KORIŠTENJE VODNIH SNAGA

Σχετικά έγγραφα
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA TURBINE

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

ENERGETSKA POSTROJENJA

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

ENERGETSKA POSTROJENJA

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

RAD, SNAGA I ENERGIJA

Vesla, teleskopi, nosači za štapove za ribolov

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656

KVS - strojarnica. Ostali sadržaji se prilagođavaju rješenju turbine. Uz turbinu ili više njih u sklopu strojarnice nalazi se i druga osnovna oprema:

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA ENERGIJA I SNAGA

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

7 Algebarske jednadžbe

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

Računarska grafika. Rasterizacija linije

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

1.4 Tangenta i normala

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

Dubinski pogonski sistem

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

TOLERANCIJE I DOSJEDI

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

Obrada signala

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Uležišteni ventili (PN 6) VL 2 prolazni ventil, prirubnica VL 3 troputni ventil, prirubnica

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

Kaskadna kompenzacija SAU

Operacije s matricama

Snage u kolima naizmjenične struje

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

p d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b)

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

numeričkih deskriptivnih mera.

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

KNJIGA UPUTSTVA CENTRIFUGALNA CRPKA TIP CS CS CS list 1/9

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

Iz poznate entropije pare izračunat ćemo sadržaj pare u točki 2, a zatim i specifičnu entalpiju stanja 2. ( ) = + 2 x2

POGON SA ASINHRONIM MOTOROM

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

Generatori. Djelatna ili radna snaga P = 3 U J cosφ [W] cos φ faktor snage (kosinus faznog pomaka između struje i napona iste faze

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

Obnovljivi izvori energije

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA

Elementi spektralne teorije matrica

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

Periodičke izmjenične veličine

Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Katedra za strojeve i uređaje plovnih objekata

IZVODI ZADACI (I deo)

MEHANIKA FLUIDA. Zakon o količini kretanja

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Srednjenaponski izolatori

Transcript:

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA TURBINE Povijesni razvoj 1

Osnovni pojmovi hidraulički strojevi u kojima se mehanička energija vode pretvara u mehaničku energiju vrtnje stroja što veći raspon padova što veći kapacitet što veći korisni učinak što veći broj okretaja manje dimenzije prilagodiva promjenjivom radu regulacija Osnovni tipovi Osnovna podjela turbina obzirom na način djelovanja, odnosno način transformacije energije u okretnom kolu je podjela na Reakcijske turbine Voda potpuno obuhvaća rotor Predtlačne turbine t. s viškom tlaka Koristi se kinetička, potencijalna, tlačna energija Imaju izlazni difuzor aspirator Francis Kaplan cijevne Akcijske turbine Djelomično pod vodom Turbine slobodnog mlaza Koristi se kinetička energija PELTON 2

Osnovni tipovi Obzirom na opći tok strujanja vode kroz rotor turbine razlikuju se: Radijalne: Francis voda se kreće okomito na os Aksijalne: Propeler i Kaplan voda se privodi u smjeru osovine Tangencijalne: Pelton mlaz vode udara tangencijalno na lopatice Radijalno-aksijalne: Dijagonalne privod vode je kombiniran Područje primjene 50-700m 40-200m 3-70m 350-1700m 1-20m 3

4

5

Pelton turbine - GLAVNI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI ROTOR METALNI DISK LOPATICE OSOVINA spaja disk s generatorom HORIZONTALNA VERTIKALNA KUČIŠTE MLAZNICA s iglom koja regulira protok DOVOD Usmjerava vodu prema mlaznicama ODVOD Odvodi vodu iz turbine Vertikalna ili horizontalna os 6

Pelton turbine mlaznica s regulacijs kom iglom otklanjač mlaza lopatice kućište Osovina okretnog kola Pelton turbine 7

Francis turbine - GLAVNI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI ROTOR OKRETNO KOLO s 2 prstena između prstena LOPATICE OSOVINA spaja disk s generatorom HORIZONTALNA VERTIKALNA KUČIŠTE poklopac turbine SPROVODNO KOLO POKRETNE LOPATICE rotacijom usmjeravaju ulazak vode u kanale rotora i reguliraju protok vode kroz turbinu SPIRALA usmjerava ravnomjerno protok po obodu sprovodnog kola DIFUZOR prihvaća vodu koja napušta rotor i odvodi ju u nizvodni bazen 1 SPIRALA 2 STATORSKE LOPATICE 3 POKLOPAC TURBINE 4 - VODEĆI LEŽAJ 5 OSOVINA 6 FRANCIS TURBINA 7 OSOVINA ZA OKRETANJE LOPATICA SPROVODNOG KOLA 8 LOPATICE SPROVODNOG KOLA 9 DIFUZOR 10 DONJI POKLOPAC 8

Kaplan turbine - GLAVNI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI ROTOR OKRETNO KOLO S 4-8 LOPATICA kojima se preko osovine može regulirati položaj VERTIKALN OSOVINA spaja disk s generatorom SPROVODNO KOLO POKRETNE LOPATICE rotacijom usmjeravaju ulazak vode u kanale rotora i reguliraju protok vode kroz turbinu KOMORA usmjerava ravnomjerno protok po obodu sprovodnog kola, izvodi se od armiranog betona a s unutarnje strane se oblaže čelikom DIFUZOR prihvaća vodu koja napušta rotor i odvodi ju u nizvodni bazen 9

Cijevne ( Bulb ) turbine - GLAVNI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI UZVODNA KOMORA omogućuje direktan pristup vode do statora i rotora ROTOR u obliku kapi vode unutar kojeg se nalazi GENERATOR USMJERIVAČ POKRETNE LOPATICE rotacijom usmjeravaju ulazak vode u kanale rotora i reguliraju protok vode kroz turbinu NOSAČI fiksiraju turbinu DIFUZOR evakuira vodu koja je prošla kroz turbinu. PRISTUPNI ŠAHT do generatora 10

1 KAPSULA 2 TURBINA SA POKRETNIM LOPATICAMA 3 LOPATICE SPROVODNOG KOLA 4 HIDRAULIČKI OBLIKOVANI OSLONCI 5 PRISTUPNI ŠAHT 6 STATOR GENERATORA 7 ROTOR GENERATORA 8 DOVOD 9 DIFUZOR 10 OSOVINA TURBINE 11

12

Osnovne karakteristike vodnih turbina [KS] =broj okretaja turbine da pri padu od 1 m razvije snagu 1KS 1KS = 0,736kW P[KS]=1,36P[kW] Tip turbine Pelton 2-70 Francis 60-450 propeler i Kaplan 400-1200 cijevne 400-1200 13

14

15

16

17

18

19

20

Odabir tipa turbine raspoloživi pad tip turbine i specifična brzina raspoloživa količina vode (Q [m 3 /s]) granična snaga pojedinih turbina broj jedinica raspodjela vode (trajanje) kod jedinica većeg nazivnog protoka (veći η i veća proizvodnja energije) ne koristi se dio malih voda. rješenje se traži izborom većeg broja manjih jedinica ili kombinacijom većih i manjih jedinica. veći broj jedinica povećava ulaganja, te se konačno rješenje donosi na osnovi gospodarske odluke. uloga HE u mreži kao i potrebe EES mogu utjecati na izbor nazivne snage i nazivnog protoka i broj jedinica. rezervna snaga i uloga HE utječu na izbor veličine izgradnje i broj jedinica. unifikacija proizvodnih grupa može dijelom utjecati na izbor rješenja. uvjeti transporta dopreme opreme do strojarnice 21

22

Područje primjene pojedinih turbina (P 10 MW) Tip turbine Pad [m] n s [KS] n q Cijevna 1-25 420 1200 140 400 Kaplan 30 70 250 900 100 300 Dijagonalna 40 200 175 450 60 160 (500) Francis 50 700 60 400 20 120 (490) Pelton > 300 3 45 (70) 1-20 23

24

25

26

27