KORIŠTENJE VODNIH SNAGA TURBINE

Σχετικά έγγραφα
KORIŠTENJE VODNIH SNAGA

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

ENERGETSKA POSTROJENJA

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

ENERGETSKA POSTROJENJA

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

RAD, SNAGA I ENERGIJA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA ENERGIJA I SNAGA

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

Vesla, teleskopi, nosači za štapove za ribolov

1.4 Tangenta i normala

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

7 Algebarske jednadžbe

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

KVS - strojarnica. Ostali sadržaji se prilagođavaju rješenju turbine. Uz turbinu ili više njih u sklopu strojarnice nalazi se i druga osnovna oprema:

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

PRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Obnovljivi izvori energije

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Snage u kolima naizmjenične struje

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Kaskadna kompenzacija SAU

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Operacije s matricama

Sveučilište u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Katedra za strojeve i uređaje plovnih objekata

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Dubinski pogonski sistem

Pumpe i ventilatori. Predmet. Gospodarenje energijom i. energetska učinkovitost" Pumpe. Ventilatori. Osnovne definicije. Motori, pumpe i ventilatori

KNJIGA UPUTSTVA CENTRIFUGALNA CRPKA TIP CS CS CS list 1/9

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

INDUCIRANJE TROFAZNOG NAPONA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

Iz poznate entropije pare izračunat ćemo sadržaj pare u točki 2, a zatim i specifičnu entalpiju stanja 2. ( ) = + 2 x2

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

ELEKTRIČNE MAŠINE Sinhrone mašine

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1

Periodičke izmjenične veličine

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

radni nerecenzirani materijal za predavanja

MEHANIKA FLUIDA. Zakon o količini kretanja

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Priveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s

Uležišteni ventili (PN 6) VL 2 prolazni ventil, prirubnica VL 3 troputni ventil, prirubnica

EuroCons Group. Karika koja povezuje Konsalting, Projektovanje, Inženjering, Zastupanje

Vrste, osnovne karakteristike i pretvorbe obnovljivih izvora energije. Zajedničke karakteristike

Transcript:

KORIŠTENJE VODNIH SNAGA TURBINE

Osnovni pojmovi hidrauliĉki strojevi u kojima se energija vode pretvara u mehaniĉku energiju vrtnje stroja što veći raspon padova što veći kapacitet što veći korisni uĉinak što veći broj okretaja manje dimenzije što bolja prilagodba promjenjivom reţimu rada (protoka)

Povijesni razvoj vodno kolo Tjemeno vodno kolo Bočno vodno kolo Podnožno vodno kolo

r. Dobra, Vrbovsko

Povijesni razvoj Segnerovo vodno kolo Fourneyrov hidraulički stroj

Povijesni razvoj Francis turbina, 1849. Pelton turbina, 1890.

Osnovni tipovi Osnovna podjela turbina obzirom na način djelovanja, odnosno način transformacije energije u okretnom kolu je podjela na: Reakcijske turbine Voda potpuno obuhvaća rotor Koristi se kinetiĉka, potencijalna, tlaĉna energija Imaju izlazni difuzor aspirator Francis Kaplan cijevne Akcijske turbine Turbine slobodnog mlaza Koristi se kinetiĉka energija PELTON

Osnovni tipovi Obzirom na opći tok strujanja vode kroz rotor turbine razlikuju se: Radijalne: Francis voda se kreće okomito na os Aksijalne: Propeler i Kaplan voda se privodi u smjeru osovine Tangencijalne: Pelton mlaz vode udara tangencijalno na lopatice Radijalno-aksijalne: Dijagonalne dovod vode je kombiniran

Područje primjene 50-700m 3-70m 40-200m 350-1700m 1-20m

Pelton turbine - GLAVNI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI ROTOR METALNI DISK LOPATICE OSOVINA spaja disk s generatorom KUĈIŠTE DOVOD HORIZONTALNA VERTIKALNA MLAZNICA s iglom koja regulira protok i otklanjaĉem/skretaĉem mlaza (deflektorom) ODVOD Odvodi vodu iz turbine Vertikalna ili horizontalna os

Pelton turbine t. s horizontalnom osi mlaznica s regulacijskom iglom otklanjač mlaza lopatice kućište Osovina okretnog kola

Pelton turbine t. s vertikalnom osi

Francis turbine - GLAVNI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI ROTOR OKRETNO KOLO s 2 prstena izmeċu prstena LOPATICE OSOVINA spaja disk s generatorom HORIZONTALNA VERTIKALNA KUĈIŠTE poklopac turbine SPIRALA usmjerava ravnomjerno protok po obodu sprovodnog kola STATOR s fiksnim lopaticama SPROVODNO KOLO POKRETNE LOPATICE rotacijom usmjeravaju ulazak vode u kanale rotora i reguliraju protok vode kroz turbinu DIFUZOR prihvaća vodu koja napušta rotor i odvodi ju u nizvodni bazen

1 SPIRALA 6 FRANCIS TURBINA 2 STATORSKE LOPATICE 3 POKLOPAC TURBINE 4 - VODEĆI LEŢAJ 5 OSOVINA 7 OSOVINA ZA OKRETANJE LOPATICA SPROVODNOG KOLA 8 LOPATICE SPROVODNOG KOLA 9 DIFUZOR 10 DONJI POKLOPAC

Kaplan turbine - GLAVNI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI ROTOR OKRETNO KOLO S 4-8 LOPATICA kojima se preko osovine moţe regulirati poloţaj VERTIKALN OSOVINA spaja disk s generatorom SPROVODNO KOLO POKRETNE LOPATICE rotacijom usmjeravaju ulazak vode u kanale rotora i reguliraju protok vode kroz turbinu KOMORA usmjerava ravnomjerno protok po obodu sprovodnog kola, izvodi se od armiranog betona a s unutarnje strane se oblaţe ĉelikom DIFUZOR prihvaća vodu koja napušta rotor i odvodi ju u nizvodni bazen

Cijevne ( Bulb ) turbine - GLAVNI KONSTRUKTIVNI ELEMENTI UZVODNA KOMORA omogućuje direktan pristup vode do statora i rotora ROTOR u obliku kapi vode unutar kojeg se nalazi GENERATOR USMJERIVAĈ POKRETNE LOPATICE rotacijom usmjeravaju ulazak vode u kanale rotora i reguliraju protok vode kroz turbinu NOSAĈI fiksiraju turbinu DIFUZOR evakuira vodu koja je prošla kroz turbinu. PRISTUPNI ŠAHT do generatora

1 KAPSULA 2 TURBINA SA POKRETNIM LOPATICAMA 3 LOPATICE SPROVODNOG KOLA 4 HIDRAULIĈKI OBLIKOVANI OSLONCI 5 PRISTUPNI ŠAHT 6 STATOR GENERATORA 7 ROTOR GENERATORA 8 DOVOD 9 DIFUZOR 10 OSOVINA TURBINE

Osnovne karakteristike vodnih turbina

Osnovne karakteristike vodnih turbina

Osnovne karakteristike vodnih turbina snaga protok broj okretaja turbine promjera 1m na padu 1m

Osnovne karakteristike vodnih turbina =broj okretaja turbine da pri padu od 1 m razvije snagu 1kW Tip turbine Pelton 2-70 Francis 60-450 propeler i Kaplan 400-1200 cijevne 400-1200

Odabir tipa turbine raspoloţivi pad tip turbine i specifiĉna brzina raspoloţiva koliĉina vode (Q [m 3 /s]) graniĉna snaga pojedinih turbina raspodjela vode (trajanje) broj jedinica kod jedinica većeg nazivnog protoka (veći η i veća proizvodnja energije) ne koristi se dio malih voda. rješenje se traţi izborom većeg broja manjih jedinica ili kombinacijom većih i manjih jedinica. veći broj jedinica povećava ulaganja, te se konaĉno rješenje donosi na osnovi gospodarske odluke. uloga HE u mreţi kao i potrebe EES mogu utjecati na izbor nazivne snage i nazivnog protoka i broj jedinica. rezervna snaga i uloga HE utjeĉu na izbor veliĉine izgradnje i broj jedinica. unifikacija proizvodnih grupa moţe dijelom utjecati na izbor rješenja. uvjeti transporta dopreme opreme do strojarnice

Kavitacija