ANALOGNI ELEKTRONIČKI SKLOPOVI

Transcript

1 ANALOGNI ELEKTRONIČKI SKLOPOVI

2 1. Sklopovi s diodama Poluvodičke su diode elektroničke komponente s dvjema elektrodama. Izvedba i svojstva dioda razlikuju se ovisno o njihovoj namjeni. U ovom poglavlju opisane su dioda opće namjene (ispravljačka dioda) i Zenerova dioda. Višeslojne diode opisane su u poglavlju 7. Sklopovi s tiristorima, a fotodioda i svijetleća dioda u poglavlju 8. Sklopovi s optoelektroničkim elementima. Načela djelovanja dioda otprije su poznata učenicima iz predmeta ELEKTROTEHNIKA. Stoga su ovdje ukratko opisana osnovna svojstva dioda proširena sa znanjima o tehničkim podacima važnima za uporabu. Glavni dio čine prikazi izvedbi, svojstava i primjene sklopova s diodama. Ovo poglavlje ima tri dijela. U prvome su opisana svojstva dioda opće namjene. U drugome dijelu opisane su izvedbe, svojstva i primjene ispravljačkih sklopova, a u posljednjem su dijelu dani prikaz svojstava i osnovne primjene Zenerove diode Svojstva dioda Propusno polarizirana dioda Zaporno polarizirana dioda Strujno-naponska karakteristika diode Značajke dioda Ispitivanje ispravnosti dioda 1.2. Ispravljački sklopovi Poluvalni spoj ispravljača Punovalni spoj ispravljača Filtriranje ispravljenoga napona 1.3. Zenerova dioda Strujno-naponska karakteristika Zenerove diode Ispitivanje ispravnosti Zenerove diode Stabilizacija napona Zenerovom diodom Ograničavanje napona Zenerovim diodama Pregled ključnih pojmova Dodatna literatura za učenike Zadaci za laboratorijske vježbe 1. Punovalni ispravljač 2. Stabilizacija napona Zenerovom diodom Pitanja i zadaci za ponavljanje i provjeru znanja

3 1.1. Svojstva dioda Svojstva dioda Diode opće namjene (ispravljačke diode) sastoje se od p-tipa i n-tipa poluvodiča. Izvod povezan s p-tipom poluvodiča je anoda (A), a izvod povezan s n-tipom je katoda (K). Najčešće se proizvode od silicija, ali mogu biti i od drugih poluvodičkih materijala. Imaju svojstvo da u jednome smjeru propuštaju struju, a u drugom ne. a) pojednostavnjeni prikaz građe b) simboli c) primjer izvedbe Slika 1.1. Ispravljačka dioda Propusno polarizirana dioda Slika 1.2. Djelovanje propusno polarizirane diode: a) naponi i struje, b) nadomjesni spoj Kad je anoda na pozitivnijem potencijalu od katode, za diodu se kaže da je propusno polarizirana. U tom slučaju kroz diodu teče propusna struja I F (engl. forward current) od anode prema katodi. Na diodi je mali pad napona U F, koji za silicijske diode iznosi oko 0,7 V (za germanijske diode oko 0,3 V), dok je na otporniku R približno napon izvora U umanjen za pad napona na diodi, što je za napon od 10 V približno jednako naponu izvora (slika 1.2.a). Veličina struje koja teče kroz propusno polariziranu diodu ovisi o priključenom naponu U i otporu R otpornika spojenog u seriju s diodom: I D = I F = U U D. R Pri propusnoj polarizaciji napon na silicijskoj diodi U D = U F iznosi približno 0,7 V. Ako je napon U priključenog izvora puno veći od 0,7 V, npr. deset puta ili više, može se reći da je gotovo sav napon izvora na otporniku R, pa struja kroz diodu približno iznosi:

4 4 1. SKLOPOVI S DIODAMA I D = I F U R. Stoga se može reći da dioda djeluje kao uključena sklopka (slika 1.2.b). Zaporno polarizirana dioda Slika 1.3. Djelovanje zaporno polarizirane diode: a) struje i naponi, b) nadomjesni spoj Kad je katoda na pozitivnijemu potencijalu od anode, dioda je zaporno (nepropusno) polarizirana (slika 1.3.a). Kroz diodu teče, u smjeru od katode prema anodi, vrlo mala struja I R koja se naziva zapornom ili reverznom strujom (engl. reverse current). Zaporna struja silicijskih dioda iznosi desetak nanoampera (germanijskih dioda reda veličine desetak mikroampera). U serijskom spoju zaporno polarizirane diode i otpornika R zaporna struja diode može se zanemariti. Stoga se može zanemariti i pad napona na otporniku R. Zaporni napon na diodi jest napon U priključenog izvora. Dioda djeluje praktično kao isključena sklopka (slika 1.3.b). Strujno-naponska karakteristika diode Grafički prikaz odnosa napona i struje diode naziva se strujno-naponskom karakteristikom diode (slika 1.4.). Dioda postaje vodljiva kad priključeni napon propusne polarizacije dostigne iznos U T. Taj se napon naziva naponom praga ili naponom koljena (engl. treshold voltage) i za silicijske diode iznosi oko 0,6 V 0,7 V. Slika 1.4. Strujno-naponska karakteristika diode

5 1.1. Svojstva dioda 5 Ako priključeni napon zaporne polarizacije prijeđe vrijednost U BR, koja se naziva probojnim naponom (engl. breakdown reverse voltage), dolazi do nagloga porasta reverzne struje, što može prouzročiti uništenje diode. Iznos probojnoga napona za diode kreće se u rasponu od nekoliko volta do nekoliko kilovolta. Značajke dioda Najvažnije značajke dioda, koje je potrebno poznavati pri njihovoj uporabi, jesu: dopuštena vrijednost napona zaporne polarizacije U R koja se smije priključiti na diodu, a da ne dođe do njezina trajnog oštećenja; dopuštena jakost struje I F koja smije teći kroz diodu pri propusnoj polarizaciji, a koja neće uzrokovati trajno oštećenje diode; dopušteni utrošak snage P tot (umnožak struje I F i napona na diodi U F pri propusnoj polarizaciji); temperaturno područje rada (T J temperatura PN-spoja, T A temperatura okoline); oblik kućišta i raspored izvoda. Dopušteni zaporni napon silicijskih dioda iznosi od nekoliko volti pa do nekoliko tisuća volta. Dopuštene jakosti struja dioda iznose od nekoliko desetaka miliampera do nekoliko kiloampera. Utjecaj temperature na karakteristike diode prikazan je na slici 1.5. U tvorničkim podacima značajke dioda uvijek se daju za određenu temperaturu okoline T A. Slika 1.5. Utjecaj temperature na karakteristike diode *Prema podacima tvrtke Philips. Na slici 1.6. pokazano je nekoliko primjera izvedbi dioda s oznakama kućišta. Dopuštene struje dioda u kućištu DO41 reda su veličine nekoliko ampera i zapornog napona do 1000 V. Diode u kućištu TO220 su za struje od desetak ampera i nekoliko stotina volta. Kućišta DO5 i DO8 su za diode velikih snaga (dopuštene struje od nekoliko desetaka ampera i napona do 1600 V, odnosno više od stotinu ampera i nekoliko stotina volta). Kućišta DO213 i SMF jesu kućišta dioda za površinsku montažu. Za pokazane su primjere dopuštene struje tih dioda 1 A, a zaporni naponi V. Ispitivanje ispravnosti dioda Tablica 1.1. Tvornički podaci za diodu 1N4148 (slika 1.1.c)* Najveće dopuštene vrijednosti U R / V 75 I F / ma 200 T J / C ( 65) (+175) C P tot / mw 500 Tipične vrijednosti (T A =25 C) U F / V (I F = 10 ma) 1 I R / μa (U R / V = 20 V) 0,025 Kućište DO-35 Ispravnost dioda moguće je jednostavno ispitati analognim ommetrom (slika 1.7.). Propusno polarizirana dioda ima malen otpor reda veličine od nekoliko desetaka oma, a zaporno polarizirana veliki otpor od nekoliko stotina kilooma i više. Pri mjerenju otpora propusno polarizirane diode, treba upotrebljavati područje R x 10 ili R x 1 kako bi dioda pouzdano bila propusno polarizirana. Pri mjerenju otpora u zapornom smjeru treba upotrebljavati područje za mjerenje viših otpora. U slučaju da je dioda u kratkom spoju, otpor će u obama smjerovima biti blizu iznosa 0. Ako je dioda u prekidu, instrument će u obama smjerovima pokazivati beskonačan otpor.

6 6 1. SKLOPOVI S DIODAMA DO41 TO220 DO5 Slika 1.7. Ispitivanje dioda ommetrom DO8 DO213AB DO219AB Slika 1.6. Primjeri izvedbi dioda a) b) Slika 1.8. Primjer ispitivanja diode analognim instrumentom (mjerno područje R x 10) Digitalni multimetri imaju posebno mjerno područje za ispitivanje dioda označeno simbolom diode. Namješten na to mjerno područje multimetar dovodi napon na diodu, koji je propusno ili zaporno polarizira. Ako je pozitivni pol napona multimetra priključen na anodu a negativni na katodu, dioda je propusno polarizirana pa instrument pokazuje pad napona na propusno polariziranoj diodi, koji obično iznosi između 500 i 800 mv (slika 1.9.a). Ako je negativni pol napona multimetra priključen na anodu a pozitivni na katodu, dioda je zaporno polarizirana. Dioda djeluje kao prekid strujnoga kruga, što instrument pokazuje znakom 1 (slika 1.9.b). Slika 1.9. Ispitivanje diode digitalnim multimetrom

7 1.2. Ispravljački sklopovi Ispravljački sklopovi Za normalan rad elektronički sklopovi trebaju istosmjerni napon napajanja. U tu se svrhu izmjenični napon mreže transformira na potrebnu vrijednost i zatim ispravlja. Ispravljanje se obavlja spojevima ispravljačkih dioda koji se nazivaju ispravljačkim sklopovima, kraće ispravljačima. Ispravljački spojevi mogu biti poluvalni i punovalni. Njihov se rad zasniva na svojstvu diode da propušta struju samo u jednom smjeru, tj. kad je propusno polarizirana. Poluvalni spoj ispravljača Slika Poluvalni ispravljač: shema, ulazni i izlazni napon Poluvalni spoj ispravljača najjednostavniji je ispravljački spoj. Dioda propušta struju samo za vrijeme jedne poluperiode izmjeničnoga napona. Za spoj na slici to je pozitivna poluperioda. Stoga se na trošilu javlja samo pozitivni dio izmjeničnog napona (slika 1.10.). Dopuštena vrijednost napona zaporne polarizacije diode mora biti veća od U Sm, gdje je U Sm vršna vrijednost napona na sekundarnom namotu transformatora, odnosno na ulazu ispravljača. Punovalni spoj ispravljača Mnogo bolja svojstva imaju punovalni ispravljači. To je spoj s dvjema diodama (slika 1.11.) i mosni ili Graetzov spoj (slika 1.12.). Primjer 1.1. Koliki mora biti najmanji dopušteni napon U R zaporne polarizacije diode ako je sklop sa slike priključen na mrežni napon, uz prijenosni omjer transformatora 10 : 1? U R > U Sm = 230 V = 16,26 V

8 8 1. SKLOPOVI S DIODAMA Slika Punovalni ispravljač: shema, ulazni i izlazni napon U spoju s dvjema diodama za vrijeme pozitivne poluperiode ulaznoga napona vodljiva je dioda D1, a za vrijeme negativne poluperiode dioda D2. Struja teče kroz trošilo uvijek u istom smjeru pa se na njemu dobije pozitivan napon u objema poluperiodama. Dopuštena vrijednost napona zaporne polarizacije diode mora biti veća od 2U Sm, gdje je U Sm vršna vrijednost napona na sekundaru transformatora (napon gornjeg ili donjeg izvoda prema srednjem izvodu), tj. na ulazu ispravljača. Isti oblik napona dobije se s pomoću ispravljača u mosnom spoju (Graetzov spoj). U Sm je vršna vrijednost napona na sekundaru transformatora, tj. na ulazu ispravljača. Dopuštena vrijednost napona zaporne polarizacije diode mora biti veća od U Sm. Spoj zahtijeva četiri diode, ali transformator je jednostavniji. Slika Primjeri izvedbi ispravljača u jednom kućištu Slika Mosni spoj punovalnog ispravljača

9 1.2. Ispravljački sklopovi 9 Proizvođači poluvodičkih elemenata proizvode oba spoja ispravljača kao element u jednom kućištu (slika 1.13.). Filtriranje ispravljenoga napona Izlazni napon otporno opterećenog ispravljača ima veliku valovitost, tj. uz istosmjernu komponentu sadrži jako izraženu izmjeničnu komponentu, tzv. napon brujanja. Takav napon nije pogodan za napajanje elektroničkih sklopova. Poboljšanje oblika izlaznoga napona (povećanje istosmjerne komponente uz smanjenje valovitosti) dobije se postupkom filtriranja (glađenja) ispravljenoga napona. Za filtriranje ispravljenoga napona najčešće se upotrebljavaju kondenzatori velikoga kapaciteta (slika i 1.15.). Slika Filtriranje poluvalno ispravljenoga napona Dioda vodi samo dok je anoda pozitivnija od katode. U tome dijelu periode izmjeničnoga napona kondenzator se nabija. U ostalom je dijelu periode dioda zaporno polarizirana. Struju trošilu daje nabijeni kondenzator pa se napon na njemu smanjuje. Što je opterećenje veće (manji otpor R, veća struja I), bit će znatnije smanjenje izlaznoga napona. Da se to spriječi, potrebno je primijeniti kondenzatore velikoga kapaciteta.

10 10 1. SKLOPOVI S DIODAMA Slika Filtriranje punovalno ispravljenoga napona Iznos napona brujanja U bm pokazanih ispravljača (mjeren od vrha do vrha, slika 1.16.) ovisi o vršnoj vrijednosti ispravljenoga napona (približno jednaka vršnoj vrijednosti napona na sekundarnom namotu transformatora U Sm ), o frekvenciji napona brujanja f b (za poluvalni ispravljač f b = 50 Hz, za punovalni ispravljač f b = 100 Hz), o opterećenju ispravljača R i kapacitetu kondenzatora za glađenje C: U bm = U Sm f b RC. Slika Napon brujanja Primjer 1.2. Izračunati napon brujanja ispravljača sa slike ako je prijenosni omjer transformatora 10 : 1, C = 100 μf i R = 1 kω. U Sm = = 16,26 V 2 16,26 U bm = U bm = 1,626 V

11 1.3. Zenerova dioda Zenerova dioda Zenerova dioda (nazvana po fizičaru Clarencu Melvinu Zeneru, ) silicijska je dioda koja ima svojstvo da, kad se na nju priključi napon nepropusne polarizacije veći od vrijednosti napona proboja, održava stalan napon, praktično neovisan o struji koja teče kroz diodu. Strujno-naponska karakteristika Zenerove diode Slika Zenerova dioda: simboli i primjer izvedbe Kad je Zenerova dioda propusno polarizirana (anoda na pozitivnijem potencijalu od katode), djeluje kao ispravljačka dioda. Kroz diodu teče struja I F i na njoj je mali napon U F. Kad je dioda zaporno polarizirana (anoda na negativnijem potencijalu od katode), kroz nju ne teče struja sve dok napon priključenog izvora ne prijeđe iznos probojnog napona U Z. Kad iznos priključenog napona prijeđe vrijednost U Z, dioda prelazi u stanje Zenerova proboja i na njoj je napon U Z. Iz karakteristike se vidi da se napon U Z vrlo malo mijenja s promjenama iznosa struje I Z (slika 1.18.). Slika Strujno-naponska karakteristika Zenerove diode Vrijednosti probojnoga napona Zenerovih dioda mogu se kontrolirati u tijeku procesa proizvodnje. To omogućuje da se proizvode diode s probojnim naponima od nekoliko volta do nekoliko stotina volta. Diode s probojnim naponom ispod 5 V imaju negativan temperaturni koeficijent (s porastom temperature smanjuje se probojni napon). Diode sa probojnim naponom višim od 5 V imaju pozitivan temperaturni koeficijent (s porastom temperature raste probojni napon). Zenerove diode upotrebljavaju se kao stabilizatori i ograničavači napona. Prilikom odabira Zenerovih dioda potrebno je voditi računa o najvećoj dopuštenoj struji diode u probojnom području I Z, odnosno o dopuštenu utrošku snage. Iznosi dopuštenih struja I Z kreću se od nekoliko desetaka Slika Primjeri izvedbi Zenerovih dioda

12 12 1. SKLOPOVI S DIODAMA Tablica 1.2. Naponi i struje Zenerovih dioda* do nekoliko stotina miliampera, a utrošaka snage od nekoliko stotina milivata do nekoliko desetaka vata. Oznaka U Z /V I Zmax / ma (T A = 25ºC) Ispitivanje ispravnosti Zenerove diode 1N4728 3, N4729 3,6 256 Ispravnost Zenerovih dioda može se ispitati na isti način kao i ona ispravljačkih dioda. Za ispravnu diodu ommetar pokazuje mali otpor pri propusnoj polarizaciji, a veliki otpor pri zapornoj polarizaciji (slika 1.20.). 1N4730 3, N4731 4, N4732 4, N4733 5, N4734 5, N4735 6, N4736 6,8 133 Slika Ispitivanje diode analognim ommetrom 1N4737 7, N4738 8, N4739 9, N ,0 91 Stabilizacija napona Zenerovom diodom Primjer uporabe Zenerove diode pokazan je na slici Riječ je o najjednostavnijoj izvedbi stabilizatora napona. 1N ,0 83 1N ,0 76 1N ,0 69 1N ,0 61 1N ,0 57 1N ,0 50 1N ,0 45 1N ,0 41 1N ,0 38 1N ,0 34 1N ,0 30 1N ,0 27 1N ,0 25 U ul (V) U Z (V) 5 5,54 5,61 5,64 5,68 I Z (ma) 0 3,04 9,33 15,72 22,14 Slika Stabilizacija napona sa Zenerovom diodom 1N ,0 23 *Prema podacima tvrtke International Rectifier. Izlazni je napon ovoga stabilizatora Zenerov napon U Z. Kako promjene struje I Z neznatno mijenjaju napon U Z (slika 1.18.), izlazni napon može se smatrati stalnim. Promjena napona U ul uzrokuje promjenu struje Zenerove diode I Z. Zato se mijenja pad napona na otporniku R, pa je izlazni napon gotovo konstantan:

13 1.3. Zenerova dioda 13 U iz = U ul I Z R = U Z. Otpornik R služi za ograničenje struje Zenerove diode. Kad je stabilizator neopterećen, sva struja iz izvora teče kroz Zenerovu diodu pa otpornik R treba odabrati tako da ta struja ne prelazi dopuštenu vrijednost, kako ne bi došlo do oštećenja diode: R = U ul U Z. I No, isto tako struja ne smije pasti ispod određene vrijednosti kad se počne smanjivati napon na diodi. Za siguran rad stabilizatora ulazni napon treba biti veći od izlaznoga oko dva puta. Ograničavanje napona Zenerovim diodama U pokusu na slici na ulaz spoja otpora i Zenerove diode spojen je izmjenični sinusoidni napon. Kad je ulazni napon negativan, Zenerova je dioda propusno polarizirana i na njoj je mali napon U F. Uz pozitivni ulazni napon manji od napona U Z dioda je zaporno polarizirana i na njoj je napon izvora. Kad iznos ulaznog napona zadobije vrijednost veću od U Z, dioda prelazi u stanje Zenerova proboja i na njoj je stalan napon U Z. Dakle, Zenerova dioda u ovom slučaju ograničava napon između iznosa U F i U Z. Tablica 1.3. Tvornički podaci za Zenerovu diodu 1N4734 (slika 1.18.)* Najveće dopuštene vrijednosti I Z / ma 162 T J / C ( 65) (+200) T J / C ( 65) (+175) C P tot / W 1 Tipične vrijednosti (T A = 25 C) U Z / V 5,6 I Z /ma 45 U F / V 1,2 I F /ma 200 Kućište *Prema podacima tvrtke International Rectifier. DO41 Slika Pobuda Zenerove diode sinusoidnim naponom Ako se spoje dvije Zenerove diode, prema slici dobije se ograničavanje napona između iznosa (U Z1 + U F2 ) i (U Z2 + U F1 ).

14 14 1. SKLOPOVI S DIODAMA Slika Ograničavanje napona Zenerovim diodama PREGLED KLJUČNIH POJMOVA dioda opće namjene (ispravljačka dioda) elektronički element s dvjema elektrodama (anoda i katoda) koji ima svojstvo da u jednom smjeru propušta struju, a u drugom ne filtriranje (glađenje) postupak smanjenja napona brujanja izlaznoga napona ispravljača mosni spoj ispravljača punovalni spoj ispravljača s četirima diodama napon brujanja (valovitost) izmjenična komponenta izlaznoga napona ispravljača napon praga ili napon koljena U T napon propusne polarizacije kod kojega dioda postaje vodljiva ograničavači sklopovi kojima se ograničava porast napona iznad određene vrijednosti poluvalni spoj ispravljača najjednostavniji ispravljački spoj u kojemu dioda propušta struju samo za vrijeme jedne poluperiode izmjeničnoga napona probojni napon U BR napon zaporne polarizacje kod kojega dolazi do nagloga porasta reverzne struje i proboja diode propusna struja I F struja koja teče kroz diodu kad je propusno polarizirana, tj. anoda pozitivnija od katode punovalni spoj ispravljača u spoju s dvjema diodama spoj ispravljača u kojemu je za vrijeme pozitivne poluperiode napona na sekundaru transformatora vodljiva jedna dioda, a za vrijeme negativne poluperiode druga dioda, pa struja teče kroz trošilo uvijek u istom smjeru u objema poluperiodama reverzna struja I R struja koja teče kroz diodu kad je zaporno polarizirana, tj. kad je katoda na pozitivnijemu potencijalu od anode Zenerove diode silicijske diode koje kod Zenerova ili lavinskog proboja imaju stalan napon, praktično neovisan o struji kroz diodu DODATNA LITERATURA ZA UČENIKE T. Brodić, Elektronički elementi i osnovni sklopovi (6. Poluvodičke diode, 7. Zenerove diode, 16. Neupravljivi ispravljači), Školska knjiga, Zagreb, J. Kotur, S. Paunović, Analogni elektronički sklopovi (1. Sklopovi s diodama), Element, Zagreb,2009. S. Paunović, Elektronički sklopovi (2. Sklopovi s diodama), Element, Zagreb, A. Szabo, Industrijska elektronika (8. Ispravljački spojevi, 9. Osnovni spojevi ispravljača, 9. Glađenje ispravljenoga napona), Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb, 1975.

15 Zadaci za laboratorijske vježbe 15 ZADACI ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE 1. Punovalni ispravljač 1. Navedite najveći dopušteni zaporni napon i najveću dopuštenu struju pri propusnoj polarizaciji za diodu 1N Stabilizacija napona Zenerovom diodom 1. Navedite Zenerov napon, dopuštenu struju i dopušteni utrošak snage za diodu 1N Ispitajte ovisnost izlaznoga napona o promjenama ulaznoga sklopa sa Zenerovom diodom (slika 1.25.). Slika Punovalni ispravljač 2. Ispitajte ovisnosti izlaznoga napona o vrijednosti kapaciteta kondenzatora za glađenje uz vrijednost otpora R = 1 kω. Rezultate mjerenja prikažite tablicom. 3. Osciloskopom ustanovite oblike ulaznoga i izlaznoga napona poluvalnog ispravljača za različite vrijednosti vrijednosti kapaciteta kondenzatora za glađenje. Izmjerite napon brujanja za svaki kapacitet kondenzatora. 4. Ispitajte ovisnosti izlaznoga napona o vrijednosti struje opterećenja. Rezultate mjerenja prikažite tablicom. 5. Osciloskopom ustanovite oblik ulaznoga i izlaznoga napona i izmjerite iznos napona brujanja za različite vrijednosti struje opterećenja. Slika Stabilizator s diodom 1N Grafički prikažite ovisnost izlaznoga napona o promjenama ulaznoga napona. Koju funkciju obavlja sklop? 4. Ispitajte ovisnost izlaznoga napona o promjenama struje opterećenja sklopa sa Zenerovom diodom (slika 1.25.). 5. Grafički prikažite ovisnost izlaznoga napona o promjenama opterećenja i izvedite zaključak. Slika Izvedba vježbe 1. Punovalni ispravljač izveden na učilu UNI Train-1

16 16 1. SKLOPOVI S DIODAMA PITANJA I ZADACI ZA PONAVLJANJE I PROVJERU ZNANJA 1. Kada se dioda može smatrati isključenom, a kada uključenom sklopkom? a) 2. Koliko približno iznose jakosti struja kroz diode i padovi napona na otpornicima spoja dioda i otpornika sa slike 1.27.? a) b) Slika Serijski spoj otpornika i diode 3. Kakav je utjecaj kapaciteta kondenzatora za glađenje na iznos napona brujanja? 4. Kakav je utjecaj opterećenja na iznos napona brujanja? 5. Kakav je utjecaj opterećenja na izlazni napon ispravljača? 6. Koliki treba biti kapacitet kondenzatora C da napon brujanja izlaznoga napona ispravljača sa slike ne bude veći od 500 mv, uz napon od 24 V na sekundarnom namotu transformatora i R = 1 kω? b) c) Slika Mjerenje na poluvalnom ispravljaču 8. Mjerenjem napona prema slici 1.29.a dobiven je napon prikazan na slici 1.29.b. Koja je komponenta u kvaru? 9. Mjerenjem napona prema slici 1.29.a dobiven je napon prikazan na slici 1.29.c. Koja je komponenta u kvaru? 10. Kakav će biti izlazni napon spoja Zenerovih dioda prema slici ako je na ulaz priključen izmjenični napon frekvencije 1 khz i amplitude 10 V? Slika Poluvalni ispravljač 7. Koliki treba biti kapacitet kondenzatora C da napon brujanja izlaznoga napona ispravljača sa slike 1.29.a ne bude veći od 500 mv, uz napon od 24 V na sekundarnom namotu transformatora i R = 1 kω? Slika Spoj dviju Zenerovih dioda