Osnovi na ma{inskata obrabotka

Σχετικά έγγραφα
Doma{na rabota broj 1 po Sistemi i upravuvawe

Решенија на задачите за основно училиште. REGIONALEN NATPREVAR PO FIZIKA ZA U^ENICITE OD OSNOVNITE U^ILI[TA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA 25 april 2009

МЕХАНИКА НА ФЛУИДИ (AFI, TI, EE)

EGZISTENCIJA I KONSTRUKCIJA NA POLINOMNO RE[ENIE NA EDNA PODKLASA LINEARNI HOMOGENI DIFERENCIJALNI RAVENKI OD VTOR RED

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Dinamika na konstrukciite 1

18. listopada listopada / 13

OSNOVI NA TEHNIKA 1

MIKROPROCESORSKA INSTRUMENTACIJA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Kaskadna kompenzacija SAU

STRUJNOTEHNI^KI MEREWA I INSTRUMENTI


Drag u~eniku! Ovaa kniga }e ti pomogne da gi izu~i{ predvidenite sodr`ini za VIII oddelenie. ]e u~i{ novi interesni sodr`ini za sli~nost na figuri. ]e

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

5. Karakteristične funkcije

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

М-р Петре Ристески дипл.ел.инж. MERNOUPRAVUVA^KI SISTEMI VO ELEKTROENERGETIKATA I INDUSTRIJATA REGULATORI NA VRVNO OPTOVARUVAWE NA MO]NOST

zastori sunset curtain Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

Termodinamika: spontanost na procesite, entropija i slobodna energija

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Univerzitet Sv. Kiril i Metodij - Skopje F A R M A C E V T S K I F A K U L T E T

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

a) diamminsrebro hlorid b) srebrodimmin hlorid v) monohlorodiammin srebrid g) diamminohloro argentit

Računarska grafika. Rasterizacija linije

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Reverzibilni procesi

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

ZASTORI SUNSET CURTAIN Kućište od željeza zaštićeno epoksidnim prahom, opruge od željeza. Lako i brzo se montiraju.

Za[titno odelo Tyvek Ednokratno za{titno odelo Tyvek Pro-Tech

Obrada signala

UNIVERZITET "SV. KIRIL I METODIJ" PRIRODNO-MATEMATI^KI FAKULTET INSTITUT ZA INFORMATIKA S K O P J E

KATALOG NA EDUKATIVNI IZDANIJA I DIDAKTI»KI POMAGALA

LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE

VOLUMEN I PLO[TINA KAKO BROJNI KARAKTERISTIKI NA n - DIMENZIONALNA TOPKA

HIDROTERMI^KA OBRABOTKA NA DRVOTO II DEL PLASTIFIKACIJA NA DRVOTO

ISPITUVAWA ZA POVRATNI VODI OD OLOVNO-CINKOVA FLOTACIJA (HIDROJALOVI[TE I JAMA) VO SASA-M.KAMENICA

Teoretski osnovi i matemati~ka metodologija za globalna analiza na prostorni liniski sistemi

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

MINISTERSTVO ZA OBRAZOVANIE I NAUKA BIRO ZA RAZVOJ NA OBRAZOVANIETO PROGRAMA ZA REFORMIRANO GIMNAZISKO OBRAZOVANIE NASTAVNA PROGRAMA PO F I Z I K A

---- Osnovi na MatLab ---- O S N O V I N A. MatLab. so P R I M E R I. Qup~o Jordanovski

Универзитет Св. Кирил и Методиј во Скопје Фармацевтски факултет Институт за фармацевтска технологија ПРАКТИЧНИ ВЕЖБИ ФАРМАЦЕВТСКА ТЕХНОЛОГИЈА 3

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

SU[EWE NA IZOLACIJA NA ROTORSKA NAMOTKA NA TURBOGENERATOR SO PROMENA NA RAZLADNIOT MEDIUM

PRIRODNO-MATEMATI^KI FAKULTET PRIEMEN ISPIT PO HEMIJA studii po biologija I grupa

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Booleova algebra. Izjave in Booleove spremenljivke

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

PI, TML, TI, AFI, MZKI, IIM, MV, EE, MHT

Cenovnik spiro kanala i opreme - FON Inžinjering D.O.O.

radni nerecenzirani materijal za predavanja

AKTUELNI SOSTOJBI VO ELEKTROMOTORNITE POGONI

Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 21. november Gregor Dolinar Matematika 1

Za poveêe informacii kontaktirajte so:

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Grade`ni{tvo so YTONG. Prira~nik

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

2. ПРОВОДНИ СВОЈСТВА И ПРОВОДНИ МАТЕРИЈАЛИ 2.1. Увод Основни прашања во врска со проводливоста. Проводливоста на материјата е мерка за

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Voved vo matematika za inжeneri

V E R O J A T N O S T

Jul 2007 ZA KANALIZACIONE I DRENAŽNE SISTEME, ZA KOMUNALNU I INDUSTRIJSKU NAMENU. Inteligentna rešenja u niskogradnji

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Republika Makedonija Ministerstvo za `ivotna sredina i prostorno planirawe Kancelarija za za{tita na ozonskata obvivka PRIRA^NIK

Funkcijske vrste. Matematika 2. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 2. april Gregor Dolinar Matematika 2

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

1. Duljinska (normalna) deformacija ε. 2. Kutna (posmina) deformacija γ. 3. Obujamska deformacija Θ

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Vrz osnova na ~len 55 stav 1 od Zakonot za organizacija i rabota na organite na dr`avnata uprava (,,Slu`ben vesnik na Republika Makedonija br.

MATEMATIKA PROEKTNA ZADAЧA IZVE[TAJ OD EMPIRISKO

V. GEROV HIDRAULI^NI TURBINI

Теоретски основи на. оксидо-редукциони процеси. Доц. д-р Јасмина Тониќ-Рибарска

PRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)

5. Vrski so navoj navojni parovi

numeričkih deskriptivnih mera.

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

Универзитет " Св. Кирил и Методиј", ГРАДЕЖЕН ФАКУЛТЕТ ЅИДАНИ КОНСТРУКЦИИ. Скрипта предавања. Елена Думова-Јованоска Сергеј Чурилов

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 14. november Gregor Dolinar Matematika 1

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Tehni~ki fakultet Bitola Dr Dejan Trajkovski i Mr Qup~o Popovski KONSTRUKCIJA NA VOZDUHOPLOVI

PDF Created with deskpdf PDF Writer - Trial ::

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

UPATSTVO ZA PI[UVAWE NA SEMINARSKATA RABOTA I EDEN PRIMER

UNIVERZITET SV. KIRIL I METODIJ - SKOPJE Prirodno-matematiqki fakultet. Dragan Dimitrovski, Vesna Manova-Erakoviḱ, Ǵorǵi Markoski

ΓΙΟΡΤΗ ΚΟΛΥΜΒΗΤΗ 13/8/ Μ ΕΛΕΥΘΕΡΟ ΚΟΡΙΤΣΙΑ 9 ΕΤΩΝ

Rabotna tetratka po MATEMATIKA za VII oddelenie

ČELIČNA UŽAD 6 X 7 + T.J. = 42 6 X 7 + J.J. = 49. Ø 1,5-20 mm 6 X 19 + T.J. = X 19 + J.J. = 133. Ø 3-30 mm

Transcript:

Osnovi na ma{inska obrabotka Poim za proizvodni i Osnovi na ma{inskata obrabotka Metodi na obrabotka: Obrabotka so simuvawe na materijal (obrabotka so re`ewe) Obrabotka so plasti~na deformacija Nekonvencionalni metodi na obrabotka Ma{inska obrabotka i proizvodni i

Podelba na metodite za obrabotka so simnuvawe na materijal Obrabotki koi se realiziraat so alati so definirana geometrija Strugawe Glodawe Dup~ewe, pro{iruvawe, razvrtuvawe Rendisuvawe, Provlekuvawe, Otsekuvawe Ma{inska obrabotka i proizvodni i Ma{inska obrabotka i proizvodni i

Podelba na metodite za obrabotka so simnuvawe na materijal Obrabotki koi se realiziraat so alati bez definirana geometrija Brusewe Honovawe Lepovawe Superfini{ Ma{inska obrabotka i proizvodni i Podelba na metodite za obrabotka so plasti~na deformacija Bez odvojuvawe Kovawe, presuvawe Istisnuvawe Valawe, izvlekuvawe Svitkuvawe So odvojuvawe Odsekuvawe Prosekuvawe, fino prosekuvawe Probivawe Ma{inska obrabotka i proizvodni i 3

Nekonvencionalni metodi na obrabotka Mehani~ki obrabotki Ultrazvu~na Abrazivna Toplinski obrabotki Elektroerozivna Laserska Elektronska Hemiski obrabotki Hemiska Elektrohemiska Ma{inska obrabotka i proizvodni i delovi primeri Ma{inska obrabotka i proizvodni i 4

Poim za proizvodstven i uslu`en Proizvodstveni (Manufacturing system) - gi obedinuva proizvodstvenite tehnologii i menaxerskite tehnologii so cel da se realizira odnosno proizvede odreden proizvod. proizvodstvena tehnologija protok na materijali menaxerska tehnologija protok na informacii Ma{inska obrabotka i proizvodni i Proizvodnoto in`enerstvo gi izu~uva proizvodstvenite i, ma{inite i alatite, t.e. proizvodstvenite tehnologii. Menaxerskite tehnologii se zanimavaat so protokot na informacii so cel za efektivno upravuvawe so protokot na materijali. Se izu~uvaat vo oblasta na industriskoto in`enerstvo i biznisot. Ma{inska obrabotka i proizvodni i 5

Model na proizvodstven Proektirawe (dizajnirawe) na proizvodot Procesirawe na informacii Sirovini Fizi~ki aktivnosti vo fabrikata Planirawe na proizvodstvoto Zavr{ni proizvodi Delovni (biznis) funkcii Upravuvawe na proizvodstvoto Ma{inska obrabotka i proizvodni i Operaciski funkcii vo proizvodstvenite i Operaciski funkcii - pravec na realizacija i kontrola na ite koi se odvivaat vo firmata (proizvodstvena), a so koi se transformiraat vlezovite (inputs) so cel da se dobijat izlezi (outputs) proizvodi. Ma{inska obrabotka i proizvodni i 6

Sistem na upravuvawe so operaciskite funkcii vo proizvoden Nadvore{no opkru`uvawe Participacija na korisnikot ili klientot VLEZOVI rabotnici menaxeri oprema materijali kapaciteti energija Operacii i transformacii 3 5 4 IZLEZI proizvodi uslugi Informacii za performansite Ma{inska obrabotka i proizvodni i Osnovni funkcii vo proizvodstvoto Osnovni funkcii koi moraat da bidat prisutni za da se pretvori siroviot materijal vo zavr{en proizvod. Kompaniite koi proizveduvaat diskretni proizvodi, gi sodr`at slednive funkcii : irawe ( obrabotka ) monta`a manipulacija so materijalite i skladirawe kontrola na kvalitetot i testirawe upravuvawe Ma{inska obrabotka i proizvodni i 7

Model na proizvodstven ^etiri od pette funkcii se fizi~ki aktivnosti koi se vr{at na proizvodot. Obrabotkata i monta`ata se funkcii koi dodavaat vrednost na proizvodot. Tretata i ~etvrtata funkcii se prisutni vo proizvodstvoto, no ne dodavaat vrednost. Ma{inska obrabotka i proizvodni i Model na fabrika koj gi poka`uva pette funkcii vo proizvodstvoto Sirovini. Procesirawe. Monta`a 3. Manipulirawe so proizvodite 4. Kontrola i testirawe Zavr{en proizvod Priem Upravuvawe na proizvodstvoto Isporaka Ma{inska obrabotka i proizvodni i 8

Procesirawe ( obrabotka ) Transformacija na proizvodot od edna sostojba vo druga, pokompleksna sostojba. se dodava energija (mehani~ka, toplinska, elektri~na, hemiska i sl.) potrebna za promena na oblikot, za otstranuvawe na materijalot ili za menuvawe na fizi~kite osobini na delot. Operaciite se klasificiraat vo ~etiri kategorii: osnovni i sekundarni i operacii za podobruvawe na fizi~kite svojstva zavr{ni operacii Ma{inska obrabotka i proizvodni i Osnovni i sekundarni i Osnovnite i na materijalot mu ja davaat osnovnata forma. lieweto na metali, injektiraweto na plastika Sekundarnite i sleduvaat po osnovnite i imaat za cel da mu ja dadat na delot negovata zavr{na geometrija obrabotki so re`ewe (so stru`ewe, glodawe, dup~ewe, brusewe i sl.) ili so plasti~na deformacija (kovawe, vitkawe, izvlekuvawe i dr.). Ma{inska obrabotka i proizvodni i 9

Operaciite za podobruvawe na fizi~kite osobini i zavr{ni operacii Operaciite za podobruvawe na fizi~kite osobini - ne davaat promena na geometrijata na delot, no gi podobruvaat fizi~kite svojstva (tvrdina, jakost i sl.). Primeri: termi~ka obrabotka Zavr{nite operacii go opfa}aat zavr{niot koj se realizira vrz delot, so cel da se podobri izgledot ili da obezbedi za{titen sloj, otporen na r osuvawe, hemikalii i sl. Primeri: polirawe, bojadisuvawe, hromirawe i sl. Ma{inska obrabotka i proizvodni i Vlezno / izlezen model na tipi~na operacija vo proizvodstvoto Pogolemiot del na proizvodstveni i imaat potreba od pet vleza: sirov materijal oprema ( ma{ini alatki ) alati i pomagala energija rabotna raka Proizvodstvenite i proizveduvaat dva izleza: obraboteno par~e otpadoci i gubitoci Ma{inska obrabotka i proizvodni i 0

Model na proizvodstven sirov materijal oprema alati, pomagala energija rabotna raka Proizvodstven zavr{en proizvod {kart, otpad Ma{inska obrabotka i proizvodni i Monta`a Monta`a - vtora glavna funkcija vo proizvodstvoto, kade dva ili pove}e dela se spojuvaat vo edna celina. Sleduva po operaciite na obrabotka Vidovi monta`ni aktivnosti: mehani~ki operacii za spojuvawe i za spojuvawe (zavaruvaweto, lemeweto i dr.) Ma{inska obrabotka i proizvodni i

Manipulirawe so materijalite i nivno skladirawe Manipulirawe so materijalite i proizvodite neophodno e nivno premestuvawe i skladirawe vo tekot na proizvodstveniot. Ma{inska obrabotka i proizvodni i Kontrola Kontrola proverka na delot ili proizvodot vo odnos na zadovoluvawe na zadadenite standardi ili specifikacija. Primer - so kontrolata se proveruva dali stvarnite dimenzii na par~eto se vo tolerantnite granici poka`ani na crte`ot na delot. Ma{inska obrabotka i proizvodni i

3 n 3 3 3 n 3 n 3n 3 n 3n 3 n 3n 3n 3 n 3n 3 n 3 n 3 n 3n n3 n n Testirawe Testirawe - proverkata na funkcionalnite karakteristiki na zavr{eniot proizvod, no mo`e da se primeni i na nekoi podsklopovi. Primer - zavr{noto testirawe na proizvodot poka`uva deka toj raboti na na~in koj e specificiran od strana na negoviot proektant. Ma{inska obrabotka i proizvodni i Osnovni parametri na obrabotkata Proizvoden za obrabotka na metali Proizvoden Tehni~ka podgotovka Proizvoden Proektirawe na ma{inski proizvod Proektirawe na tehnolo{ki i Tehnolo{ki Tehnolo{ki Tehnolo{ki Tehnolo{ki Tehnolo{ki Tehnolo{ki Tehnolo{ki Tehnolo{ki Tehnolo{ki Tehnolo{ki Tehnolo{ki Tehnolo{ki Tehnolo{ki Tehnolo{ki Tehnolo{ki Tehnolo{ki Tehnolo{ki Tehnolo{ki 3 3 n 3 n 3 n 3 n n 3 n Ma{inska obrabotka i proizvodni i 3

Struktura na proizvoden Tehnolo{ki i Tehnolo{ki i i Ma{inska obrabotka i proizvodni i Struktura na obrabotuva~ki Alatna ili druga ma{ina Z(t) i Vi(t) Σ Xi(t) pod Y(t) i Y(t) i E-pod Y(t) i K-pod U-pod - - - - - - - - - - - Ma{inska obrabotka i proizvodni i 4

Struktura na obrabotuva~ki Tehnolo{ki operacii Tehnolo{ki zafati parametri (V, n, s, δ) Rezan alat Ma{inska obrabotka i proizvodni i Struktura na tehnolo{kiot zafat Vlezni kontrolirani parametri (x p+,..,x r ) Izlezni kontrolirani parametri (x,..,x p ) (konstantni parametri na zafat) (promenlivi parametri na zafat) B,L,H -geometriski parametri R a,r z -tehnolo{ki parametri D,z,a p -geometrija na alat HB, σ m -obrabotuvan materijal m,x,y,c,q-obrabotuva~ki parametri V,s,δ obrabotuva~ki parametri t vkupno ma{insko vreme OGRANI^UVAWA - grani~ni vrednosti - slo`eni ograni~uvawa P, F t, M t -mo}nost, otpori na re`ewe T, VB b -ograni~uvawa od rezen alat ALGORITAM za proektirawe na redosled na operacii i zafati Kriteriumi na optimizacija -min vreme na izrabotka -min tro{oci Matemati~ki model na funkcija na cel F(V, s, δ) OPTIMIZACIJA Ma{inska obrabotka i proizvodni i 5

Rezni alati Vidovi spored tip na ma{inska obrabotka Ma{inska obrabotka i proizvodni i Osnovni elementi na rezniot alat Ma{inska obrabotka i proizvodni i 6

Osnovni elementi na rezniot alat Ma{inska obrabotka i proizvodni i 7