Teme predavanja. Teorija signala. Motivacija za T-F analizu. Motivacija za T-F analizu. Grupno kašnjenje. Motivacija za T-F analizu
|
|
- Ἀγλαΐη Ελευθεριάδης
- 7 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Dr. sc. Dmir Sršić -7 Tm prdvnj Torij signl rof. dr. sc. Dmir Sršić hp://s.soi.fr.hr Moivcij vrmnso-frvncijs obrd STT ourirov rnsformcij n vrmnsom ovoru dfinicij, svojsv, primjri. Disrn STT, Gborov spnij dfinicij, svojsv. Moivcij T- nliu ourirov nli dj nm uvid u frvncijsi sdržj nliirnog signl. od pojmom frvncijsi sdržj podrumijvju s hrmonijs funcij. rmonijs funcij nisu loliirn u vrmnu. Sog rul nli nm splicinu vrmnsu dimniju. Moivcij T- nliu Signl promjnjivih svojsv: dv sinus. Vid s ili vrmnsi ili frvncijsi odnosi. 3 Moivcij T- nliu Vrmnsi odnosi su ugrđni u frvncijsu rrisiu, li nisu uvij splicino vidljivi. on mjr, oj s dobiv i fn rrisi j grupno šnjnj: j A ϕ T. dϕ, d Grupno šnjnj Grupno šnjnj im jsn smiso o s frvncijsi sdržj nliirnog signl dogđ u jdnoj vrmnsoj oči T. dϕ d r 5-5 phi ngivni ngib šnjnj r 6
2 Dr. sc. Dmir Sršić -7 Grupno šnjnj Grupno šnjnj nij dobr mjr o s idnični frvncijsi sdržj nliirnog signl dogđ u viš vrmnsih oč T. dϕ d r phi srdnji ngib Trnun frvncij Anlogn mjr omplsn signl u vrmnsoj domni j rnun frvncij: jφ dφ, f. d Njin j smiso ođr upin o u idničnoj vrmnsoj oči posoji viš od jdn frvncij u signlu r 7 8 Vrmnso frvncijs T- nli, f Žlimo vu rnsformciju d isovrmno opžmo vrmns i frvncijs odnos f T n vrmnsom ovoru - STT Umjso j g j g lolni nliirjući ovor žljnih svojsv u obj domn, pom. Rul: STT., g j Z rln g n rb onjugcij mi ćmo o u nsvu čso podrumijvi. d 9 STT, g Rul, očio: j im dimniju viš od dimnij signl, ovisi o odbrnom vrmnsom ovoru. uncij rlgnj čin nprbrojiv i rdundnn sup po i : { j g } d STT, rlučivos { j g } Uslijd ovor g, funcij rlgnj su loliirn u vrmnu i frvnciji. inj: gdj su cnri oncnrcij nrgij i oli j fivn širin funcij rlgnj u obj domn?
3 Dr. sc. Dmir Sršić r r r r STT, srdiš oncnrcij Srdiš oncnrcij nrgij u vrmnsoj domni: c g g j d g j d g Z funciju g ončn nrgij supsiucijom dobivmo c g. Njčšći ibor j g simričn oo nul g, d j c. Srdiš oncnrcij j u popunosi odrđno vrmnsim pomom, v j linrn. d d 3 STT, srdiš oncnrcij U frvncijsoj domni on w immo: { j g j w } { G w } Srdiš oncnrcij u frvncijsoj domni j: w c wg G j w w j w w dw dw wg G w w dw w G. dw Njčšći ibor j nisopojsni G w simričn oo nul w G, d j w c. V j linrn. STT, fivn širin Vrmns fivn širin: j g d g Δ g j d g rvncijs fivn širin: Δ f j w w G w j w G w dw dw d d K Δ G Δ g 5 STT, rlučivos { j g } Cnri oncnrcij nrgij funcij rlgnj u obj domn su linrno ovisni o pomu i frvnciji. Efivn širin funcij rlgnj u obj domn j onsnn i dfinirn svojsvim vrmnsog ovor. Odnos širin dj princip nodrđnosi. 6 Ibor ovor rvouni u vrmnu rvouni u frvnciji Ibor ovor Idln lolicij u jdnoj domni urouj lošu loliciju u drugoj. Njmnji produ fivnih širin dj Gussov ovor r r
4 Dr. sc. Dmir Sršić -7 Rlučivos u T- rvnini Rlučivos u T- rvnini Srdiš lipsi prdsvljju cnr funcij rlgnj,, dimnij fivn širin. Svojsv, odnosno gomrij funcij rlgnj u Smnjnj fivn širin u jdnoj domni povćnj rolucij dovodi do povćnj u drugoj smnjnj rolucij. T- rvnini j onsnn. 9 Rlučivos u T- rvnini Dv sinus,, Smnjnj fivn širin u jdnoj domni povćnj rolucij dovodi do povćnj u drugoj smnjnj rolucij r 6 8 r Dv sinus, Gussov ovor Dv sinus, širi Gussov ovor Lijvo: mpliud, dsno f 3 Vć nodrđnos u vrmnu, mnj u frvnciji.
5 Dr. sc. Dmir Sršić -7 Dv sinus, uži Gussov ovor STT, invrn formul, g j d Anlogijom s ourirovim ingrlom, prposvimo d posoji invrn formul obli: j, h d d π C Vć nodrđnos u frvnciji, mnj u vrmnu. 5 gdj j h sd npon funcij, C npon onsn. 6 STT, invrn formul STT, invrn formul π C g, j d h romijnimo rdoslijd ingrcij: π C j d d j d g h d d 3 πδ Ingrl pro Dircov funcij lo rijšimo. 7 g h d C Očio, jdnos mor vžii: Dobr ibor: g h d C h g, g d g C. 8 STT, invrn formul STT rnsformcijsi pr j:, g j d, j, g π g d d; u jdini uvj d j ovor g ončn nrgij. Ao s g odbr v d mu j nrgij jdn, ir s pojdnosvljuj. 9 osup rčunnj STT A Ko ni ourirovih rnsformcij rliči vrmns pom :, j [ g ] d,, ourir[ g ]. [ ] [ ] [ 3 ] 3 3 5
6 Dr. sc. Dmir Sršić -7 osup rčunnj STT osup rčunnj STT B Ko slog filrcij rliči frvncijs pom :, Z vži:, j [ ] g d. g [ ] d. Dobivni ir prdsvlj onvolucijsi ingrl funcij i g. 3 Konvolucij i g odgovr filrirnju: Z immo:, j [ ] g [ ] d. G-w šo možmo prii o: j G-w,, Množnju s j odgovr pom u ourirovoj domni: w. 3 STT o slog filr Jdnosvnom supsiucijom frvncijsi pom signl možmo ndomjsii frvncijsim pomom filr. Končno, STT možmo rčuni slogom vidisnnih filr: j j G-w, G-w, G -w j, G -w, j Disricij STT j g d, Disricij uslđn s rlučivošću: m T; Ω. [ mt, Ω] g mt jω d 33 3 Disricij STT [ mt, Ω] g mt jω uncij rlgnj čin prbrojiv sup: Ω { } g m, mt g m, g disrni d jω mt { { disrni vrmnsi frvncijsi pom pom jdnoli vnicij T- rvnin 35 Disricij STT D li s i disrnog sup oficijn [m, ] mož rsuriri nliirni signl i o n numriči sbiln nčin? [ m, ], m g m Ronsrucijs invrn formul pon j pod nivom Gborov spnij signl. [m,] j mjr sdržj n lociji mt, Ω. Kd j moguć ronsrucij? 36 6
7 Dr. sc. Dmir Sršić -7 orbn svojsv orbn svojsv Signl ončn nrgij mor s prslii u spr ončn nrgij n nužno is. Enrgij signl: d Enrgij spr: m Uvj vodi n formulciju: m [ m, ] B [ m, ] d B j n poiivn onsn 37 Invrn rnsformcij mor spr ončn nrgij vrii u signl ončn nrgij. A Uvj vodi n formulciju: A d Ob uvj jdno: d m m < A B <. [ m, ] A j n poiivn onsn [ m, ] B d, 38 Dovoljn uvj Ronsrucij j moguć i o n numriči sbiln nčin o posoj dvij onsn A i B oj vrijdi: A [ ] { m, B { m, nrgij signl 3 nrgij signl nrgij oficijn < A B < Rlgnj mož bii i rdundnno ili nuniformno, onsn A i B dju nrgsi ovir rnsformcij ngl. frm. 39 Dovoljn uvj Ko u onrnom slučju Gborov spnij pronći dovoljvjuć funcij rlgnj { }? g m, Toriju ovir ng. frm hory slučj GE, odnosno disrn STT, iučvli su Wyl, isnbrg, Gbor i mnogi drugi. Jdn od vžnijih rul j orm oipvnj. Nužn uvj ronsrucij Tm prdvnj TΩ > π podoipvnj ronsrucij nij moguć. TΩ π grnični riični slučj moguć ronsrucij, n mogu s posići dobr svojsv lolicij u obj domn. TΩ < π ndoipvnj moguć ronsrucij, rdundnno rlgnj, mogu s posići dobr svojsv u obj domn. Moivcij njdnoliu rlučivos CWT Koninuirn wvl rnsformcij dfinicij, svojsv, primjri. DWT - Disrn wvl rnsformcij dfinicij, svojsv, DWT filrsi slog. 7
8 Dr. sc. Dmir Sršić -7 Moivcij njdnoliu rlučivos Koninuirn wvl rnsformcij Rlučivos rlgnj j od STT- odrđn svojsvim vrmnsog ovor. Odbrni ompromis uslijd princip nodrđnosi vrijdi cijlu T- rvninu. Čso jdn vrmns oč nliirnog signl im složn frvncijsi sdržj. Z v signl bi odgovrl nli oj nm onsnnu roluciju. U om slučju bi uupno odrđnj složnog signl moglo bii prcinij od odrđnj u jdnoj oči T- rvnin. 3 Umjso g ψ ψ lolni nliirjuć funcij žljnih svojsv u obj domn, pom, sl. Rul: CWT., ψ d j Z rln ψ n rb onjugcij mi ćmo o u nsvu čso podrumijvi. CWT, ψ d Rul, : im dimniju viš od dimnij signl, ovisi o odbrnom vliću ψ, funcij rlgnj nij ogrničn smo n omplsnu hrmonijsu funciju j, vlić ψ osigurv žljn svojsv rlgnj, nliirjuću funciju pomičmo, sžmo ili rsžmo slu i usporđujmo s, sl j vličin obrnuo proporcionln frvnciji. 5 CWT, rlučivos ψ Ovor ψ odrđuj loliciju u vrmnu i sli. inj: gdj su cnri oncnrcij nrgij i oli j fivn širin funcij rlgnj u obj domn? 6 CWT, srdiš oncnrcij Srdiš oncnrcij nrgij u vrmnsoj domni: sups. ψ d ψ d c d ψ d d ψ d ψ ψ d d ψ ψ d d ψ. 7 CWT, srdiš oncnrcij Končno, srdiš oncnrcij nrgij u vrmnsoj domni j:. ψ c Čs li n i jdini ibor j ψ simričn oo nul ψ, d j c. Srdiš oncnrcij j u popunosi odrđno vrmnsim pomom, v j linrn. 8 8
9 Dr. sc. Dmir Sršić r r CWT, srdiš oncnrcij U frvncijsoj domni immo: ψ Ψ c Ψ Ψ Ψ j j d d j { } Srdiš oncnrcij u frvncijsoj domni j: /. c V srdiš c i sl nij linrn! Ψ d Ψ. Ψ d 9 Δ CWT, fivn širin Vrmns fivn širin: Δ ψ ψ d d... Δψ rvncijs fivn širin: f Ψ Ψ Ψ j j d d Δ Ψ K Δ Δ f Δ ψ Δ Ψ 5 CWT, rlučivos c ψ, c Ψ. Δ Δ f Δ ψ, Δ Ψ Cnri oncnrcij nrgij funcij rlgnj u obj domn su linrno ovisni o pomu i nlinrno ovisni o sli. Efivn širin funcij rlgnj u obj domn j promjnjiv, li j produ širin onsnn i odrđn svojsvim ovor Ψ.. Δ Δ f cons. 5 Rlučivos u T- rvnini / Srdiš lipsi prdsvljju cnr funcij rlgnj, /, dimnij fivn širin. Svojsv, odnosno gomrij funcij rlgnj u T- rvnini j promjnjiv!! 5 Rlučivos: CWT i STT CWT STT rimjri wvl funcij Morl: ψ cos5. STT: onsnn rolucij n cijloj T- rvnini. CWT: finij rolucij u frvncijsoj domni N, finij rolucij u vrmnsoj domni V r
10 Dr. sc. Dmir Sršić r r Uspordb CWT-STT rimjri wvl funcij Sombrro: ψ C. / CWT Morl / STT Guss, rlni dio r 55 Širin ovor s mijnj, broj vlić isi. Širin ovor onsnn, broj vlić s mijnj. 56 Uspordb CWT-STT CWT n primjru Anliirni signl: dv sinus, Morlov wvl. ψ cos 5 /, CWT Morl STT Guss sl / Širin ovor s mijnj, produ Δ Δ f j onsnn. Širin ovor onsnn CWT n primjru CWT, invrn formul lolicij u frvnciji bolj N Vrlo prcin lolicij u vrmnu scls Absolu Vlus of C,b Cofficins for im or spc b 59 Anlogijom prposvimo d posoji invrn formul obli:, ψ d C, ψ d d gdj j C n npon onsn. 6
11 Dr. sc. Dmir Sršić -7 CWT, invrn formul CWT, invrn formul Ivod j sličn li složniji od STT-, p g ovdj n rproducirmo. ouj s d npon onsn inosi: Ψ C d Ψ j ourirov rnsformcij od ψ. Uvj prihvljivosi funcij ψ ujdno j i odrđn gornjim irom < C <. Lo s vidi d j ončn inos: Ψ C nužno d j Ψ. d Vlić n smij imi isosmjrnu omponnu, odnosno: ψ d. 6 6 CWT, rnsformcijsi pr osup rčunnj CWT Končno immo rnsformcijsi pr:, ψ d,, ; C ψ d d u < C < : Ψ C d, ψ d. 63 A U ourirovoj domni:, d, ψ j,, π Ψ d j, Ψ, π d Dobivni ir j ourir [Ψ]. 6 osup rčunnj CWT osup rčunnj CWT B Ko slog filrcij rliči sl :, ψ Z vži:, ψ d, [ ] d, Dobivni ir prdsvlj onvolucijsi ingrl funcij i ψ. 65 Konvolucij i ψ odgovr pojsnopropusnom filrirnju: Ψ-, Z immo:, d ψ Ψ-,, ojsnopropusni filr j promijnjn širin i srdišnj frvncij. 66
12 Dr. sc. Dmir Sršić -7 CWT o slog filr Disricij WT N j,,,... CWT možmo rčuni slogom njdnih filr: Ψ- Ψ-,, Ončimo srdiš pojs s c i fivnu širinu filr s Δ. Srdiš pojs j c /, fivn širin j Δ /. Ψ-, Srdiš pojs j c /, fivn širin j Δ /. 67, d, ψ Disricij uslđn s rlučivošću: mt j. mt - logrims podjl u sli frvnciji -pom uslđn s inosom sl 68 Disricij WT uncij rlgnj DWT [ m, ] ψ mt d ψ m, ψ mt njdnoli vnicij T- rvnin Uvj ronsrucij [ m, ] ψ m, m Ronsrucij j moguć i o n numriči sbiln nčin o posoj dvij onsn A i B oj vrijdi: A [ ] { m, B { m, nrgij signl 3 nrgij signl nrgij oficijn < A B < Kod DWT- n posoji vivln nužnog uvj TΩ π, oji j vrijdio Gborovu spniju Ovn DWT Kod wvl s lo mogu pronći orogonln b s dobrim loliirjućim svojsvim u obj domn šo nij bio slučj s Gborom. Z rliciju čs ibor j j. ovn podjl frvncijs sl. rdnos: mogućnos br rlicij filrsim slogovim. ψ m, ψ mt 7 Ovn DWT o slog filr onovno prižimo CWT filrsi slog. Ončimo,,, i oipmo uor rul. Zbrojn širin svih filr j > jdn j širini - og filr. { Ψ- Ψ- mτ, m T, Ψ- m T, roblm: N filri vrlo visoog rd! 7
13 Dr. sc. Dmir Sršić -7 Ovn DWT o slog filr ilrsi slog s dcimcijom Idj rurivnu rliciju [n] h [n] v L mτ, m T, L 3 m T, L 3 h [n] N prhodnom sljdu imli smo oninuirn filr. Ovdj immo slog disrnih filr s dcimcijom. Dcimcij s forom nči odbcivnj svog drugog uor. D li j popun ronsrucij moguć? D li j moguć ovv filrsi slog dovsi u vu s ovnom DWT? v Ksdno rliirni filri mogu bii nčjno nižg rd Dcimor [n] v[n] U vrmnsoj domni: v[n] [n]. Šo immo u frvncijsoj domni? Krirjmo i [n] pomoćni signl u[n] v d mu j svi drugi uor nul: [] n n prn, u[] n n nprn. 75 Spr dcimirnog signl u [] n [ n] n prn, n nprn. Spr vog signl j: U j [ n] n prn jn Žlimo pisi sumu po svim n. Isorisi ćmo činjnicu: j π n jn n prn j π n n nprn [n] 3 5 u[n] 3 5 n v[n] n n 76 Spr dcimirnog signl [] n n prn jn j π [] n [] n j n n Člnovi u nprn n s mđusobno doidju. j j j U [ ] π v[n] u[n]. Ko u[n] sdrži smo prn uor, spr vrijdi V U/: j j π j V n n 77 j b c d π π π π π π π π j b c d π π π π π π b j π π π π π π π j V b b c c d π π π π π π c Spr signl frvncijsi ogrničnog n ±π/. Spr dcimirnog signl. 78 3
14 Dr. sc. Dmir Sršić -7 Spr dcimirnog signl Dcimirni signl u Z domni D signl nij bio frvncijsi ogrničn n ±π/, dcimcij bi osim rsnj uroovl i prlpnj spr ng. lising. Idničnim posupom u mjnu j dobivmo sljdć v: jπ [ ] U [ ] j V b b c c d π π π π π π V V U, 79 8 Inrpolor Inrpolor [n] u[n] [n] u[n] U vrmnsoj domni: u u [ n] [ n], [ n ]. [n] n u[n] 3 5 n U frvncijsoj domni: U j jn u[ n] u[ n] j n [ n] j Rul j sisnui spr: j j, j n Nprni uorci su nul. U Z-domni: U U. 8 8 Inrpolor Dcimor inrpolor j [n] u[n] π π π π π π sli U j sli π π π π π π π π Spr inrpolirnog signl s suio, priod spr inrpolirnog signl j π n viš π! Immo pojvu ponvljjućih sli spr. 83 U vrmnsoj domni: Vć smo poli d j spr vog signl: j j j π U [ ], U [ ]. u [] n [] n [n] n prn, n nprn. 3 5 n u[n] 3 5 n 8
15 Dr. sc. Dmir Sršić ilrsi slog s dcimcijom i inrpolcijom r U U Y Y Idj: n s lising omponn omponn oj su posljdic dcimcij i inrpolcij mđusobno ponišvju. [ ] [ ] L 86 opun ronsrucij Uvj popun ronsrucij možmo rdvojii n dv dijl. rvi j: [ ] [ ] L L [ ] [ ] Alising omponn i dv filr morju bii isog inos i supronog prdn. Ndlj: 87 Uvji popun ronsrucij Uvj ronsrucij b iobličnj: L Uvj ponišnj lising: roblm j, nrvno, pronći čvoru filr žljnih frvncijsih rrisi oji popuno ili prosimivno dovoljvju ov dv uvj. 88 Uvji R u mričnoj formi Mric m niv s još i nliirjuć modulcijs mric. Ndopunimo li mricu još jdnim rom, u supsiuciju dobivmo još jdn poni obli R uvj u mričnoj formi. [ ] [ ] L m 3 89 Uvji R u mričnoj formi Mric m niv s još i siniirjuć modulcijs mric. Krć pisn uvj popun ronsrucij u orišnj modulcijsih mric i L glsi: L L m m 3 3 I m m Tv filrsi slog nivmo biorogonlnim. 9 opun ronsrucij u mričnoj formi Jdndžb filrsog slog iržn pomoću modulcijs mric: U U [ ] U U L r U U Y Y
16 Dr. sc. Dmir Sršić -7 Dijn filr Dijn filr: ponišnj lising Ko dijniri čvoru filr,,,? rijdlog: ponišnj lising odbri:, Očio, uvj ponišnj lising j dovoljn: Ko igld isi ibor u vrmnsoj domni? f, ; rposvimo d s rdi o filrim s ončnim impulsnim odivom. Nš ibor dj rjšnj s lrnirjućim prdncim impulsnog odiv: h h [ n] n n h [ ], f [] n h [ ]. n, b, c p, q, r, s, n p, -q, r, -s, f -, b, -c f 9 9 Dijn filr: ronsrucij b iobličnj Trb provjrii i uvj ronsrucij b iobličnj: L U svom od pribrojni jvlj s produ filr. Ončimo produ filr :,. j nisopropusni, visoopropusni produ filr. Dijn filr: ronsrucij b iobličnj U nš ibor vrijdi:, Uvj ronsrucij b iobličnj d glsi:. L Končno, rcp s ssoji od dv or: dijn N filr oji dovoljv gornji uvj, foricij u. Irčunvnj i Dijn N filr L,. Rd filr odrđuj sumu rdov filr i. Ao s rdi o IR filrim, dužin impulsnog odiv j dn sumom dužin i. osoj brojni nčini dijn. Uočimo vžno svojsvo : sv nprn poncij od imju oficijn jdn nuli, osim u L gdj j oficijn jdn jdn. 95 Dijn N filr Nprvi ćmo primjr. N j IR filr dužin p [ ] p [ ] p [ ] p [ 3] p [ ] p [ ] p [ ] p [ ] p [ ] p [ 3] p [ ] p [ ] L p [ ] p [ 3] p [ 5] U L3, slijdi: p [ ], p [ 3], p [ 5]. 96 6
17 Dr. sc. Dmir Sršić -7 Dijn N filr olupojsni filr Očio, prn poncij ndosju u iru ; nči, rdi s o nprnoj funciji. Očio, L j nprn. Zgodniji obli možmo dobii o normirmo pomnožimo s L o bi g cnrirli: L, L L, jr j L nprn. 97 Končno, uvj R glsi:. Tv s niv polupojsnim filrom. Sv prn poncij u su jdn nuli, osim onsnnog čln oji j jdn. Koficijni u nprn poncij su vrijbl dijn dcimirnog filrsog slog s dv pojs i popunom ronsrucijom. 98 rimjr Jdn dobr ibor j: p Q. p rvi čln osigurv nuloču višsruosi p n frvnciji π. Drugi čln j polinom v d vrijdi R uvj. Ao j polinom rd p, pouj s d j Q jdnončn. Tv filr nivmo binomnim ili msimlno glim ng. binomil, mfl. 99 rimjr Z p immo: q olinom Q j rd. q [ ] q, L, q.. q L, rimjr oricij u im viš vrijni: / / Z primjn j posbno nimljiv srdnji ibor. Tvim s filrsim slogom rliir rov DWT. rimjr Vrlo ilusrivn j slučj p: q q q, 3 6 q q q. Z cnrirnj množimo s 3 : q q q, 3 q q q 6q q q q 6q q 3 q q 6q q q q. 7
18 Dr. sc. Dmir Sršić -7 rimjr oricij Člnovi u prn poncij morju bii nul, onsnni čln mor bii jdn. To dj 3 jdndžb s 3 nponnic: q q 6q q q, q q,. rjšnj j: q,, q. 6 q 6, 6 6 c c, c 3. 3 Z ili u bilo ojm rdoslijdu birmo: ili c 3 ili c rd rd rd rd 3 Sv od foricij im svojsv pogodn odrđnu primjnu. Ibori for oji n sdrž c- - dju simričn filr: filr s linrnom fom. 8
Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.
Mt Vijug: Rijsni zdci iz vis mtmti 9. NEPRAVI INTEGRALI 9. Opcnito o nprvim intgrlim Intgrl oli f d s nziv nprviln o: ) jdn ili oj grnic intgrcij nisu oncn vc soncn:, ) pod intgrln funcij f j prinut u
Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.
šnj A/ kolokvijum iz prdmt MENI SISEMI U ELEKOMUNIKACIJAMA. jnur. Zdtk. D i prikznim urđjm mogl mriti mplitud čtvrtog hrmonik u mmorijki lok tr d ud upin ditrovn zin unkcij ( t) y co π Izlz iz urđj j td
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA 2
TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA Poglvlj. Nodrđni ingrl Poglvlj. Odrđni ingrl Poglvlj. Nprvi ingrli Poglvlj. Primjn odrđnog ingrl Mr.sc. Pronil Loknr SADRŽAJ NEODREĐENI
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo
GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zdci II deo U sledećim zdcim ćemo korisii poznu grničnu vrednos: li i mnje vrijcije n i 0 n ( Zdci: ) Odredii sledeće grnične vrednosi: Rešenj: 4 ; 0 g ; 0 cos v) ; g) ; 4 ;
ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.
Mnogougo oji im četii stnice nziv se četvoougo. ČETVOROUGAO D δ δ γ C A α β B β Z svi četvoougo vži im je zi unutšnji i spoljšnji uglov isti i iznosi 0 0 α β γ δ 0 0 α β γ δ 0 0 Njpe žemo četvoouglovi
SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK
SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK. Rši sism jdnačina: d 7 d d d Ršnj: Ša j idja kod ovih zadaaka? Jdnu od jdnačina difrniramo, o js nađmo izvod l jdnačin i u zamnimo drugu jdnačinu.
Matematički osnovi Z transformacije
Mtemtiči osnovi Z trnsformcije Uvod u Z-trnsformciju: Z-trnsformcij i njen invern trnsformcij se u mtemtici rmtrju i rlog što ovve trnsformcije imju neposrednu primenu u eletrotehnici i to prvenstveno
dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor
I. VEKTORI d. sc. Min Rodić Lipnović 009./010. 1 Pojm vekto A B dužin A B usmjeen (oijentin) dužin (n se koj je točk početn, koj kjnj) A B vekto - kls ( skup ) usmjeenih dužin C D E F AB je epeentnt vekto
PRIMENA INTEGRALA
www.mtmtinj.com PRIMENA INTEGRALA P ngo što knmo s izčunvnjm povšin, dužin luk, zpmin ili povšin otcion povši momo odditi: - pomoću p tčk ispitmo tok i nctmo kivu kivko j to nophodno - gnic intgl nđmo
1 Ekstremi funkcija više varijabli
1 Ekstremi funkcij više vrijbli Definicij ekstrem funkcije: Funkcij u = f(x 1, x 2,, x n ) im u točki T ( 1, 2,, n ) A) LOKALNI MINIMUM f( 1, 2,, n ) ko z svku točku T vrijedi nejednkost: T ( 1 + dx 1,
Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na
. Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija
ο ο 3 α. 3"* > ω > d καΐ 'Ενορία όλις ή Χώρί ^ 3 < KN < ^ < 13 > ο_ Μ ^~~ > > > > > Ο to X Η > ο_ ο Ο,2 Σχέδι Γλεγμα Ο Σ Ο Ζ < o w *< Χ χ Χ Χ < < < Ο
18 ρ * -sf. NO 1 D... 1: - ( ΰ ΐ - ι- *- 2 - UN _ ί=. r t ' \0 y «. _,2. "* co Ι». =; F S " 5 D 0 g H ', ( co* 5. «ΰ ' δ". o θ * * "ΰ 2 Ι o * "- 1 W co o -o1= to»g ι. *ΰ * Ε fc ΰ Ι.. L j to. Ι Q_ " 'T
Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2
Zdtk (Romn, gimnzij) Sdnji jdnkokčnog tpz im duljinu 5 ko su dijgonl mđusono okomit, kolik j njgo pošin? Rjšnj udući d j u jdnkokčnom pokutnom tokutu isin osnoi jdnk poloini osnoi, ijdi: x = + = x + y
VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su
ALJAK ljk je geometijsko telo ogničeno s dv kug u plelnim vnim i delom ilindične povši čije su izvodnie nomlne n vn ti kugov. Os vljk je pv koj polzi koz ente z. Nvno ko i do sd oznke su: - je povšin vljk
4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i
Sdržj 4 INTEGRALI 64 4. Neodredeni integrl........................ 64 4. Integrirnje supstitucijom.................... 68 4. Prcijln integrcij....................... 7 4.4 Odredeni integrl i rčunnje površine
Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza
Mte Vijug: Rijesei zdci iz mtemtike z sredju skolu. ARITMETICKI I GEOMETRIJKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. Aritmeticki iz Opci oblik ritmetickog iz: + - d Gdje je: prvi cl ritmetickog iz ti cl ritmetickog
KUPA I ZARUBLJENA KUPA
KUPA I ZAUBLJENA KUPA KUPA Povšin bze B Povšin omotč M P BM to jet P B to jet S O o kupe Oni peek Obim onog peek O op Povšin onog peek P op Pimen pitgoine teoeme vnotn jednkotn kup je on kod koje je, p
1951 {0, 1} N = N \ {0} n m M n, m N F x i = (x i 1,..., xi m) x j = (x 1 j,..., xn j ) i j M M i j x i j m n M M M M T f : F m F f(m) f M (f(x 1 1,..., x1 m),..., f(x n 1,..., xn m)) T R F M R M R x
IUPAC nomenklatura cikloalkana Imenuju se tako što se na ime alkana doda prefiks ciklo. Cikloalkil-grupe:
IKLOALKANI n n iklični ugljovodonici gd su tomi mñusobno povzni vzm. Prstnovi (broj tom u prstnu): mli (-4), obični (5-7), srdnji (8-1), vliki (1...). IUPA nomnkltur ciklolkn Imnuju s tko što s n im lkn
NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi
NEKE POVŠI U Pvrši kje se njčešće sreću u dcim su:. Elipsidi. Hiperlidi. Prlidi 4. Knusne pvrši 5. Cilindrične pvrši. Elipsidi Osnvn jednčin elipsid ( knnsk) je : + + = c, i c su dsečci n, i si. Presek
2.6 Nepravi integrali
66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,
SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F
SLIČNOST TROUGLOV Z dve figure F i F kžemo d su slične ( s koefiijentom sličnosti k ) ko postoji trnsformij sličnosti koj figuru F prevodi u figuru F. Činjeniu d su dve figure slične obeležvmo s F F. Sličnost
Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke
Kioco gibje meijle oke Kiemik meijle oke. dio ) Zje kiocog gibj b) Bi i ubje Položj meijle oke u skom euku eme možemo defiii slijedee ie:. Vekoski i defiij gibj (). Piodi i defiij gibj s s (). Vekoski
= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi
Zdtk 0 (Anstzij, gimnzij) Provjeri je li funkcij f log( 5) + + injekcij Rješenje 0 Kžemo d funkcij f im svojstvo injektivnosti ili d je on injekcij ko vrijedi f ( ) f ( ) Dkle, funkcij je injekcij ko rzličitim
4. Trigonometrija pravokutnog trokuta
4. Trigonometrij prvokutnog trokut po školskoj ziri od Dkić-Elezović 4. Trigonometrij prvokutnog trokut Formule koje koristimo u rješvnju zdtk: sin os tg tg ktet nsuprot kut hipotenuz ktet uz kut hipotenuz
Sistem sučeljnih sila
Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu
Το άτομο του Υδρογόνου
Το άτομο του Υδρογόνου Δυναμικό Coulomb Εξίσωση Schrödinger h e (, r, ) (, r, ) E (, r, ) m ψ θφ r ψ θφ = ψ θφ Συνθήκες ψ(, r θφ, ) = πεπερασμένη ψ( r ) = 0 ψ(, r θφ, ) =ψ(, r θφ+, ) π Επιτρεπτές ενέργειες
ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)
ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ Φύση του σύμπαντος Η γη είναι μία μονάδα μέσα στο ηλιακό μας σύστημα, το οποίο αποτελείται από τον ήλιο, τους πλανήτες μαζί με τους δορυφόρους τους, τους κομήτες, τα αστεροειδή και τους μετεωρίτες.
Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α
Α Ρ Χ Α Ι Α Ι Σ Τ Ο Ρ Ι Α Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α Σ η µ ε ί ω σ η : σ υ ν ά δ ε λ φ ο ι, ν α µ ο υ σ υ γ χ ω ρ ή σ ε τ ε τ ο γ ρ ή γ ο ρ ο κ α ι α τ η µ έ λ η τ ο ύ
GEOMETRIJSKA VEROVATNOĆA. U slučaju kada se ishod nekog opita definiše slučajnim položajem tačke u nekoj oblasti, pri čemu je proizvoljni položaj
GEMETRIJK VERVTNĆ U slučju kd se ishod nekog oi definiše slučjnim oložjem čke u nekoj oblsi, ri čemu je roizvoljni oložj čke u oj oblsi jednko moguć, korisimo geomerijsku verovnoću. ko, recimo, obeležimo
FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II
FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II deo Primer. Fukciju f ( = rzviti u Furijeov red segmetu [,] ztim izrčuti sumu red. ( Rešeje: Kko je f ( = = = f ( zkjučujemo d je fukcij pr. Koristimo formue: = f ( = + ( cos
Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5
Rijeseni neki zdci iz poglvlj 4.5 Prije rijesvnj zdtk prisjetimo se itnih stvri koje ce ns prtiti tijekom njihovog promtrnj. Definicij: (Trigonometrij prvokutnog trokut) ktet nsuprot kut ϕ sin ϕ hipotenuz
OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA
OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRVOKUTNOG TROKUT - DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKIJ KUTOV OD - PRIMJEN N PRVOKUTNI TROKUT - PRIMJEN U PLNIMETRIJI 4.1. DEFINIIJ TRIGONOMETRIJSKIH
C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,
1 1., BD 1 B 1 1 D 1, E F B 1 D 1. B = a, D = b, 1 = c. a, b, c : (1) 1 ; () BD 1 ; () F; D 1 F 1 (4) EF. : (1) B = D, D c b 1 E a B 1 1 = 1, B1 1 = B + B + 1, 1 = a + b + c. () BD 1 = BD + DD 1, BD =
c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]
Zdtk (Tihomir, tehničk škol) c = 8 i. Rješenje Prikži vektor c ko linernu kombinciju vektor i b ko je = i + 3 j, b = 4 i 3 j, Nek su i b vektori i α, β relni brojevi. Vektor c = α + β b nzivmo linernom
! "# $ % $&'& () *+ (,-. / 0 1(,21(,*) (3 4 5 "$ 6, ::: ;"<$& = = 7 + > + 5 $?"# 46(A *( / A 6 ( 1,*1 B"',CD77E *+ *),*,*) F? $G'& 0/ (,.
! " #$%&'()' *('+$,&'-. /0 1$23(/%/4. 1$)('%%'($( )/,)$5)/6%6 7$85,-9$(- /0 :/986-$, ;2'$(2$ 1'$-/-$)('')5( /&5&-/ 5(< =(4'($$,'(4 1$%$2/996('25-'/(& ;/0->5,$ 1'$-/%'')$(($/3?$%9'&-/?$( 5(< @6%-'9$
Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη
Άσκηση 8 Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Δ. Φ. Αναγνωστόπουλος Τμήμα Μηχανικών Επιστήμης Υλικών Πανεπιστήμιο Ιωαννίνων Ιωάννινα 2013 Άσκηση 8 ii Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη Πίνακας περιεχομένων
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
W τ R W j N H = 2 F obj b q N F aug F obj b q Ψ F aug Ψ ( ) ϱ t + + p = 0 = 0 Ω f = Γ Γ b ϱ = (, t) = (, t) Ω f Γ b ( ) ϱ t + + p = V max 4 3 2 1 0-1 -2-3 -4-4 -3-2 -1 0 1 2 3 4 x 4 x 1 V mn V max
Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:
Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b
A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1
A MATEMATIKA (.5.., treći kolokvij). Zdn je z 3 + os. () Izrčunjte ngib plohe u pozitivnom smjeru -osi. (b) Izrčunjte ngib pod ) u točki T(, ). () Izrčunjte z u T(, ). (5 bodov). Zdn je z 3 ln. () Izrčunjte
Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.
Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού. Περιοδικός πίνακας: α. Είναι µια ταξινόµηση των στοιχείων κατά αύξοντα
5 Ι ^ο 3 X X X. go > 'α. ο. o f Ο > = S 3. > 3 w»a. *= < ^> ^ o,2 l g f ^ 2-3 ο. χ χ. > ω. m > ο ο ο - * * ^r 2 =>^ 3^ =5 b Ο? UJ. > ο ο.
728!. -θ-cr " -;. '. UW -,2 =*- Os Os rsi Tf co co Os r4 Ι. C Ι m. Ι? U Ι. Ι os ν ) ϋ. Q- o,2 l g f 2-2 CT= ν**? 1? «δ - * * 5 Ι -ΐ j s a* " 'g cn" w *" " 1 cog 'S=o " 1= 2 5 ν s/ O / 0Q Ε!θ Ρ h o."o.
PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču
PIRAMIDA I ZARULJENA PIRAMIDA Slično ko i kod pizme i ovde ćemo njpe ojniti oznke... - oeležvmo dužinu onovne ivice - oeležvmo dužinu viine pimide - oeležvmo dužinu viine očne tne ( potem) - oeležvmo dužinu
ZI. NEODREðENI INTEGRALI
ZI. Nodrđni intgrali 7 ZI. NEODREðENI INTEGRALI. Antidrvacij. Pronañi tri antidrivacij funkcij.. Odrdi sv antidrivacij funkcij.. Pronañi dvij antidrivacij funkcij.. Pronañi antidrivaciju funkcij za koju
M p f(p, q) = (p + q) O(1)
l k M = E, I S = {S,..., S t } E S i = p i {,..., t} S S q S Y E q X S X Y = X Y I X S X Y = X Y I S q S q q p+q p q S q p i O q S pq p i O S 2 p q q p+q p q p+q p fp, q AM S O fp, q p + q p p+q p AM
Gapso t e q u t e n t a g ebra P open parenthesis N closing parenthesis fin i s a.. pheno mno nd iscovere \ centerline
G q v v G q v H 4 q 4 q v v ˆ ˆ H 4 ] 4 ˆ ] W q K j q G q K v v W v v H 4 z ] q 4 K ˆ 8 q ˆ j ˆ O C W K j ˆ [ K v ˆ [ [; 8 ] q ˆ K O C v ˆ ˆ z q [ R ; ˆ 8 ] R [ q v O C ˆ ˆ v - - ˆ - ˆ - v - q - - v -
Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod
Glv Neodreeni integrli. Teorijski uvod Nek je funkcij f :, b R. Definicij: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ f, b Teorem: ϕ- primitivn funkcij funkcije f ϕ+c- primitivn funkcij funkcije f Definicij: f
!!" #7 $39 %" (07) ..,..,.. $ 39. ) :. :, «(», «%», «%», «%» «%». & ,. ). & :..,. '.. ( () #*. );..,..'. + (# ).
1 00 3 !!" 344#7 $39 %" 6181001 63(07) & : ' ( () #* ); ' + (# ) $ 39 ) : : 00 %" 6181001 63(07)!!" 344#7 «(» «%» «%» «%» «%» & ) 4 )&-%/0 +- «)» * «1» «1» «)» ) «(» «%» «%» + ) 30 «%» «%» )1+ / + : +3
Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.
Odred eni integrli Osnovne osobine odred enog integrl: fx), fx) fx) b c fx), fx) + c fx), 4 ) b αfx) + βgx) α fx) + β gx), 5 fx) F x) b F b) F ), gde je F x) fx), 6 Ako je f prn funkcij fx) f x), x R ),
Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design
Supplemental Material for Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design By H. A. Murdoch and C.A. Schuh Miedema model RKM model ΔH mix ΔH seg ΔH
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА
ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote
T : g r i l l b a r t a s o s Α Γ Ί Α Σ Σ Ο Φ Ί Α Σ 3, Δ Ρ Α Μ Α. Δ ι α ν ο μ έ ς κ α τ ο ί κ ο ν : 1 2 : 0 0 έ ω ς 0 1 : 0 0 π μ
Α Γ Ί Α Σ Σ Ο Φ Ί Α Σ 3, Δ Ρ Α Μ Α g r i l l b a r t a s o s Δ ι α ν ο μ έ ς κ α τ ο ί κ ο ν : 1 2 : 0 0 έ ω ς 1 : 0 π μ Δ ι α ν ο μ έ ς κ α τ ο ί κ ο ν : 1 2 : 0 0 έ ω ς 0 1 : 0 0 π μ T ortiyas Σ ο υ
Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a
Kinemik meijlne oke 3. dio ) Zdnje kiocnog gibnj b) Bzin i ubznje 1 Kiocno gibnje meijlne oke Položj meijlne oke u skom enuku emen možemo definii n slijedee nine: 1. Vekoski nin defininj gibnj (). Piodni
Strukture GMDH u modeliranju i predikciji vremenskih serija. Ivan Ivek
Srukure GMDH u modelrnju predkcj vremenskh serj Ivn Ivek Group Mehod of D Hndlng Ivkhnenko, 966. regresj, esmcj, predkcj, konrol... Dobr svojsv: nskoprmersk lgorm smopodešvnje srukure selekcj ulnh vrjbl
10.1. Bit Error Rate Test
.. Bt Error Rat Tst.. Bt Error Rat Tst Zadata. Izračuat otrba broj rth formacoh bta u BER tstu za,, ogršo dttovaa bta a rjmu, tao da s u sstmu sa brzoom sgalzacj od Mbs mož tvrdt da j vrovatoća grš rosa
SUPPLEMENTAL INFORMATION. Fully Automated Total Metals and Chromium Speciation Single Platform Introduction System for ICP-MS
Electronic Supplementary Material (ESI) for Journal of Analytical Atomic Spectrometry. This journal is The Royal Society of Chemistry 2018 SUPPLEMENTAL INFORMATION Fully Automated Total Metals and Chromium
41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
1. Από την αρχική σελίδα του web site του ΙΚΑ http://www.ika.gr επιλέγετε την ελληνική σημαία για να εισέλθετε στην κεντρική σελίδα του ΙΚΑ.
1. Από την αρχική σελίδα του web site του ΙΚΑ http://www.ika.gr επιλέγετε την ελληνική σημαία για να εισέλθετε στην κεντρική σελίδα του ΙΚΑ. (Προτείνόμενοί φυλλομετρητές: Mozllla Firefox, Internet Explorer)
Α Ρ Ι Θ Μ Ο Σ : 6.913
Α Ρ Ι Θ Μ Ο Σ : 6.913 ΠΡΑΞΗ ΚΑΤΑΘΕΣΗΣ ΟΡΩΝ ΔΙΑΓΩΝΙΣΜΟΥ Σ τ η ν Π ά τ ρ α σ ή μ ε ρ α σ τ ι ς δ ε κ α τ έ σ σ ε ρ ι ς ( 1 4 ) τ ο υ μ ή ν α Ο κ τ ω β ρ ί ο υ, η μ έ ρ α Τ ε τ ά ρ τ η, τ ο υ έ τ ο υ ς δ
ΠΕΡΙΟΔΙΚΟ ΣΥΣΤΗΜΑ ΤΩΝ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ (1) Ηλία Σκαλτσά ΠΕ ο Γυμνάσιο Αγ. Παρασκευής
ΠΕΡΙΟΔΙΚΟ ΣΥΣΤΗΜΑ ΤΩΝ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ (1) Ηλία Σκαλτσά ΠΕ04.01 5 ο Γυμνάσιο Αγ. Παρασκευής Όπως συμβαίνει στη φύση έτσι και ο άνθρωπος θέλει να πετυχαίνει σπουδαία αποτελέσματα καταναλώνοντας το λιγότερο δυνατό
ΑΓΓΕΛΗΣ ΧΡΗΣΤΟΣ ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ 6 OO ΑΓΓΕΛΙΔΗΣ ΧΑΡΙΛΑΟΣ ΧΡΗΣΤΟΣ 4 OO ΑΓΓΟΥ ΑΝΑΣΤΑΣΙΑ ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ 6 OO ΑΔΑΜΙΔΟΥ ΕΥΑΓΓΕΛΙΑ ΑΒΡΑΑΜ 3 OO ΑΛΕΒΙΖΟΥ ΠΑΝΑΓΙΩΤΑ
ΕΠΩΝΥΜΙΑ ΠΕΡΙΟΔΟΣ ΜΕΣΟ ΑΓΓΕΛΗΣ ΧΡΗΣΤΟΣ ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ 6 OO ΑΓΓΕΛΙΔΗΣ ΧΑΡΙΛΑΟΣ ΧΡΗΣΤΟΣ 4 OO ΑΓΓΟΥ ΑΝΑΣΤΑΣΙΑ ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ 6 OO ΑΔΑΜΙΔΟΥ ΕΥΑΓΓΕΛΙΑ ΑΒΡΑΑΜ 3 OO ΑΛΕΒΙΖΟΥ ΠΑΝΑΓΙΩΤΑ ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ 7 OO ΑΝΑΓΝΩΣΤΟΠΟΥΛΟΥ ΖΩΙΤΣΑ
ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.
1. Ο ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ Οι άνθρωποι από την φύση τους θέλουν να πετυχαίνουν σπουδαία αποτελέσµατα καταναλώνοντας το λιγότερο δυνατό κόπο και χρόνο. Για το σκοπό αυτό προσπαθούν να οµαδοποιούν τα πράγµατα
a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac
) Kosi hic Kriolinijsko ibnje merijlne oke Ssljeno ibnje 5. dio 3 4 Specijlni slujei koso hic: b) orizonlni hic c) Veriklni hic b) orizonlni hic c) Veriklni hic 5 6 7 ) Kosi hic 8 Kosi hic (bez opor zrk)
Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.
Vele u ehc Rd, g eegj D. do. Sl. Veo 3. Tezo II. ed 4. Tezo IV. ed. Sl: 3 0 pod je jedc (ezo ulog ed). Veo: 3 3 pod je jedc (ezo pog ed) 3. Tezo dugog ed 3 9 pod je jedc 4. Tezoeog ed 3 4 8 pod je jedc
Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,
Alitičk geoetrij i lier lger Vektori KOORDINATNI SUSTAV Krteijev prvokuti koorditi sustv Krteijev trodieioli prvokuti koorditi sustv čie eđusoo okoite osi: O os pscis O os ordit O os plikt točk O ishodište
ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ ΠΡΩΤΟΝ ΝΟΜΟΘΕΣΙΑ
ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ ΠΡΩΤΝ ΤΗΣ ΕΠΙΣΗΜΥ ΕΦΗΜΕΡΙΔΣ ΤΗΣ ΔΗΜΚΡΑΤΙΑΣ υπ Άρ. 62 τής 19ης ΜΑΙΥ 1961 ΝΜΘΕΣΙΑ ΜΕΡΣ III ΚΙΝΤΙΚΙ ΝΜΙ ΤΥΡΚΙΚΗΣ ΚΙΝΤΙΚΗΣ ΣΥΝΕΛΕΎΣΕΩς Ό κττέρ νόμς της Τυρκικής Κιντικής Συνελεύσεις όστις υπεγράφη
Sveuč ilište u Zagrebu. Fakultet elektrotehnike i računarstva. Zavod za elektroničke sustave i obradbu informacija. Prof. dr.sc.
Svč iliš Zgrb Fl lrohi i rčrv Zvod z lroič v i obrdb iformcij Prof. dr.c. Hrvoj Bbić SIGNALI I SUSTAVI Zgrb 996. SADRŽAJ. UVOD U SIGNALE I SUSTAVE.... VREMENSKE FUNKCIJE - SIGNALI.... OPERACIJE NA SIGNALU...6..
2. Α ν ά λ υ σ η Π ε ρ ι ο χ ή ς. 3. Α π α ι τ ή σ ε ι ς Ε ρ γ ο δ ό τ η. 4. Τ υ π ο λ ο γ ί α κ τ ι ρ ί ω ν. 5. Π ρ ό τ α σ η. 6.
Π Ε Ρ Ι Ε Χ Ο Μ Ε Ν Α 1. Ε ι σ α γ ω γ ή 2. Α ν ά λ υ σ η Π ε ρ ι ο χ ή ς 3. Α π α ι τ ή σ ε ι ς Ε ρ γ ο δ ό τ η 4. Τ υ π ο λ ο γ ί α κ τ ι ρ ί ω ν 5. Π ρ ό τ α σ η 6. Τ ο γ ρ α φ ε ί ο 1. Ε ι σ α γ ω
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Tehničko rešenje: Industrijski prototip - moduo sa 20 paralelnih dvobitnih FADC na jednoj štampanoj ploči
hničo šnj: Industijsi pototip - moduo s pllnih dvobitnih FADC n jdnoj štmpnoj ploči Ruovodilc pojt: Vldimi Vujičić Odgovono lic: Vldimi Vujičić Autoi: Nbojš Pjvlic, Vlibo Pjvlic, Dgn Pjić, Ivn Župunsi,
OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
( ) p a. poklopac. Rješenje:
5 VJEŽB - RIJEŠENI ZDI IZ MENIKE LUID 1 1 Treb odrediti silu koj drži u rvnoteži poklopc B jedinične širine, zlobno vezn u točki, u položju prem slici Zdno je : =0,84 m; =0,65 m; =5,5 cm; =999 k/m B p
Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ. Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής
ΗΛΕΚΤΡΟΝΙΚΗ ΟΜΗ ΚΑΙ Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής ΤΟ ΜΕΓΕΘΟΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ Ατομική ακτίνα (r) : ½ της απόστασης μεταξύ δύο ομοιοπυρηνικών ατόμων, ενωμένων με απλό ομοιοπολικό δεσμό.
PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :
PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0
ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ
ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ Περίοδοι περιοδικού πίνακα Ο περιοδικός πίνακας αποτελείται από 7 περιόδους. Ο αριθμός των στοιχείων που περιλαμβάνει κάθε περίοδος δεν είναι σταθερός, δηλ. η περιοδικότητα
Appendix B Table of Radionuclides Γ Container 1 Posting Level cm per (mci) mci
3 H 12.35 Y β Low 80 1 - - Betas: 19 (100%) 11 C 20.38 M β+, EC Low 400 1 5.97 13.7 13 N 9.97 M β+ Low 1 5.97 13.7 Positrons: 960 (99.7%) Gaas: 511 (199.5%) Positrons: 1,199 (99.8%) Gaas: 511 (199.6%)
Erkki Mäkinen ja Timo Poranen Algoritmit
rkki Mäkinen ja Timo Poranen Algoritmit TITOJNKÄSITTLYTITIDN LAITOS TAMPRN YLIOPISTO D 2008 6 TAMPR 2009 TAMPRN YLIOPISTO TITOJNKÄSITTLYTITIDN LAITOS JULKAISUSARJA D VRKKOJULKAISUT D 2008 6, TOUKOKUU 2009
SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA
SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA Sinusn terem glsi: Strnie trugl prprinlne su sinusim njim nsprmnih uglv. R sinβ sinγ Odns dužine strni i sinus nsprmng ugl trugl je knstnt i jednk je dužini
f O(U) (f n ) O(Ω) f f n ; L (K) 0(n )
30 11 http://www.ozawa.phys.waseda.ac.jp/index2.html Ω C OΩ M Ω f M Ω Polf C PC RC 1 Ω C K C K Ω 1 K U Ω U f OU f n OΩ f f n ; L K 0n 2 K U Ω U f OU f n OΩ f f n ; L K 0n 3 z Ω \ K f OΩ f; L K < fz 4 K
l 0 l 2 l 1 l 1 l 1 l 2 l 2 l 1 l p λ λ µ R N l 2 R N l 2 2 = N x i l p p R N l p N p = ( x i p ) 1 p i=1 l 2 l p p = 2 l p l 1 R N l 1 i=1 x 2 i 1 = N x i i=1 l p p p R N l 0 0 = {i x i 0} R
C M. V n: n =, (D): V 0,M : V M P = ρ ρ V V. = ρ
»»...» -300-0 () -300-03 () -3300 3.. 008 4 54. 4. 5 :.. ;.. «....... :. : 008. 37.. :....... 008.. :. :.... 54. 4. 5 5 6 ... : : 3 V mnu V mn AU 3 m () ; N (); N A 6030 3 ; ( ); V 3. : () 0 () 0 3 ()
!"#!$% &' ( )*+*,% $ &$ -.&01#(2$#3 4-$ #35667
!"#!$% & &' ( )*+*,% $ -*(-$ -.*/% $- &$ -.&01#(2$#3 4-$ #35667 5051 & 00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 9 508&:;&& 0000000000000000000000000000000000000000000000000
A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N
I N F O T E K N I K V o l u m e 1 5 N o. 1 J u l i 2 0 1 4 ( 61-70) A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N N o v i
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
ZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.
ZSTORI ZSTORI SUNSET URTIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju. ŠIRIN (mm) VISIN (mm) Z PROZOR IM. (mm) TV25 40360 360 400 330x330 TV25 50450 450
ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:
E.E. Παρ. Ι(ΙΙ) Αρ. 3253, Ν. 30(ΙΙ)/98
E.E. Παρ. Ι(ΙΙ) Αρ. 3253,10.7.98 1608 Ν. 30(ΙΙ)/98 περί Ειδικεύσεως Συμπληρωματικής Πιστώσεως (Ταμεί Αναπτύξεως) Νόμς (Αρ. 2) τυ 1998 εκδίδεται με δημσίευση στην Επίσημη Εφημερίδα της Κυπριακής Δημκρατίας
m i N 1 F i = j i F ij + F x
N m i i = 1,..., N m i Fi x N 1 F ij, j = 1, 2,... i 1, i + 1,..., N m i F i = j i F ij + F x i mi Fi j Fj i mj O P i = F i = j i F ij + F x i, i = 1,..., N P = i F i = N F ij + i j i N i F x i, i = 1,...,
τροχιακά Η στιβάδα καθορίζεται από τον κύριο κβαντικό αριθµό (n) Η υποστιβάδα καθορίζεται από τους δύο πρώτους κβαντικούς αριθµούς (n, l)
ΑΤΟΜΙΚΑ ΤΡΟΧΙΑΚΑ Σχέση κβαντικών αριθµών µε στιβάδες υποστιβάδες - τροχιακά Η στιβάδα καθορίζεται από τον κύριο κβαντικό αριθµό (n) Η υποστιβάδα καθορίζεται από τους δύο πρώτους κβαντικούς αριθµούς (n,
Chapter 1 Fundamentals in Elasticity
D. of o. NU Fs s ν ss L. Pof. H L ://s.s.. D. of o. NU. Po Dfo ν Ps s - Do o - M os - o oos : o o w Uows o: - ss - - Ds W ows s o qos o so s os. w ows o fo s o oos s os of o os. W w o s s ss: - ss - -
LINEARNE TRANSFORMACIJE. predavanje str. 1.
INENE TNSFOMCIJE. prdavaj 7..6. sr.. FUNKCIJE, TNSFOMCIJE S U, OPETOI N Fukija j pravilo f koj svako lu skupa pridružuj jda i sao jda l skupa B. ko f lu a pridružuj l b, oda s piš f ( a) b i kaž s da j
k k ΚΕΦΑΛΑΙΟ 1 G = (V, E) V E V V V G E G e = {v, u} E v u e v u G G V (G) E(G) n(g) = V (G) m(g) = E(G) G S V (G) S G N G (S) = {u V (G)\S v S : {v, u} E(G)} G v S v V (G) N G (v) = N G ({v}) x V (G)
Available online at shd.org.rs/jscs/
J. Serb. Chem. Soc. 78 (1) S1 S8 (2013) Supplementary material SUPPLEMENTARY MATERIAL TO Metal complexes of N'-[2-hydroxy-5-(phenyldiazenyl)- benzylidene]isonicotinohydrazide. Synthesis, spectroscopic
1857 Κ.Δ.Π. 312/9& ; Αριθμός 312 Ο ΠΕΡΙ ΠΟΛΕΟΔΟΜΙΑΣ ΚΑΙ ΧΩΡΟΤΑΞΙΑΣ ΝΟΜΟΣ (ΝΟΜΟΙ 90 ΤΟΥ 1972 ΚΑΙ 56 ΤΟΥ 1982)
Ε.Ε. Πα. I(I) Α. 292, 1.12.98 1857.Δ.Π. 12/9& ; Αιθμός 12 ΠΕΙ ΠΛΕΔΜΙΑΣ ΑΙ ΩΤΑΞΙΑΣ ΝΜΣ (ΝΜΙ 90 ΤΥ 1972 ΑΙ 56 ΤΥ 1982) Διάταγμα Διατήησης σύμφνα με τ άθ 8(1) Ασκώντας τις εξυσίες πυ ηγύνται σ' αυτόν από
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
ITU-R P (2012/02) &' (
ITU-R P.530-4 (0/0) $ % " "#! &' ( P ITU-R P. 530-4 ii.. (IPR) (ITU-T/ITU-R/ISO/IEC).ITU-R http://www.itu.int/itu-r/go/patents/en. ITU-T/ITU-R/ISO/IEC (http://www.itu.int/publ/r-rec/en ) () ( ) BO BR BS
TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β
TRUG Mngug kji im ti stnie zve se tug. snvni elementi tugl su : - Temen,, - Stnie,, ( p dgvu stnie se eležvju nsupt temenu, np nspm temen je stni, itd) - Uglvi, unutšnji α, β, γ i spljšnji α, β, γ γ α
Sample BKC-10 Mn. Sample BKC-23 Mn. BKC-10 grt Path A Path B Path C. garnet resorption. garnet resorption. BKC-23 grt Path A Path B Path C
0.5 0.45 0.4 0.35 0.3 Sample BKC-10 Mn BKC-10 grt Path A Path B Path C 0.12 0.1 0.08 Mg 0.25 0.06 0.2 0.15 0.04 0.1 0.05 0.02 0 0 0.01 0.02 0.03 0.04 0.05 0.06 0.07 0.08 Core Rim 0.9 0.8 Fe 0 0 0.01 0.02