ENERGETSKA ELEKTRONIKA TROFAZNI ISPRAVLJAČ

Σχετικά έγγραφα
OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: IMPULSNO-ŠIRINSKA MODULACIJA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

ENERGETSKA ELEKTRONIKA UPRAVLJANJE BUCK KONVERTOROM: PROGRAMIRANJE STRUJE

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

Snimanje karakteristika dioda

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Laboratorijske vežbe iz Osnova elektronike

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

ELEKTRIČNA MERENJA laboratorijske vežbe. Vežba broj 4 Merenje impedanse pomoću osciloskopa

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Vežba 8 Osciloskop 2. Uvod

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

numeričkih deskriptivnih mera.

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRAKTIKUM ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VEŽBANJA IZ PREDMETA:

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Kapacitivno spregnuti ispravljači

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI. Prof. dr Vladan Radulović

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

Algoritmi zadaci za kontrolni

Elementi spektralne teorije matrica

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

Vežba 5 Uvod u NI ELVIS okruženje. Cilj vežbe

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci za pripremu. Opis pokusa

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Radivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Teorijske osnove informatike 1

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) Aneta Prijić Miloš Marjanović

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA

5. Karakteristične funkcije

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

IZVODI ZADACI (I deo)

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2.2 Pojačavač snage. Autori: prof. dr Predrag Petković, dr Srđan Đorđević,

Električna merenja Analogni instrumenti

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

TREĆA LABORATORIJSKA VEŽBA

Obrada signala

Radivoje Đurić Milan Ponjavić OSNOVI ELEKTRONIKE PRIRUČNIK ZA LABORATORIJSKE VEŽBE. Beograd, 2005.

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Induktivno spregnuta kola

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

OSNOVI ELEKTRONIKE UVODNA LABORATORIJSKA VEŽBA

Električna merenja

Računarska grafika. Rasterizacija linije

KVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Iz zadatka se uočava da je doslo do tropolnog kratkog spoja na sabirnicama B, pa je zamjenska šema,

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Program za tablično računanje Microsoft Excel

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Kaskadna kompenzacija SAU

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

NAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ)

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

radni nerecenzirani materijal za predavanja

7 Algebarske jednadžbe

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

Transcript:

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU ENERGETSKA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 6: TROFAZNI ISPRAVLJAČ Autori: Predrag Pejović i Vladan Božović A. OPIS VEŽBE Vežba obuhvata niz merenja na maketi trofaznog ispravljača. Cilj vežbe je upoznavanje sa načinom rada i osobinama trofaznog diodnog ispravljača sa različitim tipovima filtara, kao i bez filtra. Prema uputstvu iz tačke D treba povezati maketu sa ostalim instrumentima i priborom. Tokom vežbe biće potrebno podešavanje otpornosti potrošača i promena pozicije sondi osciloskopa, ampermetra i voltmetra. Pre vežbe treba proučiti materijal sa predavanja koji se odnosi na ispravljače, faktor snage, spektralnu analizu signala i ukupno harmonijsko izobličenje. Potrebno je da studenti poznaju osnove korišćenja programa Matlab, što će ubrzati izračunavanja i uštedeti vreme. B. POTREBAN PRIBOR I INSTRUMENTI 1. maketa trofaznog ispravljača 2. trofazni mrežni transformator 3. ampermetar 4. voltmetar 5. osciloskop 6. RS232 kabl za povezivanje osciloskopa i računara 7. računar na kome je instaliran potreban softver (Matlab, Word) 8. strujna sonda HP 1146A 9. naponska sonda 100:1 10. priljučak za masu osciloskopa 11. tri reostata od 10 Ω, 5,7 A 1

C. OPIS MAKETE Maketa trofaznog ispravljača se sastoji iz dva odvojena dela, transformatorskog i ispravljačkog. Šema veze transformatorskog dela makete prikazana je na slici 6.1. Transformatorski deo makete sadrži trofazni mrežni transformator, prekidač i automatski osigurač sa bimetalnom zaštitom. Mrežni transformator transformiše trofazni napon 3 x 380 V na 3 x 24 V. Mrežni napon je odgovarajućim kablom priključen na ulaz makete na visokonaponskoj strani i preko prekidača i osigurača doveden na primar transformatora. Primar transformatora je spregnut u trougao, a sekundar transformatora u zvezdu. Sekundar transformatora je na niskonaponskoj strani izveden na izlaz makete. Izlaz makete čine tri fazna priključka (crvene buksne) i jedan priključak nule (crna buksna). Jezgro transformatora i kutija u kojoj se transofrmator nalazi su uzemljeni (žuto-zelena žica koja je povezana na jezgro transformatora). R S T N GND I > I > I > v 1 v 2 v 3 2N Slika 6.1. Šema veze transformatorskog dela makete 2

Drugi deo makete je trofazni ispravljač sa filtrom. Šema veze ispravljačkog dela makete prikazana je na slici 6.2. Ispravljački deo makete sadrži trofazni diodni most, kalem i elektrolitski kondenzator. Ulazni trofazni napon za ispravljački deo makete dovodi se sa izlaza transformatorskog dela. Kalem i kondenzator predstavljaju elemente od kojih se formira izlazni filtar. Pogodnim povezivanjem kalema i kondenzatora pomoću kratkospajača u pozicijama J1, J2 i J3 može se realizovati trofazni ispravljač sa različitim strukturama izlaznog filtra: sa prostim induktivnim filtrom, sa prostim kapacitivnim filtrom i sa L filtrom, kao i bez izlaznog filtra. Naponska sonda sa masom osciloskopa se može priključiti na mesta TP1 do TP6, a za merenje struje predviđeno je obuhvatanje odgovarajućeg kabla strujnom sondom. TP4 J 1 L 1 TP5 A v 1 v 2 v 3 TP1 D 1 TP2 D 3 D 5 J 2 TP3 C 1 J 3 J 4 V v OUT D 2 D 4 D 6 TP6 Slika 6.2. Šema veze ispravljačkog dela makete D. ZADATAK Pre povezivanja identifikovati elemente na maketi i proveriti da li je prekidač na visokonaponskoj strani transformatorskog dela makete isključen (položaj 0 ). Napajanje ne uključivati bez dozvole dežurnog asistenta! Potrošač predviđen za ovu vežbu sastoji se od redne veze tri reostata od 10 Ω. Povezati reostate na red i postaviti klizače u položaj koji odgovara maksimalnoj otpornosti. Proveriti ommetrom da li je dobijena ukupna otpornost od 30 Ω. Ako je dobijena odgovarajuća otpornost, rednu vezu reostata priključiti kao potrošač na izlaz ispravljačkog dela makete. Povezati ampermetar i voltmetar tako da se mere izlazna struja i napon. Povezati redom fazne priključke sa izlaza transformatorskog dela makete (crvene buksne) na ulaz ispravljačkog dela makete. Merenja će se prvo vršiti na trofaznom ispravljaču sa L filtrom, zatim sa prostim kapacitivnim filtrom i bez filtra. Predviđenu strukturu ispravljača sa filtrom formirati pomoću kratkospajača u pozicijama J1, J2 i J3. Za svaku od tri ispravljačke konfiguracije koje se analiziraju merenja se vrše pri pet vrednosti struje potrošača, od 1 A, 2 A, 3 A, 4 A i 5 A. Pre svake promene konfiguracije OBAVEZNO isključiti napajanje pomoću prekidača na transformatorskom delu makete! Zbog obima vežbe deo izveštaja sa rezultatima merenja se formira u elektronskom obliku. U radnom direktorijumu vezba6 treba napraviti Word fajl u koji se prenose oni rezultati merenja i komentari za koje nije predviđen prostor u obrascu za izveštaj. Ime Word fajla treba da sadrži brojeve indeksa studenata koji rade vežbu. 3

D.1. L filtar Strujnu sondu povezati na kanal 1 osciloskopa, a naponsku sondu na kanal 2. Masu osciloskopa za početak povezati na nulti priključak transformatorskog dela makete (crna buksna), a zatim je premeštati prema potrebama merenja. Podesiti slabljenje za sondu na kanalu 1 na 1x, a za sondu na kanalu 2 na 100x. Podesiti spregu na oba kanala na DC. Podesiti sinhronizaciju osciloskopa na Line. Podesiti podelu vremenske ose na 2,5 ms/div, što je neophodno zbog naknadne računarske obrade podataka. Uključiti strujnu sondu tako da njeno pojačanje bude 100 mv/a. Podesiti nulu strujne sonde (ovaj postupak je potrebno ponavljati više puta tokom merenja). Strujna sonda treba da bude uključena samo dok se vrši merenje struje. Formirati strukturu L filtra. Povezati naponsku sondu tako da se posmatra napon prve faze na ulazu ispravljača, a strujnu sondu tako da se posmatra ulazna struja prve faze. Obratiti pažnju na označeni referentni smer struje na strujnoj sondi. Pre uključenja pozvati dežurnog asistenta da proveri veze i odobri uključenje. Uključiti prekidač i podesiti struju potrošača na 1 A. Podesiti rezoluciju vertikalne ose na oba kanala osciloskopa, tako da su na zadovoljavajući način prikazani signali napona i struje koji se mere. Pokrenuti Matlab i podesiti da radni direktorijum bude vezba6. Prenos podataka sa osciloskopa na računar vrši se pokretanjem odgovarajuće funkcije u programu Matlab. Za struju i napon prve faze prenos podataka se vrši pokretanjem funkcije ph1. Nakon izvršenja funkcije na ekranu će se pojaviti dijagrami poput onih na osciloskopu, a rezultat će biti smešten u fajl 1.csv u direktorijumu vezba6. Na dijagramima na računara biće obuhvaćeno samo 20 ms, za razliku od osciloskopa gde će biti prikazano 25 ms. Kada je uspešno završen prenos podataka za prvu fazu, treba snimiti vremenske dijagrame struje i napona za drugu, odnosno treću fazu. Postupak za prenos podataka za ostale faze je isti kao i za prvu fazu, samo što za drugu fazu treba pokrenuti funkciju ph2, koja će za rezultat dati fajl 2.csv, a za treću fazu funkciju ph3, što za rezultat daje 3.csv. Na kraju treba snimiti vremenske dijagrame struje i napona na potrošaču. Za ovo merenje treba podesiti položaj nule na donju horizontalnu liniju (-4 div) na ekranu osciloskopa i za struju i za napon. Prenos podataka izvršiti pokretanjem funkcije out, a rezultat će biti smešten u fajl 4.csv. Kada je završena akvizicija svih podataka pri jednoj struji potrošača, isključiti napajanje pomoću prekidača na transformatorskom delu makete i isključiti strujnu sondu (preklopnik na sondi u položaj off). U programu Matlab pokrenuti funkciju tacka('a.csv'). Funkcija će prikazati snimljene dijagrame ulaznih struja i napona (slike 1, 2 i 3), dijagrame izlazne struje i napona (slika 4), izračunati podatke koje treba upisati u tabelu 6.1 i prikazati spektre ulaznih struja i napona (slike 5, 6 i 7). Funkcija tacka('a.csv') će obrisati fajlove 1.csv, 2.csv, 3.csv i 4.csv i zameniti ih sa a.csv. Ukoliko se rezultati slažu sa očekivanim (ukupna harmonijska izobličenja struja oko 30% za L filtar i u slučaju da nema filtra, ukupna harmonijska izobličenja napona oko 5%) popuniti predviđena mesta u tabeli 6.1. U protivnom, zatražiti pomoć dežurnog asistenta. Postupak treba ponoviti za svih pet zadatih struja potrošača. 4

Kada su pokretanjem funkcije tacka sa odgovarajućim argumentom formirani svi fajlovi a.csv, b.csv, c.csv, d.csv i e.csv, pokrenuti funkciju sve('l.csv') koja će prikazati dobijene zavisnosti parametara ispravljača od izlazne struje. Fajlovi a.csv, b.csv, c.csv, d.csv i e.csv će biti obrisani, a njihov sadržaj će biti prenet u fajl L.csv. Formirati Word fajl za dopunski izveštaj u direktorijumu vezba6. U taj fajl preneti svih deset dijagrama dobijenih pokretanjem funkcije sve. Pokrenuti u Matlabu funkciju tevenen koja primenom metode najmanjih kvadrata nalazi elektromotornu silu E T i unutrašnju otpornost R T ekvivalentnog Tevenenovog generatora kojim se predstavlja izlaz ispravljača. Zabeležiti dobijene rezultate na za to predviđeno mesto. D.2. Prost kapacitivni filtar Povezati ispravljač u konfiguraciju sa prostim kapacitivnim filtrom. Ponoviti merenja iz tačke D.1. Popuniti tabelu 6.2. D.3. Bez filtra Povezati ispravljač u konfiguraciju bez izlaznog filtra. Ponoviti merenja iz tačke D.1. Popuniti tabelu 6.3. D.4. Talasnost izlaznog napona Naponsku sondu povezati na izlaz ispravljača. Podesiti spregu na kanalu 2 na AC. Za sve tri analizirane konfiguracije izlaznog filtra izmeriti peak-to-peak ripple izlaznog napona pri strujama potrošača od 1 A, 2 A, 3 A, 4 A i 5 A. Popuniti tabelu 6.4. Pre svake promene konfiguracije OBAVEZNO isključiti napajanje pomoću prekidača na transformatorskom delu makete! D.5. Gubici u kalemu Povezati ispravljač u konfiguraciju sa L filtrom. Povezati voltmetar tako da umesto napona na izlazu meri jednosmernu komponentu napona na kalemu. Uključiti napajanje i izmeriti napon na kalemu i jednosmernu komponentu struje kalema (jednaka struji potrošača) pri strujama od 1 A, 2 A, 3 A, 4 A i 5 A. Popuniti tabelu 6.5. D.6. Napon na diodi Povezati naponsku sondu tako da meri napon od prve faze do pozitivnog izlaza trofaznog diodnog mosta (izlaz mosta za koji je vezan kalem). Uključiti napajanje i podesiti podelu naponske ose tako da može da se meri napon na direktno polarisanoj diodi, V D, a zatim i inverzni napon na diodi, V D INV, pri strujama potrošača od 1 A, 2 A, 3 A, 4 A i 5 A. Popuniti tabelu 6.6. 5