meappleu ljudima. Na liniji Pjesme nad pjesmama Marijina ljepota nutarnja je i izvanjska, ljepota duha koja se proteæe na ljepotu tijela. A i sam Krist je æelio izabrati majku lijepu i plemenitu tijelom i duπom. Otajstvo utjelovljenja Filip usporeappleuje s jedinstvom zaruënika i zaruënice iz Pjesme nad pjesmama. U MajËinu krilu Krist je slavio predivno zaruëniπtvo poput onoga opisana u Pjesmi nad pjesmama. (Marija) nije samo majka ona koja njeæno grli Sina, nego i zaruënica koja grli svoga zaruënika. Obadvoje se raduju tom zagrljaju. U viteπkom rjeëniku svoga vremena Filip izraæava osjeêaje duboka duhovnog jedinstva i meappleusobne pripadnosti izmeappleu Isusa i Marije. RijeË je ne samo o tjelesnom nego i o duhovnom prihvaêanju na liniji Augustinove misli. Marija je Isusa zaëela najprije u duhu, a tek onda u tijelu. Na dramaturπki naëin Filip prikazuje razgovor izmeappleu VjeËnog Logosa i djeviëanske majke koji izraæavaju svoje osjeêaje. Marija je tamo gdje je njezin Sin, ne samo u duhu nego i u tijelu. Tu je na neki naëin ukljuëena misao o Marijinu uznesenju u nebesku slavu, o njezinu æivotu kod Boga i s Bogom. Iako Sv. pismo o tome πuti, vjerski osjeêaj je siguran u vjeri i ispovijedanju te istine. Iz svoga blaæenog stanja Marija nastavlja svoje majëinsko poslanje koje se sastoji u tome da upuêuje vjernike svome boæanskom Sinu. MARIJA I CRKVA Marija je prisutna ne samo u Isusovu æivotu nego i u poëecima mlade Crkve, upravo u trenutku njezina nastanka. Njoj Filip pripisuje izvanrednu ulogu u apostolskom zboru, kojem je predsjedala. Znak je vlasti predsjedati stadu. Apostolima je bila povjerena πutnja dok je Djevica predsjedala, kako bi im mogla dati naloge i kao majka brinuti se za sve. Oni su trebali biti posluπni majci kako je to ustvrdio evanappleelist. Marijina prednost pred apostolima proizlazi iz njezine uloge kao majke, koja se proteæe na sve vjernike, kao πto tvrdi naπ auktor: Dok vas na neki naëin raappleam, Ëinim da iziappleete iz tame neznanja, dok vas zanosom i naporom vodim k svjetlu istine, dok vas s ljubaznom skrbi odgajam u savrπenijim pravilima æivota, πto drugo Ëinim ako ne kao majka da budete u skladu s mojim ponaπanjem? Uostalom, svakom od vas ZaruËnik je rekao Evo ti majke (Iv 19,27). Filipovo pozivanje na tekst iz Evanappleelja po Ivanu pokazuje njegovu nakanu da tipoloπki tumaëi evanappleeoski ulomak koji je temelj Marijina duhovnog majëinstva. Ona je neka vrst spojnice u mistiënom tijelu Kristovu, spona koja ujedinjuje glavu s tijelom. Sjedinjuje one koji su odijeljeni i okuplja ih u zajedniπtvu. Poput kêeri Sionske, skuplja rasprπenu djecu Boæju. Po Mariji nam je doπao Otkupitelj, jednako tako po njoj vjernik moæe biti spaπen i dospjeti u nebo. Upravo u otajstvu spasenja Filip prepoznaje Marijinu vaænu ulogu. Zbog toga je ZaruËnica s pravom nazvana posrednica svih. Bog je izabrao bl. Djevicu Mariju da po njoj spasi one koje je baπtinjena smrt prisilila na osudu. Po njezinu sudjelovanju, Krist je tajnama svoga tijela izveo otkupljenje ljudskoga roda. dar-ko MARIJA 7-8-9/

16 s marijom kroz katekizam Uznesenje - predokus uskrsnuća RazlaæuÊi ulogu bl. Djevice Marije u otajstvu Krista i Crkve, Katekizam posebno istiëe njezino uznesenje u nebesku slavu, ali ni to ne promatra izdvojeno od ostalih krπêana. Tako u br ponavlja rijeëi dogmatske konstitucije o Crkvi: Bezgreπna Djevica, saëuvana Ëista od svake ljage istoënoga grijeha, ispunivπi tijek zemaljskog æivota, bila je duπom i tijelom uznesena u nebesku slavu, i od Gospodina uzviπena kao kraljica svemira, da bude πto sliënija svojemu Sinu, gospodaru i pobjedniku nad grijehom i smrêu. Potom proslijeappleuje: Uznesenje bl. Djevice posebno je sudioniπtvo u uskrsnuêu njezina Sina i anticipacija uskrsnuêa drugih krπêana (Svjetlo narodâ, 59). POČETAK I SLIKA BUDUĆE SLAVE Katekizam posebno naglaπava da je Ma rijina proslava nakon zavrπetka ovozemaljskog æivota posebno sudioniπtvo u uskrsnuêu njezina Sina i anticipacija uskrsnuêa drugih krπêana. Vaæno je za sadræaj naπe vjere i prakticiranje poboæno sti uoëiti da je vrhunac Marijine proslave povezan s nama i poëetak Mariji na sveopêeg materinstva svih vjernika. Isus je pripremao svoju majku za tu sluæbu od poëetka svoga djelovanja. Marija je morala iziêi iz okvira ljudskih pravila i sazrijevati u vjeri uza sve poteπkoêe s kojima se susreêe svaki vjernik. U poëetku ni ona ni Josip nisu razumjeli rijeëi koje im reëe. Osobito je morao biti bolan prijelaz (pasha) od stvarnosti tjelesnog materinstva na svijest duhovnog raappleanja odozgo. IspunjavajuÊi Boæju volju u potpunosti, Isus je æelio da ljubav njegove majke ne ostane u okvirima naravne ljubavi prema plodu utrobe svoje, nego da u njemu prepozna i prihvati Sina Boæjega koji mora boraviti u kuêi oca svojega. MAJKA I VJERNICA Isus je dobro znao da se prorok teπko prima tamo gdje vlada zakon rodbinstva i susjedstva.»udio se nevjeri svojih ro applea ka i susjeda te ondje ne uëini mno go Ëudesa zbog njihove nevjere (Mt 13, 58). Oni su ga gledali samo tjelesnim oëima i u okvirima poznanstva od djetinjstva. Pokretala ih je jedino znatiæelja i oëekivanje da uëini Ëudesne znakove kao i u drugim krajevima. Isus je s gor- Ëinom u srcu zakljuëio: Nije prorok u Ëasti u svom zaviëaju i meappleu rodbinom i u svom domu (Mk 6,4; Mt 13,57). Od takva uskogrudna i tjelesna stava Isus je htio osloboditi svoju majku i uëiniti je pravom uëenicom i dubokom vjernicom. Æelio je da se i ona rodi odozgo i postane Ëlanica zajednice onih koji su roappleeni ne od krvi, ni od volje tjelesne nego od Boga (Iv 1,13). To je Crkva koja Êe nastaviti Kristovo djelo do svrπetka svijeta i u kojoj Êe Marija imati poëasno mjesto, ali kao vjernica koja je povjerovala Bogu. Taj bolan proces razdvajanja tjelesnog materinstva od duhovne uloge u zajednici roappleenih od Boga, πto Êe dosegnuti vrhunac kad doapplee njegov Ëas, prisutan je u vremenu njegova javnog djelovanja, a naznaëen i u dogaappleaju u Hramu gdje je kao dvanaestogodiπnjak radije boravio MARIJA 7-8-9/2013.

17 s marijom kroz katekizam i raspravljao s uëiteljima Zako na nego bezbriæno Ëavrljao s rodbinom i znancima na povratku iz Jeruzalema. Odgovor æeni iz puka koja je pohvalila utrobu koja ga je nosila i prsi koje je sisao proπirio je na sve koji sluπaju Boæju rijeë i opsluæuju je. I Marija je ukljuëena u te blaæenije, ali ne zbog toga πto ga je rodila nego jer je povjerovala da Êe se ispuniti πto joj je reëeno od Gospodina. Isusovo Ëudo u Kani Galilejskoj oëituje isti proces. Marija mu pristupa sa sigurnoπêu da Êe je posluπati kao sin majku, a njegov odgovor je neoëekivan i hladan: Æeno, πto ja imam s tobom. Joπ nije doπao moj Ëas (Iv 2,4). Zasigurno su te rijeëi iznenadile Mariju, ali ona je saëuvala uvjerenje da Êe joj se molba usliπati. Koliko god mi ublaæavali trpkost Isusova odgovora, on se ne moæe izbjeêi. Ali prizor i rijeëi πto su tom prigodom reëene, skrivaju znaëajnu pouku zbog koje su evanappleelisti to i zabiljeæili. Isus je svjesno zapostavio naravne veze πto su ga povezivale s majkom, kao da je æelio reêi: Ti sada, ukoliko si moja zemaljska majka, ne dolaziπ u obzir, ti nemaπ nikakva utjecaja na mene ni na moje djelovanje (P. Gechter). Sinoptici biljeæe zanimljiv dogaappleaj koji potvrappleuje to πto smo rekli. Dok je nau- Ëavao u Kafarnaumu, bio je toliko zauzet da nije imao vremena ni za jelo (Mk 3, 20). Marija mu je doπla pomoêi. Zbog mnoπtva nije mogla uêi u kuêu, pa su mu prenijeli poruku: Majka tvoja i braêa tvoja stoje vani i traæe te (Mk 3, 32). Uslijedio je neoëekivan odgovor, ali u stilu veê navedenih: Tko je majka moja i braêa moja? I zaokruæi pogledom one koji su sjedili oko njega u kru gu i kaæe im: Evo majke moje, eva braêe moje! Tko god vrπi volju Boæju, on mi je brat i sestra i majka (Mk 3, 33-35). PUTOKAZ SIGURNE NADE U katekizamskom navodu da je Marijino uznesenje anticipacija uskrsnuêa drugih krπêana, nalazimo uzrok da je ta svetkovina osobito prirasla srcu vjernicima koji u tome gledaju i svoju konaënu proslavu. Tu vjeru i nadu ispovjedili su i oci na II. vatikanskom saboru (LG 68; SC 103). Zbog toga ne Ëudi da su za svetkovinu Uznesenja predviappleena i dva misna obrasca: Misa bdjenja 14. kolovoza naveëer i Danja misa 15. kolovoza. Za vjeru konaëne proslave treba uëvrstiti sidro naπeg nadanja i na tome temeljiti vjerniëki optimizam. ÆiveÊi u pluralistiëkom svijetu skloni smo pomisliti kako ovim svijetom, i nama skupa s njime, vladaju sile moêi, novca, sofisticirana oruæja i beskrupuloznih medija.»ini nam se da u tako grubu svijetu redovito stradavaju samo maleni i neznatni, a napreduju oholice i bahati. A mi vjernici, zajedno s Marijom, slavimo Boga koji uzdiæe neznatne i ponizne, a snizuje oholice umiπljene. Na naπu utjehu, neêe usreêiti svijet bogataπi koji bezosjeêajno zgrêu novce i imanja na πtetu drugih, nego oni koji se velikoduπno ærtvuju i pomaæu drugima. Marko BABIΔ MARIJA 7-8-9/

18 likovna kultura Odakle zastava Europske Unije? Nakon potpisivanja njemaëko-francuskog ugovora o ujedinjavanju industrije ugljena i Ëelika 9. svibnja 1950., nastala je zamisao o stvaranju ujedinjenih europskih dræava, a 25. oæujka potpisan je Rimski ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice. Kad je 1. srpnja stupio na snagu Sporazum o udruæivanju razliëitih djelatnosti, poëeo se koristiti naziv Europska zajednica, a Europska Unija formalno je osnovana 7. veljaëe u Maastrichtu. Republika Hrvatska od 1. srpnja njezina je 28. Ëlanica. Tim povodom prisjetimo se kako je doπlo do zastave ujedinjene Europe. SIMBOL ŽENE IZ APOKALIPSE Na blagdan Bezgreπnoga ZaËeÊa, 8. prosinca 1955., VijeÊe Europe prihvatilo je rjeπenje da europska zastava bude 12 zlatnih zvijezda na plavoj pozadini. Kako je do toga doπlo, naknadno se nagaapplealo, ali nikad nije sluæbeno objavljeno. Nakon objave, proπirila se vijest da je prihvaêen nacrt francuskog umjetnika Arsènea Heitza. U razgovoru za Ëasopis Lourdes, on je g izjavio da je nadahnuêe za europsku zastavu naπao u marijanskoj ikonografiji koja Gospu prikazuje sa zlatnom krunom: I znamenje veliko pokaza se na nebu: æena odjevena suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda (Otk 12,1). Tako je kruna od 12 zvijezda æene iz Otkrivenja postala zastavom europskih naroda. Nakon Gospinih ukazanja 27. studenog 1830., sv. Katarina Labouré ( ) preporuëila je Ëudotvornu Gospinu medaljicu, na kojoj je i kruna PRIJEDLOZI ZA NOVU ZASTAVU VeÊ od prvih pregovora oko ujedinjenja Europe traæilo se rjeπenje za europsku zastavu. Europsko vijeêe predlagalo je bijelu podlogu s velikim slovom E zelene boje i trima zlatnim zvjezdicama na njoj. Meappleu ostalim, bilo je i prijedloga da se poveæe osam olimpijskih prstenova srebrne boje, a predstavnici skandinavskih zemalja nudili su kriæ okruæen zvijezdama. Nakon svih prijedloga, raspisan je 18. kolovoza za to natjeëaj, na koji je pristiglo preko 200 prijedloga. Zastava je konaëno definirana pravokutna oblika, veliëine u omjeru 3:2, a ukraπena je krunom od 12 zlatnih zvijezda na plavoj podlozi MARIJA 7-8-9/2013.

19 likovna kultura od 12 zvijezda. Takvu medaljicu imala je na sebi i lurdska vidjelica sv. Bernardica Soubirous ( ) kad joj se 11. veljaëe ukazala Gospa, a takvu medaljicu nosio je i A. Heitz. Zanimljivo je da je predsjednik vijeêa za europsku zastavu - belgijski Æidov Paul Michel Gabriel Lévy odobrio upravo njegov prijedlog. Kao predsjednik æirija, Levy je, naime, u tom simbolu vidio ideju saveza izmeappleu Æidova i krπêana. Æena iz Otkrivenja, kao KÊi sionska, izravna je poveznica izmeappleu Staroga i Novoga zavjeta, izmeappleu 12 sinova Jakovljevih, odnosno 12 plemena Izraelovih, s 12 Isusovih apostola. DIVERSITAS IN UNITATE Bez obzira na broj Ëlanica, na zastavi Europske Unije ostaje 12 zlatnih zvijezda na plavoj pozadini kao znak savrπene punine i zajedniπtva. Kao πto 12 zvijezda tvori savrπen krug, tako i europske dræave, ujedinjene, tvore jedinstvo iz kojega proizlazi zajedniπtvo meappleu narodima. Stoga slogan Europske Unije - Diversitas in unitate - oznaëuje ujedinjenost europskih naroda i dræava u nastojanju da oëuvaju mir i postignu blagostanje, tako da razliëite kulture, tradicije i jezici postanu zajedniëko naslijeapplee. Oci Europske Unije - njemaëki politiëar i praktiëni katolik Konrad Adenauer ( ), talijanski politiëar i sluga Boæji Alcide De Gasperi ( ) i francuski politiëar i sluga Boæji Robert Schuman ( ), voappleeni krπêanskim uëenjem i smatrajuêi da je Europa kêi krπêanske Majke, vodili su raëuna o druπtvenom i humanistiëkom idealu koji poëiva na krπêanskim korijenima. IMPERIUM MARIANUM Iako Lisabonski ustav, potpisan 10. srpnja 2003., ne spominje da Europa poëi va na krπêanskim temeljima, izravno je odao poëast Gospi kad je, potvrappleujuêi svoje simbole, odluëio da na zastavi Europske Unije bude 12 zlatnih zvijezda na plavoj pozadini. Toliko je to simboliëna pojava da je nije mogao zanijekati ni veliki Zmaj plamene boje (Otk 13, 3). Plava boja i kruna od 12 zvijezda dolaze iz marijanske poboænosti, a zvijezde su zapisane u Knjizi Otkrivenja. Tajanstvena æena s krunom je - Gospa, a boje i simbol, plavo nebo i 12 zvijezda, preuzete su iz krπêanske umjetnosti. Obistinilo se ono πto je papa Pio XII., u pozivu na ujedinjenje europskih nacija, 3. oæujka izrekao kad je Gospu nazvao Majkom svih naroda. A milanski nadb. Giovanni Montini, kasniji papa Pavao VI., u prigodi blagoslova Gospina kipa na planini Serenissima, naglasio je da je Naπa draga Gospa, Vladarica Europe. Da je ideja ujedinjenja europskih naroda - krπêanska, potvrdili su i hrvatski biskupi 22. oæujka 2010., u prigodi pregovora izmeappleu Republike Hrvatske i Europske Unije. Bez obzira je li simbol Europske Unije likovna sluëajnost ili plod krπêanske ideje, gledajuêi europsku zastavu, Gospini miljenici mogu, s ponosom, zapjevati pjesmu æene iz Apokalipse: Odsad Êe me, evo, svi naraπtaji zvati blaæenom (Lk 1,48). Nakon πto je Gospina kruna ujedinila europske narode, moæemo zakljuëiti da je Europska Unija, znak Neba, jer je u korijenu - Imperium Marianum - Marijino Kraljevstvo. Ante Branko PERI A MARIJA 7-8-9/

20 æivimo u obitelji Znamo li koristiti vrijeme? Pred nama je vruêe ljeto. Neki imaju vremena na pretek i ne znaju πto Êe od sebe i od njega. Za druge je ljeto prigoda da πto bolje iskoriste vrijeme za neki posao, zaradu od koje Êe æivjeti Ëitavu godinu. Za obiteljske ljude divna je prigoda da neoptereêeni πkolskim brigama vrijeme provedu πto kvalitetnije sa svojom djecom i obitelji. NeoptereÊeni sugestijama prepustimo se plavoj puëini, maestralu i kroz ove retke pokuπajmo razmiπljati o vremenu... VRIJEME JE DAR Kod Boga je jedan dan kao tisuêu godina i tisuêu godina kao jedan dan, ne zato πto vrijeme nije vaæno, nego stoga πto je vrlo dragocjeno i svaki je njegov trenutak prilika da se neπto dogodi. Ponekad jednostavno proleti za razliku od odbrojavanja dugih sati... I vrijeme nam je darovano da ga iskoristimo, da u njemu neπto uradimo, da ugradimo u nj dio sebe i svoga æivota, da ga s nekim provedemo, sami sa sobom ili s Gospodinom. Kao i prema darovima, poæeljno se tako odnositi i prema vremenu. Zahvaljivati za darovano vrijeme i darivati svoje vrijeme potrebnima. NEMAM VREMENA To je moæda jedan od najëeπêe izricanih izraza vezanih uz vrijeme. to znaëi imati ili nemati vremena? Gdje se pohranjuje, odnosno gdje se Ëuva vrijeme? Dragocjenosti se Ëuvaju u sigurnosnom sefu ili po πkrinjama, novac na banci... Kaæu da je vrijeme novac. Ako je tako, moæe li se ono poloæiti na Ëuvanje na koju banku onda kad ga imamo na pretek, pa da ga s nje dignemo s kamatama i upotrijebimo kad ga ne budemo imali? Imamo li mi vrijeme ili vrijeme ima nas? Vrijeme u kojem æivimo ima mene, tebe, njega, nas, njih... Meappleutim, imamo li mi njega? Koristimo li ga i znamo li ga iskoristiti? Ako sadaπnje vrijeme dobro iskoristimo, onda Êe nas imati i buduêe vrijeme koje Êe nas spominjati i u kojem Êe æivjeti plodovi naπeg rada kao i naπe ljubavi i dobrote. Na æalost, i one zloëeste ima i sadaπnje i buduêe vrijeme, na πtetu pojedinaca i druπtva. SVE U SVOJE VRIJEME Mladost je lijepo i za neke bezbriæno razdoblje u kojem je vaæno znati kako najbolje utroπiti svoje vrijeme. Ono je kao njiva pred sjetvom i pred izborom sjemenja. Kako i Ëime zasijati? Dobar urod ovisi o nizu Ëinitelja, i o sijaëu i o sjemenu, a Bog je onaj koji daje da rod plodom urodi. Tako je i s vremenom pa je vaæno znati kako ga valjano iskoristiti ne samo u mladosti nego u svakom razdoblju æivota. RazluËiti kako najbolje i u πto uloæiti vrijeme da ono urodi plodom. Gdje ti je bila mladost, pitat Êe te starost. Svatko Êe od nas podnijeti svoj raëun Bogu, on Êe to naplatiti, kako i koliko - to samo on zna. Postoje neki neisplaêeni raëuni za koje se jednostavno kaæe: Bog plati! Sad je za æivota vrijeme da se odluëimo hoêemo li mi plaêati raëune Bogu ili raditi bez raëunice i raëuna, pa neka on plati i naplati kako zna. I koliko MARIJA 7-8-9/2013.

21 æivimo u obitelji nam treba. Vrijeme je Boæje i svi su raëuni njegovi. Neke raëune ipak moramo platiti svojom mukom, svojim trudom i novcem. OSMISLITI SVOJE VRIJEME Vrijeme koje troπim i dajem Bogu, nema cijene ni raëuna. To su one minute koje vrijede tisuêu godina. Naπe slabosti koje priznajemo Bogu i koje nam se ponekad Ëine kao robovanje i ulica bez kraja, to su one tisuêe godina koje nikako da proappleu. Kako bi naπe minute bile kao godine, poæeljno ih je osmisliti duπom i srcem - jednom rijeëju - ljubavlju koja na pomisao uvijek æivi. Pohranjivati je u srcu i trajno odgovarati na Boæje pozive: na dar vjere odgovarati povjerenjem. Nuæno je pronaêi vrijeme za Boga, za prepuπtanje njemu, za razgovor s njime, za molitvu, za ljubav koju Êemo iskazati njemu, sebi i svojim najbliæima. Vrijeme darovano Bogu zapravo je najbolje vrijeme koje smo upotrijebili za sebe i za svoju izgradnju. Treba zato znati procijeniti tko je vrijedan mene i moga vremena, tko me je u mojoj obitelji najpotrebniji i koga ja najviπe trebam, tko mi je od drugih najpotrebniji i kome ja mogu najbolje doêi... MARIJA I NJEZINO VRIJEME U prigodi Anappleelova navjeπtaja, Marija u Nazaretu nije rekla Bogu: Nije mi to bilo u planu, sad mi je na pameti neπto drugo, imam ja svoju raëunicu, ne mogu pristati na to πto od mene traæiπ, to mi je zasad nemoguêe... Na Boæji poziv Marija nije odgaappleala. Nakon πto je zastala i zrelo razmislila, odgovorila je povjerenjem i predala mu Ëitavu sebe i svoje vrijeme, velikoduπno mu se stavila u sluæbu. U πkoli æivota uëimo i mi od Marije! NeÊemo naêi bolje Isusove uëenice od nje. Ako nju zaista ljubimo, onda Êemo je ne samo moliti i njoj u Ëast obavljati razliëite poboæne vjeæbe nego Êemo je nasljedovati Ëitavim svojim biêem. Dajmo, stoga, Bogu sebe i za njega naappleimo vremena, kako bi u naπem æivotu klica vjere proklijala te izrasla u veliko stablo ljubavi i rodila obilnim plodovima æivota za vjeënost. Danijela DE MICHELI VITTURI MARIJA 7-8-9/

22 Je li bl. Djevica Marija uznes Kako je ovozemaljski æivotni put zavrπila Majka Gospodinova, o tome Sveto pismo niπta ne govori, a za to nema ni otaëkih svjedoëanstava iz prvih stoljeêa krπêanstva. Apokrifnim spisima bio je to povod da razviju pretpostavke koje su stavile u pitanje smrt Majke Isusove i predloæile njezin prijelaz iz ovozemalj skog æivota bez smrti. Ako je smrt posljedica grijeha, a Marija je bila osloboappleena od grijeha iskonskoga i osobnog, onda je izuzeta i od smrti? OD NAZNAKA DO PRAVORIJEKA Nakon razmiπljanja o tajni trojedi nog Boga, bogoslovski pogled, poëe v πi od Efeπkog sabora (431.), usmjerava se prema tajni Majke Isusove i tako prema zavrπetku njezina ovozemaljskog æivota. Za nju je taj trenutak bio u isto vrijeme ulazak u novi æivot, kao i za svakoga drugog krπêanina. Dogmu o Marijinu uznesenju treba tumaëiti imajuêi u vidu i ostale vjerske istine o Majci Gospodinovoj, posebno pak njezino bogomajëinstvo. Ona nalazi svoje korijene u litur gijskim slavljima i bogoslovnim raz miπljanjima kao i u vjerskom osjeêa ju naroda Boæjega. Prve naznake o Marijinu uznesenju nalazimo u spisima sv. Efrema Sirskog (+373.), a prvi o njemu izriëito govori Epifanije Salaminski (+403.). VeÊ od 7. st. u bogosluæju se slavilo Marijino uznesenje na nebo, a vjersku istinu o tome od 10. st. nauëavala je veêina bogoslovaca. Nju je 1. studenoga papa Pio XII. proglasio dogmom. To je uëinio nakon πto je pismom g zatraæio miπljenje svih biskupa, na πto su oni odgovorili da smatraju kako je vjerska istina o Marijinu uznesenju sadræana veê u crkvenoj predaji i dræe za vjernike korisnim da se ona proglasi dogmom. NEBO ILI NEBESKA SLAVA? Dogmatska definicija o Marijinu uznesenju ne govori o nebu kao nekom mjestu, ne go radije upotrebljava rijeëi nebeska slava, πto bi bio nov naëin postojanja koji mi nazivamo nebeskom proslavom. U Sve tom pismu, naime, pojam neba ozna Ëava prebivaliπte Boæje, Boga koji je neiz mjeran i nedostiæiv, ali nebo nije neki pro stor u koji bi se odlazilo, nego zapravo Bog sam, onaj koji nas prihvaêa i spa πava. Po svom uznesenju u nebesku slavu, Marija je tako konaëno proslavljena u Bo gu i s Bogom. I svojim tijelom i svojom du πom, Ëime je izraæeno da je i ljudsko ti je lo predodreappleeno za slavu. Majka Gospodinova dosegla je time puninu spasenja. Boga je susrela konaëno i zauvijek. Izrazom uznesena æeli se reêi da je Marijino uz nesenje Boæje djelo. U nebesku slavu, nai me, Majka Isusova nije uziπla sama svojom moêu, nego ju je Bog pridruæio svo joj slavi. Nije dopustio da njezino neo kaljano tijelo istrune u grobu. Na Marijinu primjeru vidi se kako Bog ne napuπta Ëovjeka koji mu se potpuno dariva u vjeri. VeÊ meappleu crkvenim ocima neki su dræali da Marija nije umrla, pa bi i bez smrti duπom i tijelom bila uznesena u nebesku slavu. Iako se pravorijek o uznesenju ne izjaπnjava o pitanju Marijine smr ti, Crkva je uvijek dræala da je ona svoj ovozemaljski æivotni put zavrπila pri rodnom smrêu. Ako je Isus, koji je Sin Bo æji i sin ËovjeËji proπao kroz vrata smrti, bilo je dostojno i MARIJA 7-8-9/2013.

23 ena na nebo, kako i zašto? pravedno da i Marija podnse tajnu smrti. Njezina smrt potvrappleuje da je i ona trebala otkupitelja, da je imala smrtno ljudsko tijelo. ŽIVOT NAKON SMRTI Prijelaz Majke Gospodinove iz ovo zemaljskog æivota u Boæji svijet za pra vo je primjena Isusova uskrsnu Êa, Spasiteljev konaëni dar ljudima koji Êe preobraziti ovo naπe smrtno tijelo i suobliëiti ga tijelu svome slavnomu (Fil 3, 21). Marijina proslava potvrda je da Isusovo uskrsnuêe predstavlja poëetak Boæjih spasite ljskih zahvata na svima koji vrπe vo lju Boæju, sluπaju njegovu rijeë i op sluæuju je. Ono πto oëekujemo za svo je pokojne i za sebe, Majka Isu sova veê je postigla. Bog je na neki na Ëin u njoj pretekao uskrsnuêe, koje oëekuju svi koji vjeruju u Krista. Dogma o Marijinu uznesenju podsjeêa nas tako na prekogrobni æivot: ono πto bl. Djevica veê proæivljava u slavi, to Kristovu Crkvu Ëeka. Kao πto se po svojoj vjeri, ljubavi i poslu πnosti sjedinjuje s Isusom u njegovu djelu spasenja, tako se, nakon dovr πetka svoga æivota na zemlji, Marija s njime sjedinjuje i u slavi kao prvi plod njegove otkupiteljske smrti i uskrsnuêa. U nebesku slavu uznesena je Ëitavim svojim biêem i veê postigla ono πto je zajamëeno svim Ëlanovima Crkve na kraju vremena. Marija je tako slika i poëetak Crkve kakva ima biti u buduênosti (Svjetlo narodâ, 68), znak nade i zalog proslave Ëitave Crkve kao zajednice i svakog otkupljenika napose. Petar LUBINA MARIJA 7-8-9/

24 razgovarali smo Svetišta su vrela milosti Ljetni mjeseci prigoda su za tjelesni i duπevni odmor. A gdje duπu odmoriti, izlijeëiti i ispuniti ako ne na nepresuπnim vrelima boæanske milosti?! Nisu li to na poseban naëin marijanska svetiπta?! Ljeto je i te kako prikladno za hodoëaπêa. O tome razgovaramo s gappleom Marijom MarcekoviÊ. - Roappleena sam u Slavonskom Kobaπu. U mojoj 9. godini ostale smo ja i sestra bez roditelja, pa su nas uzeli baka i mamin brat. Godinu kasnije umro je ujak, a ubrzo i baka. Ujninom dobrotom ostale smo u njezinoj obitelji. Odrastala sam tako u vjerniëkoj sredini, gdje su molitva i sakramentalni æivot bili svetinja. Blizina proπteniπta Gospe Kloπtarske i redoviti pohodi njemu, osobito o blagdanu Velike Gospe, prirasli su mi srcu. Kako sam rano ostala bez majke, svim biêem prionula sam uz Gospu, koja mi postade oaza duπi. U 18. godini s urom sam zasnovala brak, u kojem smo dobili sina i kêer. - Udajom opet doappleoste Gospi?! - Da. ÆiveÊi u æupi Gospe Brze pomoêi u Slavonskom Brodu i u blizini njezina svetiπta, njezina sam svagdanja hodoëasnica. Pod njezinim sam stalnim okriljem, zamjenjuje mi majku. I u najmanjoj potrebi njoj se utjeëem. S njome dijelim svoje radosti i æalosti. Nosim i njezino ime, πto me raduje i dodatno obvezuje da je slijedim u dobroti, ljubavi, poniznosti i ærtvi. Ona mi je prava utjeha i pomoê. Roappleenjem u svibnju baπtinim dar slaveêi imendan na blagdan Marije PomoÊnice. - Kada ste poëeli ËeπÊe hodoëastiti? - Kao uredska sluæbenica odgovorno sam obavljala svoj posao, a i obveze u obitelji vezivale su me za kuêu. Ali kad su obveze postale manje i djeca se raziπla, πtedjela sam da bih sebi mogla priuπtiti iêi na koje hodoëaπêe. Sve sam viπe iπla sa æupom, ali i s obitelji. - Gdje ste sve bili? - U Mariji Bistrici, Aljmaπu, IlaËi, na Trsat, u Sinju, Ludbregu, Remetama, Vepricu, umanovcima, Sarajevu, Kondæilu, Meappleugorju... A prvo veliko hodoëaπêe bilo je ono zahvalno papi Ivanu Pavlu II. u Rim, pa u Madrid, Taize, Paray-le-Monial, Lurd, Asiz, Padovu, Bresciu, Poljsku - Krakow, Wadowice, Czestochowa... - Koja su Vam hodoëaπêa najdraæa i najdojmljivija? MARIJA 7-8-9/2013.

25 razgovarali smo - Sva su mi draga, ali mi je Lurd neπto posebno, doæivljeno i proæivljeno. To se nikakvim rijeëima ne da opisati, to se mora doæivjeti. Ondje kao da je samo nebo siπlo na zemlju! Ona svetost, tiπina, tisuêe ljudi, divne tri crkve, postaje kriænog puta Kad sam se treêi put vraêala iz Lurda, suputnicima sam rekla: Sad znate zaπto sam treêi put hodoëastila u Lurd! Tko god doapplee u Lurd, viπe ne moæe biti isti! Boravak u njemu toliko Ëovjeka promijeni, da shvati pravu svrhu svoga æivota. Mnoge stvari za koje misli da su bitne, viπe uopêe nisu. Vaæno je samo ono πto je u njegovoj nutrini, u njegovoj vjeri. Joπ bih izdvojila Krakov i svetiπte Milosrdnog Isusa te grad Srca Isusova Paray-le-Monial, kapela Isusova ukazanja sv. M. Margareti Alacoque. To je osobito dojmljivo. - Koji je motiv Vaπih hodoëaπêa? Ima li plodova? - Naπ je æivot veliko hodoëaπêe, pa ako se odluëi i taj svagdanji ritam naπeg hoda usmjeriti drukëijim putem koji iziskuje ærtava i odricanja a za dobro duπe, za izgradnju i potvrdu vjere, ima svoje opravdanje. Gospino svetiπte imam ja nadomak kuêe i u nj mogu doêi kad god zaæelim, ali hod i molitva u zajedniπtvu vjernika imaju svoju posebnu snagu, osobito na poznatijim vrelima Gospinih milosti. Jednostavno sam osjeêala æarku potrebu iêi na taj izvor i zahvaliti za obraêenja dragih osoba, osobito za izbavljenje sina Æeljka koji se naπao u æivotnoj opasnosti. Tà, kako ne bih odvojila vrijeme i novac za to Gospino veliko djelo kojim je spasila njegov æivot?! Prodala sam i djeliê imanja na selu kako bih omoguêila sinu i snahi hodoëaπêe u Lurd u znak zahvalnosti za sinovo ozdravljenje. - Neki kaæu da su hodoëaπêa vjerski turizam. to Vi mislite? - Za mene je hodoëaπêe svojevrsna duhovna obnova, vrijeme za poniranje u samu sebe i u svoje osjeêaje, kako bih πto viπe prionula uz Boga i Gospu te postala joπ bolja prema bliænjima. Mene ne zanimaju trgovine, ni hrana u restoranima. Ja idem moliti, prepustiti se Bogu, njega susresti. - PotiËete li na to i druge? - Rado! Kad bih imala novaca, platila bih autobus onima koji æele iêi u Lurd a ne mogu platiti, da doæive snaæno oduπevljenje i velike Boæje milosti. GledajuÊi moje slike s hodoëaπêa, jedna poznanica koja nije prakticirala vjeru poπla je u Lurd. Otada se njezin odnos prema Bogu potpuno promijenio.»ak je postala i Ëlanica FranjevaËkoga svjetovnog reda. Zato bih poruëila indiferentnima prema hodoëaπêima, da razmisle, odvaæe se i krenu. Jedino se u molitvi i zajedniπtvu moæe shvatiti hodoëaπêe. Kad se osjeti zanos, snaga molitve koja jednostavno nosi, Ëovjek postaje protoëan za Boæje djelovanje. - Predmolite dio krunice u crkvi. Koliko Vam to znaëi? - Puno! ZajedniËka me molitva krunice ispunja. Ponekad mi u srcu jednostavno teëe kao rijeka Gava. Gledam da mi bez krunice ne proapplee dan. Namijenim je najëeπêe za neroappleene, za duhovnomoralnu obnovu hrvatskoga naroda, za duπe u Ëistiliπtu... Sad imam viπe vremena, pa ga mogu posvetiti i Bogu i drugima, a tako i samoj sebi. To je oslonac mojoj vjeri i znak zahvalnosti za sva primljena dobra. Nedjeljka ANDRIΔ-NOVINC MARIJA 7-8-9/

26 moja djeca i ja Slabo bez minice»itav dan obilazimo trgovine. PrevrÊemo na tone odjeêe, odabiremo, trpamo u naruëje, donosimo u kabinu, ona se presvlaëi, proba, proba, proba... Meni se svijet okreêe, jedva se odræavam na nogama. Skupljam posljednje atome snage, suspreæem se, Ëekam premjeπtajuêi se s noge na nogu da se ne sruπim. U sebi molim: Daj da neπto odabere, mada mi se grëi æeludac od toga πkarta, tih krpica sumnjive kakvoêe koje se raspadnu poslije prvog pranja. U sebi se spominjem kako sam kupovala odjeêu naπih proizvoappleaëa, koja joπ uvijek ima ljepotu i sjaj. Iz romantike me prenuo Romeo kojega smo ostavili u prizmelju s pivom, dok mi udarniëki prevrêemo hrpe odjeêe: - Jeste li viπe?! - Tek smo na pola puta! Strpi se! - Strpljiv sam ja, ali ne znam πto Êu sa sobom. Popio sam toliko piva da mi je dovoljno za Ëitav tjedan. Æelim kuêi! - Joπ pet minuta! - Znam ja koliko je vaπih pet minuta! PriËekat Êu joπ samo pet minuta. Ako se ne pojavite, odoh ja sam. Vi se mislite kako Êete kuêi. Vrijeme je isteklo. Grabi πto ti moæe stati u naruëje, ionako je rasprodaja, sve je jeftino. TrËi na blagajnu, plaêaj, blaæene kartice, ne cvile ni da si u minusu ni da nemaπ. S njima uvijek imaπ, stalno si bogat... Dok ja plaêam, Mala viëe: - Brzo, koliko je pametan, joπ Êe nas ostaviti. Stiæemo na vrijeme. Romeo nas mjeri. Stoji malo u krivo. - Je li πto ostalo za vama?! Odakle novac?! Tko Êe to sve platiti? Natrpale ste se kao da je sve besplatno! Izgubite pamet kad doappleete u trgovinu. Ja to ne razumijem. Ne razumijem, ËovjeËe, ni ja tebe, mislim u sebi dok zbrajam minuse. UmijeÊe Êe biti preæivjeti do kraja mjeseca, ali πto mogu!? Glavno da je ona sretna, sve sam uëinila da njezin prvi izlazak u taj Ëuveni klub proapplee kako treba. Kad je poëelo odijevanje i spremanje za izlazak, nastao je pravi πou. Ovo neêu, Ovo mi ne stoji, Ovo ne valja, Ovo je grozno, vidi me kakva sam... Od svega πto smo kupili - niπta, ama baπ niπta joj se nije svidjelo. Na kraju je sva u suzama zakljuëila kako joj niπta ne pristaje i kako Êe odjenuti ono u Ëemu ide svaki dan, to su jeans hlaëe i majica jer se u tome dobro osjeêa i u tome je prava. Nisam joj spomenula zbog Ëega me muëila s kupovanjem, dapaëe pomogla sam joj da se naπminka neupadljivo, prihvatljivo njezinim godinama. NeÊu spomenuti kako je to poëelo, od toga kako ja niπta ne znam, kako pojma nemam o πminkanju. Tek kad se sama zamazala pa sve morala skinuti, jer je bilo zaista grozno, dopustila je da se ja okuπam na njezinu crvenu i podbuhlu licu. Na kraju je zakljuëila: - Dosta mi je svega, nikamo mi se ne ide! Nisam zadovoljna sama sa sobom. SvuÊi Êu se i otiêi u postelju. Ali kako su uëestali pozivi prijateljica s kojima je ovaj izlazak dogovarala danima, hrabro je zakoraëila u noê. Srce mi se steglo. Romeo je ispalio pravo u moj mozak: MARIJA 7-8-9/2013.

27 moja djeca i ja - Ti si kraêe pameti od nje πto je πaljeπ. Tko je vidio izlaziti u ovo doba noêi?! Bio bi red da je u postelji, da spava, a ne da se vani skitari! Ona je joπ dijete, maloljetnica. - Je li pitala, moæe li iêi?! - paljba je doπla s moje strane. Rafali bi potrajali do danas, da nas dobri anappleeo nije posjeo na divan i gurnuo nam krunicu u ruke. RazmatrajuÊi o pojedinim otajstvima i moleêi zazivali smo dragu Gospu, da bude s naπim djetetom i mladima u njezinu druπtvu, od svakog zla i nevolje da ih Ëuva i brani. - Zaπto zvoni kad ima kljuë!? - oboje smo iskoëili iz postelje. Stajala je kao pokisla koka. Onda briznula u plaë: - Nisam bila dovoljno lijepa da bih uπla! - jecala je. Trebalo je pola noêi dok sam shvatila πto govori. Prevedeno na razumljiv govor, to je znaëilo da nije bila dovoljno gola da bi uπla na zabavu. Odjevene poput nje, ne da moraju platiti kartu, nego uopêe ne puπtaju unutra. - to je bilo s prîjama? - One u minicama, u cipelama s potpeticama i torbom πminke pustili su besplatno, joπ su im obeêali i piêe, a nas su nekoliko vratili! I tako Êemo mi postati zemlja mira, blagostanja i sreêe, kako to mnogi sanjare!? Romeo mi se smijeπi u brk: - Hvala ti, Gospodine, πto si je na vrijeme vratio kuêi i na taj je naëin Ëuvaπ od zla. Draga Gospe, Ëula si moje molitve i vapaje, i dalje je πtiti! Sad mogu mirno zaspati. - Zahvaljujem Bogu i ljubim zrnca svete krunice koju dræim u ruci. Ovog puta sve je proπlo kao da se mene pitalo, ali iduêega... -? R. T. Uznesenje Stale su zvijezde! Sunce je uzdrhtalo! Jer njihovim stazama proêi Êe Kraljica Svemira! Mila KAVELJ

28 uzori Uzor majka i odgojiteljica Imena roditelja bl. Djevice Marije Sveto pismo i ne spominje, a kamoli da iz njega moæemo doznati kakve pojedinosti o njihovu æivotu i radu. Bez obzira na to, oni su zacijelo jedan od najpopularnijih i najdraæih braënih parova krπêanskome vjerniëkom puku. Predaja ih imenuje kao Anu i Joakima, a blagdan im slavimo 26. srpnja. PRVA SVJEDOČANSTVA Prva pisana svjedoëanstva o njima po tje- Ëu iz sredine 2. st., iz Protoevanappleelja Jakovljeva koje nazivaju joπ i Roappleenje Marijino. Od njega je na Zapadu nastalo Pseudo-Matejevo Evanappleelje ili Evan appleelje Djetinjstva (vjerojatno iz 6. st.). To je apokrifni spis na grëkom jeziku, u kojemu je, polaze i od izvjeπtaja o Isu sovu roappleenju i djetinjstvu, ispripovijedana povijest njegova djeda i bake. U srediπtu je Marija, njezino Ëudesno roappleenje, njezina sluæba u hramu, udaja za Josipa, udovca, koji πtiti njezino djeviëanstvo dok na putu u Betlehem na svijet u nekoj πpilji nije doπao Isus. Iako spis nema neke povijesne pozadine, vrijedno je svjedoëanstvo o pobo ænosti prema Gospi tijekom 2. st., a imao je silan utjecaj na puëku pobo ænost, na æivotopise svetaca i umjetnost. SveÊenik Joakim i æena mu Ana nisu imali potomstva, πto se u æidovstvu dræalo velikom sramotom. Svejedno, oni se nisu prestali nadati i na tu nakanu moliti. Na kraju, Otac nebeski usliπa Gospine posestrime Bile su tako mudre te æene Dalmatinskog krπa stamene raappleale brojnu djecu rukama svojim niti æivota tkale gorkom æivotu slatki okus davale krasnoga lika Gospine posestrime Gospina slika brinule se o lozi i æitu koliko ga ima hoêe li biti dosta za gladna usta nosile nejaëad na krilu nemoêne i stare napuπtale nisu s bremenom teπkim na leappleima i na glavi kad su posrtale i padale Marijina dizala ih ruka i kad bi duπu ispuπtale iz umorna tijela Mariju bi zazivala njihova veê ukoëena u Danica BARTULOVIΔ MARIJA 7-8-9/2013.

29 uzori sta vapaje svojih vjernih i preko svoga anappleela svakom napose navijesti roappleenje djeteta, kêerke Marije. U veê poodmakloj dobi za raappleanje, majka Ana donije na svijet kêerkicu kojoj Otac nebeski udijeli najveêu Ëast, sreêu i milost, da postane majkom Spasitelja ljudskog roda. UZVIŠENA ULOGA Uz ime majke Gospodina naπega, hrvatski katoliëki æenski svijet veoma se rado kiti imenom njezine majke - Ana, Anka, Ankica, Anica, Anita... Usmena predaja govori o njoj zanosno od najstarijih vremena, a tako i o njezinu muæu sv. Joakimu. Premda iz Evanappleelja tek usput nasluêujemo postojanje sv. Ane i sv. Joakima - roditelja Blaæene Djevice Marije - oni su zacijelo jedan od najpopularnijih braënih parova u krπêanskoj tradiciji (A. krobonja). Meappleutim, Evanappleelje spominje poboænu i vjernu staricu Anu, koju nazivlje proroëicom. Ona je ispunjena radoπêu πto je srela obeêanog i dugo oëekivanog Spasitelja Isusa, Marijina Sina. Stoga o njemu tako zanosno svakom pripovijeda. U njoj bi se mogao najbolje zrcaliti lik Gospine majke, sv. Ane. Ona je iz vo - ran i simpatiëan lik, koji po svojoj ulozi i poruci naliëi na vjerne betlehe mske pastire. Ona je zapravo predstav nik i simbol svih naπih Ëestitih i bogobojaznih baka i majki, koje upravo karizmatski znaju i umiju naπim malenima ucijepiti u srce ljubav i povjerenje pre ma Isusu i njegovoj majci bl. Djevici Mariji. Kad likovni umjetnici slikaju sv. Anu, redovito je prikazuju kao pognutu Ëasnu staricu naborana Ëela, koja dræi svitak pergamene na kojoj je ispisan Zakon Gospodnji. Odmotava ga i pokazuje umiljatoj djevojëici Mariji koja ga svojim nevinim oëima paæljivo promatra, upravo upija rijeëi s njega i sluπa objaπnjenja svoje briæne majke o pojedinim zapovijedima. Ta slika izvrsno naglaπava uzviπenu ulogu krπêanske majke i æene. Slikari nam njome æele naglasiti prevaænu ulogu naπih roditelja, uëitelja i svih odgojitelja, osobito majki. NajveÊa je njihova zadaêa briæno odgojiti svoju djecu u strahu Boæjem i u stidu ljudskom, kako su to naglaπavali naπi stari, u poπtovanju i ljubavi prema Ocu nebeskom i braêi ljudskoj... OGLEDALO ODGOJITELJA Malena kêi Anina sjajno je i vjerno ogledalo u kojem se mogu ogledati i u koje se mogu ugledati svi naπi odgojitelji i uë itelji, posebno oëevi i majke. Pogotovo naπe krπêanske æene i majke. Njihova je prvotna i najsvetija duænost, poput svete Ane, briæljivo i radosno odgajati svoje mlade, dragi porod srca svoga, prvenstveno iz ljubavi prema Bogu i svojim bliænjima, dragoj ljudskoj braêi. Majka je duπa i Ëasno srediπte naπih obi telji, najbolja i najodgovornija uëiteljica i odgojiteljica svoje djece. Neprocje njiva je sreêa Ëitave obitelji dobra i poboæna, savjesna i odgovorna, Ëestita i vjerna majka. Sretne li obitelji koja uæiva milosni dar da je ima! Takvu je imala Marija, Majka Isusa Otkupitelja naπega i naπa nebeska Majka - sveta Bogorodica Marija. Svi jaku æenu poπtujmo u koje srce muπko je, glasovita zbog svetosti svim svjetlom ona slavno sja. (Himan) Rozario UTRIN MARIJA 7-8-9/

30 prigode Pravda i pravednost ili odgoj u ljubavi i milosrđu, u vjeri i nadi to je pravedno za jednoga, drugome moæe nanijeti nepravdu. to je istina? Ona je, doduπe samo jedna, potpuna i jasna pa smo ipak svjedoci da se pojavljuje u viπe razliëitih oblika nadglasavanja i navijanja na temu. U toj se pomutnji i galami Ëesto i neistina provlaëi pod takozvanu znanstvenu istinu. to je ljubav? Moæe li se i treba li o njoj zboriti izlizanim i potroπenim, praznim frazama, ili je samo doæivjeti, osjeêati, æivjeti i dijeliti je s drugima kako bi se neprestano obnavljala i umnoæavala pruæajuêi uvijek novu priliku æivotu? to je æivot? Znanstveno, ili zapravo!? A πto je tek æivotno bogatstvo?! Da je Bogom ispunjen Ëovjek bogat u svome æivotu, kazuje sama rijeë: bogatstvo, jer potjeëe od Boga. I to je istina, to je put i tu je æivot. Iz buëno zvuëne i na velika zvona sveëano najavljivane fraze nove pravednosti u naπemu druπtvu, koja se temelji na znanstvenim osnovama, ali bez Boga, proiziπle su brojne nepravde i nevolje, koje su ojadile, osiromaπile i zgazile naπ umorni i napaêeni narod, osakaêen ratovima, ropstvom i nemilosrdnom otimaëinom te uniπtenjem svih materijalnih i nematerijalnih dobara od strane vladajuêih elita. Stoga je vjerniku lako uoëiti da je pravednost samo u Boga, a druga i drukëija nova pravednost ne postoji. Bog je Istina i Ljubav, iz njega izvire Æivot u pravednosti, a njegovo je i milosrapplee. Tko je Bogom ispunjen, æivi bogatim æivotom jer posjeduje sve πto je Boæje. A vjera i povjerenje u Boæju snagu i moê stvoritelja svega vidljivoga i nevidljivoga, je milost s visina, koja pruæa Ëvrst oslonac u æivotu te malog Ëovjeka spaπava i podiæe kad je najteæe, u raznim æivotnim okolnostima i problemima, koje mu nameêe nova pravednost, a sve u ime demokracije i ljudskih prava. TeæeÊi za pravdom i pravednoπêu pod svaku cijenu i ne birajuêi sredstva, sigurno Êu pogrijeπiti nanoseêi nekome novu nepravdu. Naprotiv, teæeêi za opraπtanjem u ljubavi i milosrappleem, ne mogu nikako pogrijeπiti: I otpusti nam duge naπe kako i mi otpuπtamo duænicima naπim. Na taj naëin svaki put dajem novu priliku i sebi i duæniku na obostrano zadovoljstvo. Moæe li biti pravedno, dobro i spasonosno: oko za oko, zub za zub!? i πto oëekujeπ od onoga koga stjeraπ na rub oëaja? Gdje je teπko, moæeπ joπ nadodati tereta da bude teæe, ili ga barem olakπati, ako ne potpuno otkloniti?! Nadreappleeni snosi dvostruku odgovornost u odnosu na podreappleenog. U tom sluëaju na mjesto pravde i pravednosti dolazi bezuvjetna ljubav i milosrapplee. I sad mi odzvanja u mislima Isusova prispodoba o nesretnomu rasipnom sinu i milosrdnom ocu. Imao otac dva sina, jedan marljiv, poπten, πtedljiv, uzoran, izvrstan, drugi tvrdoglav, sebeljubiv, problematiëan, loπ, rasipan, neposluπan Taj je zatraæio i pokupio svoje nasljedstvo te pobjegao πto dalje od kuêe u slobodu da uæiva dok je mlad i da mu nitko ne soli pamet. Ubrzo je svu imovinu uniπtio te se gol i MARIJA 7-8-9/2013.

31 prigode bos, gladan i posramljen vraêa kuêi, ocu. A kamo bi? Otac ga grli, ljubi i priprema feπtu jer vratio mu se sin za kojeg je mislio da je zauvijek izgubljen i zbog kojega se æalostio. Sad mu je srce na mjestu. Mnogi se i dandanas ne mogu pomiriti s Ëinjenicom nepravde u toj priëi, koja je nanesena onomu vrijednu dobru sinu. Neki bi tjerali pravdu na Ëistac do konca pa πto koπta da koπta. Postoje pisana i nepisana pravila, zakoni, zapovijedi i obiëaji, moralne i etiëke norme koje usmjeravaju ponaπanje ljudi i ureappleuju odnose meappleu njima. No, ako ne uredimo odnos s vrhovnim Zakonodavcem, uzalud nam sva pravna regulativa. Postoji odgoj obiteljski i πkolski, postoji vjeronauk. Tako i ja s punom odgovornoπêu stojim pred UËiteljskim vijeêem kao razrednica, a preda mnom hrpa propisa, prijedloga i pedagoπkih mjera Predlaæem uzorno vladanje za sve svoje uëenike i uëenice. Neki od njih bili su zaista potpuno uzorni, a neki svojim povremenim ispadima i nestaπlucima znali su se ogrijeπiti o pravila ponaπanja. Ako sve izjednaëim, hoêu li biti nepravedna prema onima koji su se cijelo vrijeme trudili da se ne ogrijeπe o pravila i ostanu zasluæeno uzorni? Ni mi odrasli nismo baπ uvijek, svagdje i u svakoj prilici u svemu besprijekorni i uzorni, a daleko smo od idealnih. Oni sada odlaze u æivot. DajuÊi im novu priliku i podrπku na tom putu u novoj sredini, opraπtam im djeëje nestaπluke. Mi postajemo dio njihovih uspomena, a moæda poneki od nas i njihovi æivotni uzori. Na rastanku sve im je oproπteno kao πto su oni oprostili nama, ako smo ih korili s ljubavlju, i to je onaj krasni sveëani trenutak radosti i ponosa. Sa zavrπne sveëanosti podjela svjedodæbi novoj generaciji osmaπa, joπ mi odzvanjaju u uπima, u pameti, u srcu i u duπi mudri stihovi jedne drage Ëakavske pjesme: Na svitu je dite moje, judi i judi, a ti meni vajk (uvijek) Ëovik budi. Ostaje nam nada da Êe tako biti jer ispraêamo ih s ljubavlju. Povjeravam ih Isusu, prvom i najveêem UËitelju svih vremena, i Mariji, prvoj i najveêoj odgojiteljici, nositeljici i Ëuvarici æivota. Zato buket raskoπnih crvenih ruæa πto odiπu mirisom ljubavi i radoπêu mladosti, polaæem pred Gospin lik u znak zahvalnosti i priznanja naπe djece i ro ditelja za naπ trud, strpljivost, povjerenje i nadasve za ljubav koja sve opraπta i nada se samo dobru, na kraju njihova osnovnoπkolskog odgoja i obrazovanja. Vinka TOKIΔ BUROLO MARIJA 7-8-9/

32 zrnca gospine krunice Mladi - da svjedoče za Isusa danas U srpnju se u Rio de Janeiru u Brazilu odræava 28. Svjetski dan mladih, na kojemu Êe sudjelovati i mladi katolici iz naπe Domovine. Iz prigodne poruke Benedikta XVI. za taj dogaappleaj iskoristili smo neke misli i uobliëili ih kako biste ih mogli iskoristiti kao kratke uvode u radosna otajstva krunice, da bi taj susret urodio πto obilatijim plodom i svi naπi mladi uzrasli u vjeri, mudrosti i dobroti. 1. NAVJEŠTENJE GOSPODINOVO Ne boj se, Marijo, jer si naπla milost kod Boga. Evo ti Êeπ zaëeti i roditi Sina komu Êeπ nadjenuti ime Isus. On Êe biti velik i zvat Êe se Sin Previπnjega... On Êe vladati kuêom Jakovljevom dovijeka. I kraljevstvo njegovo neêe imati svrπetka. (Lk 1, 30-33) Mnogi se mladi ozbiljno pitaju je li æivot neπto dobro i teπko im je pronaêi svoj put. Brojni se pitaju πto mogu uëiniti u danaπnjem svijetu koji je suoëen sa silnim nevoljama. Svjetlo vjere prosvjetljuje tu tamu. Ona pomaæe shvatiti da svaki æivot ima neprocjenjivu vrijednost, jer je plod Boæje ljubavi. Bog ljubi sve, Ëak i one koji su otpali od vjere ili ne mare za njega. Strpljiv je i Ëeka. Da naπi mladi shvate kako Bog raëuna i na njih, πalje ih navjeπêivati Radosnu vijest, poziva ih da s oduπevljenjem izgraappleuju svijet bolji od sadaπnjega, jer Êe se s njime spasiti ili nestati. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu POHOĐENJE ELIZABETI Marija se æurno zaputi u planinski kraj prema jednom gradu Judinu. Uapplee u kuêu Zaharijinu i pozdravi Elizabetu.»im Elizabeta Ëu Marijin pozdrav, zaigra dijete u njezinoj utrobi. (Lk 1, 39-41) Isus je poslao uëenike donijeti drugima Radosnu vijest spasenja, a ona je jedna osoba: Isus Krist. Kad ga susretnem, kada otkrijem koliko me Bog ljubio i spasio, u meni se raapplea ne samo æelja nego potreba da pomognem drugima da ga upoznaju. Evangelizacija uvijek zapoëinje susretom s Isusom: onaj koji mu se pribliæio i iskusio njegovu ljubav, æeli odmah s drugima dijeliti ljepotu toga susreta i radost koja se raapplea iz tog prijateljstva MARIJA 7-8-9/2013.

33 zrnca gospine krunice Neka naπi mladi puste da ih vodi snaga Boæje ljubavi, da ta ljubav pobijedi u njima teænju da se zatvore u svoj svijet, probleme i navike - nek poappleu drugima i pokaæu im put k Bogu. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu ISUSOVO ROĐENJE Dok su tu bili, njoj doapplee vrijeme da rodi. I rodi sina svoga, prvoroappleenca, te ga povije u pelenice i poloæi u jasle, jer u gostionici nije bilo mjesta za njih. (Lk 2, 6-7) Krist je poslao svoje uëenike da svjedoëe njegovu spasenjsku prisutnost svim narodima, jer Bog u svojoj preobilnoj ljubavi æeli da se svi spase i nitko ne propadne. Svojom ærtvom ljubavi na kriæu, Isus je otvorio put svakom Ëovjeku da moæe upoznati Boga i uêi u zajedniπtvo ljubavi s njim... A mnogi mladi izgubili su smisao æivota. Neki joπ nisu primili osobno evanappleelje, drugi, pak, æive kao da Bog ne postoji... Da naπi mladi dopuste da ih zahvati Kristova ljubav, kako bi i sami bili oruapplee neizmjerne ljubavi, tako da ona dopre do svih, osobito do onih koji su daleko od Boga. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu PRIKAZANJE ISUSA U HRAMU Kad je proπlo i vrijeme njihova ËiπÊenja, prema Mojsijevu zakonu, donesoπe ga u Jeruzalem da ga prikaæu Gospodinu, kako je pisano u Zakonu Gospodnjem: Svako muπko prvoroappleenëe neka se posveti Gospodinu! (Lk 2, 22-23) Navijeπtanje Radosne vijesti nije naπa inicijativa i ne ovisi prije svega o naπim talentima, nego je povjerljiv i posluπan odgovor na Boæji poziv. Stoga se ne temelji na naπoj, nego na Boæjoj snazi. AutentiËna evangelizacija raapplea se uvijek iz molitve i na nju se oslanja: moramo najprije sami razgovarati s Bogom da bismo mogli drugima govoriti o Bogu. Da temelj poslanja naπih mladih budu molitva i sakramenti, kako bi ih Krist osposobio da i sami budu potpuno vjerni njegovoj rijeëi te ga vjerno i odvaæno svjedoëe u danaπnjem svijetu. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu NAŠAŠĆE ISUSA U HRAMU Nakon tri dana naappleu Isusa u hramu gdje sjedi meappleu uëiteljima, sluπa ih i postavlja im pitanja. Svi koji su ga sluπali divili su se njegovu umu i odgovorima. (Lk 2, 46-47) Kada navijeπtate evanappleelje i sami rastete jer se sve dublje ukorjenjujete u Krista i postajete zreli krπêani. Misijska zauzetost je bitan vidik vjere. Ne moæemo biti pravi vjernici ako druge oko sebe ne evangeliziramo primjerom svoga æivota. Navjeπtaj evanappleelja mora biti plod radosti πto ste susreli Krista i u njemu pronaπli stijenu na kojoj Êete graditi svoj æivot. Da mladi dobro upoznaju ono u πto vjeruju i tako naappleu svoje jedinstvo s Gospodinom, kako bi to mogli navijeπtati i drugima te tako izgraappleivati same sebe, rasti i sazrijevati u Ëovjeπtvu. OËenaπ, 10 Zdravomarija i Slavaocu... KAJO MARIJA 7-8-9/

34 na izvorima duhovne obnove Zauvijek u nebu proslavljena Naπ hrvatski narod posebno je poboæan bl. Djevici Mariji i najveêma je πtuje kao Veliku Gospu ili u tajni njezina Uznesenja u nebesku slavu. Poznato je da je i Dioklecijanov mauzolej, tj. grobnica u kojoj je car æelio biti pokopan, pretvoren u crkvu posveêenu Mariji na nebo Uznesenoj. To je danaπnja splitska prvostolnica. Za blagdan Velike Gospe slijeva se mnoπtvo hodoëasnika u brojna marijanska svetiπta, i ne samo diljem Lijepe naπe. Danima pred blagdan hrli narod Boæji iz juænih hrvatskih krajeva, kao i iz susjedne Bosne i Hercegovine prema Sinju. PjeπaËe danju i noêu, i to brojni bosi, moleêi krunicu za krunicom, dok ih prate zvijezde, podrhtavajuêi od radosti. Kao studentica, i ja sam, dobro se sjeêam, s majkom, stupala u hodoëasniëkoj povorci, noêu, radosna i sretna, i zatim, po dolasku u svetiπte, na koljenima obilazila oko Gospina oltara, uvjerena u njezinu majëinsku dobrotu i ljubav. A bilo je to vrijeme II. svjetskog rata, kad nam je trebala njezina posebna pomoê, jednako kao πto nam je i sad potrebna. Nauk je Crkve da je Marija na kraju svojega zemaljskog æivota, Bezgreπna Majka Boæja bila prihvaêena tijelom i duπom u nebesku slavu. Tu dogmu proglasio je 1. studenoga papa Pio XII. U njoj tvrdi: da ona koja bijaπe oëuvana od svakoga grijeha, i istoënoga, koja je u svome nepovredivu djeviëanstvu nosila Tijelo Kristovo, nije mogla biti ostavljena smrti i truleæi groba. Nakon πto je imala udjela u Kristovoj smrti, morala je imati udjela i u njegovu uskrsnuêu. To je zahtijevala sama svetost Boæja. Njegova uzviπenost. Njegov vjeëni izlazak od Oca - da mu Majka ne bude podloæna truleæi groba. - To je sav krπêanski narod vjerovao i Ëasno πtovao. Toliko je zanosnih pjesama i himna ispjevano u Ëast Djevici u nebesku slavu Uznesenoj. Sv. Venancije Fortunat (+oko g. 600.) tako joj zanosno kliëe: Ti si divan svijeênjak koji sadræi svjetiljku RijeËi, koje je oblik isklesan onaj Umjetnik koji stoji iznad zvijezda. Ti si oëaravajuêa ljepota koja resi sveti Jeruzalem, posuda stavljena ispred hrama u Ëast Boæju. Ti nadvisujeπ vrata sionska svojim zasljepljujuêim sjajem i, zahvaljujuêi zaslugama svoje vjere, postavljena si kao ponosan pupoljak prijestolja. Ti isijavaπ svjetlo iz lica; rasipljeπ zrake iz Ëela; Ëiniπ da se dostojanstveno valja svjetlo sa svojim blistajuêim oëima. Ogledalo nebesko, plemenita kuêo SvemoguÊega, ti si savrπen odraz njegova biêa. (In laudem sanctae Mariae, PL 88, ) Molimo i mi svoju Majku, Mariju u nebesku slavu Uznesenu, da i nama duπu uzdigne k nebeskim obitavaliπtima, u sjaj Trojstvenoga Boga! s. Marija OD PRESV. SRCA MARIJA 7-8-9/2013.

35 na izvorima duhovne obnove Od svetiπta do svetiπta Od stolnoga grada Nina Do Bistrice i Letnice, Od VoÊina do Solina, Svud prisutna Zavjetnice! Od Trsata do Aljmaπa, Od Stenjevca do Remeta, Ti si ista, svugdje naπa, Majko draga, Majko sveta! Sve od ramske Gospe Sinjske Do Olova i Kondæila Pa do Gospe Dragotinske, Ti si naπa Mati mila! Od IlaËe do Tekije, Meappleugorja i Visovca Pa do kninske Biskupije, Ti si naπa Odvjetnica! Od osjeëke Gospe Judske I svetiπta Pleternice Do vepriëke Gospe Lurdske, Sveprisutna Zaπtitnice! Zdravko ILIΔ Adio, s Gospom! Blagdan je Presv. Srca Isusova. Ujedno prvi petak, 7. lipnja. Nakon πto sam iziπao iz ispovjedaonice, vratarica mi pruæa karticu s podacima: Ana VrËek, umrla 7. lipnja Kaæe da je zvala neka gospoapplea i ostavila za me poruku. - Kud prije ode? - E, Bog najbolje zna kad Êe koga pozvati! - veli s. Vinka. Teta Ana godinama se javljala u Mariji kratkim crticama iz æivota. Objavljivane su upravo na ovome mjestu. Bile su iz svagdanjega æivota, veoma æive, zanimljive i pouëne. Mnogi su ih zato rado Ëitali i njima se oduπevljavali. Domalo stiæe i poπta. Meappleu poπiljkama vidi se i jedna oveêa oklopnica. Zna se, od tete Ane! Ovog puta - otvorena! NeobiËno. IzvlaËim njezino pismo, poslano 5. lipnja, i Ëitam: Majko moje mladosti, Majko moje starosti, vodiπ nas Isusu! Sad sam shvatila u svojoj starosti tu istinu... Danas sam loπe. Bila sam na hitnoj. Opet me uhvatio grë u prsima. Kaæe lijeënik da mi je srce zdravo. I pluêa isto. to je onda? To najbolje zna naπa Gospa! Ona je prava medicinarka. Zato neêu viπe nikamo iêi! Da me nije potjerao sin, ne bih ni na hitnu iπla!»ekali smo tri i pol sata, pa opet isto. Adio, uzdravlje s mojom Gospom!!! Bile su to rijeëi iz posljednjeg pisma naπe tete Ane! Zahvaljujem joj za svaku rijeë koju je napisala i njome naπe Ëitatelje hrabrila za æivot te poticla na dobro. Neka je Nebeska Majka, koju je Ëitavim svojim biêem ljubila, doprati do rajskih vrata! UREDNIK MARIJA 7-8-9/

36 oko gospe po domovini Gradimo zajedno SisaËka biskupija pokrenula je akciju Gradimo zajedno crkvu u Gori da potakne vjernike da pomognu gradnju u Domovinskom ratu sruπene æupne crkve Uznesenja Marijia u Gori, buduêega biskupijskog svetiπta i srediπta marijanskog πtovanja. (IKA) HMI dobio mrežnu stranicu Na Hrvatski marioloπki institut KatoliËkoga bogoslovnog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu ima svoju mreænu stranicu. Na njoj se mogu naêi osnovne informacije o HMI, o aktualnim zbivanjima i odræavanju domaêih i meappleunarodnih simpozija. (GK) Nastupili župni zborovi Nakon misnog slavlja, koje je predvodio nuncij L. Pezzuto, 20. svibnja u mostarskoj prvostolnici nastupilo je 16 zborova iz Hercegovine s pjesmom. (GK) Sve na slavu Božju Pod tim geslom u Splitu su 22. svibnja predstavljene zbirke pjesama, makete vojnih zrakoplova te slike æupnika Go spe od Zdravlja fra A. UdoviËiÊa, koje su od g do bile izlagane na samostalnim izloæbama u Zadru, Splitu, Zagrebu i Gornjoj Stubici. (KJ) Dekanatske misije U Gospinu parku u Stenjevcu, biskup M. Gorski predvodio je 25. svibnja misno slavlje kojim su zavrπene puëke misije kustoπijanskog dekanata, odræane u æupi Uznesenja Marijina u Stenjevcu, koje je pet dana vodio T. IvanËiÊ. (GK) Staza Gospi Sinjskoj Alpinist Stipe BoæiÊ u Sinju je 22. svibnja predstavio projekt Staza Gospe Sinjske, za pjeπake i bicikliste koja Êe prolaziti rutom kojom je g iz Rame stigao u Cetinsku krajinu puk s franjevcima i slikom Majke od Milosti. Trebala bi biti duga oko 150 km i izgraappleena do kolovza 2015., do 300. obljetnice obrane Sinja od osmanlijskih osvajaëa. Polazit Êe s Ramskog jezera i Êita prema Tomislavgradu, preko Kazaginca, Karlova Hana, Kamenskoga i Sinjskog polja do Sinja i od Solina preko Klisa i Dugopolja do Sinja. BoæiÊ se nada da Êe to biti poëetak velikog projekta povezivanja svih Gospinih svetiπta meappleu Hrvatima. (SD) Vrhbosanski 42. dan mladih U Gospinu svetiπtu Komuπina-Kondæilo 24. i 25. svibnja, pod geslom Poappleite, dakle, i uëinite mojim uëenicima sve narode!, okupili su se mladi vrhbosanske nadbiskupije na svoj 42. dan. Uz bogat program, misno slavlje predvodio je kardinal V. PuljiÊ. (IKA) Blagoslovljena obnovljena kapela U πumi Glavica kraj Slunja, æupnik M. PeciÊ blagoslovio je 25. svibnja obnovljenu kapelu Majke Boæje Karmelske, jedno od najposjeêenijih mjesta u bliæoj okolici Slunja. (IKA) Koncert marijanskih pjesama Koncertom marijanskih pjesama, 26. svibnja u crkvi sv. Ilije u MetkoviÊu, zavrπena je 29. smotra folklora Na Neretvu miseëina pala. Pjevalo je sedam doma- Êih skupina i gosti, meappleu kojima i PlehanËanke iz Bosanske posavine. (IKA) Savjetnici Djela Marijina Nadb. M. BariπiÊ primio je 28. svibnja savjetnike Djela Marijina F. Mantovani i P. di Giacoma u pratnji predstavnika Djela Marijina u Hrvatskoj F. kunce i M. Grum te voditeljice Djela Marijina u Splitu A. Kadunc. (IKA) Gospa slavonskih žitnih polja Predstavljanjem i projekcijom znanstveno-obrazovnog filma Stella Maris slavon MARIJA 7-8-9/2013.

37 oko gospe po domovini skih æitnih polja H. MihanoviÊ-Salopek, u Vinkovcima je 29. svibnja nastavljen Tjedan krπêanske kulture. Na filmu je hrvatska marioloπka baπtina istoëne Slavonije. (IKA) Majka Božja Kamenita Glavno misno slavlje zaπtitnice Zagreba predvodio je 31. svibnja u zagrebaëkoj stolnici kölnski nadb. kardinal J. Meisner, kojemu je kard. J. BozaniÊ daro vao sliku zagrebaëke Zaπtitnice. (RM) Posveta nove crkve Nadb. M. BariπiÊ posvetio je 1. lipnja novu Gospinu crkvu u Splitu na Brdima. Projektirao ju je Zoran Jeramaz, a prostire se na 500 kvadrata kao i pastoralni centar do nje na 300 metara Ëetvronih. Tu je i dvorana za æupu i osnovce, a svetohraniπte je dar æupljanina iz Madrida. Postaje kriænog puta, ulje na platnu, izradila je Lili GluiÊ, a najesen Êe biti postavljen i mozaik Marka Rupnika od preko 200 kvadrata. Zvona su lijevana u Italiji. (SD) Festival vjerskih filmova Na Trsatu je od 30. svibnja do 1. lipnja odræan IV. Festival vjerskih filmova, na kojemu je pobijedio dokumentarac redatelja B. IπtvanËiÊa Od zrna do slike. IπtvanËiÊu je æiri dodijelio i nagradu za najboljega redatelja, a najbolji scenarij proglaπen je rad J. Domaπ i M. Jauk- Pihak za film Vesdin. Najbolje snimateljsko ostvarenje je T. MrπiÊa i J. BoiÊa film PoljiËki pastir u pastvi GradiπÊa, najbolji je skladatelj E. Kutleπa, a film Vesdin donio je nagradu montaæeru N. VukoviÊu. (IKA) Godišnje legijsko hodočašće Marijina legija iz svih krajeva Hrvatske i BiH 1. lipnja naπla se na osmom, zahvalnom godiπnjem hodoëaπêu u Vepricu. Nakon molitava i krunice, euharistijsko slavlje predvodio je S. VitkoviÊ, a popodne je odræan kriæni put dio molitava. (IKA) Obljetnica krunjenja Gospine slike Na 10. obljenticu krunjenja slike Gospe VoÊinske, 7. lipnja biskup A. kvorëeviê predvodio je u VoÊinu euharistijsko slavlje, a na biskupijskoj razini to Êe biti proslavljeno 21. kolovoza. Od iduêe godine na taj dan organizirat Êe se hodoëaπêe invalida i starijih osoba u VoÊin. (IKA) Kod Gospe Brze pomoći U slavonskobrodskom svetiπtu Gospe Brze pomoêi, osmi kao hodoëasniëki dan proslavljen je 8. lipnja pod geslom Otvori nam svoje predobro srce, da u njemu naappleemo utoëiπte i spas, a glavno slavlje predvodio je P. JuriπiÊ. (IKA) Susret Schönstattske obitelji Susret Ëlanova Schönstattske obitelji sa slavonskog podruëja odræan je 8. lipnja u Boπnjacima, gdje su blagoslovljene i slike Gospe HodoËasnice, a misu je predvodio T. Δorluka. (IKA) Proslavljen patron Svoga zaπtitnika Srce Marijino proslavila je 8. lipnja æupa Posavska Mahala kraj Odæaka. Sv. misu predslavio je sa 16 sveêenika Mirko IkiÊ, a pjevanje je animirala s. Petronila KovaËeviÊ. (IR) Slavlje posjeta Ivana Pavla II. U Rijeci je od 5. do 9. lipnja slavljena 10. obljetnica boravka Ivana Pavla II. u Rijeci, odakle je posjeêivao Dubrovnik, Osijek, akovo i Zadar. Prvog dana misno slavlje predvodio je u katedrali nadb. I. DevËiÊ, drugog u crkvi Gospe Lurdske biskup V. Æupan, treêeg u crkvi Uznesenja Marijina biskup I. Milovan, Ëetvrtog u trsatskom svetiπtu nadb. Æ. PuljiÊ i petog u bogoslovnom sjemeniπtu kardinal J. BozaniÊ. (IKA) MARIJA 7-8-9/

38 aforizmi πale Treba uloæiti ogroman napor da nam priroda otvori svoju tajanstvenu knjigu, da bismo iz nje uhvatili jedino - po koje slovo. SluËaj je crni povez na oëima naivnih, kako ne bi progledali i susreli se s - Uzrokom. Uspomene veæu proπlost sa sadaπnjoπêu, ali i s - buduênoπêu. Smrt stalno negdje Ëeka, ali nam se katkada poæuri u - susret. Ne kreni ni jednim putem, dok ne utvrdiπ - kamo vodi. Treba znati Ëiji je zaæeljeni nam mir, da bismo mogli u njemu - poëivati. Zatvorske reπetke ne mogu razjarena tigra pretvoriti u dobroêudnu æivotinju - to proizvodi samo ljubav. Siromasi uspijevaju samo kruhom i solju pokazati - iskrenu gostoljubivost. RiziËno je imati politiëko poprsje, jer postoji opasnost da ti dvaput odrube glavu. Dok je bilo koja mjera u ËovjeËjoj ruci, moæe se posumnjati u njezinu - preciznost. Tko sasvim ukloni πibu kao sredstvo odgoja, netko Êe je morati uzeti za - preodgoj. U Ëovjeπtvo se ulazi kroz - uska vrata stege. Æeliπ li provjeriti je li taj dobri Ëovjek zaista dobar, stani mu - na æulj. Zatomiπ li Boga iz praktiënih razloga, postat Êeπ nepraktiëan sluæeêi opasnim bogovima. Stanko RADIΔ - HoÊemo li imati vjeronauk u πkoli i kad uappleemo u Europsku Uniju? - Zavisi tko Êe o tome odluëivati! VOZAČKI ISPIT - Niste poloæili, imate svega 42 boda. - Kako? Odgovorio sam na sva pitanja! - Ali ste zaokruæili sve odgovore pod B! - Pa zar ne polaæem za B kategoriju?! IZGUBLJEN - Braco, zaπto plaëeπ? - Izgubio sam se. - Znaπ li u kojoj ulici stanujeπ? - Ne znam, upravo smo se preselili! - Kako se prezivaπ? - Ne znam ni ja, mama mi se sinoê ponovno udala. DIVLJA PATKA - Oprostite, imate li divlju patku? - gost Êe konobaru. - Ne, imamo jedino domaêu... Ali ako hoêete, moæemo je iznervirati! MARIJA 7-8-9/2013.

39 nova izdanja naπa izdanja Mali molitvenik Gospe Ilačke - Preklopnica džepnog formata (7x11), vani slika Gospe Ilačke i svetišta, a unutra Molitva Gospi Ilačkoj i Molitva bolesnika. - Izdavač: Udruga dr. A. Starčević Tovarnik koja to želi darivati. Košić, V. (ur.) - UKAZANJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE IZMEĐU POVIJESTI, VJERE I TEOLOGIJE - Zbornik radova XXII. međunarodnog mariološko-marijanskog kongresa, Lurd, rujna 2008., KS, Zagreb 2013., 467 str. - Iz sadržaja: Kronika kongresa u Lurdu (Lubina, P.) str. 7-17; Štovanje Gospe Lurdske u Hrvata krajem XIX. i početkom XX. stoljeća (Svirac, M.) str ; Popijevke BDM Lurdskoj i Fatimskoj u hrvatskim molitvenicima i pjesmaricama XIX. i XX. stoljeća (Koprek, K.) 42-76; Lik Gospe Lurdske u hrvatskoj književnosti (Mihanović-Salopek, H.) str ; Teološko značenje marijanskih ukazanja (Dugandžić, I.) str ; Privatna objava u Katoličkoj i Pravoslavnoj Crkvi (Košić, V.) str ; Ukazanja Majke Božje u životu sv. Dominika i nekih dominikanskih svetaca i blaženika (Biškup, M.) str ; Utjecaj ukazanja na život vjernika u marijanskim svetištima (Pezo, B.) str ; Hrvatska marijanska svetišta povezana s Gospinim ukazanjima (Lubina, P.), str ; Ilača kao marijansko svetište (Karlić, I. - Filić, T.) str ; Teološka poruka Marijinih ukaznja u Međugorju (Rebić, A.) str ; Međugorje i svjetska crkvena javnost (Peričić, E.) str ; Pregled marijanske bibliografije (Lubina, P.) str Narudžbe: Kršćanska sadašnjost, Marulićev trg 14, Zagreb, a može se nabaviti i u knjižarama Kršćanske sadašnjosti. Ivan Marijan Čagalj - OSTAJEM SA SVOJIM NARODOM I SVEĆENSTVOM - Životopis bl. Alojzija Stepinca (u stihu) - Iz tiska izlazi ovih dana, a zainteresirani mogu slati narudžbu na adresu: Uprava Bogoslovnog sjemeništa, Zrinsko Frankopanska 21, Split (don Mladen Parlov). PUT U ŽIVOT - Molitvenik i obrednik - 50 kn. MALI PUT U ŽIVOT - Obrasci vjere - 6 kn. P. Lubina - MARIJANSKA HRVATSKA - Gos pina svetišta među Hrvatima - Monografija s fotografijama u boji. 608 str kn. P. Lubina - VODIČ MARIJANSKOM HRVAT SKOM - Vodič kroz 107 hrvatskih Gospinih svetišta - u boji str kn. D. Aračić - MARIJA U RANOKRŠĆANSKOJ LITERATURI str kn. M. Babić - U MARIJINOJ ŠKOLI - S Marijom kroz liturgiju - Misli za homilije - 40 kn. R. Šutrin - VJERNI DJEVICI SLAVNOJ - Nezaobilazni veli kani duha i uma - 30 kn. J. Šetka - HRVATSKA KRŠĆANSKA TERMINO- LOGIJA - Kršćanski termini kn. P. Lubina - MARIJA - MAJKA ISUSOVA I NA ŠA - Što Crkva vjeruje i uči o Gospi - 40 kn. P. Lubina - MOJA KRUNICA - Kako moliti krunicu - Kratka povijest i uzorci - 25 kn. P. Lubina - KRUNICA NAŠIH DANA - Suvre me na razmatranja uz molitvu krunice - 40 kn. P. Lubina - KRUNICA - ŽIVOTNA SUPUTNICA - Uzorci molitve Gospine krunice - 40 kn. P. Lubina - BOGORODICI DJEVICI - Izabra ne marijanske molitve I. tisućljeća - 40 kn. P. Lubina - MAJCI MILOSRĐA - Izabrane mar. molitve između dvaju raskola - 40 kn. P. Lubina - POMOĆNICI KRŠĆANA - Iza bra ne marijanske molitve novijeg doba - 40 kn. P. Lubina - UZORU NAŠE NADE - Izabrane marijanske molitve našeg doba - 40 kn. P. Lubina - BLAŽENOM ĆE ME ZVATI - Prikaz najpo znatijih marijanskih molitava - 30 kn. P. Lubina - STOPAMA NAZARETSKE DJEVICE - Marijinim tragom po Svetoj Zemlji - 50 kn. M. Kirigin - S MARIJOM KROZ GODINU - Uz marijanske blagdane i krunicu - 30 kn. A. Bello - MARIJA, ŽENA NAŠIH DANA suvremeno razmatranje o Gospi - 30 kn. V. Glibotić - JEKA JEDNOGA VREMENA - Izbor uvodnih članaka iz Marije - 40 kn. R. Tomelić - MOJA DJECA I JA - Crtice iz života jedne majke i supruge - 40 kn. J. J. Šimunović - KAKO ŽIVJETI KRŠĆANSKI? - Razmišljanja o kršćanskom životu - 40 kn. M. Jurišić - CVIJEĆE ZA MARIJU - Jedno sta vna razmatranja za mjesec svibanj - 30 kn. M. Jurišić - S MAJKOM MILOSRDNOM - Svibanjska čitanja - Živo, kratko - 25 kn. Narudžbe: Marija, Trg G. Bulata 3, Split, tel. (021) ili MARIJA 7-8-9/

40 zahvale spomen Zlata Gnječ, Staševica: Gospi od Zdravlja zahvaljujem na svoj ljubavi i njoj preporučujem zdravlje svoje obitelji, uz dar; - Dragica Jolić, Zagreb: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i pod njezino okrilje stavljamo sebe i obitelj, uz dar; - Josipa Sablić, Kostrena: Majko Božja Trsatska, na svemu ti hvala! Čuvaj, brani i vodi mene i sve moje, uz dar; - Ivanka Gunjača, Zagreb: Hvala ti, Majko, na svemu! Tebi pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Zdenka Kapetanović-Barić, Starigrad Paklenica: Majci Mariji zahvaljujem na svim milostima i njoj povjeravam sebe i sve svoje, da nas čuva i brani, uz dar; - Snježana Ježina, Murter: Majci nebeskoj zahvaljujem na milostima i pod okrilje stavljam svoju obitelj, osobito djecu, uz dar; - Marijana Krištafor, Crikvenica: Zahvaljujem nebeskoj Majci na svim milostima i njoj povjeravam pod zaštitu sebe i sve svoje, uz dar; - Marijana, Šibenik: Gospe moja, na svemu ti hvala! Preporučujem ti sebe i sve svoje, uz dar za siromašne; - Ana Buzasy, Lund: Majko Božja, dok ti zahvaljujem na tvojoj ljubavi i zaštiti, tebi predajem sebe i sve svoje, uz dar; - Marija Purtić, München: Hvala dobroj Majci na svemu! Njoj pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Danica Tokić, Zagreb: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svemu i njoj izručujem sebe i sve svoje, osobito djecu, uz dar; - Rosanda Žamić, Makarska: Gospi zahvaljujem na svim milostima i preporučujem sve svoje, uz dar; - Ljerka Kovač, Stuttgart: Hvala ti, Majko Božja, na svemu! Bdij i dalje nada mnom i mojima, uz dar; - Josip Kadić, Gundinci: Majci Božjoj zahvaljujem na svim milostima. Pod njezino okrilje i dalje stavljam sebe i sve svoje, osobito djecu, uz dar; - Ružica Šoštarić, Worms: Hvala ti, nebeska Majko, na svemu! Čuvaj i brani mene i moju obitelj, uz dar; - Anka Matić, Wesseling: Nebeska Majko, na svemu ti hvala! Bdij nada mnom i mojima, uz dar za one koji ne mogu plaćati Mariju ; - Mira Filipić, Sydney: Hvala ti, dobra Majko, na svemu! Tebi se preporučujem i nadalje, uz dar; - Vera Rendulić, Sydney: Majko Božja, na svemu ti hvala! Bdij i dalje nada mnom i mojima, uz dar; - Dragica Spudić, Sydney: Zahvaljujem Majci Božjoj na svim milostima i preporučujem sebe i sve svoje, uz dar; - Marija Žubrinić, Sydney: Nebeskoj Majci zahvaljujem na svim milostima i pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Ana Vrček s čitateljicama iz Zagreba: Dobra Majko, tebi preporučujemo sebe i sve svoje, da nas čuvaš, uz dar; - Kazimir Barukčić, Frankfurt: Gospe od Zdravlja, naša Majko draga, ti si naše utočište, ljubav i snaga! Zahvaljujem ti na svim milostima, osobito za zdravlje koje sam zadobo hodeći kroz brojne nedaće i nevolje. Dala si mi puno sreće i uspjeha, ponosan sam na sva svoja djela, blagoslovi našu dragu djecu, upali u nama ljubavi plam, pa i dalje prati mene i sve moje najmilije bar, uz neznatan od mene dar. MAJKO, I UNAPRIJED IH PRATI! KATARINA ŠILIĆ r. Čorak (19. kolovoza kolovoza 2013.) S tobom bilo je sve, bez tebe sve je ništa osim vjere u uskrsnuće i život vječni, do ponovnog susreta u Gospodinu. Tvoji: suprug Zdravko, kćerka Tamara s obitelji te sestra Anka i brat Mate s obiteljima 7. srpnja navršavaju se 3 godine otkako je ovaj život zamijenila boljim naša draga MANDA NENADIĆ r. REPUŠIĆ Gospodin ti bio milosrdan i dobrostiv! Tvoja djeca, majka, braća i sestra O obljetnici smrti našega dragoga GRGE KATIĆA (Kitchener, 14. srpnja 2004.) Rado ga se sjećajmo i za njega molimo. Supruga Anđelka s djecom i obiteljima 22. srpnja navršavaju se 24 godine otkako je ovozemaljski život zamijenio drugim naš JOKO MILARDOVIĆ NIKOLIČIN Za tebe mole čekajući susret u Gospodinu tvoji sinovi i kćeri s obiteljima 9. kolovoza pet je godina otkako se u kuću Očevu vratio moj životni suputnik VLADO KONJUH Za tebe molim i čekam susret u okrilju Očevu. Tvoja supruga Jagoda Dvanaesta je obljetnica smrti našega dragog MARKA JUKIĆA MAĆANA ( Runovići, 29. kolovoza ) Preporučujemo te Božjoj ljubavi i dobroti. Tvoji Ana, Ivica, Smilja i Marina s obiteljima 6. rujna dvije su godine otkako je u Gospodinu usnuo naš dragi ANTE LUBINA Zahvaljujemo ti za trenutke koje smo s tobom zajedno dijelili, preporučujemo te Božjoj dobroti i očekujemo zajednički susret s tobom pred licem Gospodnjim! Supruga s djecom i braća sa svojima 18. rujna navršava se 15 godina od smrti prof. fra VJENCESLAV GLIBOTIĆ Hvala ti na svemu što si za Mariju učinio! Nedostaje nam tvoje britko pero. Dok te se spominjemo o obljetnici smrti, molimo neka te Gospodin obdari životom vječnim! Uredništvo Marije 20. rujna navršava se 9 godina od smrti ANĐELKA MUŠURE Zahvaljujemo ti na svemu što si za nas učinio i preporučujemo te Božjoj ljubavi i dobroti! Sinovi Zdenko, Mili i Tomica s obiteljima MARIJA 7-8-9/2013.

41 darovi preporuke Darovali su i tako omogućili siromašnijima primati Mariju, po: - 10 kn: Mirjana Poklepović, Zagreb; Anica Dugobratić, Osijek; Milka Pocrnja, Rijeka; Barica Mikloušić, Slavonski Brod; 20 kn: Marija Domijan, Bjelovar; - 30 kn: Slava Senčar, Nedelišće; Nevenka Čagalj, Zagvozd; Don Jozo Delić, Split; Imelda Tolić, Biograd na moru; Seka Brhanović, Split; Rosanda Žarnić, Makarska; Mira Kapitanović, Biograd na moru; Marija Laković, Funtata; Marijana Petković, Šibenik; Nena Gušić, Nova Kapela; Marija Žagar, Otok/Vinkovci; Josip Markovinović; Branka Krtić. MARIJA SVIMA OBILNO PLATILA! PRIMATI I ČITATI MARIJU ZNAČI: - Htjeti produbiti svoju vjeru i ljubav prema Isusu preko njegove majke Marije; - Biti sudionik sv. mise koja se slavi svake prve subote u mjesecu u 19 sati u svetištu Gospe od Zdravlja u Splitu za suradnike, dobročinitelje, širitelje i čitatelje Marije ; - Biti sudionik sv. mise koja se slavi svakoga prvog četvrtka u mjesecu u svetištu Gospe od Zdravlja za sve pokojne čitatelje i preminule članove obitelji pretplatnika lista Marija. Slušajte Radio Mariju! Zagreb 96,4 Mhz, 106,8 MHz Split 97,2 MHz Virovitica 88,3 Mhz Satelit EUTELSAT W3C, 16E (Modulacija: DVB-S2 8PSK; Frakvencija: Mhz; FEC: 3/4; Symbol rate: Msym/s; Polarizacija: horizontalna). Internet: Slušajte Hrvatski katolički radio! Biokovo 107,9 MHz - Josipovac 98,6 MHz Lička Plješivica 104,1 Mhz - Promina 100 Mhz Psunj 103, 9 HMz - Slatina 107,9 Mhz Slavonski Brod 98,5 Mhz - Sljeme 103, 5 MHz Split 97, 9 MHz - Stipanov Grič 104,5 Mhz Šubićevac 104,5 Mhz - Učka 106, 7 MHz Ugljan 95, 5 MHz - Velika Petka 91, 3 Mhz Vinkovci 104,9 Mhz -Virovitica 103,2 Mhz Vrlika 97,8 Mhz - Vukovar 102,4 Mhz Satelit Hot bird 6, 13E, Mhz Ivan Boban, Lüdenscheid: Majci Božjoj preporučujem svoju obitelj, uz dar; - Ana Lovrenčić, Altkirch: Nebeska Majko, u ruke tvoje predajem sebe i sve svoje, uz dar; - Željka Musulin Velina, Staševica: Gospi preporučujem sebe i svoju obitelj te šaljem dar, za zdravlje svoje djece; - Draga Vuković, Bajnice: Majko Marijo, tvojoj dobroti povjeravam sve svome srcu bliske, uz dar; - Marija Božić, Cerna: Majko Božja, bdij nada mnom i svim mojima, uz dar; - Ivka Sliepčević, Sotin: Nebeskoj Majci preporučujem sebe i sve svoje, da nas i dalje prati, uz dar; - Ivka Kalingled, Unteresingen: Majko Božja, budi u pomoći meni i mojim najdražima, uz dar; - Zdenka Kovač, Tršće: Nebeskoj Majci preporučujem svoju obitelj, osobito unuku u tuđini, da je čuva od svakoga zla, uz dar; - Ante Kosor, Esslingen: Gospi preporučujem sebe i svoju djecu, da nas drži na Isusovu putu, uz dar; - Jasenka Babić, Zagreb: Majko Božja, tebi izručujem sebe i sve svoje, uz dar; - Ivona Raos, Makarska: Nebeska Majko, tebi preporučujem sebe i svoju obitelj, uz dar; - Nikola Mušić, Christuschurch: Majko Božja, pod okrilje tvoje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Franka Brčić, Australija: Nebeska Majko, tebi izručujem sebe i sve svoje najmilije, uz dar; - Dragica Jambrović, Jastrebarsko: Nebeskoj Majci pod okrilje stavljam sebe i sve svoje mile i drage, uz dar; - Ivan Mrakovčić, Rijeka: Nebeskoj Majci preporučujem sve svoje mile i drage, da za nas zagovara, uz dar; - Anđelka Batarelo, Split: Gospi Sinjskoj preporučujem zdravlje duše i tijela, uz dar; - Ana Ćelić, New York: Gospi pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Nedjeljka Kusturić, New York: Majko Božja, pod okrilje tvoje stavljam sebe i sve svoje, uz dar; - Petar Strpić, Biograd n/m: Nebeskoj Majci pod okrilje stavljam sebe i svoje najmilije, uz dar; - Anka Omazić, Frankfurt: Nebeskoj Majci izručujem svoju obitelj, osobito djecu, da ih očuva, uz dar; - Divna Žagar, Sesvete: Preporučujem se Majci Božjoj, za ozdravljenje, uz dar; - Svetinka Pancirov, Primošten: Gospi od Loreta pod okrilje stavljam sebe i sve svoje, nek nas čuva, uz dar; - Mira Prgomet, Olofström: Majci Mariji preporučujem sebe i sve svoje, da nad nama bdije i čuva nas, uz dar; - Anica Marković, Olofström: Majko Božja, čuvaj i brani mene i sve moje najmilije, uz dar. MAJKO, POSLUŠAJ NAŠE VAPAJE! M A R I J A - vjerski list za Marijine štovatelje Osnivač i izdavač: Provincijalat Franjevačke provin cije presv. Otkupitelja, Split; Urednik: fra Petar Lubina - Adresa Izdavača, Uredništva i Uprave: Trg Gaje Bulata 3, Split; tel/faks (021) ili tel.: ; petar.lubina@st.t-com.hr. List izlazi svakog mjeseca, osim u kolovozu i rujnu. - Cijena: pojedinačni broj 7 kn; godišnja pretplata 70 kn; za inozemstvo 15 eura ili 18 USD ili odgovarajući iznos u drugoj valuti - običnom poštom. Zračnom poštom: Amerika i Kanada 25 USD i Australija 35 AUD. Na više od 10 primjeraka, 10 % popusta. Naš račun: ( Marija - Split) poziv na broj Splitska banka, SG Group; devizni račun: SG Splitska banka, EUR; IBAN HR ; SWIFT: SOGE HR 22; Tisak: Slobodna Dalmacija print d.o.o. - Split. MARIJA 7-8-9/

42 poπli su pred nama u vjeënu domovinu Ana StaniÊ (+15. V u 93. g. - Ivanovci ValpovaËki); - Josip ÊuriÊ (+18. V Cestica); - Nediljka KriæanoviÊ, majka fra Ivanova (+22. V Turjaci); -». s. Otilija LovriÊ, SMI (+22. V Split); - Darko JelinËiÊ (+26. V Postira); - Silwiana AbramiÊ (+26. V Opatija); - Milica ZaninoviÊ r. TomiËiÊ (+27. V u 87. g. - Velo Grablje, Hvar); - VlË. Josip Malnar (+27. V u 63. g. - Prezid); - Darinka GranËiÊ (+1. VI Imotski); - Marko Gulin (+1. VI u 76. g. - Makarska); - Dinka Grbavac (+1. VI Imotski); - Ljeposava Jurin (+2. VI Primoπten); - Ana Milas (+5. VI Kamenmost); - Don Stjepan GnjeË (+5. VI Geelong/Australija-Krvavac); - Ana»ovo, majka fra Damjanova (+6. VI Karakaπica, Sinj); - Ana VrËek (+7. VI Zagreb); - Marija MatkoviÊ MaπiÊ (+7. VI Kamenmost); - Cvita BaniÊ (+7. VI Otok); - Marija KlariÊ Belova (+8. VI u 84. g. - Sumpetar, Jesenice); - VlË. Ivan Kupreπak (+8. VI Sarajevo); - Manda TonkiÊ æ. Petrova (+9. VI u 84. g. - Zmijavci); - Danica VolareviÊ ud. Jure (+9. VI MetkoviÊ); - Marija JozipoviÊ (+9. VI Bast); - Ivana BabiÊ r. Bitanga (+10. VI Luksemburg-Kamen); - Iva Æuro, majka Ë. s. Marinele, Marijele i Dubravke (+10. VI u 90. g. - Dicmo); - Ante Perkov (+11. VI Prhovo); - Davorin DuæeviÊ (+12. VI u 91. g. - Makarska); - Nedjeljka NiæiÊ (+12. VI Prhovo); - Branko Milan TadiÊ utra (+14. VI Otok); - Ivan»uæiÊ (+14. VI Imotski); - Veronika SuliÊ (+15. VI u 93. g. - Makarska-Zagvozd); - Ante TrbuhoviÊ TonÊi (+15. VI Gdinj); - Petar JonjiÊ (+14. VI Kamenmost); - Ana Karin ud. Ante (+17. VI Kamenmost). OBDARI IH, GOSPODINE, ŽIVOTOM VJEČNIM! S A D R Ž A J Nove nade, ali i bojazni (Urednik) Hod u nasljedovanju Isusa (Benedikt XVI.) Marijina vjera u Ëovjeka (I. BodroæiÊ) Je li svaka vlast od Boga i glas Boæji glas naroda? (S. JerËiÊ) Marijino zelje (M. Crvenka) Odakle naslov? (V. Mihetec) Filip iz Harvenga o MistiËnoj ZaruËnici (dar-ko) Uznesenje - predokus uskrsnuêa (M. BabiÊ) Odakle zastava Europske Unije? (A. B. Periπa) Znamo li koristiti vrijeme? (D. De Micheli Vitturi) Je li bl. Djevica Marija uznesena na nebo, kako i zaπto? (P. Lubina) Svetiπta su vrela milosti (N. AndriÊ-Nevinc) Slabo bez minice (R. T) Uzor majka i odgojiteljica (R. utrin) Pravda i pravednost ili odgoj u ljubavi i milosrappleu, u vjeri i nadi (V. TokiÊ Burolo) 268 Mladi - da svjedoëe za Isusa danas (Kajo) Zauvijek u nebu proslavljena (S. Marija) Adio, s Gospom! (Urednik) OVAJ BROJ MARIJE POTPISAN JE ZA TISAK 18. LIPNJA MARIJA 7-8-9/2013.

43 naša marijanska svetišta NOVA RAČA Majka Božja Račanska Dvadesetak kilometara jugoistoëno od Bjelovara, u Novoj RaËi, diæe se u sjeni visokih stabala stara velika crkva Uznesenja bl. Djevice Marije. U srednjem vijeku bilo je to najpoznatije proπteniπte toga kraja, a danas je hodoëasniëko srediπte Majke Boæje RaËanske, najveêe marijansko svetiπte bjelovarsko-kriæevaëke biskupije. RaËanska crkva prostrana je visoka izduæena jednobrodna graappleevina s trostranom apsidm, uz koju je prislonjena sakristija. Laapplea i apsida poduprte su potpornjacima i presvoappleene kasnobaroknim svodom. Sjeverno do laapplee prislonjena je starija kapela gotiëkoga stila zvjezdasta svoda, πto je ostatak iz vremena prije barokiziranja. U njoj se, ispod starih vapnenih premaza, naziru zidne slike, vjerojatno s poëetka 16. stoljeêa. Nad kapelom se izdiæe visoki masivniji kasnogotiëki zvonik iz oko g s baroknom kupolom. Poduprt je potpornjacima, a kraj njega je visoka okrugla vitka kula s puπkarnicama, πto svjedoëi da je crkva poëetkom 16. st. bila utvrappleena. Sve je graappleeno opekom i pokoji detalj kamenom. Staru raëansku crkvu u gotiëkom stilu, sagradili su g vjerojatno crveni fratri. Radi se po svoj prilici o redovnicima templarima, koji su kraj nje imali i svoj samostan, a njih su naslijedili ivanovci. Na zakljuëak da je na tom mjestu bilo redovniëko sjediπte, upuêuju i nedavni arheoloπki nalazi kraj crkve, koja je stradala za osmanlijskih nasrtaja sredinom 16. stoljeêa. Obnovljena je oko g , kad je barokizirana i dobila danaπnji oblik. ProËelje zavrπava trokutastim zabatom, odijeljenim naglaπenim vijencem. Niæe njega Ëetiri su karakteristiëna pilastra i tri polja unutar kojih su vrata i prozori u dva niza. Uz poboëne oltare, unutarnjost crkve resi propovjedaonica iz 18. st. i starije klupe. Temeljita obnova crkve poduzeta je g , nakon Ëega ju je 11. srpnja posvetio biskup Maksimilijan Vrhovac (+1827). Prizorima iz Gospina æivota crkvu je g oslikao Franjo Horvat. Poseban dojam ostavlja 20 prikaza iz æivota Majke Isusove koji rese strop. Veliku oltarnu palu Uznesenja Marijina ponad glavnog oltara izradio je slovenski majstor Mihael Stroy, a podræava ju sa strana, po jedan zlatni anappleeo. Uspostavom bjelovarsko-kriæevaëke biskupije g , raëanska Gospina crkva proglaπena je biskupijskim marijanskim svetiπtem, a glavno blagdansko slavlje Velike Gospe s procesijom otada predvodi biskup. Okupe se tada vjernici iz okolnih æupa, osobito iz Bjelovara, a brojni doappleu i pjeπice. Na blagdan Male Gospe biskup Vjekoslav Huzjak poπao je sa stotinjak pjeπaka na prvo malogospojinsko hodoëaπêe iz Bjelovara Gospi u Novu RaËu. NASLOVNA SLIKA: Krunjenje Marijino (Josip Botteri Dini - crkva sv. Ante,»iovo) SLIKA NA OMOTU: Svetiπte Uznesenja Marijina u Novoj RaËi

44