Teme predavanja. Teorija signala. Motivacija za T-F analizu. Motivacija za T-F analizu. Grupno kašnjenje. Motivacija za T-F analizu

Σχετικά έγγραφα
Specijalna vrsta nepravih integrala jesu oni koji sadrze potencije ili geometrijski red u podintegralnoj funkciji.

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA 2

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

ČETVOROUGAO. β 1. β B. Četvorougao je konveksan ako duž koja spaja bilo koje dve tačke unutrašnje oblasti ostaje unutar četvorougla.

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

Matematički osnovi Z transformacije

dužina usmjerena (orijentirana) dužina (zna se koja je točka početna, a koja krajnja) vektor

PRIMENA INTEGRALA

1 Ekstremi funkcija više varijabli

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

ο ο 3 α. 3"* > ω > d καΐ 'Ενορία όλις ή Χώρί ^ 3 < KN < ^ < 13 > ο_ Μ ^~~ > > > > > Ο to X Η > ο_ ο Ο,2 Σχέδι Γλεγμα Ο Σ Ο Ζ < o w *< Χ χ Χ Χ < < < Ο

Budući da je u jednakokračnom pravokutnom trokutu visina osnovice jednaka polovini osnovice, vrijedi: a 2

VALJAK. Valjak je geometrijsko telo ograničeno sa dva kruga u paralelnim ravnima i delom cilindrične površi čije su

4 INTEGRALI Neodredeni integral Integriranje supstitucijom Parcijalna integracija Odredeni integral i

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

KUPA I ZARUBLJENA KUPA


IUPAC nomenklatura cikloalkana Imenuju se tako što se na ime alkana doda prefiks ciklo. Cikloalkil-grupe:

NEKE POVRŠI U. Površi koje se najčešće sreću u zadacima su: 1. Elipsoidi. 2. Hiperboloidi. 3. Paraboloidi. 4. Konusne površi. 5. Cilindrične površi

2.6 Nepravi integrali

SLIČNOST TROUGLOVA. kažemo da su slične ( sa koeficijentom sličnosti k ) ako postoji transformacija sličnosti koja figuru F prevodi u figuru F

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

= + injekcija. Rješenje 022 Kažemo da funkcija f ima svojstvo injektivnosti ili da je ona injekcija ako vrijedi

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

Sistem sučeljnih sila

Το άτομο του Υδρογόνου

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α

GEOMETRIJSKA VEROVATNOĆA. U slučaju kada se ishod nekog opita definiše slučajnim položajem tačke u nekoj oblasti, pri čemu je proizvoljni položaj

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

Rijeseni neki zadaci iz poglavlja 4.5

OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

c = α a + β b, [sustav rješavamo metodom suprotnih koeficijenata]

! "# $ % $&'& () *+ (,-. / 0 1(,21(,*) (3 4 5 "$ 6, ::: ;"<$& = = 7 + > + 5 $?"# 46(A *( / A 6 ( 1,*1 B"',CD77E *+ *),*,*) F? $G'& 0/ (,.

Αλληλεπίδραση ακτίνων-χ με την ύλη

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo


Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

5 Ι ^ο 3 X X X. go > 'α. ο. o f Ο > = S 3. > 3 w»a. *= < ^> ^ o,2 l g f ^ 2-3 ο. χ χ. > ω. m > ο ο ο - * * ^r 2 =>^ 3^ =5 b Ο? UJ. > ο ο.

PIRAMIDA I ZARUBLJENA PIRAMIDA. - omotač se sastoji od bočnih strana(najčešće jednakokraki trouglovi), naravno trostrana piramida u omotaču

ZI. NEODREðENI INTEGRALI

M p f(p, q) = (p + q) O(1)

Gapso t e q u t e n t a g ebra P open parenthesis N closing parenthesis fin i s a.. pheno mno nd iscovere \ centerline

Neodreeni integrali. Glava Teorijski uvod

!!" #7 $39 %" (07) ..,..,.. $ 39. ) :. :, «(», «%», «%», «%» «%». & ,. ). & :..,. '.. ( () #*. );..,..'. + (# ).

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Estimation of grain boundary segregation enthalpy and its role in stable nanocrystalline alloy design

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

T : g r i l l b a r t a s o s Α Γ Ί Α Σ Σ Ο Φ Ί Α Σ 3, Δ Ρ Α Μ Α. Δ ι α ν ο μ έ ς κ α τ ο ί κ ο ν : 1 2 : 0 0 έ ω ς 0 1 : 0 0 π μ

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

Strukture GMDH u modeliranju i predikciji vremenskih serija. Ivan Ivek


10.1. Bit Error Rate Test

SUPPLEMENTAL INFORMATION. Fully Automated Total Metals and Chromium Speciation Single Platform Introduction System for ICP-MS

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

1. Από την αρχική σελίδα του web site του ΙΚΑ επιλέγετε την ελληνική σημαία για να εισέλθετε στην κεντρική σελίδα του ΙΚΑ.

Α Ρ Ι Θ Μ Ο Σ : 6.913

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟ ΣΥΣΤΗΜΑ ΤΩΝ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ (1) Ηλία Σκαλτσά ΠΕ ο Γυμνάσιο Αγ. Παρασκευής

ΑΓΓΕΛΗΣ ΧΡΗΣΤΟΣ ΠΑΝΑΓΙΩΤΗΣ 6 OO ΑΓΓΕΛΙΔΗΣ ΧΑΡΙΛΑΟΣ ΧΡΗΣΤΟΣ 4 OO ΑΓΓΟΥ ΑΝΑΣΤΑΣΙΑ ΔΗΜΗΤΡΙΟΣ 6 OO ΑΔΑΜΙΔΟΥ ΕΥΑΓΓΕΛΙΑ ΑΒΡΑΑΜ 3 OO ΑΛΕΒΙΖΟΥ ΠΑΝΑΓΙΩΤΑ

ΝΟΜΟΣ ΤΗΣ ΠΕΡΙΟ ΙΚΟΤΗΤΑΣ : Οι ιδιότητες των χηµικών στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ ΠΡΩΤΟΝ ΝΟΜΟΘΕΣΙΑ

Sveuč ilište u Zagrebu. Fakultet elektrotehnike i računarstva. Zavod za elektroničke sustave i obradbu informacija. Prof. dr.sc.

2. Α ν ά λ υ σ η Π ε ρ ι ο χ ή ς. 3. Α π α ι τ ή σ ε ι ς Ε ρ γ ο δ ό τ η. 4. Τ υ π ο λ ο γ ί α κ τ ι ρ ί ω ν. 5. Π ρ ό τ α σ η. 6.

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

Tehničko rešenje: Industrijski prototip - moduo sa 20 paralelnih dvobitnih FADC na jednoj štampanoj ploči

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Ι ΙΟΤΗΤΕΣ ΤΩΝ ΑΤΟΜΩΝ. Παππάς Χρήστος Επίκουρος Καθηγητής

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟΣ ΠΙΝΑΚΑΣ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ

Appendix B Table of Radionuclides Γ Container 1 Posting Level cm per (mci) mci

Erkki Mäkinen ja Timo Poranen Algoritmit

SINUSNA I KOSINUSNA TEOREMA REŠAVANJE TROUGLA

f O(U) (f n ) O(Ω) f f n ; L (K) 0(n )


C M. V n: n =, (D): V 0,M : V M P = ρ ρ V V. = ρ

!"#!$% &' ( )*+*,% $ &$ -.&01#(2$#3 4-$ #35667

A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

ZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

E.E. Παρ. Ι(ΙΙ) Αρ. 3253, Ν. 30(ΙΙ)/98

m i N 1 F i = j i F ij + F x

τροχιακά Η στιβάδα καθορίζεται από τον κύριο κβαντικό αριθµό (n) Η υποστιβάδα καθορίζεται από τους δύο πρώτους κβαντικούς αριθµούς (n, l)

Chapter 1 Fundamentals in Elasticity

LINEARNE TRANSFORMACIJE. predavanje str. 1.


Available online at shd.org.rs/jscs/

1857 Κ.Δ.Π. 312/9& ; Αριθμός 312 Ο ΠΕΡΙ ΠΟΛΕΟΔΟΜΙΑΣ ΚΑΙ ΧΩΡΟΤΑΞΙΑΣ ΝΟΜΟΣ (ΝΟΜΟΙ 90 ΤΟΥ 1972 ΚΑΙ 56 ΤΟΥ 1982)

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

ITU-R P (2012/02) &' (

TROUGAO. - Stranice a,b,c ( po dogovoru stranice se obeležavaju nasuprot temenu, npr naspram temena A je stranica a, itd) 1, β

Sample BKC-10 Mn. Sample BKC-23 Mn. BKC-10 grt Path A Path B Path C. garnet resorption. garnet resorption. BKC-23 grt Path A Path B Path C

Transcript:

Dr. sc. Dmir Sršić -7 Tm prdvnj Torij signl rof. dr. sc. Dmir Sršić hp://s.soi.fr.hr Moivcij vrmnso-frvncijs obrd STT ourirov rnsformcij n vrmnsom ovoru dfinicij, svojsv, primjri. Disrn STT, Gborov spnij dfinicij, svojsv. Moivcij T- nliu ourirov nli dj nm uvid u frvncijsi sdržj nliirnog signl. od pojmom frvncijsi sdržj podrumijvju s hrmonijs funcij. rmonijs funcij nisu loliirn u vrmnu. Sog rul nli nm splicinu vrmnsu dimniju. Moivcij T- nliu Signl promjnjivih svojsv: dv sinus. Vid s ili vrmnsi ili frvncijsi odnosi. 3 Moivcij T- nliu Vrmnsi odnosi su ugrđni u frvncijsu rrisiu, li nisu uvij splicino vidljivi. on mjr, oj s dobiv i fn rrisi j grupno šnjnj: j A ϕ T. dϕ, d Grupno šnjnj Grupno šnjnj im jsn smiso o s frvncijsi sdržj nliirnog signl dogđ u jdnoj vrmnsoj oči..8.6...8.6...8.6.. 5 T. dϕ d -3 - - 3 r 5-5 phi ngivni ngib 5-5 - -5 5 5 šnjnj - -5-3 - - 3 r 6

Dr. sc. Dmir Sršić -7 Grupno šnjnj Grupno šnjnj nij dobr mjr o s idnični frvncijsi sdržj nliirnog signl dogđ u viš vrmnsih oč..8.6.. -5 - -5 5 5 3.5 3.5.5.5 -. -. -.6 -.8 T. dϕ d -3 - - 3 r.8.6.. phi srdnji ngib Trnun frvncij Anlogn mjr omplsn signl u vrmnsoj domni j rnun frvncij: jφ dφ, f. d Njin j smiso ođr upin o u idničnoj vrmnsoj oči posoji viš od jdn frvncij u signlu. - -3 - - 3 r 7 8 Vrmnso frvncijs T- nli, f Žlimo vu rnsformciju d isovrmno opžmo vrmns i frvncijs odnos f T n vrmnsom ovoru - STT Umjso j g j g lolni nliirjući ovor žljnih svojsv u obj domn, pom. Rul: STT., g j Z rln g n rb onjugcij mi ćmo o u nsvu čso podrumijvi. d 9 STT, g Rul, očio: j im dimniju viš od dimnij signl, ovisi o odbrnom vrmnsom ovoru. uncij rlgnj čin nprbrojiv i rdundnn sup po i : { j g } d STT, rlučivos { j g } Uslijd ovor g, funcij rlgnj su loliirn u vrmnu i frvnciji. inj: gdj su cnri oncnrcij nrgij i oli j fivn širin funcij rlgnj u obj domn?

Dr. sc. Dmir Sršić -7.8.6.. 3.5 3.5.5.5 -.5-5 - -5 5 5 3.5 3.5.5.5 -.5.8.6.. r r r -5 - -5 5 5 r STT, srdiš oncnrcij Srdiš oncnrcij nrgij u vrmnsoj domni: c g g j d g j d g Z funciju g ončn nrgij supsiucijom dobivmo c g. Njčšći ibor j g simričn oo nul g, d j c. Srdiš oncnrcij j u popunosi odrđno vrmnsim pomom, v j linrn. d d 3 STT, srdiš oncnrcij U frvncijsoj domni on w immo: { j g j w } { G w } Srdiš oncnrcij u frvncijsoj domni j: w c wg G j w w j w w dw dw wg G w w dw w G. dw Njčšći ibor j nisopojsni G w simričn oo nul w G, d j w c. V j linrn. STT, fivn širin Vrmns fivn širin: j g d g Δ g j d g rvncijs fivn širin: Δ f j w w G w j w G w dw dw d d K Δ G Δ g 5 STT, rlučivos { j g } Cnri oncnrcij nrgij funcij rlgnj u obj domn su linrno ovisni o pomu i frvnciji. Efivn širin funcij rlgnj u obj domn j onsnn i dfinirn svojsvim vrmnsog ovor. Odnos širin dj princip nodrđnosi. 6 Ibor ovor rvouni u vrmnu rvouni u frvnciji - -3 - - 3 Ibor ovor Idln lolicij u jdnoj domni urouj lošu loliciju u drugoj. Njmnji produ fivnih širin dj Gussov ovor..8.6..8.6...8.6 r... -5 - -5 5 5 -. -3 - - 3 r - -3 - - 3 7 8 3

Dr. sc. Dmir Sršić -7 Rlučivos u T- rvnini Rlučivos u T- rvnini Srdiš lipsi prdsvljju cnr funcij rlgnj,, dimnij fivn širin. Svojsv, odnosno gomrij funcij rlgnj u Smnjnj fivn širin u jdnoj domni povćnj rolucij dovodi do povćnj u drugoj smnjnj rolucij. T- rvnini j onsnn. 9 Rlučivos u T- rvnini Dv sinus,, 5 3 5 Smnjnj fivn širin u jdnoj domni povćnj rolucij dovodi do povćnj u drugoj smnjnj rolucij. 5 5-5 5 r 6 8 r 5 - - 6 8 Dv sinus, Gussov ovor Dv sinus, širi Gussov ovor Lijvo: mpliud, dsno f 3 Vć nodrđnos u vrmnu, mnj u frvnciji.

Dr. sc. Dmir Sršić -7 Dv sinus, uži Gussov ovor STT, invrn formul, g j d Anlogijom s ourirovim ingrlom, prposvimo d posoji invrn formul obli: j, h d d π C Vć nodrđnos u frvnciji, mnj u vrmnu. 5 gdj j h sd npon funcij, C npon onsn. 6 STT, invrn formul STT, invrn formul π C g, 6 7 8 j d h romijnimo rdoslijd ingrcij: π C j d d j d g h d d 3 πδ Ingrl pro Dircov funcij lo rijšimo. 7 g h d C Očio, jdnos mor vžii: Dobr ibor: g h d C h g, g d g C. 8 STT, invrn formul STT rnsformcijsi pr j:, g j d, j, g π g d d; u jdini uvj d j ovor g ončn nrgij. Ao s g odbr v d mu j nrgij jdn, ir s pojdnosvljuj. 9 osup rčunnj STT A Ko ni ourirovih rnsformcij rliči vrmns pom :, j [ g ] d,, ourir[ g ]. [ ] [ ] [ 3 ] 3 3 5

Dr. sc. Dmir Sršić -7 osup rčunnj STT osup rčunnj STT B Ko slog filrcij rliči frvncijs pom :, Z vži:, j [ ] g d. g [ ] d. Dobivni ir prdsvlj onvolucijsi ingrl funcij i g. 3 Konvolucij i g odgovr filrirnju: Z immo:, j [ ] g [ ] d. G-w šo možmo prii o: j G-w,, Množnju s j odgovr pom u ourirovoj domni: w. 3 STT o slog filr Jdnosvnom supsiucijom frvncijsi pom signl možmo ndomjsii frvncijsim pomom filr. Končno, STT možmo rčuni slogom vidisnnih filr: j j G-w, G-w, G -w j, G -w, j Disricij STT j g d, Disricij uslđn s rlučivošću: m T; Ω. [ mt, Ω] g mt jω d 33 3 Disricij STT [ mt, Ω] g mt jω uncij rlgnj čin prbrojiv sup: Ω { } g m, mt g m, g disrni d jω mt { { disrni vrmnsi frvncijsi pom pom jdnoli vnicij T- rvnin 35 Disricij STT D li s i disrnog sup oficijn [m, ] mož rsuriri nliirni signl i o n numriči sbiln nčin? [ m, ], m g m Ronsrucijs invrn formul pon j pod nivom Gborov spnij signl. [m,] j mjr sdržj n lociji mt, Ω. Kd j moguć ronsrucij? 36 6

Dr. sc. Dmir Sršić -7 orbn svojsv orbn svojsv Signl ončn nrgij mor s prslii u spr ončn nrgij n nužno is. Enrgij signl: d Enrgij spr: m Uvj vodi n formulciju: m [ m, ] B [ m, ] d B j n poiivn onsn 37 Invrn rnsformcij mor spr ončn nrgij vrii u signl ončn nrgij. A Uvj vodi n formulciju: A d Ob uvj jdno: d m m < A B <. [ m, ] A j n poiivn onsn [ m, ] B d, 38 Dovoljn uvj Ronsrucij j moguć i o n numriči sbiln nčin o posoj dvij onsn A i B oj vrijdi: A [ ] { m, B { m, nrgij signl 3 nrgij signl nrgij oficijn < A B < Rlgnj mož bii i rdundnno ili nuniformno, onsn A i B dju nrgsi ovir rnsformcij ngl. frm. 39 Dovoljn uvj Ko u onrnom slučju Gborov spnij pronći dovoljvjuć funcij rlgnj { }? g m, Toriju ovir ng. frm hory slučj GE, odnosno disrn STT, iučvli su Wyl, isnbrg, Gbor i mnogi drugi. Jdn od vžnijih rul j orm oipvnj. Nužn uvj ronsrucij Tm prdvnj TΩ > π podoipvnj ronsrucij nij moguć. TΩ π grnični riični slučj moguć ronsrucij, n mogu s posići dobr svojsv lolicij u obj domn. TΩ < π ndoipvnj moguć ronsrucij, rdundnno rlgnj, mogu s posići dobr svojsv u obj domn. Moivcij njdnoliu rlučivos CWT Koninuirn wvl rnsformcij dfinicij, svojsv, primjri. DWT - Disrn wvl rnsformcij dfinicij, svojsv, DWT filrsi slog. 7

Dr. sc. Dmir Sršić -7 Moivcij njdnoliu rlučivos Koninuirn wvl rnsformcij Rlučivos rlgnj j od STT- odrđn svojsvim vrmnsog ovor. Odbrni ompromis uslijd princip nodrđnosi vrijdi cijlu T- rvninu. Čso jdn vrmns oč nliirnog signl im složn frvncijsi sdržj. Z v signl bi odgovrl nli oj nm onsnnu roluciju. U om slučju bi uupno odrđnj složnog signl moglo bii prcinij od odrđnj u jdnoj oči T- rvnin. 3 Umjso g ψ ψ lolni nliirjuć funcij žljnih svojsv u obj domn, pom, sl. Rul: CWT., ψ d j Z rln ψ n rb onjugcij mi ćmo o u nsvu čso podrumijvi. CWT, ψ d Rul, : im dimniju viš od dimnij signl, ovisi o odbrnom vliću ψ, funcij rlgnj nij ogrničn smo n omplsnu hrmonijsu funciju j, vlić ψ osigurv žljn svojsv rlgnj, nliirjuću funciju pomičmo, sžmo ili rsžmo slu i usporđujmo s, sl j vličin obrnuo proporcionln frvnciji. 5 CWT, rlučivos ψ Ovor ψ odrđuj loliciju u vrmnu i sli. inj: gdj su cnri oncnrcij nrgij i oli j fivn širin funcij rlgnj u obj domn? 6 CWT, srdiš oncnrcij Srdiš oncnrcij nrgij u vrmnsoj domni: sups. ψ d ψ d c d ψ d d ψ d ψ ψ d d ψ ψ d d ψ. 7 CWT, srdiš oncnrcij Končno, srdiš oncnrcij nrgij u vrmnsoj domni j:. ψ c Čs li n i jdini ibor j ψ simričn oo nul ψ, d j c. Srdiš oncnrcij j u popunosi odrđno vrmnsim pomom, v j linrn. 8 8

Dr. sc. Dmir Sršić -7.8.6.. -. -. -.6.8.6.. r - - - -.9.8.7.6.5..3.. 5 5-5 - -5 r - -3 - - 3.8.7.6.5..3.. CWT, srdiš oncnrcij U frvncijsoj domni immo: ψ Ψ c Ψ Ψ Ψ j j d d j { } Srdiš oncnrcij u frvncijsoj domni j: /. c V srdiš c i sl nij linrn! Ψ d Ψ. Ψ d 9 Δ CWT, fivn širin Vrmns fivn širin: Δ ψ ψ d d... Δψ rvncijs fivn širin: f Ψ Ψ Ψ j j d d Δ Ψ K Δ Δ f Δ ψ Δ Ψ 5 CWT, rlučivos c ψ, c Ψ. Δ Δ f Δ ψ, Δ Ψ Cnri oncnrcij nrgij funcij rlgnj u obj domn su linrno ovisni o pomu i nlinrno ovisni o sli. Efivn širin funcij rlgnj u obj domn j promjnjiv, li j produ širin onsnn i odrđn svojsvim ovor Ψ.. Δ Δ f cons. 5 Rlučivos u T- rvnini / Srdiš lipsi prdsvljju cnr funcij rlgnj, /, dimnij fivn širin. Svojsv, odnosno gomrij funcij rlgnj u T- rvnini j promjnjiv!! 5 Rlučivos: CWT i STT CWT STT rimjri wvl funcij Morl: ψ cos5. STT: onsnn rolucij n cijloj T- rvnini. CWT: finij rolucij u frvncijsoj domni N, finij rolucij u vrmnsoj domni V. 53 -.8 - -3 - - 3 r - -5 - -5 5 5 5 9

Dr. sc. Dmir Sršić -7.8.6.. -..5.5 r - - - -.6...8.6.. 5 5-5 - -5 r - -3 - - 3..8.6.. Uspordb CWT-STT rimjri wvl funcij Sombrro: ψ C. / -. - -3 - - 3 - -5 - -5 5 5 CWT Morl / STT Guss, rlni dio r 55 Širin ovor s mijnj, broj vlić isi. Širin ovor onsnn, broj vlić s mijnj. 56 Uspordb CWT-STT CWT n primjru Anliirni signl: dv sinus, Morlov wvl. ψ cos 5 /, CWT Morl STT Guss sl / Širin ovor s mijnj, produ Δ Δ f j onsnn. Širin ovor onsnn. 57-8 -6 - - 6 8 58 CWT n primjru CWT, invrn formul lolicij u frvnciji bolj N Vrlo prcin lolicij u vrmnu scls Absolu Vlus of C,b Cofficins for.65.6857.735.85.88388... 6.989 6.987 7.8.337 7.3363.75683 3.8.968.8896.555.353553.95.865.96388.65 3 5 6 im or spc b 59 Anlogijom prposvimo d posoji invrn formul obli:, ψ d C, ψ d d gdj j C n npon onsn. 6

Dr. sc. Dmir Sršić -7 CWT, invrn formul CWT, invrn formul Ivod j sličn li složniji od STT-, p g ovdj n rproducirmo. ouj s d npon onsn inosi: Ψ C d Ψ j ourirov rnsformcij od ψ. Uvj prihvljivosi funcij ψ ujdno j i odrđn gornjim irom < C <. Lo s vidi d j ončn inos: Ψ C nužno d j Ψ. d Vlić n smij imi isosmjrnu omponnu, odnosno: ψ d. 6 6 CWT, rnsformcijsi pr osup rčunnj CWT Končno immo rnsformcijsi pr:, ψ d,, ; C ψ d d u < C < : Ψ C d, ψ d. 63 A U ourirovoj domni:, d, ψ j,, π Ψ d j, Ψ, π d Dobivni ir j ourir [Ψ]. 6 osup rčunnj CWT osup rčunnj CWT B Ko slog filrcij rliči sl :, ψ Z vži:, ψ d, [ ] d, Dobivni ir prdsvlj onvolucijsi ingrl funcij i ψ. 65 Konvolucij i ψ odgovr pojsnopropusnom filrirnju: Ψ-, Z immo:, d ψ Ψ-,, ojsnopropusni filr j promijnjn širin i srdišnj frvncij. 66

Dr. sc. Dmir Sršić -7 CWT o slog filr Disricij WT N j,,,... CWT možmo rčuni slogom njdnih filr: Ψ- Ψ-,, Ončimo srdiš pojs s c i fivnu širinu filr s Δ. Srdiš pojs j c /, fivn širin j Δ /. Ψ-, Srdiš pojs j c /, fivn širin j Δ /. 67, d, ψ Disricij uslđn s rlučivošću: mt j. mt - logrims podjl u sli frvnciji -pom uslđn s inosom sl 68 Disricij WT uncij rlgnj DWT [ m, ] ψ mt d ψ m, ψ mt njdnoli vnicij T- rvnin Uvj ronsrucij [ m, ] ψ m, m Ronsrucij j moguć i o n numriči sbiln nčin o posoj dvij onsn A i B oj vrijdi: A [ ] { m, B { m, nrgij signl 3 nrgij signl nrgij oficijn < A B < Kod DWT- n posoji vivln nužnog uvj TΩ π, oji j vrijdio Gborovu spniju. 69 7 Ovn DWT Kod wvl s lo mogu pronći orogonln b s dobrim loliirjućim svojsvim u obj domn šo nij bio slučj s Gborom. Z rliciju čs ibor j j. ovn podjl frvncijs sl. rdnos: mogućnos br rlicij filrsim slogovim. ψ m, ψ mt 7 Ovn DWT o slog filr onovno prižimo CWT filrsi slog. Ončimo,,, i oipmo uor rul. Zbrojn širin svih filr j > jdn j širini - og filr. { Ψ- Ψ- mτ, m T, Ψ- m T, roblm: N filri vrlo visoog rd! 7

Dr. sc. Dmir Sršić -7 Ovn DWT o slog filr ilrsi slog s dcimcijom Idj rurivnu rliciju [n] h [n] v L mτ, m T, L 3 m T, L 3 h [n] N prhodnom sljdu imli smo oninuirn filr. Ovdj immo slog disrnih filr s dcimcijom. Dcimcij s forom nči odbcivnj svog drugog uor. D li j popun ronsrucij moguć? D li j moguć ovv filrsi slog dovsi u vu s ovnom DWT? v Ksdno rliirni filri mogu bii nčjno nižg rd. 73 7 Dcimor [n] v[n] U vrmnsoj domni: v[n] [n]. Šo immo u frvncijsoj domni? Krirjmo i [n] pomoćni signl u[n] v d mu j svi drugi uor nul: [] n n prn, u[] n n nprn. 75 Spr dcimirnog signl u [] n [ n] n prn, n nprn. Spr vog signl j: U j [ n] n prn jn Žlimo pisi sumu po svim n. Isorisi ćmo činjnicu: j π n jn n prn j π n n nprn [n] 3 5 u[n] 3 5 n v[n] n n 76 Spr dcimirnog signl [] n n prn jn j π [] n [] n j n n Člnovi u nprn n s mđusobno doidju. j j j U [ ] π v[n] u[n]. Ko u[n] sdrži smo prn uor, spr vrijdi V U/: j j π j V n n 77 j b c d π π π π π π π π j b c d π π π π π π b j π π π π π π π j V b b c c d π π π π π π c Spr signl frvncijsi ogrničnog n ±π/. Spr dcimirnog signl. 78 3

Dr. sc. Dmir Sršić -7 Spr dcimirnog signl Dcimirni signl u Z domni D signl nij bio frvncijsi ogrničn n ±π/, dcimcij bi osim rsnj uroovl i prlpnj spr ng. lising. Idničnim posupom u mjnu j dobivmo sljdć v: jπ [ ] U [ ] j V b b c c d π π π π π π V V U, 79 8 Inrpolor Inrpolor [n] u[n] [n] u[n] U vrmnsoj domni: u u [ n] [ n], [ n ]. [n] n u[n] 3 5 n U frvncijsoj domni: U j jn u[ n] u[ n] j n [ n] j Rul j sisnui spr: j j, j n Nprni uorci su nul. U Z-domni: U U. 8 8 Inrpolor Dcimor inrpolor j [n] u[n] π π π π π π sli U j sli π π π π π π π π Spr inrpolirnog signl s suio, priod spr inrpolirnog signl j π n viš π! Immo pojvu ponvljjućih sli spr. 83 U vrmnsoj domni: Vć smo poli d j spr vog signl: j j j π U [ ], U [ ]. u [] n [] n [n] n prn, n nprn. 3 5 n u[n] 3 5 n 8

Dr. sc. Dmir Sršić -7 5 85 ilrsi slog s dcimcijom i inrpolcijom r U U Y Y Idj: n s lising omponn omponn oj su posljdic dcimcij i inrpolcij mđusobno ponišvju. [ ] [ ] L 86 opun ronsrucij Uvj popun ronsrucij možmo rdvojii n dv dijl. rvi j: [ ] [ ] L L [ ] [ ] Alising omponn i dv filr morju bii isog inos i supronog prdn. Ndlj: 87 Uvji popun ronsrucij Uvj ronsrucij b iobličnj: L Uvj ponišnj lising: roblm j, nrvno, pronći čvoru filr žljnih frvncijsih rrisi oji popuno ili prosimivno dovoljvju ov dv uvj. 88 Uvji R u mričnoj formi Mric m niv s još i nliirjuć modulcijs mric. Ndopunimo li mricu još jdnim rom, u supsiuciju dobivmo još jdn poni obli R uvj u mričnoj formi. [ ] [ ] L m 3 89 Uvji R u mričnoj formi Mric m niv s još i siniirjuć modulcijs mric. Krć pisn uvj popun ronsrucij u orišnj modulcijsih mric i L glsi: L L m m 3 3 I m m Tv filrsi slog nivmo biorogonlnim. 9 opun ronsrucij u mričnoj formi Jdndžb filrsog slog iržn pomoću modulcijs mric: U U [ ] U U L r U U Y Y

Dr. sc. Dmir Sršić -7 Dijn filr Dijn filr: ponišnj lising Ko dijniri čvoru filr,,,? rijdlog: ponišnj lising odbri:, Očio, uvj ponišnj lising j dovoljn: Ko igld isi ibor u vrmnsoj domni? f, ; rposvimo d s rdi o filrim s ončnim impulsnim odivom. Nš ibor dj rjšnj s lrnirjućim prdncim impulsnog odiv: h h [ n] n n h [ ], f [] n h [ ]. n, b, c p, q, r, s, n p, -q, r, -s, f -, b, -c f 9 9 Dijn filr: ronsrucij b iobličnj Trb provjrii i uvj ronsrucij b iobličnj: L U svom od pribrojni jvlj s produ filr. Ončimo produ filr :,. j nisopropusni, visoopropusni produ filr. Dijn filr: ronsrucij b iobličnj U nš ibor vrijdi:, Uvj ronsrucij b iobličnj d glsi:. L Končno, rcp s ssoji od dv or: dijn N filr oji dovoljv gornji uvj, foricij u. Irčunvnj i. 93 9 Dijn N filr L,. Rd filr odrđuj sumu rdov filr i. Ao s rdi o IR filrim, dužin impulsnog odiv j dn sumom dužin i. osoj brojni nčini dijn. Uočimo vžno svojsvo : sv nprn poncij od imju oficijn jdn nuli, osim u L gdj j oficijn jdn jdn. 95 Dijn N filr Nprvi ćmo primjr. N j IR filr dužin 6. 3 5 p [ ] p [ ] p [ ] p [ 3] p [ ] p [ ] 5 3 5 p [ ] p [ ] p [ ] p [ 3] p [ ] p [ ] 5 3 5 L p [ ] p [ 3] p [ 5] U L3, slijdi: p [ ], p [ 3], p [ 5]. 96 6

Dr. sc. Dmir Sršić -7 Dijn N filr olupojsni filr Očio, prn poncij ndosju u iru ; nči, rdi s o nprnoj funciji. Očio, L j nprn. Zgodniji obli možmo dobii o normirmo pomnožimo s L o bi g cnrirli: L, L L, jr j L nprn. 97 Končno, uvj R glsi:. Tv s niv polupojsnim filrom. Sv prn poncij u su jdn nuli, osim onsnnog čln oji j jdn. Koficijni u nprn poncij su vrijbl dijn dcimirnog filrsog slog s dv pojs i popunom ronsrucijom. 98 rimjr Jdn dobr ibor j: p Q. p rvi čln osigurv nuloču višsruosi p n frvnciji π. Drugi čln j polinom v d vrijdi R uvj. Ao j polinom rd p, pouj s d j Q jdnončn. Tv filr nivmo binomnim ili msimlno glim ng. binomil, mfl. 99 rimjr Z p immo: q olinom Q j rd. q [ ] q, L, q.. q L, rimjr oricij u im viš vrijni: / / Z primjn j posbno nimljiv srdnji ibor. Tvim s filrsim slogom rliir rov DWT. rimjr Vrlo ilusrivn j slučj p: q q q, 3 6 q q q. Z cnrirnj množimo s 3 : 3 3 6 q q q, 3 q q q 6q q q q 6q q 3 q q 6q q q q. 7

Dr. sc. Dmir Sršić -7 rimjr oricij Člnovi u prn poncij morju bii nul, onsnni čln mor bii jdn. To dj 3 jdndžb s 3 nponnic: q q 6q q q, q q,. rjšnj j: q,, q. 6 q 6, 6 6 c c, c 3. 3 Z ili u bilo ojm rdoslijdu birmo: ili c 3 ili c rd rd rd rd 3 Sv od foricij im svojsv pogodn odrđnu primjnu. Ibori for oji n sdrž c- - dju simričn filr: filr s linrnom fom. 8