Anica Balatinac POZIV LJUBAVI

Transcript

1 Anica Balatinac POZIV LJUBAVI 1

2 Nakladnik Studio Moderna Zagreb Urednik Veseljko Stojak Korektura Branka VukmaniÊ Prijelom Miroslav VukmaniÊ Tisak Studio Moderna 2

3 Anica Balatinac POZIV LJUBAVI Studio Moderna Zagreb,

4 CIP zapis dostupan u raëunalnom katalogu Nacionalne i sveuëiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem ISBN

5 POZIV LJUBAVI Bog se Ëovjeku javlja u zrakama sunca, U snjeænoj pahuljici, u kapljicama kiπe Kada poslije zime proljeêe prirodu budi Pa sve zazeleni, ljubiëica zamiriπe. Bog Ëovjeku govori u pjesmi ptica, U rosi cvijeêa kada sviêe zora, Zvukom vjetra u granama drveêa, U glasu groma i hukom valova mora. Bog Ëovjeka zove da Ga Ëuje i gleda, Kad u vedrim noêima podigne glavu, Prekrasnu sliku bezbrojnih galaksija, Neshvatljivu mudrost, moê i slavu. Gospod æeli da Ga upoznaju ljudi Kroz Ëuda prirode koje vide svuda, Da razmisle o Ëudesima svojega tijela Mozak, oko, srce, jetra velika su Ëuda. Ali najveêe otkriêe Njegove ljubavi Golgota je svjedok kroz sve vjekove Slika grubog kriæa i krvave ærtve Svako ljudsko biêe najglasnije zove. U ovoj sadaπnjoj buci i trci æivota, Svakome tko poziv Ëuje i vjerom prihvati, Gospod Êe dati snage kroz sva iskuπenja I povesti ga u slavu Neba kad se uskoro vrati. 5

6 HVALA TI, BOÆE MOJ»esto dok razmiπljam o proπlosti svojoj A veê mi je osamdeset i joπ poneka Sve viπe se, Boæe, divim dobroti Tvojoj Koju sam osjeêala cijelog svojeg vijeka. Toliko sam sretna dok mislim o tome I dok pokuπavam da sve to zbrojim, Toliko sam Ti zahvalna u srcu svome, Jer nema broja blagoslovima Tvojim. U stihove slaæem zahvalnost svoju I pjesmom Te slavim i veliëam, Neka se Ëuje za ljubav Tvoju O kojoj æelim svakome da priëam. Pjesmom mogu govoriti i onima Do kojih ja osobno doêi ne mogu, Stog neka one priëaju uvijek i svima O Tebi, velikom i predobrom Bogu. Stihovi Êe bolje nego iπta drugo Prenijeti slavu koju Ti æelim dati, Jer pjesme Êe ostati joπ dugo i dugo Pa Êe ih mnogi moêi proëitati. Kao miris proljeêa πto prirodu budi Da sve ozeleni i da procvjeta, Neka miris Tvoje ljubavi osjete ljudi I neka Te slave πirom svijeta. Pa i kad viπe ne budem meappleu æivima, I kad na mene svatko zaboravi, Neka moje pjesme govore æivima, Tvoja ljubav i dobrota neka se slavi. 6

7 KR ANSKI ÆIVOT 7

8 Da, Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroappleenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, veê da ima æivot vjeëni. (Ivan 3,16) 8

9 PRAVI KR ANIN Matej 7,21 Nije krπêanin onaj Ëovjek Koji sve o Kristu znade, VeÊ su krπêani oni ljudi Koji kao Isus æive i rade. Nije krπêanin onaj vjernik Koji se lijepo i rjeëito moli, VeÊ je krπêanin samo onaj Koji kao Isus i neprijatelje voli. Nije krπêanin ona osoba Koja redovno u crkvu ide, Nego je ono pravi krπêanin»ije krπêanstvo svi ljudi vide. Nije pravi sljedbenik Isusa Koji se samo ljubazno smijeπi, Nego onaj koji kroz Kristovu milost Vjerom æivi i ne grijeπi. Nisu prava Boæja djeca Oni koji jako mnogo znaju, Nego oni koji u svome srcu Iskrenu ljubav za sve imaju. 9

10 »ITAJU NAS LJUDI Svi æelimo raditi za Boga, Htjeli bismo da se spasi πto viπe duπa; Zato smo spremni istinu Evanappleelja PosvjedoËiti svakome tko hoêe da sluπa. Ali mnogo viπe od naπih rijeëi Gledat Êe i opaziti svako Da li onako kako priëamo drugima Mi i sami æivimo tako. Moæda Êe jedino Evanappleelje Koje Êe proëitati netko od ljudi Tvoj æivot biti, sestro i brate, Zato jako paæljiv i toëan budi. Jer ti kaæeπ da sluæiπ Bogu, Kroz Bibliju poznajeπ istinu cijelu; Zato paæljivo prate, sve tvoje postupke Provjeravaju u svakoj rijeëi i djelu.»itaju tebe umjesto Biblije, ProuËavaju te i kada ne slutiπ, Pa veliki utjecaj vrπiπ na okolinu I kada posvjedoëiπ i kada preπutiπ. Stog uvijek budi sabran i toëan Te uvijek svjestan poslanja svoga; Trebamo se manje oslanjati na sebe A viπe traæiti pomoêi od Boga. 10

11 TE KA PITANJA Zaπto dobri ljudi stradaju? Zaπto tako Ëesto nevini pate? Zaπto neki zloëinac dugo i dobro æivi, A nekome tko je dobar prerano se dani skrate? Na sva ovakva pa i druga pitanja Sada je teπko odgovor dati; Moæda bi nam neπto i bilo jasnije Kad bismo buduênost mogli znati. Sada samo æiva vjera moæe Ovaj teæak problem da rijeπi, Svijest da je naπ Bog pun ljubavi, Da On nikada ne pogrijeπi. Mi smo ovdje samo gosti, Sve Êe patnje brzo proêi, Gospod za nas sprema vjeëni æivot, Nebesku radost i slavu koja Êe doêi. Svatko tko u vjeri izdræi do kraja, Snagom πto Êe mu je Gospod dati, Na sva ova teπka pitanja U vjeënosti Êe odgovor doznati. 11

12 TVRDOGLAVI»esto mora da nas pritisne neki teret Da bismo kleknuti znali, Ili da nas nevolja poloæi na leapplea Da bismo k Nebu pogledali. Dok smo zdravi, mi i svi naπi, I nemamo nekih veêih problema, OsjeÊamo se sigurni, niπta nas ne plaπi, Zadovoljni sobom i slatko se drijema. Dokle bismo tako, tko to moæe znati? Da nas uspava, zlo se svojski trudi; Zbog naπega spasenja Gospod mora dati Da nas neka nevolja il teret probudi. teta πto je tako, jer to nije lako, Gospod to ne æeli dati; Ali mi smo tvrdovrati, Mislimo da znamo dok ne nastradamo. 12

13 PREPUSTI BOGU Neprijatelj sije sumnju, Svakakve probleme stvara, Æeli da nas obeshrabri, Nastoji da razoëara. A onda naπ pogled skreêe Na zlo koje nas snalazi, Da ne vidimo niπta drugo Osim trnja na naπoj stazi. Uporno i stalno se trudi, I samo na tome radi Da se umoriπ, da iznemogneπ, Da odustaneπ, da ti dosadi. Pa da svojom mudroπêu i silom Pokuπaπ da problem rijeπiπ; Zna da kad ne traæiπ Boga, Sigurno Êeπ da pogrijeπiπ. Samo Gospod koji vidi buduênost I sve unaprijed znade, Moæe iz zla da izvede, Uvijek pravi savjet da dade. Ali On to moæe za onoga Tko Njega za pomoê moli I u vjeri mirno Ëeka I samo ako Mu to dozvoli. 13

14 TAJNA POBJEDE Pobijediti zlo u svijetu, To bi mnogi htjeli, Æivjeti bez pogreπaka Mnogo ljudi æeli. Od zlog utjecaja grijeha Da se oslobodi, Borba izmeappleu dobra i zla Joπ uvijek se vodi. Koliko je tu pobjeda I poraza, koliko? Ove brojke, bar za sada, Ne moæe znati niko. Ima li tu neka tajna Koju treba znati, Pravi savjet u toj borbi Tko bi mogao dati? Odgovor na to pitanje Spasitelj je dao: Bez mene ne moæete Ëiniti niπta On je sâm kazao.»ovjek moæe svojom silom Mijenjati svoju vanjπtinu, Ali ono πto je u srcu Izbit Êe na povrπinu. I to onda kad se tome On najmanje nada, Dok se tjeπi laænom nadom Da on sobom vlada. 14

15 VJERNIK ILI U»ENIK Biti vjernik Crkve ili Isusov uëenik, Kakva je tu razlika? Po vanjπtini se to ne vidi odmah, Ali u bîti jako velika. Obojica su dobili lijek za spasenje, Ali rezultat nije isti; Vjerniku je vaæno da sve o lijeku znade, A uëeniku da ga koristi. Vjernik je dobar, uëtiv, ljubazan, I za to se svojski trudi, Jer mu je najvaænije πto Êe o njemu Misliti i govoriti ljudi. I uëenik pazi na svoje ponaπanje, Ali molitvom Gospoda traæi; Æeli Ëisto srce, iskrene pobude, Jer to za njega viπe vaæi. I jedan i drugi æele svoje bliænje Upoznati s istinom cijelom, Dok vjernik to revno iznosi rijeëima, UËenik rijeëju i djelom. Eto u Ëemu se krije ta razlika Od prvoga i od drugoga; Vjernik poznaje sva crkvena pravila A uëenik? On poznaje Boga. 15

16 NOVORO ENJE Ne poznaje Ëovjek samoga sebe, Mada misli da on to zna; U Bibliji piπe i jasno kaæe Da su naπa srca opaka i zla. U svome najboljem stanju, Kada se trudi i stara I misli da je sasvim dobar,»ovjek sebe i druge vara. Po svome smo roappleenju greπnici I po svojoj prirodi zli, Mada postoje neke razlike, Nedostojni smo i greπni svi. Mi ne moæemo promijeniti sebe Svojom mudroπêu, snagom i moêi, Osim svakoga dana i Ëasa Vjerom i molitvom pred Boga doêi... Potpuno se predati Njemu, Dopustiti da nas On vodi, Duhom svojim da nas uëi I da nas preporodi. 16

17 PUSTINJA PROMA AJA Kad æivot liëi na pustinju, Na pustinju promaπaja, Izjalovljenih planova i nada, Uzaludnih pokuπaja... To moæe djelovati straπno, Dovesti u oëajanje, Ali naπ Gospod je i za takve æivote Dao veliko obeêanje. Svatko tko to shvati i vidi Kod sebe, ne kod brata, Neka ne gubi nadu I neka ga panika ne hvata. Naπ Stvoritelj pun ljubavi I za to rjeπenje imade: Zove svakog da doapplee k Njemu I pustinju Njemu dade. Kroz Njegovu milost, moê i silu Pustinja Êe da prolista, Kroz nju Êe poteêi rijeke æivota, Voda zdrava i Ëista. Umjesto koprive rast Êe mirta, Umjesto trnja cvast Êe cvijeêe, Pa Êe æivot sliëan pustinji Postati vrt mira i sreêe. 17

18 NEMA RAZLIKE Rimljanima 10,12 Nema razlike izmeappleu Æidova i Grka, Niti ljudi crne, bijele ili æute boje; Kada prihvate spasenje kroz Krista, Onda oni sloæno kao braêa stoje. Nema razlike izmeappleu Nijemaca i Poljaka, Nema razlike izmedju Srba i Hrvata; Kad Kristova ljubav ispunjava duπu, Tada svatko u svakome vidi svoga brata. Jer Krist nas sve ljude podjednako voli, Na kriæu Golgote umro je za svakog, On ne pravi razliku po boji i naciji, Bogatog ili siromaha, slabog ili jakog. Ako za sebe kaæemo da smo krπêani, A to s ponosom svatko od nas kaæe, Onda treba da se i naπ cijeli æivot U svakom pogledu s Kristovim slaæe. Zato pravi krπêanin krπêanski postupa, On voli i praπta Ëak i zlotvorima; Ako nije takav, onda sebe samog vara I primit Êe plaêu po svojim djelima. 18

19 NIJE LAKO Nije lako kad se pati Æivu vjeru odræati. Niti je lako kad se strada Da ne klone vjera, nada. Jer sumnja se odmah javi I nevolju teæu pravi. Ako se naappleeπ u stanju tome, Ostani na mjestu svome. Niti bjeæi, nit se predaj, VeÊ vjerom na Gospoda gledaj. Molitva Êe ti snagu dati Da se moæeπ odræati. Kroz to Êeπ iskustvo steêi I blagoslov primit veêi, Svojim primjerom drugima pomoêi Da mogu lakπe kroz iskuπenja proêi. 19

20 STAZA ZA DOM Staza za dom je uzana jako, IÊi njome nije baπ lako Ali ona je put slobodi. Strma je i na njoj trnja imade to tako Ëesto ubosti znade Ali ona u dom vodi. Uzalud su sve druge ravne staze, I πto mnogo ljudi njima prelazi; A kud vode, ne pitaju niti znaju. Kasno Êe biti kad istinu shvate, NeÊe bit uvjeta da se natrag vrate, I uzalud Êe se kajati. Ne oslanjaj se mnogo na svoje znanje, Moli se da vidiπ svoje duhovno stanje Na kojoj sam ja to stazi? Tko se æeli u svoj nebeski dom vratiti, Treba ovaj savjet ozbiljno shvatiti I na svoje korake paziti. 20

21 RJE ENJE PROBLEMA S Bogom rjeπavaj sve svoje probleme, Samo On ih rijeπiti moæe i znade, Ne tuæi se i ne jadaj bliænjima Jer svatko svojih dosta imade. Ali ako netko u nevolji ili patnji Æeli da se tebi izjada, Imaj sluha za njegove muke, Bit Êe mu lakπe, iako pati i strada.»ekaj da ispriëa svu svoju bol i tugu, Tek tada mu koju utjeπnu rijeë kaæi; Reci mu kako ti rjeπavaπ svoje probleme, PomoÊnika svojega ti mu pokaæi. Pozovi ga da svoj problem kaæe Bogu, Pa se onda i ti s njime pomoli, Gospod dragi koji sve vidi i znade Ublaæiti moæe sve patnje i boli. Nije tu potrebno mnogo rijeëi Niti puno svojih savjeta dati Da se bol nekog ranjenog srca izlijeëi I radost i mir u æivot vrati. 21

22 UVREDE Kada jedna teπka rijeë ili uvreda Do tvoga uha stigne, Pa izmeappleu tebe i tvog prijatelja Ogradu i prepreku podigne, Ili se naappleeπ povrijeappleen Pa mu istom mjerom vratiπ Da se tako ne rjeπavaju problemi Uskoro Êeπ morati da shvatiπ. I da to ne vraêa prijateljstvo Niti mir daje tvojoj duπi, To diæe novi zid Koji neêe njegov da sruπi. Jer kad svaki od vas dvoje Svoj stav opravdava, Broj prepreka izmeappleu vas Samo se poveêava. Ali ako budeπ smogao snage Pa neko vrijeme priëekao, I onda ga mirno i ljubazno pitao Zaπto ti je to tako rekao, NeÊe trebati mnogo ni dugo Da se nesporazum izgladi. Jer samo ljubaznost i strpljivost Trajna prijateljstva gradi. 22

23 KOME SLUÆIM Kada ogovaram svoje bliænje,»ak i djecu, i svog braënog druga»iji je to duh u meni I kome sam sluga? Kada okreêem svoju glavu, Ne æelim se ni rukovati Sa starim znancem, siromahom, Jer je obolio i jako pati; Kada vidim tuappleu bijedu, A ja dosta svega imadem»iji sam sluga kad nikome Ne æelim pomoêi ili da mu neπto dadem?»iji sam sluga kad zavidim I svoje bliænje podcjenjujem, Kad u sebi gledam sveca, A sve druge osuappleujem? Ako sam uvijek samo ja u pravu I tako nastavim sa svojim ja, Ma πto mislio o sebi Ja sam sluga kneza zla. 23

24 MLAKI LJUDI Kad netko odluëi da bude bolji I kad ima iskrenu æelju, Zaπto mu se to ne dogodi Da se to ostvari i u djelu? Zaπto kad misli dobro, Æeli da æivi tako, Zaπto se pored dobre æelje U grijeh upadne lako? Zato πto samo dobra æelja»ovjeka lako zavede; Vjeruje da je to dovoljno Da doapplee do pobjede. Ali niπta ne poduzima, Nit se moli, niti se trudi, Pa kad se æelja ne ostvari, Poslije se Ëudom Ëudi. To bi bilo kao da æeliπ Na neku sveëanost stiêi, Ali ostajeπ sjediti u fotelji I ne æeliπ se iz nje diêi. A poslije se Ëudiπ i pitaπ Zaπto se tebi dogaapplea sve tako, I πto je sveëanost proπla bez tebe Sada ti je kriv svako. Nebo je osiguralo svu pomoê Za one koji se mole i trude, 24

25 Ali nije osiguralo limuzine Za ravnoduπne, mlake ljude Koji imaju jako dobre æelje; Moæda se zovu Ëak i adventisti, Blaæeno sjede u svojim foteljama I pitaju se i Ëude zaπto su uvijek isti? LJUDI VJERE to je odræalo te vjerne ljude Da se cijelog svog vijeka pate i trude? Kako pored tolike nevolje i muke Nisu od svega digli ruke? Kako su mogli odræati vjeru Kada su stradanja preπla svaku mjeru? 25

26 SEBI»NOST Tjelesni Ëovjek voli onoga tko njega voli, Dobro Ëini onome koji mu to vraêa. SebiËnost podiæe ograde i zidove Da se ne trpe ni roappleena braêa. Svuda samo ja i samo moje, To je prvo i najvaænije od svega; SebiËnost ne pita za druge ljude Niti misli o dobru bliænjega. Zato ne æeli nikome niπta dati, Ali biti prihvaêen u druπtvu, to æeli; SebiËnost nikada neêe upoznati Pravu sreêu onoga πto drugima dijeli. Jer πto viπe potrebnima dade, Sve viπe imade. 26

27 LAÆ Nitko ne tvrdi da je laæ vrlina, A ipak se njom sluæi, Jer laæ se nudi sama Da u problemu pomoê pruæi. VeÊina ljudi nema u sebi Æelju da vara i da laæe, Ipak mu se moæe dogoditi Da ponekad neistinu kaæe. Porez, carina, prekrπaj u voænji...»esto su uzrok za laæi;»ovjek se naapplee u problemu I neki izlaz traæi. Zato se u mnogim glavama Velika bitka vodi Kad jedna mala neistina Moæe da oslobodi. U naπem suvremenom druπtvu Tko je iskren ispada glupo, A svoje dræanje za istinu»esto plati skupo. Ali Gospod daje snagu i mudrost Svakome tko se moli Njemu Da moæe uvijek biti Poπten i toëan u svemu. Jer Bog se gadi na laæi Bile one male ili veêe, A laæ svojim kratkim nogama Prag vjeënosti nikada prijeêi neêe. 27

28 SUVREMENI FARIZEJ Ja Bibliju Ëitam od djetinjstva, Zato cijelu istinu dobro znadem, Ja sam treêa generacija adventista, Na svako pitanje mogu odgovor da dadem. U crkvu idem toëno na vrijeme, Za to problema nemam, Volim diskutirati, sluπam propovijed, Ali πteta πto Ëesto zadrijemam. Svetkujem subotu toëno kako treba, Zdravstvena reforma mi je vaæna jako, Pazim na svoje rijeëi i ponaπanje, Na toënost u desetini isto tako. est dana radim od jutra do mraka, Trudim se da sve od sebe dadem, Ne stignem da Ëitam, kratko se pomolim Ali vremena za to u subotu imadem. Zbog toga se osjeêam sasvim dobro, Ja sam vjeran i Bogu sluæim, Æelim da to vide i pohvale ljudi Koje sreêem i s kojima se druæim. Kako prolaze svi drugi oko mene, To me baπ mnogo i ne zanima, Svatko neka se brine o sebi, Zaπto da ja pomaæem drugima? A πto Êe reêi Isus takvom vjerniku liëno, Koji ide takvim æivotnim smjerom? Vjerujem da kao farizejima, ili sliëno, Nazvat Êe takvog adventistu licemjerom. 28

29 U TI INI 29

30 Bog nam je dao æivot vjeëni, i taj je æivot u njegovu Sinu. Tko ima Sina, ima æivot; tko nema Sina Boæjega, nema æivota. (1. Ivanova 5,11.12) 30

31 U TI INI Ne trëi toliko svakoga dana, Zaustavi se malo, smiri se i sjedi. Tiπina moæe da bude rjeëitija I od najbolje propovijedi. Ugasi televizor, iskljuëi radio, Ne Ëitaj danas πto u novinama piπe. Jedno tiho mjesto negdje u prirodi ReÊi Êe ti puno, puno viπe. Zaboravi bar za kratko Sve kritike i sva priznanja, Provedi neko vrijeme sâm sa sobom Da postaneπ svjestan svoga stanja. U samoêi i u tiπini Iskrenom molitvom Êe tvoja duπa MoÊi Ëuti taj tihi glas Oca I dobit Êe snagu da savjet posluπa. NeÊe biti rijeπeni svi tvoji problemi Kada se sa molitve vratiπ, Ali ti Êeπ imati snage i mudrosti Da sve s mirom prihvatiπ. U tvome miru i povjerenju Koje si dobio s Neba Sve Êe biti baπ onako Kako to i treba. 31

32 NA PUTU ZA DOM Ako oblak sumnje prekrije nebo Da tvoj pogled vjere skrati, Sunce pravde joπ uvijek svijetli Da tvojoj vjeri snagu vrati. Oluja straha kada navali Da slomi tvoj æivotni brod, Sjeti se da iznad valova i oluje Joπ uvijek je nebeski svod. I kada brige kao guste magle Dan pretvore u noê, Vjera je kompas, a nada veslo, Ljubav grije i daje moê. Molitva je sigurna radio-veza Koja je uvijek pri ruci, A Biblija svjetionik πto pokazuje pravac Ka sigurnoj nebeskoj luci. Zato neka te niπta ne plaπi Na æivotnom putu tvom, Nebo je osiguralo sve πto nam treba Da se sretno vratimo u dom. Zlatna vrata veê se otvaraju Za sve koji æele da se vrate, Mnogi stanovi spremni Ëekaju Da umorne putnike prihvate. 32

33 NA PUTU ZA NEBO Kako æivot ponekad znade biti grub, Za podnijeti jako teπki dani, NedaÊa kao oπtar zub Kako samo zna da rani. Ponekad se obradujemo suncu, Punim pluêima udiπemo zdrak, Nada nas diæe gore ka vrhuncu, A onda se sruπimo dolje u mrak. Poremeti nam sve planove lijepe I krene sve u pogreπnom smjeru, Dovede nas u ulice slijepe Pa zbunjenost prepuni mjeru. Radili smo da sve dobro bude, A to se okrenulo u zlo; Vjerovali u dobre ljude, A oni su zloupotrijebili to. Pod nogama se tlo zanjiπe, A pred nosom gledaπ zid, Umjesto sunca oblake i kiπe, Umjesto pohvale stid. O, kako se to Ëesto dogodi Na strmoj uzanoj stazi, Na putu πto u Nebo vodi to nas sve ne snalazi... Kada ne bismo vjere imali U ljubav i brigu Gospoda svog, 33

34 Kako bismo se samo odræali Usred svih oluja Zlog? Hvala nek je Bogu na milosti Koja uvijek naapplee rjeπenje, to daje snage i svjetlosti I vodi nas u spasenje. DOLINA SUZA Ovu Zemlju zovemo dolinom suza, Ali nikoga to ne Ëudi, Jer sa suzama i glasnim plaëem Raappleaju se na njoj svi ljudi. Ali, naæalost, suze se nastave, Svima nam se tako piπe, Zlo se pobrine da zaplaëe svatko Netko manje, a netko viπe. Diæimo zato svoj pogled k Nebu, A vjera i nada neka nas jaëa, U radosnu buduênost koju Gospod sprema, Da lakπe proappleemo ovom dolinom plaëa. 34

35 »OVJEKOVO ZNANJE I DUHOVNO STANJE Jako je dobro stjecati znanje, Znanost je donijela dobra mnoga, Ali njezin utjecaj moæe da upropasti Kad ona sebe stavlja iznad Boga. Nisu mogle do sada visoke πkole, Ma koliko da se trude, NauËiti ljude da se vole I da mir na Zemlji bude. Eto sada se sve viπe uëi I jako se mnoæi znanje, Ali kako godine prolaze, Meappleu ljudima je sve teæe stanje. Znanost moæe osposobiti Ëovjeka Da velika djela uradi, Ali dobar karakter i posveêen æivot Samo se s Bogom gradi.»ovjek nema u sebi dovoljno snage Da pobijedi svoje æelje i strasti. Moæda samo izvana i pred drugima Zbog ugleda i Ëasti. Ali kad doapplee u veêe iskuπenje,»esto se i sam iznenadi Kad postane svjestan u πto se upleo, Kako nisko pao, dokle doπao i πto radi. Naæalost, Ëesto suviπe kasno Da bi se vatio sa puta zloga, 35

36 Da zalijeëi rane, ispravi posljedice Pogreπnog koraka svoga. Zato svoju volju predajmo Bogu, On nas Ëeka jer nas voli, Spreman je pomoêi, nauëiti svakoga Tko mu vjeruje i tko Mu se moli. MOLITVA Gospode, Ëuj naπe iskrene molitve, Vjerujemo i znamo da Ti moæeπ sve. Molimo Te, mudrosti i snage nam daj, Ti znaπ kako, jer iz poëetka vidiπ kraj. Naπe mudrovanje slabo vrijedi, Jer gdje se i ne nadamo, zlo pobijedi. Zato Te molimo iz sveg srca svog, UËi nas i vodi jer Ti si naπ Bog. 36

37 PISANJE Netko sve zapisuje olovkom, A netko djelima piπe; BuduÊnost Êe pokazati Koje pisanje vrijedi viπe. Po dobru ili po zlu Pamti se svako djelo, Prema tome kakve je rodove Za potomke i vjeënost donijelo. Joπ ima neπto znaëajno: Pobuda kojom se piπe, Jer samo ono πto ljubav biljeæi, To se nikada ne briπe. Svi Êemo i danas upisati neπto U knjigu æivota svog, Neka nam mudrosti i snage dade Svetim Duhom naπ Gospod i Bog. 37

38 ZVONA PRAZAN GLAS NE DONOSI SPAS Prazan zvuk zvona I praporca koji zveëi, To je Ëovjek koji zlo radi A imade lijepe rijeëi. Uzalud je sve πto priëa, Svi dokazi i sav trud; Ako su mu djela drukëija, Sve su rijeëi uzalud. To posebno znaëi za one to kaæu da istinu znaju, Pa æele svima oko sebe SvjedoËanstvo o istini da daju. Zato, ako te nitko o istini ne pita, Nemoj niπta ni govoriti; Ali æivi svaki dan tako Da te moraju pitati. SVAKOME Svakome je dano vrijeme Da pokaæe tko je: Svakom rijeëju, svakim djelom Dokazuje πto je. 38

39 PASTI I USTATI Svakome je od nas æao Kada shvati da je pao, Ili neπto pogreπno reko Pa se uvrijedio neko. Kad uvidi sluëaj cio, Ispravit bi tada htio, Ali ispraviti nije lako Jer oprostiti neêe svako. Ali ako si veê pao, Zaπto bi dalje leæao? Stoga ustani Ëim prije, Mada uvijek lako nije. Potrebno je pomoê zvati I Isusu ruke dati, Samo tu je za nas nada;»ovjek je slab, lako pada. Tko odluëi s Kristom poêi, Do vjeënog Êe cilja doêi, Da tamo u nebeskoj slavi Sve padove zaboravi. 39

40 KOLIKO? Koliko sam danas bolja Nego πto sam juëer bila? Da li me je moja vjera Barem malo promijenila? Da li za potrebe bliænjih Imam danas viπe sluha? A u srcu viπe ljubavi I krotkog poniznog duha? Kad mi netko na æulj stane, Da li mirno to prihvatim, A da mu na licu mjesta Istom mjerom ne uzvratim? Uzalud su dobre æelje I odluke koje stvaram; Ako nema rezultata Onda samu sebe varam. 40

41 IZAZOVI Æivimo u druπtvu ljudi RazliËitih Êudi, Svi imaju svojih mana, Ali i dobrih strana. Nije se baπ lako snaêi Niti na kraj izaêi, Treba mnogo toga znati Pa i taktike imati. I to uvijek nove za sve izazove. NAU»I ME NauËi me, Gospode, kako i gdje da se postavim, A mudrosti mi daj da to mogu Vjerom sve u Tvoje ruke da stavim I ostanem kod Tvojih nogu. Zato Te ponizno, Spasitelju, molim, Svakog dana i u svemu daj nove pobjede, Jer uvijek dolaze nova iskuπenja, Pa ona od juëer viπe mi ne vrijede. 41

42 SVATKO ODLU»UJE SAM Ja ne znam kada I kako Êe biti, Kako Êe svi mrtvi Opet oæiviti. Ali πto Gospod kaæe, U to sumnje nema, Sigurno Êe doêi Taj dan uskrsenja. Znam da je za Njega Sve moguêe i sve lako, Vjerujem da Êe onda Uskrsnuti svako. Jedni Êe tada primiti dar VjeËne mladosti, A drugi svoju plaêu VjeËne propasti. Gospod je pravednu plaêu Svakome od njih dao, Onako kako je za æivota Svatko sam sebi izabrao. On je sve ljude na Zemlji Spasiti æelio, Ali svatko je sam za sebe Odluku donio. 42

43 NE ÆIVI»OVJEK OD KRUHA Matej 4,4 Jesti Kristovo tijelo I Njegove krvi piti ZnaËi prouëavati Njegovu rijeë I njome se hraniti. Ne æivi Ëovjek od kruha I onog πto u usta uzima, Nego, ako vjeruje Bogu, Njegove rijeëi u srce prima. Ne mogu drugi jesti, A mi da budemo siti; Tako se svatko sâm mora RijeËima Gospodnjim hraniti. Koliko Êeπ danas jesti Od hrane πto je Nebo nudi, O tome ovisi tvoj duhovni æivot, U to siguran budi. 43

44 VJERA Vjera gleda iznad teπkoêa, Dræi se nevidljivoga, Gleda prema prijestolju Dobroga Oca nebeskoga. Vjera se hvata za Kristovu ruku U svakoj opasnosti, Dræi se Ëvrsto za obeêanja Njegove ljubavi i milosti. Vjera daje snagu i donosi mir, Nikada se ne koleba; Na naπem æivotnom putu Svaki dan nam vjera treba. Ali zlo paklene zamke kuje, Da izgubim pouzdanje; Nastoji da moju vjeru otruje, Da zapadnem u oëajanje. Ta borba vjere je neprestana I ona se vodi baπ svakog dana, Pa mi zato, OËe, pomoê s Neba Uvijek i bez prestanka treba. 44

45 AN ELI Psalam 34,7 Anappleeli Gospodnji stalno stoje Oko onih koji se Boga boje, Da ih Ëuvaju i od zla brane Kroz mraëne noêi i tmurne dane. Pa i kada sunce sija s neba, PomoÊ anappleela i tada treba. Jer mi ljudi ne vidimo sve zamke i mreæe U koje grijeh lukavo hvata i veæe. Ali anappleeo vidi i budno pazi Na svaki korak na naπoj stazi, I njemu nikada ne promaπi Nijedan od problema naπih. Onome koji ne æeli da grijeπi Anappleeo svaki problem na dobro rijeπi, Svakome tko se moli i iskreno traæi Da ga Bog vodi, Ëuva i snaæi. Zato oko onih koji se Boga boje Anappleeli Gospodnji stalno stoje. 45

46 NAJVE A ÆRTVA Rimljanima 12,1 Mnogi se rado ærtvuju za bliænje i za Boga, Spremni da svoja dobra uloæe u to, Iako u veêini sluëajeva daju od suviπka svoga, Vjeruju da je za spasenje sasvim dovoljno. Svakako da je za pohvalu ærtvovati se za druge, Svakog priznanja vrijedno iskreno Ëiniti to, Ali to od nas ne Ëini vjerne Gospodnje sluge Niti to moæe promijeniti naπe srce zlo. Ali najveêa ærtva koju Ëovjek moæe dati, I koja jedino u Gospodnjim oëima vrijedi, Jest da se vjerom svome Bogu obrati, Æivi po Njegovoj volji i svoje ja pobijedi. Nije veliëina ærtve veliëina naπeg dara, Niti naπih dobrih djela πto Ëinimo za druge, Samo zajednica s Kristom promjenu u srcu stvara I od greπnih smrtnih ljudi stvara Boæje sluge. Kad Ëovjek sebe dade u æivu ærtvu Bogu I kad mu bude vjeënost od sadaπnjosti preëa, Kad srcem i duπom ostane kod Njegovih nogu Od svih drugih ærtava ova je najveêa. 46

47 LON»AR I GLINA Glina je samo obiëno blato Dok u ruke lonëara ne doapplee, Ali Êe dobiti lijepe oblike Kada kroz njegovo kolo proapplee. Nisu sve posude vaze za cvijeêe Niti lonëiêi u koje se sadi, Tu su tanjuri, πalice, tacne, Jer lonëar znade πto radi. Iako imaju razne oblike I nisu svi predmeti isti, Svaki sluæi svojoj svrsi I za neko dobro koristi. Ima li pravo glina da se buni Zbog svog oblika i boje, Dok predmeti od nje, ljepi, sjajni, Na polici trgovine stoje? Jer da nije bilo lonëara I truda kojega je dao, Ona bi i sada bila obiëno blato Za koje nitko ne bi ni znao. A kako se Ëesto Ëovjek pobuni Kad mu nije sve kako bi on to htio, A zaboravi svoga Svoritelja I πto bi on bez Njega bio! 47

48 NERODNA SMOKVA Matej 21,14 Puna je liπêa nerodna smokva Koje se na vjetru njiπe, Ali na granama osim liπêa Ona nema niπta viπe. Istina da liπêe stablo krasi Kad se gleda izdaleka, Ali svatko tko bliæe doapplee U liπêu i roda Ëeka. U Gospodnjem vrtu svi smo drveêe Posaappleeni po planu Neba, Svatko prema svojoj vrsti i talentu Rodove donijeti treba. Gospodar obrezuje i okopava, Mnogo daje, trud ne πtedi, Ali bujno liπêe vanjske poboæosti Bez duhovnih rodova niπa ne vrijedi. Tko samo priëa i mnogo znade, A to se u djelima ne vidi, Prije ili kasnije zbog liπêa bez roda Morat Êe da se kaje i stidi. 48

49 TO U NEBESKIM KNJIGAMA PI E Otkrivenje 20,12 Ti nisi sluëajno ovdje, Bog te je na zemlju poslao, On te voli i brine se za tebe, Ali ti je i duænosti dao. Uzmi u ruke svoju Bibliju I uz molitvu uvijek Ëitaj, to je volja tvog nebeskog Oca Ponizno i iskreno pitaj. to Êeπ uëiniti od svog æivota Za to vrijeme πto ti je dato, Jer kad Êe doêi posljednji dan Nije nam nikome poznato? Zato stani tu gdje si sada I ozbiljno razmisli o sebi, Svaki poklonjeni trenutak æivota Na dobro upotrijebi. Ne gledaj kako drugi oko tebe Æive, misle i rade, Budi svjestan da Êe svatko na sudu Za sebe i odgovor da dade. to su za nas govorili ljudi, Nikome neêe biti vaæno viπe, Samo Êe ono biti sudbonosno to u nebeskim knjigama piπe. 49

50 MIR Adam i Eva u Edenskom vrtu Sretno su u miru æivjeli; Shvatili su πto mir znaëi Tek kad su ga izgubili. Sve je u vrtu ostalo isto Kao πto je bilo i do sada, Ali u svemu je nestalo mira Pa strah i tjeskoba vlada. Ni Edenski vrt ne vrijedi Niti sve njegove Ëari; Kada Ëovjek mir izgubi, Za niëeg viπe ne mari. Prekinuli su vezu s Bogom, Mislili da znadu bolje, A bez Njega, tog Izvora mira, Zapali su u nevolje. To pravilo za sigurnost i mir Do danaπnjeg dana vaæi, Pravi mir ima samo onaj Tko u vjeri Boga traæi. Mada æivi u nemirnom svijetu, Za njega to mnogo ne znaëi, On mir u srcu nosi I na druge mirom zraëi. 50

51 SUBOTNJE JUTRO Jutros sam se probudila rano, Prije zore, Joπ su sjene noêi pokrivale Sve prozore. Joπ je sve tiho i mirno, Spavaju svi ljudi, Samo se zvijezde pomalo gase I poneka se ptiëica budi. Odmah mi je na um palo Da ovo nije obiëan dan; Danas je subota Gospodnja, Naπega planeta roappleendan. A Ëim se toga sjetim, Zaboravim na sve probleme, Velik mir mi ispuni duπu Jer ovo je sveto vrijeme. Hvala Ti, Gospode, za subotu, Radujem se i sretna sam jako; Æao mi je da svi ljudi na Zemlji Ne osjeêaju se danas isto tako. 51

52 ZA TO SUBOTA? Kad je subotu Ëovjeku dao, Gospod je imao plan Da na blagoslov ËovjeËanstvu Bude ovaj sedmi dan. Da to bude sveto vrijeme Kroz godine i stoljeêa, Da na stvaranje i Stvoritelja Uvijek iznova podsjeêa. Nije subota dana Ëovjeku Da mu samo odmor bude, Nego da sjedini i jaëe zbliæi Stvoritelja, æene i ljude. Poslije πest radnih dana Svakako da odmor treba, Ali puno viπe od toga Veza imeappleu Zemlje i Neba. To je blagoslov i posveêenje, Okrepa za duπu i tijelo, Da mir i radost u srcu Ima ËovjeËanstvo cijelo. 52

53 DUHOVNA MANA Joπ jedna godina nova U pustinji zemaljskog æivota. Dovde nas je odræala, Gospode, Tvoja velika milost i dobrota. Ti si nas izveo iz ropstva I proveo kroz more, Doveo si nas svojom miloπêu U podnoæje Sinajske gore.»uli smo Tvoj glas koji zove, Upoznali smo Tvoju volju, Poπli pustinjom ka Kanaanu TraæeÊi buduênost bolju. Hvala Ti πto nam dajeπ manu, Joπ uvijek æeapple nam gasiπ, Produæavaπ svoju milost Jer æeliπ sve da spasiπ. Ponovo se æelimo predati Tebi U godini koja je pred nama, Tvoja RijeË neka nas hrani, jaëa, Ta nebeska draga duhovna mana. 53

54 PRIMI JE I»UVAJ Grijeh je Ëovjeka skinuo do gola, Da se stidi, plaπi i od Boga skriva, Gurnuo u æivot stradanja i bola, I sve do danas to tako biva. LiπÊe od smokava nije odjeêa Koja moæe da odjene, zaπtiti i grije, Ali je za sve nas velika sreêa to tako zauvijek ostalo nije. Isus se zauzeo za naπe potrebe Kako da obuëe tebe i mene, Dragovoljno ponudio samoga sebe Da nas svojom pravdom odjene. Njegove ruke probodene klinom Bijelu haljinu svakome nude, Umro je umjesto nas, pa tim Ëinom Moæe da opravda greπne ljude. Svatko tko vjerom doapplee Kristu Moæe tu bijelu haljinu da ima, Bjelju od snijega, sjajnu i Ëistu, On je besplatno nudi svima. Uz nju je i uputstvo za upotrebu Kako da je odræavaπ i da je paziπ, Da je grijeh, sumnja ili nepaænja ne uprlja Dok tu kroz æivotne borbe prolaziπ. Zato doapplei Kristu dok ne bude kasno, Primi tu haljinu i na nju pazi, Svakome veê danas neka bude jasno Da vrijeme istjeëe i Isus dolazi. 54

55 NE MISLI NA SEBE»uvaj se da nikoga ne æalostiπ, Jer u æivotu dosta æalosti ima, Ne misli na sebe i svoje teπkoêe, UËini πto moæeπ, pomozi drugima. Svatko od nas svoj kriæ nosi, Istina da oni nisu jednaki, Ne gubi vrijeme da traæiπ razlike, Jedno je sigurno: teæak je svaki. Svakoga dana to je vidljivo, Uvijek netko viπe, netko manje pati,»esto se pitaπ zaπto je tako, Ali pravi odgovor ne moæeπ znati. Po ljudskoj logici tu nema pravde, Jednako biva dobrome i zlome, Ta bolna iskustva vidiπ kod drugih, Ali i tako Ëesto u æivotu svome. NeÊeπ mnogo pomoêi onome tko pati Ako se samo tuæiπ zbog kriæa svoga; Zato zbog sebe i zbog tvog bliænjeg Skreni pogled s patnje na Boga. Spasitelj dragi sve vidi i znade, On Ëuje svakoga tko pomoê traæi, Da bi svatko mogao svoj kriæ da nosi On pomoê nudi, On jaëa i snaæi. 55

56 PUTEVI Jeremija 6,16 Mnogo vjerskih puteva ima, Velik broj ljudi ide njima, Ali dragi Bog savjetuje svima: Stanite na putevima! Jer svatko tko æeli do cilja doêi Mora znati kojim putem treba poêi, Da bi mogao i danju i u noêi Kroz sve opasnosti sigurno proêi. Samo oni koji jako paze, Raspituju se za stare staze, Paæljivo Ëitaju putokaze Samo oni pravi put nalaze. Jer istina je, naæalost, jako kruta: Da Ëak i staza cvijeêem posuta, Ako ne pitaπ za kraj toga puta, Lako se od cilja zaluta. Zato stani i podigni glavu, Raspitaj se za stazu pravu Koja vodi gore u visinu plavu Ka vjeënome domu, Bogu u slavu. 56

57 NA SEBE PAZI 57

58 Spasenja nema ni po jednom drugom, jer je pod nebom to jedino ime dano ljudima po kojem nam se treba spasiti. (Djela 4,12) 58

59 NA SEBE PAZI 1. Timoteju 4,16 Koliko moæeπ, pomozi svakome Koji teπko kroz æivot prolazi, Pruæi ruku onome koji pada, Ali i na sebe pazi. Æalosnima reci koju rijeë utjehe O vjeënosti koja dolazi, Kada Êe Isus obrisati svaku suzu; Ali i na sebe pazi. Onome πto se razoëarao Zbog trnja na æivotnoj stazi, Pokaæi i koju ruæu na trnju, Ali i na sebe pazi. Onoga koji je krenuo u zlo, I sve dublje u grijeh ulazi, S ljubavlju zovi natrag k Bogu, Ali i na sebe pazi. Nahrani gladnog, odjeni golog, Putnika primi u svoj dom, Ali ne zaboravi da u isto vrijeme Misliπ i o spasenju svom. Uvijek i svuda daj sve od sebe Za dobro i spas bliænjega, Ali da i na sebe budno paziπ Ipak je vaænije od svega. 59

60 Koliko Êe ti vrijediti spaπeno mnoπtvo Ako ti ne budeπ meappleu njima? Zato se moli i bori u vjeri Da budeπ i ti meappleu spaπenima. VJERA I SUMNJA OjaËaj, Gospode, moju vjeru, otjeraj sumnje moê, Jer ona u mome æivotu od dana stvara noê. Posijana u Edenu i sada niëe svuda; Da mi ne zaguπi vjeru, treba mnogo truda. NauËi me da je oplijevim Ëim iznikne i kad se pojavi, Dok svoj ruæni korijen ne pusti i vjeru ne udavi.»ak kada promijeni oblik, svoj izgled pa i boju, Pomozi mi da je prepoznam, ojaëaj vjeru moju. 60

61 ZABORAVI TRNJE Uvijek misli i priëaj o onome πto je dobro, O svemu πto hrabri i podiæe, Jer tuæbom i æalopojkama Niπta se korisno ne postiæe. Zaπto da druge bodeπ trnjem Koje je veê jedanput ranilo tebe, Time neêeπ izlijeëiti svoje rane Niti Êeπ zadovoljiti tuapplee potrebe. Ali tu ima i neπto mnogo gore: Svaki put kada to ponavljaπ, Uvijek sebe nanovo bodeπ, U staru ranu trn ponovno stavljaπ. Kakva je korist od svega toga, Osim uvijek novih i veêih boli; Zaπto se radije ne osloniπ na Boga, Koji te toliko mnogo voli? Pokupi sve trnje i donesi Njemu, Moli Ga da ti zalijeëi rane, On Êe dati mir tvome srcu I novu snagu za buduêe dane. Pa kada noga opet nagazi na trnje, A to Êe da se dogodi, On Êe njeæno da trn izvadi I za ruku Êe dalje da te vodi. 61

62 LJUBAZNOST Ljubaznost postavlja sunce na tuappleem nebu I mjesec da rasvijetli tamu noêi, Ljubazna rijeë ili osmijeh ispunit Êe potrebu I nekoga osnaæiti da moæe dalje poêi. Ljubaznost uvijek i svuda dobro doapplee, I svatko je rado prihvata; Kroz zatvorena vrata uspije da proapplee, I od neprijatelja da stvori brata. Iskrena ljubaznost moæe uëiniti Ëudo Da umornom æelju za æivot vrati, Kome se Ëinilo sve bezvrijedno i ludo, Ponovno se vesla lati. Ljubaznost je svakome mila i draga, Svatko voli da se s ljubaznim druæi, Ali da bi uæivao sva njena blaga Nemoj je samo Ëekati, veê je i pruæi. Pa Êeπ sretan biti ti, A i oko tebi svi. 62

63 POMOZI BLIÆNJIMA Pogledaj ljude oko sebe Kako se svi samo æure, Kako su nervozni i napeti Samo trëe i samo jure. Ni tebi nije lako, Imaπ svoje brige i jade; Ne zaboravi da ima i onih Koji viπe nemaju nade. Moæda samo prijateljski pozdrav Nekom tko strada i pati Moæe uëiniti mnogo,»ak da nadu u æivot vrati. Ili samo jedna ljubazna rijeë, IzreËena u pravo vrijeme, Tuænoj i napaêenoj duπi Da olakπa æivotno breme. Jedan osmijeh i stisak ruke Ne zahtijeva mnogo truda, Ali ako to Ëiniπ iz ljubavi, Moæda uëini Ëuda. Pomaæi svuda gdje moæeπ, Ali ne zaboravi u svome domu svoje; Moæda oni i trebaju najviπe Ljubav i staranje tvoje. Ne misli samo na sebe, SebiËnost se svakome sveti, Sretan je svatko tko se trudi U srce bliænjima sreêu donijeti. 63

64 NE TUÆI SE O svojoj nevolji ne priëaj drugima, Jer oni ne mogu da te shvate, Ne æele druπtvo siromaπnih i bolesnih, Nego mlade, zdrave i bogate.»ak i oni koji su ti sliëni Ne vole da im se tuæiπ, Zato budi obazriv i paæljiv Prema svima s kojima se druæiπ. Jer svi oni od reda Imaju dosta problema svojih, Zato ne mogu, a i ne æele, Da se optereêuju zbog tvojih. Ima samo Jedan koji rado sluπa Svu tvoju nevolju i muku. On te voli, razumije i æali, I nudi ti svoju pomoê i ruku. A osim Njega niπta viπe Nije ni potrebno ni vaæno, Jer ljudi ako te Ëak i æale, ObiËno æale povrπno i laæno. 64

65 SLU ANJE Da bismo dobre odnose S bliænjima mogli imati, Presudno je i prava je umjetnost Znati sluπati. Da bismo ljude oko nas Mogli da pravilno shvatimo, Treba da njihove rijeëi i ponaπanje Paæljivo pratimo. NeÊeπ pomoêi drugome to Êeπ mu puno reêi, Niti Êeπ njegovo povjerenje Time steêi. Jer ono πto ti razumijeπ I shvaêaπ lako, Za njegov pogled na æivot Moæda i nije tako. Zato ako æeliπ biti na blagoslov Mnogih dragih duπa, NauËi prvo vjeπtinu i umjetnost Kako se πuti i sluπa. 65

66 GLEDAJ SVOJA POSLA Svatko tko æeli da Ëisti i mete Ispred tuappleih vrata, Mora prvo da prijeapplee Preko svojega smeêa i blata. A da svoje smeêe vidi Morao bi da se stidi. Onaj tko stalno upozorava I kritizira ono πto drugi rade, ObiËno niπta korisno ne radi, Niti to znade. Jer da svojega posla ima, Ne bi priëao o drugima. Oni koji su æalosni i razoëarani to drugi grijeπe, Nisu ni pokuπali do sada Da se svojih mana rijeπe. Jer da su to rjeπavali, Ne bi za tuapplee niti znali. Onaj tko kaæe da on sve, sve vidi I sve zna πto drugi rade Ili je kratkovidan, Ili problem s vidom imade. A πto je sljepoêa veêa, To manje osjeêa. 66

67 Ali bez problema proêi neêe Onaj tko voli Ëeprkati tuapplee smeêe; Takav se obiëno poslije tuæi i jada Kako nevin zbog drugih strada. A nikako da shvati to Da sâm sebi stvara zlo, I da mu je to nagrada to svoje prste svuda ubada.»udna STVORENJA Mi ljudi smo Ëudna stvorenja, Naπa se narav s mukom mijenja. UËimo sporo jako, A zaboravljamo tako lako. Teπko se od zla odvratimo, A zaëas natrag vratimo. Stvarno smo Ëudna stvorenja, Samo dragi Bog moæe da nas mijenja. 67

68 GLEDAJ SEBE Mnogi misle da imaju ljubavi, Da sve ljude vole, to Ëesto i kaæu; Ali tako Ëesto priëaju o manama Svoje braêe i sestara s kojima se ne slaæu. I dalje oni svoj sud donose Za rijeëi i postupke tuapplee, Nisu ni svjesni da su bez ljubavi I da su sotonsko oruapplee. Kada Ëovjek uzima sud u svoje ruke, Na Gospodnje mjesto staje. A poπto je samo greπnik i smrtnik, Pogreπan zakljuëak daje. Samo Gospod vidi svaëije srce I svaku pobudu On znade, Zato On jedini i moæe Pravi sud da dade. Blago onome tko sebe Ëuva I budno na se pazi, Da se ne bi, dok gleda druge, Naπao na pogreπnoj stazi. Jer dok gleda na sve strane, On ne vidi svoje mane. 68

69 SA STRAHOM I DRHTANJEM Filipljanima 2,12 Ne gledaj samo druge oko sebe, to rade drugi ljudi, Ima neπto mnogo vaænije i preëe I za to se potrudi. Kakve su moje misli, rijeëi i djela, To da gledam, prosudim i vidim, Da se na kraju pred Ëitavim svemirom NeÊu morati da se stidim. Preko savjesti, prirode i Biblije Gospod svakoga opominje i uëi; Ali On nam je dao slobodnu volju, Svako sâm mora da odluëi. Zato se nemoj mnogo brinuti Kako tko æivi i πto radi, Nego sa strahom i drhtanjem Svoje spasenje gradi. 69

70 OGOVARANJE Netko tko voli da ogovara ObiËno se ovako izgovara: Vjerujte da ne laæem, Sve je istina to πto vam kaæem! A ne shvaêa koliko je bijedan I svakog æaljenja vrijedan, Jer ni on savrπen nije, A svoje mane vjeπto krije. Mudro πuti svu istinu o sebi, Da sluëajno netko doznao ne bi,»ak je spreman i da slaæe, Samo da istinu o sebi ne kaæe. Vjeπto se brani, svojski se trudi,»udni smo mi to ljudi, Istina da velike razlike ima, Ali ogovaranje omakne se svima. Kad nas neπto zaëudi ili iznenadi Pa onda ispriëamo πto netko radi, Onaj πto je od nas tu novost doznao Nije dalje sjediti ostao. I njega je dirnula novost ova Pa je joπ nekome rekao πto imade nova, Pa tako uz dodatke ta novost prijeapplee Sve ograde i sve meapplee. 70

71 Niπta viπe ne moæe da je zaustavi, I od male se muhe golem slon napravi, A onaj πto je sve poëeo poslije se Ëudi Kako su drski i laæljivi ljudi. A teπko Êe priznati itko æiv Da je baπ on za sve to kriv; Za ono πto je on prvi reko, Sada mu je kriv drugi neko. Zato neka nitko sebe ne vara Da je savrπen i da ne ogovara, Jer kad neku ruænu istinu o drugima kaæe, Bliænje ogovara i ako ne laæe. Pozabavimo se malo miπlju ovom: Kako bih se osjeêao da sam na mjestu njegovom? Stoga kad te neπto zaëudi, ili Ëak zaboli, Umjesto da priëaπ okolo, Bogu se za to pomoli. 71

72 OGLEDALO Ne brini se mnogo to tvoj bliænji radi, Na njegova nedjela Nek ti se ne gadi, VeÊ stani pred ogledalo, Gledaj svoju sliku, Sve mane i nedostatke Na svojemu liku. Ako to budeπ gledao, I oko toga se potrudiπ, NeÊeπ imati volje ni vremena Da drugim ljudima sudiπ. Jer svi smo mi djeca Greπnog ljudskog roda, Nitko nije bezgreπan Tko ovom Zemljom hoda. Zato svakoga dana duæe Pred svojim ogledalom stoj Pa Êe ti manje smetati to radi bliænji tvoj. 72

73 RUÆA I TRN Trnje i ruæe na istome struku, Trnje bode, a ruæe miriπu, Isto kao πto nam æivot donosi Ponekad sunce, ponekad kiπu. Dobro i zlo, svjetlost i mrak, Ruæe i trnje su simbol za to; Isus je stvorio prekrasne ruæe, A trnje im je donijelo zlo. Netko voli da priëa o ruæama, O cvijeêu πto ga je obradovati znalo, A netko opet samo o trnju to ga je bolo i ranjavalo. Nije ni svjestan da drugima daje Mirisnu ruæu ili oπtar trn, I oko sebe utjecaj πiri Ili zrake sunca, ili oblak crn.»ovjek moæe ponijeti ruæe, Ono πto je dobro da upamti, A moæe nositi i trnje sa sobom, Da sebe i druge bode i pati. Nitko ne voli druπtvo onoga Koji se samo jada i tuæi; A s onim tko radije priëa o ruæama Svatko voli da se druæi. 73

74 NE ZABORAVI Ponovljeni zakon 4,9 Pazi na sebe, Ëuvaj duπu svoju Da nikada ne bi zaboravio Usliπene molitve i tolika dobra Koja si od Gospoda primio. Upamti veliku milost Neba, Koju niëim nisi zasluæio; Æivot, zdravlje i mnoga dobra Koja ti je nebeski Otac pruæio. Kako si se samo radovao Kad te je iz nevolje izbavio!»ak si vidio i Ëuda koja Ëini; Pazi da ne bi zaboravio! teta πto jako dobro pamtimo Svako zlo kroz koje prolazimo, A tolika dobra πto svaki dan primamo, Naæalost, Ëesto zaboravimo. Molimo se Gospodu za mudrost Da ne zaboravimo Njegove ljubavi dar, Svoja iskustva Ëesto priëajmo drugima Da ne bi pala u zaborav. 74

75 VINJAGA Izaija 5,2 Vinogradar ulaæe sredstva i trud, Vinograd odgaja i pazi, A kad doapplee vrijeme da raapplea Samo vinjagu nalazi. Posadio je plemenitu lozu, Sve uëinio za vinograd svoj, Ali umjesto slatkih grozdova Vinjagu nalazi na njoj. Jedna pouka i opomena nama Nalazi se u svemu tome: Kakav rod ja donosim Nebeskom Ocu svome? Ima li joπ neπto πto je trebao A da mi to nije dao? Kakav rod Êe naêi na meni Kad na Sudu budem stao? Nije sada vrijeme da gledam i sudim Kako drugi æive i rade, Sudbonosno je i vaæno za svakoga Kakav rod na sebi imade. Ne vrijedi vinjaga ako je i lijepa, Jer okus gorak ima. Neka nam Gospod otvori oëi I po milosti pomogne svima. 75

76 ÆIVOT JE KOLA Æivot je πkola, a ovaj svijet udæbenik. A to uëenje nije nimalo lako; Svakoga dana, svjesno i nesvjesno, Ispit polaæe baπ svako. Lekcija za lekcijom, prilike i neprilike, Sve nova πtiva uëimo; Kakve pouke i kakve zakljuëke, To sami moramo da odluëimo. Priroda i ljudi, sve πto nas okruæuje, Pouku za poukom daje, A ove studije traju toliko Koliko i naπ æivot traje. I starac sa πtakama i pognuta baka Sa ovim se potpuno slaæu, Da joπ uvijek uëe nove lekcije I joπ uvijek ispit polaæu. Sjeti se toga kad ujutro ustaneπ Da Êeπ danas biti u πkoli, Da nauëiπ lekciju i ispit poloæiπ Jako pazi i Bogu se moli. 76

77 MOJA DUÆNOST Prijatelju, zastani na Ëasak, Jedno bih htjela znati: Kuda se toliko æuriπ, Dokle Êeπ tako trëati? Gospod ti je poklonio æivot I vrijeme za njega dao, Kakve koristi ako kroz njega Budeπ samo protrëao? Paæljivo koristi poklonjeni dan, Svaki trenutak korisno upotrijebi, To poëni odmah ujutro Da pred veëe trëao ne bi. Za svaku naπu duænost to nam je od Neba dano, Poklonjeno nam je i vrijeme Da je obavimo valjano. Ako ja nemam vremena Za æivotne zadaêe svoje, Onda ja radim neπto drugo to nisu duænosti moje. 77

78 MALI PAKET Kada se netko uobrazi Da od svih najbolje zna, Svoje miπljenje tvrdoglavo brani I samo istiëe to svoje ja. A kada je ja na prvome mjestu, I kad je od svega veêe, Tada nitko u njegovoj blizini Nema ni mira ni sreêe.»esto ni ne zna da svojim stavom Sve druge poniæava i vrijeapplea, Pa se Ëesto Ëudi, tuæi i jada Kako mu svi okreêu leapplea. Ne æeli da prizna svoju manu, Nego krivi sestru ili brata, Pa se u svoje uvrijeappleeno ja Sve jaëe i ËvrπÊe umata. Ali Ëovjek umotan u samoga sebe PriliËno je mali paket Od koga nema nikakve koristi Ni Nebo, a ni ovaj svijet. 78

79 TETA VREMENA Dugo sam jutros u krevetu, Prije nego sam ustala, Dugo, dugo prouëavala I Bibliju Ëitala. A kada sam prestala Ëitati I sve knjige ostavila, Odjednom sam sama sebi Ozbiljno pitanje postavila: Iz svega ovoga πto sam Danas Ëitala i uëila, to sam od toga shvatila I πto sam vaæno zakljuëila? Jesu li to bile samo informacije I neko novo znanje, Ili mi je to pokazalo Moje pravo duhovno stanje? Jesu li to za mene bila Samo nova obavjeπtenja, Ili Êe u mome æivotu od sada Neπto nabolje da se mijenja? Ako se kod mene danas Ne dogaapplea baπ nikakva promjena, Onda je zbilja i naæalost teta vremena. 79

80 MISLI O MISLIMA Misli su velika tajna, Ali obiëno zakratko, Jer Ëim se otvore usta Odmah ih dozna svatko. Gospodar nad mislima Gospodar je tijela, Jer kakve su misli, Takva su i djela. Misli su kao ptice, Bez pitanja lete preko glave, Samo moramo dobro paziti Da zle misli gnijezdo ne naprave. Najviπe treba paziti na misli, Jer one su gospodar tijela, Ono πto se odvija u glavi Dokazuju rijeëi i djela. Borba za um je najveêa borba Koja se ikada vodila, A pobjeda nad mislima najveêa pobjeda Koja se ikada dobila. Kad bi se naπe misli pokazale na ekranu Da ih svatko moæe vidjeti, Kod svakoga bi se naπlo neπto Zbog Ëega bi se morao stidjeti. Tko ne æeli da svojim mislima luta, Niti okolo da skita, Neka se puno viπe moli Bogu I svoju Bibliju viπe Ëita. 80

81 GNIJEZDO Misli nam kroz um prolijeêu Kao ptice iznad glave, Ne moæemo zabraniti da prolete, Ali moæemo da gnijezdo ne naprave. Sve ono πto oko sebe gledamo, Sluπamo ili doæivimo, Te slike nam se poslije vraêaju Da o svemu ponovno mislimo. A zlo se i na tome polju Uvijek uporno trudi, Da se sjeêamo svih svojih pogreπaka I uvreda od drugih ljudi. Pa se onda uvijek iznova Bodemo na isto trnje, A tamne slike iz proπlosti Postaju joπ gore i crnje. A dok se tim mislima bavimo, Zaboravljamo na Goglotu, Na velike blagoslove i izbavljenja to smo primili u svome æivotu. Zato otjerajmo zle misli Kad nam se u glavi pojave, Jer ako se s njima dugo borimo, Sigurno Êe gnijezdo da naprave. (U gnijezdu Êe izleêi joπ i mlade, I kakve Êe biti posljedice Tko to moæe da znade?) 81

82 U DUBINE MORA Mihej 7,19 Dragi Bog Ëuje iskrene molitve Poniznog ljudskog stvora Pa sve grijehe priznate u pokajanju Baca u dubine mora. Zaπto nam onda ipak naπi grijesi Tako Ëesto na um dolaze, Ako se oni stvarno tamo duboko Na dnu mora nalaze? To naπ neprijatelj joπ Ëuva sliku, I uæiva da nam je pokaæe; Da nam se to ne moæe oprostiti Uvijek iznova laæe. Pokuπava, ako je ikako moguêe, Da obeshrabri i razoëara, Pa da na srcu ranjenom od grijeha Joπ i nove rane stvara. Zato kad ti Sotona pokaæe sliku, Ti u molitvi oëi zatvori, I svoj zavjet s dragim Isusom Vjerom i predanjem obnovi. Ne dopusti zlu da te laæima muëi, Uvijek iznova da te pati i kinji, Oprosti i zaboravi sve svoje grijehe, Ali, ni tuapplee ne spominji. 82

83 GDJE E BITI KADA DO E TAMO? Skoro svi ljudi imaju svoj plan Za cijeli æivot i za svaki dan Pa zato odmah ujutro, to se znade, Krenu da po planu sve i urade. ObiËno se to sve i ostvari tako; Ali Ëak ako krene i naopako, Nitko zato ne odustaje od plana, Nego sve to uradi sljedeêeg dana. Jako smo marljivi za svoje potrebe: Trudimo se, radimo, ne æalimo sebe. Ali, naæalost, drukëe su priëe Kada se spasenja i vjeënosti tiëe. Imamo mi i za to jako dobar plan, Samo ne baπ danas, nego neki drugi dan, Kao da nam se s tim baπ i ne æuri, Dok nam dani prolaze i vrijeme juri. Ne stignemo, eto, da u svakom danu Ostavimo brige jedan sat na stranu Za molitvu, prouëavanje te duhovne hrane, Za zajednicu s Bogom i za predanje. Da kupimo ulje, tu svjetlost sa Neba, Bijelu haljinu primimo koja nam treba, Da srce i misli podiæemo gore, Sve bliæe Bogu u nebeske dvore. Tako Êe nam doêi i posljednji Ëas, A tad Êe se naêi baπ svatko od nas ToËno tamo kud danas koraëa: Ili carstvu slave, ili u jezeru plaëa. 83

84 STARI I NOVI»OVJEK Kako da skinemo svoju greπnu prirodu? Kako da je sa sebe svuëemo I novu prirodu, kao Ëistu haljinu, Da na sebe obuëemo? Kad bi se to moglo kao odjeêa, To ne bi problem za nikoga bio, Ali kad je greπna priroda dio naπeg biêa S kojom se svako od nas rodio; Kad nam je srce zlo od roappleenja I opako viπe od svega, Biblija za srce jasnu ocjenu daje: Da nitko od nas ne poznaje njega. Uzalud se Ëovjek svim silama trudi Da svoju greπnu prirodu mijenja; U svojoj sili, pored najbolje volje, Za to nema snage niti rjeπenja. Zato nas dragi Isus s ljubavlju zove, Dok naπe æelje i naπe borbe prati: Doappleite k meni umorni od borbe, Ja Êu vam pobjedu dati! Ja æelim i ja mogu da vas obuëem U bijelu haljinu pravde svoje, I u dubine mora da zauvijek bacim Svu prljavu odjeêu proπlosti tvoje. Ta nova priroda, to je moja pravda, A s njom Êu vam i spasenje dati. Ali ostanite kod mene, jer vaπa greπna priroda Uvijek Êe pokuπati da vam se vrati. 84

85 PROLAZNOST ÆIVOTA 85

86 Jer Bog nije poslao svoga Sina na svijet da sudi svijet, nego da se svijet spasi po njemu. (Ivan 3,17) 86

87 SMRT NIJE SVEMU KRAJ, TO SIGURNO ZNAJ Koliko vrijedi æivot ako je smrt kraj svemu, I ako poslije njega viπe niπta ne postoji, Ako je jedina buduênost koju imamo u njemu Hladna crna raka koje se svatko boji? Ako poslije brobe, svih briga i teπkoga rada Treba zaklopiti oëi da se viπe ne otvore, Ako je æivot samo ono πto imamo tu i sada, Koliko ima smisla da se ljudi za njega bore? SreÊa da nije sve tako crno kako izgleda sada, Mada tu okrutnu stvarnost ne moæemo poreêi, Smrt nije kraj svemu: postoji blaæena nada Da Ëovjek moæe iz smrti u vjeëni æivot prijeêi. Æivot je dar od Boga i On nam ga je dao, Nismo sluëajno ovdje, bez plana i razloga, Za svakoga On znade i svakoga je pozvao Da mudro koristi dane kratkoga æivota svoga. Æivot je samo πkola i na ispit dolazi svako, Mada svi ljudi na Zemlji ne idu u razred isti, Svladati gradivo æivota nikome nije lako, Ali svatko ima priliku da na dobro iskoristi. Tvoja vjeëna sudbina u tvojim se rukama nalazi Jer sam Êeπ za sebe na Sudu morati stati, Ne igraj se sa æivotom, moli se i budno pazi, Svjestan da Êeπ i danas za neπto ispit dati, A propuπtena prilika nikada neêe da se vrati. 87

88 NAIN Luka 7,11-15 Svitalo je jutro, kao uvijek do sada, Zaplavila zora, oglasili se pijetli, Istok je poëeo da se crveni I malo-pomalo sve jaëe da svijetli. Zlatno se sunce raapplea i sve πto je æivo budi, Na ulicama Naina sve viπe je veselih ljudi. Samo jedna udovica neutjeπno plaëe, Jer svojega jedinca ne moæe da probudi. Zaspalo je momëe ove crne noêi I majku zavilo u joπ crnju tamu Bez izgleda da joj viπe ikad svane zora, Ucviljenu, bez zaπtite i potpuno samu. Cijeli grad je poπao da bol s njom podijeli I da je podræi u njezinom jadu, Ali sva ta paænja, iako je draga, Ne budi joj sina, ne vraêa joj nadu. Ne plaëi! njeæno reëe neki stranac I mrtvaëki sanduk rukom prihvati, Pa zovne mladiêa, iz sna ga probudi I æivog i zdravog udovici vrati. Ne plaëi! i danas Isus njeæno kaæe Svakome tko zbog smrti nekog dragog pati, Jer Isus Êe sve mrtve probuditi u æivot Kada se uskoro u slavi On na Zemlju vrati. 88

89 SADA NJOST GalaÊanima 6,10 Proπlost to je sada sjeêanje, BuduÊnost to je samo san. Ono πto svatko od nas ima To je samo danaπnji dan. Ne plaëi zbog proπlosti, Nju nitko ne moæe da vrati, Ne strahuj zbog buduênosti, Nego ovo danas ozbiljno shvati. Vrijeme je jako dragocjeno, Ono nam je dar sa Neba, Zato danaπnje prilike Mudro koristiti treba. Svaki trenutak je vaæan, Na dobro ga upotrijebi, Da bude na korist i blagoslov Tvojim bliænjima a i tebi. Sve svoje danaπnje duænosti Marljivo i poπteno obavi, Ne zbog priznanja i pohvala, Nego voljom i ljubavlju napravi. U molitvi svoj æivot predaj Bogu Svakoga novoga jutra, I sve ono πto moæeπ danas, Nemoj ostavljati za sutra. 89

90 JA»I OD SMRTI»itava naπa planeta Zapravo je veliko groblje, Gdje smrt kao u zatvoru»uva svoje roblje. Svatko tko se na Zemlji rodi Ista ga sudbina Ëeka, Jer za smrt joπ do sada Nije se naπlo lijeka. Joπ se nije pronaπao izum Da ovaj zatvor otvori, Pored svega znanja i nauke Za koje se vjekovima bori. VeÊ πest tisuêa ljeta Smrt ovom planetom hara, U grobove kao u zatvor Sve od reda zatvara. Ali ne boj se smrti I za umrlima ne plaëi Uskoro dolazi Onaj Koji je od smrti jaëi! 90

91 IZBROJENI DANI Psalam 39,4 Pokaæi mi, Gospode, moj kraj I dokle Êe trajati dani moji, Jer znam da je to zapisano I u Tvojoj knjizi stoji. Pedljem izmjerio si mi dane, Moj æivot prolazi kao sjena, Nestaje kao magla i dim, Osuπi se kao trava zelena. Niπta je svaki Ëovjek æiv, Mada on to teπko shvaêa, Ali prije nego πto i misli On se u prah vraêa. Moj æivot bliæi se kraju, Ja to osjeêam i znadem, Pa se eto Ëesto pitam: Koliko joπ dana imadem? Na svakom poklonjenom danu Od svega srca Ti hvala, Pomozi mi da bih to darovano vrijeme Pravilno iskoristiti znala. A kada bude, Gospode, doπao I moj posljednji dan, Pomozi da u Tvoje ruke duh svoj predam, Da u Tvome miru utonem u san. 91

92 PIJESAK U RUCI Samo je jedan æivot, koji Êe brzo proêi, Svejedno koliko Êe godina trajati, Smrt Êe svakome u posjet doêi. Mada Ëovjek o tome ne æeli razmiπljati. O kada bi to ljudi mogli da shvate U svoje mlado doba, Kako Êe svi dani da brzo prolete I kako se na brzinu doapplee do groba, DrukËije bi koristio svatko svoj dan, Svaki bi mu trenutak dragocjen bio, Ne bi ga mnogo smetalo πto drugi rade, to je netko rekao ili uëinio. Viπe od svega bilo bi vaæno to se za mene u knjige piπe: to Nebo biljeæi kraj mojeg imena, Dobro ili zlo, Ëega ima viπe? Æivot je kao pijesak u ruci, Uzalud ga πaka steæe; Kao πto on procuri kroz prste, Tako naπi dani bjeæe. Vrijeme je neprocjenjivo blago I to danas, sutra naπe nije; Na dobro koristiti svaki trenutak U tome se tajna uspjeha krije. 92

93 TR»ANJE ZA VJETROM Koliko mnogo truda i rada»ovjek je spreman dati, A da je sve bilo trëanje za vjetrom, Na svoju æalost na kraju shvati. I da je to πto mu je izgledalo veliko, Dobro, potrebno i jako vaæno, Vremenom nestalo kao oblak, Bez vrijednosti, propadljivo, laæno. Pa da se onda iz svega toga Barem malo neëemu nauëi; Nego i dalje trëi za vjetrom, Sekira se, æuri se, bori i muëi. Dok iznenada smrt pred njega Svoju oπtru kosu stavi, A crna raka na nekom groblju To trëanje zaustavi. 93

94 DOM GDJE NEMA SMRTI Ja s vjerom Ëekam dan da se Isus vrati, Taj veliki dan kada Êe On doêi Da nestane grijeha smrti i bolesti, Kada Êe sve patnje, tuga i bol proêi. Da zaboravim sve suze i stradanje, Sve rane da zacijele, boli da se ublaæe; Znam da Êe On ispuniti svoje obeêanje, Jer On sve ispuni πto jedanput kaæe. O, kako Êe to biti veliki, sveëani dan! Pokuπavam da tu sliku sebi stvorim, To nije lako, mada sva obeêanja znam, O njima mislim i Ëesto govorim. Sresti svoje mile i uvijek zajedno biti U mnoπtvu vjernika iz svih stoljeêa, Teπko je sada taj susret zamisliti, Kolika Êe to biti radost i sreêa! Kada mi jedan moêni anappleeo priapplee I kaæe: Ja sam na Zemlji tvoj pratilac bio,»uvao sam te, branio danju i noêu, I od mnogih zla te izbavio. Ali viπe od svega sresti Spasitelja, Vidjeti ranjeno Ëelo i ruke probodene, Te blage oëi i pogled pun ljubavi A sve je to podnio radi mene. Kada s Njegovih usana Ëujem svoje ime I On me povede u moj nebeski stan, 94

95 Taj dom u cvijeêu koje nikada ne vene; O kako Êe to biti veliki i sveëani dan! Zaboraviti brige, strah i æivjeti vjeëno U miru i radosti nebeskog raja! Pomozi mi, OËe moj, da to vjerom gledam I u borbi æivota izdræim do kraja. SLOBODA ZaËet u grijehu, roappleen u zlu, Izbora nema Ëovjek je tu. Svojim je roappleenjem postao rob, A na kraju puta Ëeka ga grob. Tako bi bilo i tako ostalo Da se Nebo nije umijeπalo: Da Ëovjeka spasi naëinjen je plan, Da roblje vrati, otkup je dan. Zlatna sloboda nudi se svima, Daje se svakome tko god je prima, Samo jedno pravilo ovdje vaæi I samo se ovo od svakoga traæi: Svoje greπno stanje ozbiljno da shvati, Iskreno se pokaje i Bogu se vrati, Njemu da dopusti da ga uëi, vodi, Iz okova grijeha ka zlatnoj slobodi 95

96 NE VRIJEDI Ne vrijedi se Ëitavog dana Bojati noêi, Jer ona Êe svakako doêi. Bolje mudro koristi svaki trenutak Suncem obasjan Dok traje dan. Niti se vrijedi brinuti i sekirati Joπ od rana jutra to Êe biti sutra. Kad je ovome danaπnjem danu Dosta svoje muke i zla Pa je briga za sutra suviπna. Ne vrijedi opteretiti sebe Ljudskom pakoπêu i zlobom, Kad imaπ svojih briga pred sobom. Ali najlakπe Êeπ rijeπiti Sve probleme æivota svoga Ako se uvijek i u svemu Osloniπ vjerom na Boga. 96

97 MATI Iako je jako stara I teπka je bolest prati, Gubitak je ipak bolan Kad umire mila mati. Dragi su nam svi roappleaci, Prijatelji i svi znanci, Ali nitko ne moæe dati Ono πto nam daje mati. U toj tuzi i u jadu Hvala Bogu za blaæenu nadu Da Êe Isus, kad se vrati, Probuditi milu mati. GLEDATI KROZ SUZE Teπko je kroz suze gledati. Uplakane oëi kako da vide Da onima koji ljube Boga sve na dobro ide? 97

98 KARAKTER Gospod kroz svoju RijeË kaæe Da je smrt samo san, I da poslije noêi grijeha Dolazi uskrsnuêa dan. ObeÊao je da Êe otvoriti grobove I sve u æivot zvati Kada se navrπi vrijeme I On se na Zemlju vrati. Svatko Êe da se probudi Na posljednje trube zov I imat Êe novo tijelo, Ali ne i karakter nov. Spasenje je dar od Boga, Ali karakter nije dar, Njega svojevoljno gradi Svatko, i mlad i star. Vaæno je ovo znati, Svaki dan misliti na to, Od toga zavisi vjeëni æivot, Ili propasti vjeëito. 98

99 GROB Svatko mora umrijeti, Sve ljude Ëeka grob. Ma πto mislio o sebi,»ovjek je smrti rob. Uzalud je carska kruna, Sva sila i sva moê; Svi ljudi su u smrti isti, U grob svatko mora poê. To je jako æalosna stvarnost Jer svatko se smrti boji, Ali u tome mraku Jedna svjetlost postoji: Grob nije zadnja stanica Na kojoj se zauvijek ostaje, Svojim uskrsnuêem Isus»ovjeku nadu daje Da se ne plaπi groba, Jer to je mjesto sna, Jer On Êe uskoro doêi Da probudi i æivot dâ. 99

100 DVA USKRSNU A Ivan 5,29 Umiranje i smrt nitko ne voli, Mada znamo da nas to Ëeka,»ovjek se bori dokle god moæe Da za to naapplee lijeka. Sve æivo se boji smrti, Mada je ona samo san Iz kojeg Êe se svatko probuditi Kad doapplee taj posljednji dan. Nije grob Ëovjeku vjeëna kuêa, Mada Ëesto kaæu tako, U Bibliji jasno piπe Da Êe ustati svako. Ali u kojem uskrsnuêu? Pitanje je za mene i za te. Da li u prvom daru vjeënog æivota, Ili u drugom da mu po djelima plate. 100

101 SJENKA CRNE CRTE Jedna tamna crta napisana tugom, Obojana bolom, suzama posuta, Iz jednog pokoljenja nastavlja u drugom, Uvijek je prisutna duæ æivotnog puta. Svojom je crnom bojom brisala imena, Odnosila u zaborav ljubavi i tuge, Uspjehe i promaπaje iz proπlih vremena, MoÊne gospodare i ponizne sluge. Bez razlike πto su bili u svome vremenu, U istoj su crnoj crti redom nestajali, Zaborav je pokrio Ëak i uspomenu, Kao da nikada nisu postojali.»ovjeëanstvo je do sada sve od sebe dalo, Do danaπnjeg dana joπ uvijek se trudi Da bi to crno pisanje nekako stalo Pa da sretno i vjeëno æive svi ljudi. Ali uzalud borba, svaki plan i trud, Mada se znanje i tehnika mnoæe; Mnogo je Ëovjek postigao, ali uzalud, Toga crnog suputnika izbrisat ne moæe.»ak i kad bi uspio da zagospodari I tu crnu crtu svojom snagom rijeπi, Ne bi bilo uvjeta da svoj cilj ostvari Jer bi samo i dalje nastavio da grijeπi. A u grijehu nema sretnoga æivota, On Ëovjeku donosi stradanje i muke. 101

102 VjeËni æivot nudi Boæja milost i dobrota Svakome tko sebe daje u Njegove ruke. Blizu je to vrijeme, Bog nam to obeêava, Kad Êe crna crta prestati da piπe. Nestat Êe ona i grijeh u moru zaborava I nikada se neêe ponoviti viπe. 102

103 S MALO RIJE»I RE»ENO DOSTA 103

104 Velik je Jahve! Milo mu je spasenje sluge njegova! (Psalam 35,27) 104

105 LJUBAV I BOL Smrt drage osobe donosi bol Koju ne moæe da izlijeëi nitko od ljudi, A ljubav ostavlja uspomene Koje ne moæe da ukrade nitko, Ma koliko da se trudi.»ekaj JUTRO Psalam 30,5 Nemoj zbog svojih briga i problema Provoditi duge besane noêi; Pomoli se, svoj teret prepusti Bogu, Jer jutrom moæe za sve rjeπenje doêi. KAJANJE Nemoj kajanjem zbog onog od juëer Troπiti vrijeme ovoga jutra, Nego se potrudi da danas neπto ne uradiπ Zbog Ëega bi se mogao kajati sutra. 105

106 PRIJATELJ ILI NEPRIJATELJ? Izreke 17,17 Ako æeliπ znati tko ti je pravi prijatelj, A tko to baπ i nije, Samo neku greπku napravi. Odmah Êe se pokazati tko ti je laæan prijatelj A tko ti je neprijatelj pravi. KAD MISLI ODLUTAJU to da radiπ kad sjediπ i Ëitaπ Bibliju, A misli ti odlutaju? Na iste se stihove iznova vraêaπ, A misli odlutaju, niπta ne shvaêaπ? A kao da ti neki glas kaæe: Pa ne moraπ ti Ëitati baπ sada!»itat Êeπ sutra, imadeπ ti kada. Samo se pomoli i nastavi Ëitati; Bez molitve Êe i sutra Tvoje misli odlutati. 106

107 GRIJEH Hvala Ti, Gospode, πto opraπtaπ grijehe, I onome tko se kaje Ti dajeπ utjehe. Pomozi, molim Te, da uvijek vjerujem Tebi, Pa da i ja opraπtam i drugima i sebi. Uvijek svjesna strahote grijeha, on nije sitnica, Da se kajem zbog grijeha, A ne njegovih posljedica. BOJE Kada bi trava i drveêe bilo sivo, A crno i smeapplee kad bi cvijeêe cvalo Kako bi to za naπe oko bilo, I kakvu bi prirodi sliku dalo? Nismo ni svjesni πto nam znaëe boje, Zelenilo πuma, plavetnilo neba, arenilo cvijeêa, sjajne zrake sunca, Koliko nam znaëe, koliko nam treba. Ali naπ Stvoritelj πto se za sve brine Zbog naπega dobra sve nam je to dao, Hvala Mu i slava za prekrasne boje, to nam je iz ljubavi sve to darovao. 107

108 CRVENI CVJETOVI Crveni cvjetovi, kao kapi krvi Koja je prolivena davno za naπ spas, Cvatu u æitu i svuda po polju I crvenom bojom opominju nas. Da moæemo cvasti kao da πapuêu I ljepotom svojom ukrasiti svijet, Isus je na kriæu svojom svetom krvlju Darovao boju za svaki naπ cvijet. TIKVE Pomaæe appleavo uvijek onome Tko sa njime tikve sije. Znade da Êe o njegovu glavu MoÊi da ih i razbije, Pa se veê unaprijed slatko smije. 108

109 »UDNO»ovjek nema mudrosti ni snage Da sam sebe spasi od grijeha zloga. A Ëudno, sveg tog ima dovoljno Da se okrene i udalji od Boga. SVEKRVE I SNAHE Svekrva je majka ali svoga sina, A snaha je kêerka ali majke svoje. Njih dvije mogu biti prave prijateljice Ako Boga ljube i Njega se boje, Bit Êe na blagoslov jedna drugoj I usreêit Êe u domu svoje. 109

110 BIBLIJA Biblija je riznica blaga Gospodnje milosti, Istine su njene silne, neprolazne, One doseæu do vjeënosti. Svatko moæe da je otvori I njenim se blagom bogati, Samo ako vjeruje πto u njoj piπe I njene savjete prihvati. RIJE» GOSPODNJA RijeË je Gospodnja svjetlost to razgoni grijeha noê, Obasjava æivotnu stazu Kojom Ëovjek mora proê. RijeË je Gospodnja hrana Za gladna srca ljudi, A svima æednima istine Vodu æivota nudi. 110

111 SJETVA I ÆETVA Ako u brazde svoga biêa Stavljaπ sjeme vjere i nade, Niknut Êe mir i povjerenje, I æetva da ti blagoslov dade. A ako sijeπ propuh i vjetar, Oluju Êeπ morati æeti; Zato razmisli dobro dok sijeπ I uvijek se æetve sjeti. NACIJE Bog sve ljude voli, svatko Mu je mio, Bilo koje boje koæe ili nacije on bio. Bilo koja rasa ljudi, kad se usporedi, Ili bogat, il siromah podjednako vrijedi. Isus je za svakog umro i sve k sebi prima, Za spasenje svaki Ëovjek moguênosti ima. Pred Tobom su svi jednaki, i crni i bijeli, Zato Tvoje dijete nikad nacije ne dijeli. 111

112 JEDINSTVO Ujedinjeni narodi se zovu, Ali pravoga jedinstva tu nema: Dok o miru puno priëaju, Svatko se za rat potajno sprema. Zato i pored svega svog truda Ne mogu da se ujedine, Jer svaki samo na sebe misli I samo se za svoje interese brine. ZAJEDNI TVO Kada je Bog Adamu udahnuo dah æivota»ovjek je primio veliki nebeski dar; U sebi je imao djeliê svog Stvoritelja, Za Ëitavo ËovjeËanstvo jako velika stvar. Kada se Isus rodio u betlehemskoj πtalici, Opet su bili Bog i Ëovjek u jednome; On Êe zauvijek ostati povezan s nama, Neka Mu je hvala na daru tome! 112

113 LICEMJERJE Licemjer lice mijenja: Jedno misli a drugo kaæe, Smijeπi se i kad zlo snuje, Zaklinje se Ëak i kad laæe. Ali se uzalud muëi i pretvara Dok se licemjerno trudi, S time se ne ide jako daleko, To brzo shvate i doznaju ljudi. Dok on misli da vara druge, On upravo samo sebe vara, Time ne dobiva ni mira ni sreêu, Nego sebi samome muku stvara. UZALUD Koliko naπa snaga i znanje vrijedi Kada se sa stvarnoπêu usporedi? Proπlost ne moæemo vratiti, Sadaπnjost promijeniti, niti shvatiti, BuduÊnost ne moæemo da znamo; Pa πto li joπ moæemo i imamo? Uzalud se ponosno u prsa bijemo Kako mi sve moæemo i sve umijemo. 113

114 MUDRE IZREKE Da je mladost ludost I da je starost æalost, U narodu se tako kaæe. Da Êe svakoga pitati starost Kuda mu je proπla mladost, Kao mudre izreke vaæe. Ali ima joπ jedna izreka Sudbonosna za svakog Ëovjeka; Dobro je da je Ëuje svako, Jer to nisu prazne priëe, To se spasenja tiëe, A glasi evo ovako: Ako u svojoj mladosti Dane protraêiπ u ludosti, I ne pobijediπ sebe, Tvoje sadaπnje mane I sve one slabe strane U starosti Êe pobijediti tebe. ZLO Istina je da u svijetu vlada zlo, Ali nije u bîti najgore to, Nego ako zlo zavlada u srcu mom Pa tako uapplee i u moj dom. 114

115 ÆURBA Naπa je nevolja u tome sva to nikada nemamo vremena. Uvijek se samo æurimo Pa kroz mladost i æivot projurimo. Ali kada shvatimo da on prolazi, Tada nam tek svijest dolazi: Da smo dovoljno vremena imali, Ali ga iskoristiti nismo znali! Uzalud nam tada æao Vlak je odmakao. JEZIK NEBA Ljepota prirode cijele, dolina i gora, arenilo cvijeêa, plavetnilo mora... PriËa istu priëu svakome Ëovjeku, Gdje bilo da æivi na njegovom jeziku. Tu ne treba rijeënik, ni tumaë ne treba, Jer govor prirode to je jezik Neba. 115

116 BOJATI SE BOGA Kada se bojimo Boga, ne trebamo se zla bojati. Ako se bilo πto dogaapplea, moæemo u miru stajati. Bojati se trebamo samo ovoga: Da se prestanemo bojati Boga. VLASNI TVO»ovjek znade da je Bog vlasnik svega I da On vlada nad nama svima, Ali ipak æeli da sâm po svojoj volji Upravlja onim πto ima. Zaboravlja da na svijet nije niπta donio, I da ne moæe niπta sa svijeta sa sobom ponijeti, Da je tu samo gost, da je naπ æivot kratak, I da Êe kao kratak san jako brzo da proleti. 116

117 SVE Svaki otkucaj srca, svaki udisaj zraka, Neobjaπnjive tajne u radu mozga tvog; Svaki pokret oka, ruke i koraka laka Odræava moê i sila koja se zove Bog. AN EO Psalam 91,11 Anappleeli, ta draga nebeska biêa, Uvijek su i svuda oko nas. Naπe oëi ne mogu da ih vide Niti uπi da Ëuju njihov glas. Njihovu pomoê veê i sada moæe Osjetiti svatko tko pazi i tko æeli; Ali πto je sve i koliko uëino za nas, Doznat Êemo kad ga budemo sreli. 117

118 TAJNE Ponovljeni zakon 29,29 O svemu onome o Ëemu Biblija πuti, Neka πute i ljudi. Tajne koje ona ne otkriva, Neka se ni Ëovjek ne trudi. Naπ je razum jako ograniëen Da bi sve mogao da shvati, Na mnoga naπa pitanja Êe Gospod Tamo u vjeënosti svakome odgovor dati. A dotle neka nas vjera vodi, Iskustvo neka nas hrabri i jaëa Svakoga dana dok koraëamo Ovom dolinom plaëa. PITANJE I ODGOVOR Kada si u Getsemaniju i na kriæu, Isuse, Gorku Ëaπu pio, Koji Ti je naπ grijeh, Gospode dragi, Od svih najteæi bio? Svaki grijeh kao oπtar noæ Probadao je moju duπu i tijelo; Mene nisu ubili ni Æidovi ni Rimljani, Nego greπno ËovjeËanstvo cijelo. 118

119 RAZGOVOR ZA NOVU GODINU 119

120 Ali tko ustraje do konca, bit Êe spaπen. (Matej 24,13) 120

121 RAZGOVOR ZA NOVU GODINU»etvero djece izlazi pred gledatelje. Na sebi imaju brojeve godine koja je na izmaku. Potom dolazi peto dijete koje na sebi ima broj nove godine te pokuπava stati na mjesto stare godine. STARA GODINA: Stani, stani! Zaπto me guraπ? Ne ide to baπ tako! Kud si navalila, kud ti se æuri? Doπla si rano jako. Joπ nisam zavrπila sve svoje djelo I sada ne mogu poêi. Kad budem gotova, daj priëekaj, Onda ti moæeπ doêi. NOVA GODINA: E, sestro moja, meni je æao, Ali istina je kruta; Tvoje vrijeme sada je proπlo, Makni mi se s puta. (Gurne je i stane na njezino mjesto.) Ti viπe nemaπ nikakve πanse, Neka ti bude jasno, Prilike za tvoj rad viπe nema, Sada je za tebe sve kasno. STARA GODINA: Kasno, kasno, zauvijek kasno: Zar nemam viπe ni dana, ni noêi? I nikada, nikada, kroz cijelu vjeënost To ispravit neêu moêi? (Rukama pokrije lice.) 121

122 NOVA GODINA: To je zbilja veliki gubitak, Vjerujem da ti nije lako, Æelim da se nauëim iz toga Da i ja ne uëinim tako. SVA DJECA: Sve svoje duænosti vjerno uradi, PoËni veê od rana jutra, Da i ti ne proappleeπ ko godina stara, Jer tko zna πto Êe biti sutra. 122

123 AUTORICA O SEBI Roappleena sam 7. rujna godine u malom baranjskom selu Draæu, u seljaëkoj obitelji Matije i Dragice Balaæ. Nakon πto sam zavrπila Ëetvrti razred osnovne πkole, moja se obitelj preselila u susjedno selo GajiÊ, gdje sam zavrπila osnovnu πkolu i udala se za Matiju Balatinca. Dobili smo dvoje djece, sina Stipu i kêer Jelicu, æivjeli sretno i bavili se poljoprivredom i pëelarstvom do godine. Zbog ratnih zbivanja otiπli smo preko Maapplearske za daleku Australiju, gdje su nam veê bila djeca sa svojim obiteljima, i tu osnovali svoj novi dom u Sydneyu. Od djetinjstva sam jako voljela Ëitati, a posebno ono πto je reëeno u stihu. Ne znam kako, ali i sama sam poëela svoje misli i osjeêaje oblikovati i zapisivati u stihovima. Oduvijek sam voljela prirodu i njezine ljepote i divila se Stvoritelju svega toga. Njega sam gledala u svakom cvijetu i listu. Sve mi je govorilo o Njegovoj ljubavi i savrπenstvu, Ëak i svaka pahuljica snijega. Æeljela sam svoje osjeêaje prema Bogu izraziti u stihovima, i tako je sve poëelo. Prvo sam zapisivala po raznim papiriêima, potom negdje u biljeænice, a kasnije sam sve poëela zapisivati i sakupljati u zbirke. Prvu knjigu s 305 pjesama, kojoj sam dala naslov Pjesmom svojom slavim Ga, objavila sam godine u Zagrebu. Druga knjiga pod naslovom Moja molitva iziπla je takoappleer u Zagrebu, godine. I ovom treêom zbirkom pjesama naslova Poziv ljubavi æelim slaviti Boga i svima do kojih doapplee 123

124 ova knjiga savjetovati da se odazovu pozivu te velike boæanske Ljubavi koja daje snagu u æivotnoj borbi. Dragi Bog, naπ Stvoritelj, svakoga od nas poznaje i voli. Pa iako æivot na ovoj Zemlji nikome nije lak, oni koji se vjerom i molitvom oslone na Boga mnogo Êe lakπe podnijeti sve terete, probleme, gubitke i boli. Ovo kaæem iz osobnog iskustva koje sam stjecala u svojem, po Njegovoj milosti dugom æivotu. Sva istina o toj Njegovoj boæanskoj ljubavi koja zove sve ljude nalazi se u Bibliji, toj najstarijoj knjizi, Knjizi nad knjigama koja je, za- Ëudo, uvijek suvremena. PoËela sam je Ëitati kad sam nauëila slova, i Ëitam je joπ uvijek, svaki dan. Ona mi je uvijek davala odgovore na sva teπka æivotna pitanja, snagu i utjehu u svakome danu i u svim problemima. Oduπevljava me to πto mi je u djetinjstvu, mladosti, zrelim godinama pa i sada u dubokoj starosti Boæja rijeë uvijek bila nepresuπivi izvor snage, savjeta i mira u svemu πto donosi æivot. Moja je iskrena æelja da vas zbirka Poziv ljubavi upozna kroz Bibliju s Onim koji ima odgovore i rjeπenja i za vaπ æivot, s naπim dragim nebeskim Ocem. Anica Balatinac 124

125 KAZALO Poziv ljubavi... 5 Hvala Ti, Boæe moj... 6 KR ANSKI ÆIVOT Pravi krπêanin... 9»itaju nas ljudi Teπka pitanja Tvrdoglavi Prepusti Bogu Tajna pobjede Vjernik ili uëenik Novoroappleenje Pustinja promaπaja Nema razlike Nije lako Staza za dom Rjeπenje problema Uvrede Kome sluæim Mlaki ljudi Ljudi vjere SebiËnost Laæ Suvremeni farizej U TI INI U tiπini Na putu za dom Na putu za Nebo Dolina suza... 34»ovjekovo znanje i duhovno stanje Molitva

126 Pisanje Zvona prazan glas ne donosi spas Svakome Pasti i ustati Koliko? Izazovi NauËi me Svatko odluëuje sam Ne æivi Ëovjek od kruha Vjera Anappleeli NajveÊa ærtva LonËar i glina Nerodna smokva to u nebeskim knjigama piπe Mir Subotnje jutro Zaπto subota? Duhovna mana Primi je i Ëuvaj Ne misli na sebe Putevi NA SEBE PAZI Na sebe pazi Vjera i sumnja Zaboravi trnje Ljubaznost Pomozi bliænjima Ne tuæi se Sluπanje Gledaj svoja posla... 66»udna stvorenja Gledaj sebe Sa strahom i drhtanjem... 69

127 Ogovaranje Ogledalo Ruæa i trn Ne zaboravi Vinjaga Æivot je πkola Moja duænost Mali paket teta vremena Misli o mislima Gnijezdo U dubine mora Gdje Êeπ biti kada doappleeπ tamo? Stari i novi Ëovjek PROLAZNOST ÆIVOTA Smrt nije svemu kraj, to sigurno znaj Nain Sadaπnjost JaËi od smrti Izbrojeni dani Pijesak u ruci TrËanje za vjetrom Dom gdje nema smrti Sloboda Ne vrijedi Mati Gledati kroz suze Karakter Grob Dva uskrsnuêa Sjenka crne crte S MALO RIJE»I RE»ENO DOSTA Ljubav i bol »ekaj jutro

128 Kajanje Prijatelj ili neprijatelj? Kad misli odlutaju Grijeh Boje Crveni cvjetovi Tikve »udno Svekrve i snahe Biblija RijeË Gospodnja Sjetva i æetva Nacije Jedinstvo Zajedniπtvo Licemjerje Uzalud Mudre izreke Zlo Æurba Jezik Neba Bojati se Boga Vlasniπtvo Sve Anappleeo Tajne Pitanje i odgovor RAZGOVOR ZA NOVU GODINU Razgovor za Novu godinu Autorica o sebi

129 Pjesme Anice Balatinac plod su biblijske Ëitateljske kulture i dubokog, iskrenog vjerskog doæivljaja. One nas razveseljuju zbog toplog i srdaënog poimanja Biblije i krπêanstva. Kako bi svijet bio sunëaniji kad bi viπe ljudi Ëitalo i razumijevalo Bibliju na takav svijetao i poπten naëin! STUDIO MODERNA ZAGREB 129