Jednoliko pravocrtno gibanje duž puta s jest gibanje pri kojem vrijedi izraz

Transcript

1 Zadaak 8 (Naaša, medicinka škola) Kolika je proječna brzina auomobila ijekom puoanja ako e pru poloicu remena giba brzinom 40 km/, drugu poloicu remena brzinom 60 km/? Rješenje 8 km km =, = 40, =, = 60, =? Jednoliko praocrno gibanje duž pua je gibanje pri kojem rijedi izraz =, gdje je alna, konanna brzina kojom e ijelo giba, rijeme gibanja. Srednja brzina ijela u remenkom ineralu je kocijen dijela pua, šo ga je ijelo prešlo za o rijeme i remenkog razmaka : =. Srednja (ili proječna) brzina ijela (pri nejednolikom gibanju) definira e: prijeđeni dio pua ukupni prijeđeni pu =, =, =, =. pripadnidio remena ukupno rijeme gibanja Neka je dio pua koji je auomobil prešao u proj poloici remena, a je dio pua koji je prealio u drugoj poloici remena. Tada je: ( ) = = = = = km ( ) km km = = = = 50. Vježba 8 Kolika je proječna brzina auomobila ijekom puoanja ako e pru poloicu remena giba brzinom 60 km/, drugu poloicu remena brzinom 40 km/? Rezula: 50 km/. Zadaak 8 (Naaša, medicinka škola) Kolika je proječna brzina auomobila ijekom puoanja ako e pru poloicu pua giba brzinom 40 km/, a drugu poloicu pua brzinom 60 km/? Rješenje 8 km km =, = 40, =, = 60, =? Jednoliko praocrno gibanje duž pua je gibanje pri kojem rijedi izraz = =, gdje je alna, konanna brzina kojom e ijelo giba. Srednja brzina ijela u remenkom ineralu je kocijen dijela pua, šo ga je ijelo prešlo za o rijeme i remenkog razmaka : =. Srednja (ili proječna) brzina ijela (pri nejednolikom gibanju) definira e: prijeđeni dio pua ukupni prijeđeni pu =, =, =, =. pripadnidio remena ukupno rijeme gibanja

2 Neka je rijeme za koje je auomobil prešao pru poloicu pua, a rijeme za koje je prealio drugu poloicu pua. Tada je: = = = = = = = = = = km km km = = 48. km km Vježba 8 Kolika je proječna brzina auomobila ijekom puoanja ako e pru poloicu pua giba brzinom 60 km/, drugu poloicu pua brzinom 40 km/? Rezula: 48 km/. Zadaak 8 (Naaša, medicinka škola) Pru rećinu pua auomobil ozi brzinom 50 km/, a preoali dio pua brzinom 0 km/. Kolika je rednja (proječna) brzina auomobila ijekom puoanja? Rješenje 8 km km =, = 50, = = =, = 0, =? Jednoliko praocrno gibanje duž pua je gibanje pri kojem rijedi izraz = =, gdje je alna, konanna brzina kojom e ijelo giba. Srednja brzina ijela u remenkom ineralu je kocijen dijela pua, šo ga je ijelo prešlo za o rijeme i remenkog razmaka : =. Srednja (ili proječna) brzina ijela (pri nejednolikom gibanju) definira e: prijeđeni dio pua ukupni prijeđeni pu =, =, =, =. pripadnidio remena ukupno rijeme gibanja Neka je rijeme za koje je auomobil prešao pri dio pua, a rijeme za koje je prealio oaak pua. Tada je: = = = = = = = =

3 km km 50 0 km = = = = 5. km km 50 0 Vježba 8 Dije šeine pua auomobil ozi brzinom 50 km/, a preoali dio pua brzinom 0 km/. Kolika je rednja (proječna) brzina auomobila ijekom puoanja? Rezula: 5 km/. Zadaak 84 (Naaša, medicinka škola) Pru čerinu pua auomobil ozi brzinom 0 km/, a preoali dio pua brzinom 60 km/. Kolika je rednja (proječna) brzina auomobila ijekom puoanja? Rješenje 84 km km =, = 0, = = =, = 60, =? Jednoliko praocrno gibanje duž pua je gibanje pri kojem rijedi izraz = =, gdje je alna, konanna brzina kojom e ijelo giba. Srednja brzina ijela u remenkom ineralu je kocijen dijela pua, šo ga je ijelo prešlo za o rijeme i remenkog razmaka : =. Srednja (ili proječna) brzina ijela (pri nejednolikom gibanju) definira e: prijeđeni dio pua ukupni prijeđeni pu =, =, =, =. pripadnidio remena ukupno rijeme gibanja Neka je rijeme za koje je auomobil prešao pri dio pua, a rijeme za koje je prealio oaak pua. Tada je: = = = = = = = = km km km = = = = 48. km km Vježba 84 Dije omine pua auomobil ozi brzinom 0 km/, a preoali dio pua brzinom 60 km/. Kolika je rednja (proječna) brzina auomobila ijekom puoanja? Rezula: 48 km/.

4 Zadaak 85 (Karlo, enička škola) Urka na 00 m rči e na kružnoj azi opega 00 m. Trkači počinju rčai prema ioku, a poom kreću prema jugu. Koliko iznoi pomak? Rješenje 85 O = 00 m, p =? Kružnica je kup i očaka u ranini jednako udaljeni od zadane očke (rediša). Polumjer ili radiju je dužina koja paja rediše kružnice bilo kojom očkom kružnice. Duljina polumjera označaa e loom r. Promjer (dijamear) je duljina dužine koja prolazi kroz rediše kružnice i čiji krajei e nalaze na kružnici. ko znamo promjer kružnice d, možemo izračunai i opeg kružnice primjenjujući ljedeću formulu: O = d π. Tijelo e giba ako mijenja oj položaj u odnou prema nekom drugom ijelu. ko dimenzije ijela u milima ažmemo u jednu očku aku očku zoemo maerijalnom očkom. Trag koji bi maerijalna očka oaljala pri gibanju zoemo azom (puanjom). Duljina dijela aze šo je maerijalna očka prijeđe zoe e pu. Pu je dio aze koji ijelo prijeđe u određenom remenkom ineralu i određen je djema očkama na azi. Najkraću udaljeno između počenog položaja P i zaršnog položaja K zoemo pomakom. Pomak je umjerena dužina između krajnji očaka pua počene P i zaršne K. To je ekorka eličina orijenirana od počene očke P do zaršne očke K. y aza x y P pu K aza x y P pu K aza pomak x 4

5 Opeg kružne aze je 00 m. udući da rkači prerče 00 m, prešli u pola opega kružnice. Tada je izno pomaka jednak promjeru kružnice, a orijenacija pomaka je mjer jeer jug. S Z p I p = d O 00 m O = p π O = p π / p = = = 6.99 m. O = d π π π π Vježba 85 Urka na 00 m rči e na kružnoj azi opega 00 m. Trkači počinju rčai prema zapadu, a poom kreću prema jugu. Koliko iznoi pomak? Rezula: 6.99 m, jeer jug. Zadaak 86 (Ljubica, gimnazija) Udaljeno između očaka i, koje e nalaze na ranoj cei, auomobil prijeđe za 0, a kamion za 0. Kada bi iz očke i iodobno jedan prema drugome krenuli auomobil i kamion, nakon kojeg bi e remena ureli? Rješenje 86, = 0, = 0, =? Jednoliko praocrno gibanje duž pua je gibanje pri kojem rijedi izraz = =, gdje je alna, konanna brzina kojom e ijelo giba. Neka je udaljeno između očaka i. uomobil pu prijeđe za rijeme ozeći brzinom pa rijedi: = = / =. Kamion pu prijeđe za rijeme ozeći brzinom pa rijedi: J 5

6 = = / =. Kada bi iz očaka i auomobil i kamion iodobno krenuli jedan prema drugome ureli bi e nakon remena. Za o rijeme auomobil preali pu =, a kamion =. udući da je ukupni pu, lijedi: = = = = = = / = : = = = 0 0 = / = = =. 0 0 mjeo urea Vježba 86 Udaljeno između očaka i, koje e nalaze na ranoj cei, auomobil prijeđe za 40, a kamion za 60. Kada bi iz očke i iodobno jedan prema drugome krenuli auomobil i kamion, nakon kojeg bi e remena ureli? Rezula: 4. Zadaak 87 (SFun, enička škola) Jednu čerinu pua auomobil e giba brzinom 5 m/, a rednja brzina na cijelom puu je 0 m/. Kolika je brzina auomobila na drugom dijelu pua? Rješenje 87, m m =, = = =, = 5, = 0, =? Jednoliko praocrno gibanje duž pua je gibanje pri kojem rijedi izraz = =, gdje je alna, konanna brzina kojom e ijelo giba. Srednja brzina ijela u remenkom ineralu je kocijen dijela pua, šo ga je ijelo prešlo za o rijeme i remenkog razmaka : 6

7 =. Srednja (ili proječna) brzina ijela (pri nejednolikom gibanju) definira e: prijeđeni dio pua ukupni prijeđeni pu =, =, =, =. pripadnidio remena ukupno rijeme gibanja Neka je rijeme za koje je auomobil prešao pri dio pua, a rijeme za koje je prealio oaak pua. Tada je: = = = = = = = = = = = = / ( ) 4 ( ) 4 = 4 = 4 = ( 4 ) = ( 4 ) = / 4 = = 4 m m 0 5 m = =.5. m m Vježba 87 Jednu čerinu pua auomobil e giba brzinom 0 m/, a rednja brzina na cijelom puu je 5 m/. Kolika je brzina auomobila na drugom dijelu pua? Rezula: 8 m/. Zadaak 88 (Max, enička škola) uomobil e giba po kružnoj cei polumjera r (crež). Kada auomobil dođe iz položaja u položaj koliki je njego pomak?. r jugozapadno. r jeeroiočno C. r jugozapadno D. r jeeroiočno 7

8 S Z r I Rješenje 88 r polumjer kružnice, p =? Kružnica je kup i očaka u ranini jednako udaljeni od zadane očke (rediša). Polumjer ili radiju je dužina koja paja rediše kružnice bilo kojom očkom kružnice. Duljina polumjera označaa e loom r. J ko znamo polumjer kružnice r, možemo izračunai i opeg kružnice primjenjujući ljedeću formulu: O = r π. Tijelo e giba ako mijenja oj položaj u odnou prema nekom drugom ijelu. ko dimenzije ijela u milima ažmemo u jednu očku aku očku zoemo maerijalnom očkom. Trag koji bi maerijalna očka oaljala pri gibanju zoemo azom (puanjom). Duljina dijela aze šo je maerijalna očka prijeđe zoe e pu. Pu je dio aze koji ijelo prijeđe u određenom remenkom ineralu i određen je djema očkama na azi. Najkraću udaljeno između počenog položaja P i zaršnog položaja K zoemo pomakom. Pomak je umjerena dužina između krajnji očaka pua počene P i zaršne K. To je ekorka eličina orijenirana od počene očke P do zaršne očke K. y y P pu K aza x aza x y P pu K aza pomak x 8

9 S p Z O r I Sa like idi e: J O = r, O = r Pomak auomobila iz položaja u položaj jednak je duljini ipoenuze praokunog rokua O. Pomoću Piagorina poučka izračunamo duljinu ipoenuze: = O O = O O / = O O Dakle, pomak p iznoi: Smjer pomaka je jugozapadno. Odgoor je pod. = r r = r = r. p = = r p = r Vježba 88 uomobil e giba po kružnoj cei polumjera r (crež). Kada auomobil dođe iz položaja u položaj koliki je njego pomak?. r jugozapadno. r jeeroiočno C. r jugozapadno D. r jeeroiočno S. Z r I Rezula:. J 9

10 Zadaak 89 (Max, enička škola) uomobil e giba po kružnoj cei polumjera r (crež). Kada auomobil dođe iz položaja u položaj koliki je pu prešao?. r. r π C. r π D. r π S Z r I Rješenje 89 r polumjer kružnice, =? Kružnica je kup i očaka u ranini jednako udaljeni od zadane očke (rediša). Polumjer ili radiju je dužina koja paja rediše kružnice bilo kojom očkom kružnice. Duljina polumjera označaa e loom r. J ko znamo polumjer kružnice r, možemo izračunai i opeg kružnice primjenjujući ljedeću formulu: O = r π. Tijelo e giba ako mijenja oj položaj u odnou prema nekom drugom ijelu. ko dimenzije ijela u milima ažmemo u jednu očku aku očku zoemo maerijalnom očkom. Trag koji bi maerijalna očka oaljala pri gibanju zoemo azom (puanjom). Duljina dijela aze šo je maerijalna očka prijeđe zoe e pu. Pu je dio aze koji ijelo prijeđe u određenom remenkom ineralu i određen je djema očkama na azi. Najkraću udaljeno između počenog položaja P i zaršnog položaja K zoemo pomakom. Pomak je umjerena dužina između krajnji očaka pua počene P i zaršne K. To je ekorka eličina orijenirana od počene očka P do zaršne očke K. y y P pu K aza x aza x 0

11 y P pu K aza pomak x S Z r I Sa like idi e: J O = r, O = r Pu auomobila iz položaja u položaj jednak je 4 opega kružnice polumjera r. Odgoor je pod. = O = r π = r π = r π Vježba 89 uomobil e giba po kružnoj cei polumjera r (crež). Kada auomobil dođe iz položaja u položaj koliki je pu prešao?. r. r π C. r π D. r π S Z r I Rezula: D. J

12 Zadaak 90 (Lora, gimnazija) uomobil prijeđe pru poloicu pua između da grada brzinom 0 km/, a drugu poloicu brzinom 70 km/. Kolika je rednja brzina? Rješenje 90 km km =, = 0, =, = 70, =? Jednoliko praocrno gibanje duž pua je gibanje pri kojem rijede izrazi =, =, gdje je alna, konanna brzina kojom e ijelo giba. Srednja brzina ijela u remenkom ineralu je količnik dijela pua, šo ga je ijelo prešlo za o rijeme i remenkog razmaka : prijeđeni dio pua =, =, =. pripadni dio remena Saki je dio pua auomobil prešao za određeno rijeme: na puu gibao e brzinom pa je proeklo rijeme = = = = na puu gibao e brzinom pa je proeklo rijeme =. = = = Srednja brzina iznoi: = = = = = = = = km km 0 70 km = = = 4. km km 0 70 Vježba 90 uomobil prelazi pru poloicu pua između da grada brzinom 70 km/, a drugu poloicu brzinom 0 km/. Kolika je rednja brzina? Rezula: 4. km

13 Zadaak 9 (Tibor, gimnazija) Punik u zračnoj luci giba e duž rake za prljagu brzinom km /, a raka puuje brzinom km /. Za koje rijeme punik igne do prljage, ako je raka duga 6 m? Koliko će mu rebai remena ako ide uz raku? Rješenje 9 p = km / = [ :.6] = 0.56 m /, = km / = [ :.6] = 0.56 m /, = 6 m, =?, =? Jednoliko praocrno gibanje duž pua je gibanje pri kojem rijede izrazi =, =, gdje je alna, konanna brzina kojom e ijelo giba. p Kada e punik giba duž rake za prljagu njegoa je relaina brzina jednaka zbroju brzina p i. = p. Vrijeme za koje će ići do prljage iznoi: = p = ( p ) ( p ) = ( p ) = / = p 6 m = = =.4. p m m p Kada punik ide uz raku brzinom p rijeme za koje će ići do prljage iznoi: 6 m = p p = p = / = = = p p m 0.56 Vježba 9 Punik u zračnoj luci giba e duž rake za prljagu brzinom 4 km /, a raka puuje brzinom 4 km /. Za koje rijeme punik igne do prljage, ako je raka duga 7 m? Koliko će mu rebai remena ako ide uz raku? Rezula:.4, Zadaak 9 (Tina, gimnazija) Kolikom brzinom mora lejei zrakoplo i kojim mjerom da bi za rijeme = preleio u pracu jeera pu od = 00 km, ako za rijeme lea puše jeeroiočni jear brzinom 5 km / pod kuom 40 prema meridijanu? Rješenje 9 = = 600, = 00 km = 0 5 m, = 5 km / = [5 :.6] = 9.7 m /, α = 40, z =?, β =? Jednoliko praocrno gibanje duž pua je gibanje pri kojem rijedi izraz

14 = =, gdje je alna, konanna brzina kojom e ijelo giba. Troku je dio ranine omeđen ri dužine. Te dužine zoemo ranice rokua. Poučak o koinuu (koinuo poučak) U rokuu C rijede oe jednakoi a = b c b c coα U rokuu C rijedi inuo poučak b = a c a c co β c = a b a b co γ. a b c = =. inα in β in γ pri čemu u a, b i c duljine ranica rokua, α, β i γ unuarnji kuoi rokua. jeer α C z β α zapad rzina kojom bi zrakoplo preleio pu od 00 km za a iznoi: O 5 0 m m = = = To je rezulanna brzina čije u komponene brzina zrakoploa z i brzina jera. Uočimo roku O i uporabom koinuoog poučka dobije e brzina z. 4 iok z = coα z = coα / m m m m 0 z = coα = co 40 = m km = 76.4 = [ ] = 74.. Iz rokua OC uporabom inuoog poučka izračunamo mjer zrakoploa. z z in β inα = = / in β = inα inα in β inα in β z z

15 m in in in β = α = in 40 = 4 4'. z m 76.4 Vježba 9 Kolikom brzinom mora lejei zrakoplo i kojim mjerom da bi za rijeme = preleio u pracu jeera pu od = 600 km, ako za rijeme lea puše jeeroiočni jear brzinom 5 km / pod kuom 40 prema meridijanu? Rezula: 74. km /, 4 8'. Zadaak 9 (Medika, medicinka škola) Koliki je promjer cijei kojom e puni premnik obujma 0 m, ako oda iječe iz cijei alnom brzinom m /? Punjenje premnika raje minua. Rješenje 9 V = 0 m, = m /, = min = 70, d =? Jednoliko praocrno gibanje duž pua je gibanje pri kojem rijedi izraz =, gdje je alna, konanna brzina kojom e ijelo giba. Obujam upranog aljka, ako je zadan promjer d onoke (baze) i iina d π V =. 4 d = Kapljice ode gibaju e jednoliko niz premnik i za rijeme prijeđu pu (iinu premnika ) = pa obujam ode koja za o rijeme napuni premnik iznoi: d π V = 4 = d π d π 4 4 V V = V = / d = 4 4 π π 4 V 4 V V d = / d = d = = π π π 0 m = = m = 9.4 cm. m π 70 Vježba 9 Koliki je promjer cijei kojom e puni premnik obujma 0 m, ako oda iječe iz cijei alnom brzinom 4 m /? Punjenje premnika raje minua. Rezula: 9.4 cm. 5

16 Zadaak 94 (Parik, gimnazija) Turi je puoao iz jednog grada u drugi biciklom i pješke. Pru poloicu pua je prešao biciklom ozeći brzinom = km /, a drugu ako da je pola preoalog remena ozio bicikl brzinom = 6 km /, a pola remena je išao pješice brzinom = 4 km /. Odredie njegou rednju brzinu na cijelom puu. Rješenje 94 =, = km /, = 6 km /, = 4 km /, =? Jednoliko praocrno gibanje duž pua je gibanje pri kojem rijedi izraz =, gdje je alna, konanna brzina kojom e ijelo giba. Srednja brzina ijela u remenkom ineralu je količnik dijela pua, šo ga je ijelo prešlo za o rijeme i remenkog razmaka : =. ko je aj kocijen alan za aki i odgoarajući duž nekog pua, onda kažemo da e na om puu ijelo giba jednoliko e rijedi =. Neka u,, puoi koje je prešao uri brzinama, ozeći bicikl i odajući. Vrijeme za koje on pru poloicu pua preali biciklom ozeći brzinom iznoi: = = =. Druga poloica pua jednaka je zbroju puoa i. =. udući da je pola preoalog remena uri ozio bicikl brzinom, a pola je odao brzinom rijedi: = = = = ( ) ( ) = = / = Računamo rednju brzinu. 6 ( ) = = = = = ( ) = = = ( ) = = = ( ).

17 km km km 6 4 ( ) km = = = = km km km 6 4 ( ) Vježba 94 Turi je puoao iz jednog grada u drugi biciklom i pješke. Pru poloicu pua je prešao biciklom ozeći brzinom = km /, a drugu ako da je pola preoalog remena odao brzinom = 4 km /, a pola remena je ozio bicikl brzinom = 6 km /. Odredie njegou rednju brzinu na cijelom puu. Rezula: 7.06 km /. Zadaak 95 (Tomila, enička škola) Iz mjea u mjeo čija je međuobna udaljeno km pješači čojek gibajući e alnom brzinom km /. Mjeo, iodobno kad i pješak napuša mjeo, napuša pčela brzinom 6 km / gibajući e praocrno prema pješaku (crež). Nakon šo e pčela i pješak urenu, pčela e raća narag u mjeo pa ponono kreće prema pješaku, e dok pješak konačno ne igne u mjeo. a) Koliko remena reba čojeku da dođe do mjea? b) Koliki ukupni pu prijeđe pčela dok pješak ne igne iz mjea u mjeo? Rješenje 95 = km, = km /, = 6 km /, =? =? Jednoliko praocrno gibanje duž pua je gibanje pri kojem rijedi izraz =, gdje je alna, konanna brzina kojom e ijelo giba. a) Vrijeme porebno, da čojek prijeđe pu od mjea do mjea gibajući e alnom brzinom, iznoi: km = = = / = = =. km b) Za o rijeme pčela e giba alnom brzinom i prijeđe ukupni pu km = = 6 = 6 km. Vježba 95 Iz mjea u mjeo čija je međuobna udaljeno 4 km pješači čojek gibajući e alnom brzinom 4 km /. Mjeo, iodobno kad i pješak napuša mjeo, napuša pčela brzinom 8 km / gibajući e praocrno prema pješaku (crež). Nakon šo e pčela i pješak urenu, pčela e raća narag u mjeo pa ponono kreće prema pješaku, e dok pješak konačno ne igne u mjeo. a) Koliko remena reba čojeku da dođe do mjea? 7

18 b) Koliki ukupni pu prijeđe pčela dok pješak ne igne iz mjea u mjeo? Rezula:, 8 km. Zadaak 96 (Dragan, gimnazija) Konduker u auobuu giba e brzinom m / obzirom na punike koji jede. rzina auobua je 54 km /. Kolikom će brzinom konduker proći pokraj promarača koji e nalazi uz ceu ako e giba: a) u mjeru gibanja auobua b) uprono mjeru gibanja auobua? Rješenje 96 = m /, = 54 km / = [54 :.6] = 5 m /, u =?, =? Gibanje je uda oko na. Nema apolunog miroanja. To je jedno od ononi ojaa maerije. Gibanje je neprekidno mijenjanje položaja ijela (ili njegoi čeica) prema okolišu. Gibanje ijela uijek promaramo u odnou prema okolišu. S različii ajališa io gibanje pokazuje nam e različio pa gdjekad čak i kao miroanje. Referenni ua je koordinani ua u kojem promaramo gibanje. Referenni ua je ezan uz ono ijelo za koje e ujeno dogoorimo da miruje i pram kojeg e promara gibanje neki drugi ijela. Uočimo da e auobu giba brzinom prema koordinanom uau ezanom za Zemlju. Konduker oda po auobuu u mjeru njegoa gibanja brzinom obzirom na ua ezan za auobu. rzina kondukera mjerena u auobuu je, ali mjerena a la izan auobua bi će drugačija. Relaina brzina kondukera kojom će proći pokraj promarača koji e nalazi uz ceu iznoi: ako e giba u mjeru gibanja auobua m m m u = = 5 = 6 u = ako e giba uprono mjeru gibanja auobua m m m = = 5 = 4. 8

19 = - Vježba 96 Konduker u auobuu giba e brzinom m / obzirom na punike koji jede. rzina auobua je 54 km /. Kolikom će brzinom konduker proći pokraj promarača koji e nalazi uz ceu ako e giba: a) u mjeru gibanja auobua b) uprono mjeru gibanja auobua? Rezula: 7 m /, m /. Zadaak 97 (Dragana, gimnazija) Moorni čamac giba e brzinom 7 m / na mirnoj odi. Pomoću njega puuje e rijekom od mjea do mjea čija je međuobna udaljeno km. Kolika je brzina rijeke, ako čamac udaljeno od do i narag prijeđe za 0 minua? Rješenje 97 = 7 m /, = km = 000 m, = 0 min = 600, =? Jednoliko praocrno gibanje duž pua je gibanje pri kojem rijedi izraz = =, gdje je alna, konanna brzina kojom e ijelo giba. Gibanje je uda oko na. Nema apolunog miroanja. To je jedno od ononi ojaa maerije. Gibanje je neprekidno mijenjanje položaja ijela (ili njegoi čeica) prema okolišu. Gibanje ijela uijek promaramo u odnou prema okolišu. S različii ajališa io gibanje pokazuje nam e različio pa gdjekad čak i kao miroanje. Referenni ua je koordinani ua u kojem promaramo gibanje. Referenni ua je ezan uz ono ijelo za koje e ujeno dogoorimo da miruje i pram kojeg e promara gibanje neki drugi ijela. Kada čamac puuje niz rijeku (od do ) njegoa je relaina brzina jednaka zbroju brzina i a porebno rijeme na puu iznoi = = =. Kada čamac puuje uz rijeku (od do ) njegoa je relaina brzina jednaka razlici brzina i a porebno rijeme na puu iznoi =,, 9

20 = =. udući da je moorni čamac udaljeno od do i narag prešao za rijeme, lijedi: = = = / = = = ( ) ( ) ( ) ( ) = = / = ( ) = / = = / = = = m m m m = 7 = = = - Vježba 97 Moorni čamac giba e brzinom 7 m / na mirnoj odi. Pomoću njega puuje e rijekom od mjea do mjea čija je međuobna udaljeno 4 km. Kolika je brzina rijeke, ako čamac udaljeno od do i narag prijeđe za 0 minua? Rezula:.5 m /. Zadaak 98 (Franjo, rednja škola) Pokraj promarača prolazi lak brzinom 6 km /. Lokomoia je pored njega prošla očno u 6, a zadnji agon 5 polije. Izračunaj duljinu laka. Rješenje 98 = 6 km / = [6 :.6] = 0 m /, = 5, d =? 0

21 Jednoliko praocrno gibanje duž pua je gibanje pri kojem rijedi izraz =, gdje je alna, konanna brzina kojom e ijelo giba. udući da je lak pored promarača prolazio alnom brzinom za rijeme njegoa duljina iznoi: m d = = 0 5 = 50 m. d 6 d 6 5 Vježba 98 Pokraj promarača prolazi lak brzinom 6 km /. Lokomoia je pored njega prošla očno u 7, a zadnji agon 5 polije. Izračunaj duljinu laka. Rezula: 50 m. Zadaak 99 (Luka, rednja škola) Vozač za prijeđe poloinu pua, a poom ubrza za 5 km / i drugu poloinu prijeđe za 45 min. Kojom je brzinom ozač ozio pru poloinu pua? Rješenje 99 =? =, =, = 5 km /, Jednoliko praocrno gibanje duž pua je gibanje pri kojem rijedi izraz =, gdje je alna, konanna brzina kojom e ijelo giba. Za pru poloinu pua rijedi: =. Na drugoj poloini pua ozač je ozio brzinom = pa za prijeđeni pu rijedi: Dalje lijedi: ( ) 45 =, = 45 min = =, 60 4 ( ). = = = = = = ( ) ( ) = = /

22 Vježba 99 km 5 4 km = = = Vozač za prijeđe poloinu pua, a poom ubrza za 0 km / i drugu poloinu prijeđe za 45 min. Kojom je brzinom ozač ozio pru poloinu pua? Rezula: 60 km /. Zadaak 00 (ne, rednja škola) rod brzine c u mirnoj odi ploeći rijekom brzine prijeđe udaljeno d od mjea do i odma narag od do. Kolika je rednja brzina broda? Rješenje 00 c,, d, =? Jednoliko praocrno gibanje duž pua je gibanje pri kojem rijedi izraz = =, gdje je alna, konanna brzina kojom e ijelo giba. Gibanje je uda oko na. Nema apolunog miroanja. To je jedno od ononi ojaa maerije. Gibanje je neprekidno mijenjanje položaja ijela (ili njegoi čeica) prema okolišu. Gibanje ijela uijek promaramo u odnou prema okolišu. S različii ajališa io gibanje pokazuje nam e različio pa gdjekad čak i kao miroanje. Referenni ua je koordinani ua u kojem promaramo gibanje. Referenni ua je ezan uz ono ijelo za koje e ujeno dogoorimo da miruje i pram kojeg e promara gibanje neki drugi ijela. d c Kada brod ploi niz rijeku (od do ) njegoa relaina brzina jednaka je zbroju brzine broda c i brzine rijeke. c. = Vrijeme ploidbe od mjea do jednako je: d d = =. c d c Kada brod ploi uz rijeku (od do ) njegoa relaina brzina jednaka je razlici brzine broda c i

23 brzine rijeke. Vrijeme ploidbe od mjea do jednako je: Srednja brzina broda iznoi: = c. d d = =. c d d d d = = = = d d d d c c c c c c = = = = c c c c c c c ( c ) ( c ) ( c ) ( c ) c c = = = = = ( c c c c ) c c c c c Vježba 00 = c = c = c. c c c c c rod brzine u mirnoj odi ploeći rijekom brzine prijeđe udaljeno d od mjea do i odma narag od do. Kolika je rednja brzina broda? Rezula: =.