UTICAJ PARAMETARA SINHRONOG GENERATORA SA PERMANENTNIM MAGNETIMA NA POLOŽAJ SOPSTVENIH VREDNOSTI

Σχετικά έγγραφα
!"!# ""$ %%"" %$" &" %" "!'! " #$!

Aritmetički i geometrijski niz

Građevinski fakultet, Beograd

Reverzibilni procesi

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

r t t r t t à ré ér t é r t st é é t r s s2stè s t rs ts t s

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Elementi spektralne teorije matrica

Mašinski fakultet, Beograd - Mehanika 3 Predavanje 10 i 11 1

rs r r â t át r st tíst Ó P ã t r r r â

Operacije s matricama

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s

!#$%!& '($) *#+,),# - '($) # -.!, '$%!%#$($) # - '& %#$/0#!#%! % '$%!%#$/0#!#%! % '#%3$-0 4 '$%3#-!#, '5&)!,#$-, '65!.#%

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

DINAMIKA. Dinamički sistem - pogon sa motorom jednosmerne struje: N: u f Ulazi Izlazi (?) U opštem slučaju ovaj DS je NELINEARAN!!!!

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Metoda najmanjih kvadrata

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

P r s r r t. tr t. r P

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

HONDA. Έτος κατασκευής

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

ACI sécurité informatique KAA (Key Authentification Ambient)

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

! "# $ % $&'& () *+ (,-. / 0 1(,21(,*) (3 4 5 "$ 6, ::: ;"<$& = = 7 + > + 5 $?"# 46(A *( / A 6 ( 1,*1 B"',CD77E *+ *),*,*) F? $G'& 0/ (,.

SWOT 1. Analysis and Planning for Cross-border Co-operation in Central European Countries. ISIGInstitute of. International Sociology Gorizia

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

P t s st t t t t2 t s st t t rt t t tt s t t ä ör tt r t r 2ö r t ts t t t t t t st t t t s r s s s t är ä t t t 2ö r t ts rt t t 2 r äärä t r s Pr r

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

10.1. Bit Error Rate Test

Jeux d inondation dans les graphes

Physique des réacteurs à eau lourde ou légère en cycle thorium : étude par simulation des performances de conversion et de sûreté

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

P P Ó P. r r t r r r s 1. r r ó t t ó rr r rr r rí st s t s. Pr s t P r s rr. r t r s s s é 3 ñ

IZVODI ZADACI (I deo)

934 Ν. 9<Π)/94. Ε.Ε. Παρ. 1(H) Αρ. 2863,43.94

Modèles de représentation multi-résolution pour le rendu photo-réaliste de matériaux complexes

Couplage dans les applications interactives de grande taille

Το άτομο του Υδρογόνου

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Sarò signor io sol. α α. œ œ. œ œ œ œ µ œ œ. > Bass 2. Domenico Micheli. Canzon, ottava stanza. Soprano 1. Soprano 2. Alto 1

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Parts Manual. Trio Mobile Surgery Platform. Model 1033

Kaskadna kompenzacija SAU

Srednjenaponski izolatori

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

Radio détection des rayons cosmiques d ultra-haute énergie : mise en oeuvre et analyse des données d un réseau de stations autonomes.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

r r t r r t t r t P s r t r P s r s r r rs tr t r r t s ss r P s s t r t t tr r r t t r t r r t t s r t rr t Ü rs t 3 r r r 3 rträ 3 röÿ r t

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Παρουσιαστές: ??ast?s??? Τσάκας. ?/?t?? t???/?s????p???af???? t??????? ?a??a Se???t?

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)


Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

Newtonovi aksiomi: MEHANIKA II. Zadaci dinamike: I. Aksiom: Zakon inercije. II. Aksiom: Osnovni zakon dinamike. III. Aksiom: Zakon akcije i reakcije

Émergence des représentations perceptives de la parole : Des transformations verbales sensorielles à des éléments de modélisation computationnelle

1. Pojam fazi skupa. 2. Pojam fazi skupa. 3. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici. 4. Funkcija pripadnosti, osobine i oblici

/&25*+* 24.&6,2(2**02)' 24

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

*+,'-'./%#0,1"/#'2"!"./+3(,'4+*5#( *9.!/%#+7(,'#%*!.2 :;!"#/5".+!"#$() $!"#%"&'#$() 50&(#5"./%#0,1"/#'2"+*5#(35&* &*,'2-<:):0&3%!.2=#(,1,.%!.

ITU-R P (2009/10)

# " $! % $ " & "! # '' '!" ' ' ( &! )!! ' ( *+ & '

!"#$ "%&$ ##%&%'()) *..$ /. 0-1$ )$.'-

Langages dédiés au développement de services de communications

Ulazni tok X se raspodeljuje sa određenim verovatnoćama p1, p2 i p3, na tokove X1, X2, i X3. s 1. s 2. s 3

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

ss rt çã r s t à rs r ç s rt s 1 ê s Pr r Pós r çã ís r t çã tít st r t

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

! " #$% & '()()*+.,/0.

7 Algebarske jednadžbe

Annulations de la dette extérieure et croissance. Une application au cas des pays pauvres très endettés (PPTE)

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

Obrada signala

Moguća i virtuelna pomjeranja

ASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:

.1-""" Ap19. npwt.: KATA6UH: TAXYlIPOMIKm:: """"."... HIJ POlJllvio:...

Transcript:

NIVERZITET BEOGRAD EEKTROTEHNI ČKI FAKTET ODSEK ZA ENERGETIK aboratorja za kroroeorko uravljaje eergetk retvarača ogoa ISPITNI PROJEKAT NA TEM TICAJ PARAMETARA SINHRONOG GENERATORA SA PERMANENTNIM MAGNETIMA NA POOŽAJ SOPSTVENIH VREDNOSTI tuet: reet atavk: BEOGRAD 24.

Saržaj 1. vo...2 2. Mateatčk o hroe aše a eraet ageta... Noralzaja ateatčkog oa.6 4. earzaja o u rotoru taja..7 5. Sulaja tea..9 6. Aalza kretaja otveh vreot.11 6.1. Kretaje otveh vreot o utaje K v r 11 6.2. Kretaje otveh vreot o utaje K v 1 6.. Kretaje otveh vreot o utaje a 1 6.4. Kretaje otveh vreot o utaje...1 6.5. Kretaje otveh vreot o utaje...14 7. Progra u Matlab -u za aalzu kretaja otveh vreot...16 7.1. Prograk ko koršće za aalzu u u 6.1 16 7.2. Prograk ko koršće za aalzu u u 6.2 17 7.. Prograk ko koršće za aalzu u u 6. 18 7.4. Prograk ko koršće za aalzu u u 6.4 19 7.5. Prograk ko koršće za aalzu u u 6.5 2 8. Paraetr hroog geeratora a eraet ageta 22 1

1. vo ovo to rojektu razatra je utaj ojeh araetara hroog geeratora a eraet ageta a kretaje otveh vreot. Ovakav geerator kort e za ektro-vetrejače. Zbog voje eče kotrukje aee a araetre (vet eo 8) koj e razlkuju o klače hroe aše. ravo zbog toga kretaje otveh vreot a lčot, al razlke a kretaje otveh vreot ko klače hroe aše. ao rau kreće e o ateatčkog oa klače hroe aše a b e zat ošlo o oa geeratora a eraet ageta. Zat je urađea oralzaja jeača. Zbog otrebe objaja aalze tea u rotoru taja zvršea je eohoa learzaja koja je oogućla otuo razvajaje rojvh taja. Sulra je ra hroog geeratora a eraet ageta a otveoj rež at u rezultat te ulaje. Zat le ajzačajj eo u koe u rkazae utaje kretaja otveh vreot za razlčte vrte vreot araetara. Na kraju ate u lje rograa koršćeh u ovoj aalz kao araetr razatraog geeratora. 2

2. Mateatčk o hroe aše a eraet ageta Da b e obo o hroe aše a eraet ageta otrebo je ajre kreut a oo ošte hroe aše. Mo hroe aše u orgalo oručju gla: t R (1) Ovaj atrč oblk ea je leeć atraa: b a b a b a ; ; (2) ge -atra aoa, -atra lukeva, -atra truja. razvjeo oblku ateatčk o a leeć zgle: t R a a a () t R b b b (4) t R (5) t R (6) atrčo oblku luk zo: (7) ge je atra uktvot, kao jee ubatre eae kao: () [ ] rr r T r r b a b bb ba a ab aa rr r r ; 2 o 4 o o ; ; π π (8) u otvee uktvot aotaja tatora, a,b,; j u eđuobe uktvot aotaja tatora,,ja,b,; r je eđuoba uktvot tatorkog obuog (rotorkog) aotaja; je otvea uktvot obuog aotaja.

4 Izraz za oet koverzje gla: [ ] b a r r b a t t M 2 (9) ge je -broj ar olova. I a kraju, Njutova jeača kretaja a kojo e završava ovaj o hroe aše gla : K M M t J v ω ω ω ω ; (1) ge J retavlja ekvvalet oet erje, ω je ehačka ugaoa brza, M M u oet koverzje oterećeja (ehačk oet) reektvo, a K v je koejet rkje vetlaje. Naravo, oet koverzje oterećeja uzaju rezake u klau a reeret erova aše koja ra l u geeratorko l u otorko režu. geeratorko režu oet oterećeja M tj. ehačk oet je oztva (ulaz u ašu), a oet koverzje M je egatva (zlaz z aše). Za otork rež važ uroto. Preo -traoraje varjate o az (Parkova traoraja) olaz e o oa ošte hroe aše u -oeu. Traoraja z azog u -oe eaa je a leeć ač: () () b a 4 2 4 o 2 o o 2 π π π π (11) Iverza -traoraja zglea ovako: () () b a 4 4 o 2 2 o o 2 π π π π (12) Na ovaj ač objao koača o hroe aše u -oeu koj gla: t R ω (1) t R ω (14)

R (15) t M (16) (17) M (18) M ( ) (19) Jeače (1),(14) (15) retavljaju aoke jeače, jeače (16),(17) (18) u luk obuhvat o -o, a jeača (19) retavlja oet koverzje. Njutova jeača (1) je već aveea. Jeače ateatčkog oa hroe aše a eraet ageta razlkuju e o rkazaog oa ošte hroe aše zbog ečot kotrukje aše a eraet ageta. Te razlke atoje e u leeće: Na rotoru e otoj obu t rguš aotaj, već ueto jh a rotoru e alaze tal aget kao zvor kotatog luka. Naotaj tatora u etč. Na oovu aveeh razloga, al lčot obja e o hroe aše a tal ageta u oeu: ω t R ω (21) t (22) R (2) a (2) M ω J t ( ) (24) ω M M K v ω ; ω (25) Jeače (2) (21) retavljaju jeače aoke ravoteže, jeače (22) (2) u luk obuhvat o -o, jeača (24) retavlja oet koverzje. Jeača (25) je Njutova jeača. a je luk koj otče o talh ageta a rotora. Ako e zvrš ea lukeva z jeača (22) (2) u jeače (2) (21) obja e o a trujaa kao rojvaa taja. Taj o a leeć oblk: R ω t (26) R ω ω a t (27) M (28) ω J t ( ( ) ) a ω M M K v ω ; ω (29) 5

. Noralzaja ateatčkog oa Noralzaja jeača tea vrlo je kora jer e ve vreot kreću u graaa zeđu 1. Poebo je važa čjea a je ako oralzaje tea olakša ra ulraje takvog oralzovaog tea. Takođe je oogućea jeotava uverzalot rea jeog tog oa a razlčte vreot araetara razlčth aša. Noralzovae jeače (26),(27),(28) (29) aju leeć oblk: r u t () r a u t (1) a K v t (2) ge je: - ektrča vreeka kotata ω - ehačka vreeka kotata. M J Ω Jeače () (1) u oralzovae jeače aoke ravoteže ge u truje rojve taja, ok je jeača (2) Njutova jeača kretaja. Moet koverzje zo a jegov rezak zav o toga a l aša ra u geeratorko l u otorko režu (objašjeje je ato ko jeače (1)). Potrebo je aoeut a je uzeta retotavka a je ( ). Doato objašjeje za ojee araetre vet u u 8 ge u at araetr geeratora. ovo rau otrebo je ulrat ra hroog geeratora a eraet ageta a otveoj rež (vet lku 1). Zbog toga otrebo je zvršt eke roee u oralzova jeačaa. Noralzovae jeače koje uvažavaju otrošač geeratora koj ra a otveoj rež a leeć zgle: ( r r ) ( ) t () ( r r ) ( ) a t (4) a K v t (5) Paraetr r u oka otorot reaktaa otrošača. 6

4. earzaja o u rotoru taja jeačaa o () o (5) ože e rett a je obje jea etaoara ačk te. To e v o toe a otoje rozvo ve rojve taja to. Da b e rešo ovaj roble otrebo je a e zvrš learzaja ateatčkog oa razvoje o vkh alh gala. Projve taja rkazaćeo kao zbr jeoere kooete ale roee: I (6) I (7) M T (8) ω N (9) alje rau bol za alu roeu rojve eće e kortt. Saa je otrebo uet rethoe četr jeače u oku o. Taa e obja leeće: ( I ) r r ( I ) ( I ) ( N ) t ( ) ( ) ( I ) r r ( I ) ( I ) ( N ) a t ( ) ( ) ( N ) (4-ab) ( N ) a ( I ) ( T ) K v ( N ) t Saa je otrebo razvojt rež vkh rež alh gala r čeu treba obat rozvoe ve ale vče (r., ). Rež vkh gala gla: ( r r ) I ( ) I N ( r r ) I ( ) I N a N (41-ab) I T K N a v Vče I, I, N T aju očetu rau tačku hroog geeratora a eraet ageta. Za rešavaje tea jeača (41) tj. a b e ora raa tačka otoje ve ogućot: a e uvoj oala brza N1 l a e uvoj oal ao t. ovo rau zabraa je rva ogućot za brzu je uzeto N1. Kaa e reš te jeača objao leeće vreot: I.498 r.j. I.552 r.j. T.59512 r.j. N1 r.j. Otale vreot araetara ogu e ać u u 8. 7

8 Rež alh gala gla: ( ) ( ) ( ) I N r r t ( ) ( ) ( ) I r r N t a (42-ab) K t v a 1 Mo u rotoru taja treba a a leeć oblk: t u B A, (4-ab) u D C y ge je vektor taja, u vektor ulaza, y vektor zlaza, A atra tea, B atra ulaza, C atra zlaza, D atra (ea oeba azv, ajčešće D). Koača zgle tea u rotoru taja je: ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) v a a u u K I r r N I N r r t 1 (44) [ ] [ ] [] a u u (45)

5. Sulaja tea Na l 1 ata je šea tea koj e ulra. Sulra e ra hroog geeratora a eraet ageta a otveoj rež. Sulaja oogućava ao roveru tačot zračuate rae tačke e arž regulatore l regulaoe trukture. Za ulaju je koršće Matlab 6. jegov Sulk. Rotr. Xotr. S.G.P.M. Slka 1. Ste koj e ulra Na l 2 at je zgle ulaoog blok jagraa. rr 1/Tau 1 t P 1/Tau 1 rr t Kv 1/Tau 1 P Slka 2. Sulao blok jagra za.g... a otveoj rež Rezultat ulaja at u a lkaa, 4, 5 6. Oe otvrđuju tačot zračuate očete rae tačke, jer u ve vče (,, ) vrlo table a zaearljv varjajaa. 1. eku ulaje eja e ehačk oet, a a t raa tačka što je azačeo a lkaa. 9

.8.8.6.6.4.4.2.2 -.2 taoaro taje etaoaro ovo taje -.2 taoaro taje etaoaro ovo taje -.4 -.4 -.6 -.6 -.8 2 4 6 8 1 12 14 16 18 2 -.8 2 4 6 8 1 12 14 16 18 2 Slka. Izgle truje Slka 4. Izgle truje.8 1.4.6 1.5 1..4 1.25.2 1.2 1.15 -.2 -.4 -.6 taoaro taje etaoaro ovo taje 1.1 1.5 1.95 taoaro taje etaoaro ovo taje -.8 2 4 6 8 1 12 14 16 18 2.9 2 4 6 8 1 12 14 16 18 2 Slka 5. Izgle oeta koverzje Slka 6. Izgle brze 1

6. Aalza kretaja otveh vreot Kao što e v z jeača (44) (45), re learzovaog tea je tr. Za takav te objaju e tr otvee vreot to je rkazao u leećoj tab: r.br. vreot o λ 1,2 -.4589 ± j77.7 ar kojugovao-kolekh otveh vreot λ -.5 reala otvea vreot Položaj otveh vreot u kolekoj rav rkaza je a l. 8 6 laa1 4 2 laa -2-4 -6 laa2-8 -.5 -.45 -.4 -.5 -. -.25 -.2 -.15 -.1 -.5 Slka 7. Položaj otveh vreot u kolekoj rav Kao što e v a lke 7 v real ov otveh vreot alaze e a levoj tra koleke olurav što zač a je te tabla. aalz kretaja otveh vreot razatra e ao geerator, a to zač a je otrošač ključe z jeača (vet eo 7). To e eja uštu razatraja ovog roblea već e ejaju ao aolute vreot otveh vreot. 6.1. Kretaje otveh vreot o utaje K v r Kretaje otveh vreot razatrao u va aekta: ejtvo a ar kojugovaokolekh otveh vreot ejtvo a realu otveu vreot. Na l 8 rkaza je utaj aveeh araetara a kojugovao-kolek ar otveh vreot. Prkazae u otvee vreot ao u gorjoj olov koleke rav. Može e rett a koejet rkje vetlaje K v uje a agare kooete, ok oka otorot tatora r uje a reale kooete otveh vreot. K v oera otvee vreot aralo agaroj o, a r h oera koro aralo realoj o. Sa lke 8 takođe e v a e otvee vreot za r. r.1 alaze a ee trae reale oe. To zač a je te etabla za te ve vreot araetra r a otaje tabla za treću vreot oke otorot tatora r.2. 11

Na l 9 rkaza je utaj th araetara a realu otveu vreot. taj oke otorot tatora r raktčo e otoj, ok e o ejtvo koejeta rkje vetlaje K v otvee vreot kreću u ravu reale oe. Potoj ao et vreot (urejeh) to: -.5155 (K v ), -.26885 (K v 2.5), -.48615 (K v 5), -.745 (K v 7.5) -.9275 (K v 1). r. 77.711 77.71 r.4 Kv1 77.79 Kv7.5 77.78 Kv5 77.77 Kv2.5 Kv 77.76 -.5 -.4 -. -.2 -.1.1 Slka 8. Kretaje otveh vreot u gorjoj olov rav (λ 1 ) ge e r eja u tervalu o. r.4 a korako o.1. Putaje otveh vreot rkazae u za et vreot K v : ; 2.5; 5; 7.5 1..5.4..2.1 Kv1 Kv7.5 Kv5 Kv2.5 Kv ( laa ) -.1 -.2 -. -.4 -.5-1 -.9 -.8 -.7 -.6 -.5 -.4 -. -.2 -.1 Slka 9. Kretaje reale otvee vreot (λ ) ge e r eja u tervalu o. r.4 a korako o.1. Putaje otveh vreot rkazae u za et vreot K v : ; 2.5; 5; 7.5 1. 12

6.2. Kretaje otveh vreot o utaje K v Na l 1 rkaza je utaj araetara K v a kretaje otveh vreot (λ 1 ) u gorjoj olov koleke rav. ovo lučaju K v utče ao a roeu realh vreot to u ravu reale oe, ok utče ključvo a roeu agarog a otveh vreot. Za veće vreot roee o realoj o u ve aje. 95 9.7 85 8 Kv1 Kv 75.6 7 65.5 6 55 -.465 -.46 -.4595 -.459 -.4585 -.458 Slka 1. Kretaje otveh vreot u gorjoj olov rav (λ 1 ) ge e K v eja u tervalu o K v 1 a korako o.5. Putaje otveh vreot rkazae u za tr vreot :.5;.6.7. 6.. Kretaje otveh vreot o utaje a taj aveeh araetara rkaza je a l 11. Kao što e v a lke, luk a oera reale ove otveh vreot ok reaktaa tatora utče a agare ove (vet azače er tre). Ovaj zaključak e važ u otuot za ale vreot reaktae tatora, jer olaz o oaja otveh vreot u ravu reale oe. 6.4. Kretaje otveh vreot o utaje Na l 12 rkaza je utaj araetra a kretaje otveh vreot. Plav kružća rkazae u orgale otvee vreot tea. Mehačka vreeka kotata eja ao realu vreot a taj ač što oera realu kojugovaokoleku vreot u ravu reale oe, al u urot erova. Reala otvea vreot kreće e o -.5918 o -.579 što je rkazao tro, ok e kojugovaokoleke kreću o -.1941 ± j78.7762 o -.4665 ± j77.712. 1

14 ;.25;.5;.75;1;1.25 Pa 12 1. 1 8 6 4 2. -.5 -.48 -.46 -.44 -.42 -.4 -.8 -.6 -.4 -.2 -. Slka 11. Kretaje otveh vreot u gorjoj olov rav (λ 1 ) ge e r eja u tervalu o. 1. a korako o.25. Putaje otveh vreot rkazae u za šet vreot a : ;.25;.5;.75; 1 1.25. 8 Tau1 Tau1 6 4 2 Tau1 Tau1-2 -4-6 -8 Tau1 Tau1 -.6 -.5 -.4 -. -.2 -.1 Slka 12. Kretaje otveh vreot ge e ehačka vreeka kotata eja u tervalu o 1 1 e a korako o.5 e. Plav kružć rkazuju orgale otvee vreot tea. 6.5. Kretaje otveh vreot o utaje Na l 1 rkaza je utaj araetra a kretaje otveh vreot. Plav kružća rkazae u orgale otvee vreot tea. Elektrča vreeka kotata eja ao ar kojugovao-kolekh otveh vreot (λ 1,2 ), ok e reala vreot (λ ) raktčo eeja. Reala otvea vreot kreće e o -.5 o 14

-.5, ok e kojugovao-koleke kreću o -.77 ± j68.1 o -. ± j58.8 što je azačeo traa. 6 Tau1 4 2 Tau1-2 Tau1-4 -6 Tau1-4 -.5 - -2.5-2 -1.5-1 -.5 Slka 1. Kretaje otveh vreot ge e ektrča vreeka kotata eja u tervalu o 1 1 a korako o.5. Plav kružć rkazuju orgale otvee vreot tea. 15

7. Progra u Matlab -u za aalzu kretaja otveh vreot 7.1. Prograk ko koršće za aalzu u u 6.1. ('oa o a') S287; 29.4; %az ao I26.68; %aza truja r.8; %[r.j.].68; %[r.j.] Pa1.6; %[r.j.] ; J4.4; %[r.j.] W2.59; 1; %[r.j.] M87414; Kv.1; 12.5; ('Prorauate vreot') w2**; Zb^2/S; ao(.95); %retotavka I.9*I; %retotavka Z/(*I); RZ*o(); Z*()/w; r1.55;.47; TauJ*(W/); Tau/w; ID.498; IQ.552; T.59512; N1; A[-(rr)/Tau,()*N/Tau,()*IQ/Tau;... -()*N/Tau,-(rr)/Tau,-(()*IDPa)/Tau;...,Pa/Tau,-Kv/Tau]; B[,,;,,;,,1/Tau]; C[,Pa,]; D; %rau: Kv; or 1:5 r; r; ; A[-(rr)/Tau,()*N/Tau,()*IQ/Tau;... -()*N/Tau,-(rr)/Tau,-(()*IDPa)/Tau;...,Pa/Tau,-Kv/Tau]; or j1:4 ovreeg(a); 1 lot(real(ovre),ag(ovre),'r'),hol o; e 2 lot(real(ovre),ag(ovre),'b'),hol o; e lot(real(ovre),ag(ovre),'g'),hol o; e 4 lot(real(ovre),ag(ovre),'y'),hol o; 16

e lot(real(ovre),ag(ovre),''),hol o; e rr.1; A[-(rr)/Tau,()*N/Tau,()*IQ/Tau;... -()*N/Tau,-(rr)/Tau,-(()*IDPa)/Tau;...,Pa/Tau,-Kv/Tau]; a([-.57.12 77.754 77.712]); %a([-1.5.8 -.5.5]); %kort e za rkaz reale o. vreot ( laa ) e KvKv2.5; e 7.2. Prograk ko koršće za aalzu u u 6.2. ('oa o a') S287; 29.4; %az ao I26.68; %aza truja r.8; %[r.j.].68; %[r.j.] Pa1.6; %[r.j.] ; J4.4; %[r.j.] W2.59; 1; %[r.j.] M87414; Kv.1; 12.5; ('Prorauate vreot') w2**; Zb^2/S; ao(.95); %retotavka I.9*I; %retotavka Z/(*I); RZ*o(); Z*()/w; r1.55;.47; TauJ*(W/); Tau/w; ID.498; IQ.552; T.59512; N1; r; ; A[-(rr)/Tau,()*N/Tau,()*IQ/Tau;... -()*N/Tau,-(rr)/Tau,-(()*IDPa)/Tau;...,Pa/Tau,-Kv/Tau]; B[,,;,,;,,1/Tau]; C[,Pa,]; D; %rau:.5; or 1: Kv; r; ; A[-(rr)/Tau,()*N/Tau,()*IQ/Tau;... 17

-()*N/Tau,-(rr)/Tau,-(()*IDPa)/Tau;...,Pa/Tau,-Kv/Tau]; or j1:2 ovreeg(a); 1 lot(real(ovre),ag(ovre),'r'),hol o; e 2 lot(real(ovre),ag(ovre),'b'),hol o; e lot(real(ovre),ag(ovre),'g'),hol o; e KvKv.5; A[-(rr)/Tau,()*N/Tau,()*IQ/Tau;... -()*N/Tau,-(rr)/Tau,-(()*IDPa)/Tau;...,Pa/Tau,-Kv/Tau]; a([-.468 -.458 55 95]); e.1; e 7.. Prograk ko koršće za aalzu u u 6.. ('oa o a') S287; 29.4; %az ao I26.68; %aza truja r.8; %[r.j.].68; %[r.j.] Pa1.6; %[r.j.] ; J4.4; %[r.j.] W2.59; 1; %[r.j.] M87414; Kv.1; 12.5; ('Prorauate vreot') w2**; Zb^2/S; ao(.95); %retotavka I.9*I; %retotavka Z/(*I); RZ*o(); Z*()/w; r1.55;.47; TauJ*(W/); Tau/w; ID.498; IQ.552; T.59512; N1; r; ; A[-(rr)/Tau,()*N/Tau,()*IQ/Tau;... -()*N/Tau,-(rr)/Tau,-(()*IDPa)/Tau;...,Pa/Tau,-Kv/Tau]; B[,,;,,;,,1/Tau]; C[,Pa,]; D; 18

%rau: Pa; or 1:6 ; r; ; A[-(rr)/Tau,()*N/Tau,()*IQ/Tau;... -()*N/Tau,-(rr)/Tau,-(()*IDPa)/Tau;...,Pa/Tau,-Kv/Tau]; or j1:4 ovreeg(a) 1 lot(real(ovre),ag(ovre),'r'),hol o; e 2 lot(real(ovre),ag(ovre),'b'),hol o; e lot(real(ovre),ag(ovre),'g'),hol o; e 4 lot(real(ovre),ag(ovre),'y'),hol o; e 5 lot(real(ovre),ag(ovre),''),hol o; e lot(real(ovre),ag(ovre),''),hol o; e.25; A[-(rr)/Tau,()*N/Tau,()*IQ/Tau;... -()*N/Tau,-(rr)/Tau,-(()*IDPa)/Tau;...,Pa/Tau,-Kv/Tau]; a([-.5 -..1 14]); e PaPa.25; e 7.4. Prograk ko koršće za aalzu u u 6.4. ('oa o a') S287; 29.4; %az ao I26.68; %aza truja r.8; %[r.j.].68; %[r.j.] Pa1.6; %[r.j.] ; J4.4; %[r.j.] W2.59; 1; %[r.j.] M87414; Kv.1; 12.5; ('Prorauate vreot') w2**; Zb^2/S; ao(.95); %retotavka I.9*I; %retotavka Z/(*I); RZ*o(); Z*()/w; r1.55;.47; TauJ*(W/); 19

Tau/w; ID.498; IQ.552; T.59512; N1; r; ; A[-(rr)/Tau,()*N/Tau,()*IQ/Tau;... -()*N/Tau,-(rr)/Tau,-(()*IDPa)/Tau;...,Pa/Tau,-Kv/Tau]; B[,,;,,;,,1/Tau]; C[,Pa,]; D; %o vre: ovreeg(a) lot(real(ovre),ag(ovre),'bo'),hol o; %rau: Tau1; r; ; A[-(rr)/Tau,()*N/Tau,()*IQ/Tau;... -()*N/Tau,-(rr)/Tau,-(()*IDPa)/Tau;...,Pa/Tau,-Kv/Tau]; or j1:2 ovreeg(a) lot(real(ovre),ag(ovre),'r'),hol o; TauTau.5; A[-(rr)/Tau,()*N/Tau,()*IQ/Tau;... -()*N/Tau,-(rr)/Tau,-(()*IDPa)/Tau;...,Pa/Tau,-Kv/Tau]; a([-.7-95 95]); e 7.5. Prograk ko koršće za aalzu u u 6.5. ('oa o a') S287; 29.4; %az ao I26.68; %aza truja r.8; %[r.j.].68; %[r.j.] Pa1.6; %[r.j.] ; J4.4; %[r.j.] W2.59; 1; %[r.j.] M87414; Kv.1; 12.5; ('Prorauate vreot') w2**; Zb^2/S; ao(.95); %retotavka I.9*I; %retotavka Z/(*I); RZ*o(); Z*()/w; r1.55;.47; TauJ*(W/); 2

Tau/w; ID.498; IQ.552; T.59512; N1; r; ; A[-(rr)/Tau,()*N/Tau,()*IQ/Tau;... -()*N/Tau,-(rr)/Tau,-(()*IDPa)/Tau;...,Pa/Tau,-Kv/Tau]; B[,,;,,;,,1/Tau]; C[,Pa,]; D; %o vre: ovreeg(a); lot(real(ovre),ag(ovre),'bo'),hol o; %rau: Tau.1; r; ; A[-(rr)/Tau,()*N/Tau,()*IQ/Tau;... -()*N/Tau,-(rr)/Tau,-(()*IDPa)/Tau;...,Pa/Tau,-Kv/Tau]; or j1:2 ovreeg(a); lot(real(ovre),ag(ovre),'r'),hol o; TauTau.5; A[-(rr)/Tau,()*N/Tau,()*IQ/Tau;... -()*N/Tau,-(rr)/Tau,-(()*IDPa)/Tau;...,Pa/Tau,-Kv/Tau]; a([-4.2-7 7]); e 21

8. Paraetr hroog geeratora a eraet ageta Paraetr geeratora u aolut včaa: l 4V jk ao r I 26. 78 A Faza truja r R 27 Ω Statorka otorot 55. 5H Statorka uktvot Ψ 44. 8V Fluk eraetog ageta Broj ar olova J 6 2.881 kg Mehačk oet erje Paraetr koj u otreb za oralzova te: 2 e 266V Altua azog aoa a I a 2 I e 462. 14 A Altua aze truje ω 2 π 77.6ra Elektrča ugaoa brza / Ω 2.59ra / Mehačka ugaoa brza a Ψ 42. 1V ω Noal luk S e I e M 874. 14 KN Noal oet Ω Ω e Z 7. 7Ω Ieaa I e Paraetr geeratora u oralzova včaa: R r.8r. j. Z Oka otorot tatora ω.68r. j. Z Reaktaa tatora Ψ 1.6r. j. Fluk eraetog ageta Z Ω J 11. 5 Mehačka vreeka kotata M 7. 85 Elektrča vreeka kotata ω 22