Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu."

Transcript

1 Zadatak 6 (Daneja, ginazija) Loticu za tolni teni, olujera 5 i ae 5 g, uronio u odu na dubinu 0 c. Kad loticu iutio, ona ikoči iz ode na iinu 0 c iznad ode. Kolika e energija rito retorilo u tolinu zbog otora ode? (ubrzanje lobodnog ada g 9.8 /, gutoća ode ρ 000 kg / ) Rješenje 6 r , 5 g kg, d 0 c 0., h 0 c 0., g 9.8 /, ρ 000 kg /, Q? Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju nazia e akceleracijo lobodnog ada. Prea drugo Newtonou oučku G g, gdje je G ila teža, aa tijela i g akceleracija lobodnog ada koja je za a tijela na itoe jetu na Zelji jednaka. Težina tijela jet ila kojo tijelo zbog Zeljina rilačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili oje. Za lučaj kad tijelo i odloga, odnono oje, iruju ili e gibaju jednoliko o racu obziro na Zelju, težina tijela je eličino jednaka ili teže. Budući da tlak u tekućini oii o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo ećo ilo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je ila ujerena rea oršini tekućine, a izno te ile jednak je težini tekućine koju je tijelo itinulo oji obujo. Za uzgon rijedi Arhiedo zakon: Fuz ρt g, gdje je ρ t gutoća tekućine, g ubrzanje ile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu otaje lakše za izno težine tekućine koju je itinulo oji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za ilu uzgona od težine tijela u akuuu. Potencijalna energija je energija eđudjeloanja tijela. Ona oii o eđuobno oložaju tijela ili o eđuobno oložaju dijeloa tijela. U olju ile teže tijelo ae ia graitacijku otencijalnu energiju E g h, g gdje je g akceleracija lobodnog ada, a h ertikalna udaljenot tijela od jeta gdje bi rea dogooru tijelo ialo energiju nula. Tijelo obalja rad W ako djeluje neko ilo F na utu na drugo tijelo. Ako ila djeluje u jeru gibanja tijela, rijedi W F. Kad tijelo obalja rad, ijenja u e energija. Projena energije tijela jednaka je utrošeno radu. Obuja kugle Obuja (oluen) kugle olujera r iznoi: W E. r π. Uzgon ujetuje gibanje kuglice ui. Rad W koji rezultantna ila F (razlika ile uzgona F uz i težine G) obai ri gibanju kuglice na utu d jednak je njezinoj kinetičkoj energiji. F Fuz G W ( Fuz G) d W F d E k Fuz G d E k W E k W ( ). Zbog otora ode kuglica će na oršini iati energiju E koja je jednaka kinetičkoj energiji E k uanjenoj za količinu toline Q. ( ). E E Q E Fuz G d Q k Kada kuglica ikoči iz ode na iinu h, njezina graitacijka otencijalna energija E g o iznou jednaka je energiji E.

2 ( ) ( ) Eg E g h Fuz G d Q Q Fuz G d g h Q ( ρ g g) d g h Q ρ g r g d g h Q g ρ r d g h Q g ρ r d h kg ( 0.05 ) kg kg J. h d ježba 6 Loticu za tolni teni, olujera.5 c i ae 5 g, uronio u odu na dubinu d. Kad loticu iutio, ona ikoči iz ode na iinu d iznad ode. Kolika e energija rito retorilo u tolinu zbog otora ode? (ubrzanje lobodnog ada g 9.8 /, gutoća ode ρ 000 kg / ) Rezultat:. 0 - J. Zadatak 6 (Daneja, ginazija) Tijelo u obliku kocke lia na žii tako da je njegoa četrtina uronjena u žiu. Koliki će dio tijela biti uronjen u žiu ako na nju dolijeo toliko ode da okria cijelo tijelo? (gutoća žie ρ 600 kg /, gutoća ode ρ 000 kg / ) Rješenje 6, ρ 600 kg /, ρ 000 kg /,? Gutoću ρ neke tari ožeo naći iz ojera (kocijenta) ae tijela i njegoa obuja (oluena): ρ ρ. Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju nazia e akceleracijo lobodnog ada. Prea drugo Newtonou oučku G g, gdje je G ila teža, aa tijela i g akceleracija lobodnog ada koja je za a tijela na itoe jetu na Zelji jednaka. Težina tijela jet ila kojo tijelo zbog Zeljina rilačenja djeluje na

3 horizontalnu odlogu ili oje. Za lučaj kad tijelo i odloga, odnono oje, iruju ili e gibaju jednoliko o racu obziro na Zelju, težina tijela je eličino jednaka ili teže. Budući da tlak u tekućini oii o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo ećo ilo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je ila ujerena rea oršini tekućine, a izno te ile jednak je težini tekućine koju je tijelo itinulo oji obujo. Za uzgon rijedi Arhiedo zakon: Fuz ρt g, gdje je ρ t gutoća tekućine, g ubrzanje ile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu otaje lakše za izno težine tekućine koju je itinulo oji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za ilu uzgona od težine tijela u akuuu. Najrije izračunao gutoću tijela ρ. Budući da ono lia na žii, njegoa je težina G o iznou jednaka ili uzgona F uz. G Fuz g ρ g ρ g ρ g kg kg ρ g ρ g / ρ ρ g Ako na žiu dolijeo toliko ode da okria cijelo tijelo onda je rea Arhiedou zakonu ila teža G koja djeluje na kocku jednaka zbroju uzgona žie F uz i uzgona ode F uz. G F + F g ρ g + ρ g uz uz ρ g ρ g + ρ g

4 + ρ g ρ g + ρ g / ρ ρ g + ρ ( ) ρ ρ + ρ ρ ρ + ρ ρ ( ) ( ) ρ ρ ρ ρ ρ ρ ρ ρ ( ρ ρ ) ( ρ ρ ) ( ρ ρ ) ( ρ ) ρ / ρ ρ kg kg ρ ρ 0.9. ρ kg kg ρ ježba 6 Tijelo u obliku kugle lia na žii tako da je njegoa četrtina uronjena u žiu. Koliki će dio tijela biti uronjen u žiu ako na nju dolijeo toliko ode da okria cijelo tijelo? (gutoća žie ρ 600 kg /, gutoća ode ρ 000 kg / ) Rezultat: 0.9. Zadatak 6 (Daneja, ginazija) Na tekućinu gutoće ρ nalijeo tekućinu koja e ro ne iješa i koja ia gutoću ρ < ρ. Očito je da će neko tijelo gutoće ρ (ρ > ρ > ρ ) lebdjeti negdje u granično odručju izeđu obiju tekućina. Treba odrediti koliki je dio obuja tijela uronjen u tekućinu eće gutoće. Rješenje 6 ρ, ρ, ρ,? Gutoću ρ neke tari ožeo naći iz ojera (kocijenta) ae tijela i njegoa obuja (oluena): ρ ρ. Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju nazia e akceleracijo lobodnog ada. Prea drugo Newtonou oučku G g, gdje je G ila teža, aa tijela i g akceleracija lobodnog ada koja je za a tijela na itoe jetu na Zelji jednaka. Težina tijela jet ila kojo tijelo zbog Zeljina rilačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili oje. Za lučaj kad tijelo i odloga, odnono oje, iruju ili e gibaju jednoliko o racu obziro na Zelju, težina tijela je eličino jednaka ili teže. Budući da tlak u tekućini oii o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo ećo ilo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je ila ujerena rea oršini tekućine, a izno te ile jednak je težini tekućine koju je tijelo itinulo oji obujo. Za uzgon rijedi Arhiedo zakon: Fuz ρt g, gdje je ρ t gutoća tekućine, g ubrzanje ile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu otaje lakše za izno težine tekućine koju je itinulo oji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za ilu uzgona od težine tijela u akuuu. Ako na tekućinu gutoće ρ dolijeo tekućinu gutoće ρ onda je rea Arhiedou zakonu ila teža G koja djeluje na tijelo jednaka zbroju ile uzgona tekućine gutoće ρ, F uz i ile uzgona tekućine gutoće ρ, F uz. G F + F g ρ g + ρ g uz uz ρ g ρ g + ρ g

5 + ρ g ρ g + ρ g / ρ ρ g + ρ ( ) ρ ρ + ρ ρ ρ + ρ ρ ( ) ( ) ρ ρ ρ ρ ρ ρ ρ ρ ( ρ ρ ) ( ρ ρ ) ( ρ ρ ) ( ρ ) ρ / ρ ρ ρ ρ. ρ ρ ježba 6 Na tekućinu gutoće ρ nalijeo tekućinu koja e ro ne iješa i koja ia gutoću ρ < ρ. Očito je da će neko tijelo gutoće ρ (ρ > ρ > ρ ) lebdjeti negdje u granično odručju izeđu obiju tekućina. Treba odrediti koliki je dio obuja tijela uronjen u tekućinu anje gutoće. ρ Rezultat: ρ. ρ ρ Zadatak 6 (Ante, tehnička škola) Tijelo ia obuja 500 c. Pri aganju je uranoteženo bakreni utezia ae 0 g. Odredi težinu tijela u akuuu. (ubrzanje lobodnog ada g 9.8 /, gutoća zraka ρ.9 kg /, gutoća bakra ρ 8900 kg / ) Rješenje c 5 0 -, 0 g 0. kg, g 9.8 /, ρ.9 kg /, ρ 8900 kg /, G? Gutoću ρ neke tari ožeo naći iz ojera (količnika) ae tijela i njegoa obuja (oluena): ρ. ρ Budući da tlak u tekućini oii o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo ećo ilo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je ila ujerena rea oršini tekućine, a izno te ile jednak je težini tekućine koju je tijelo itinulo oji obujo. Za uzgon rijedi Arhiedo zakon: Fuz ρt g, gdje je ρ t gutoća tekućine, g ubrzanje ile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu otaje lakše za izno težine tekućine koju je itinulo oji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za ilu uzgona od težine tijela u akuuu. Težina tijela u zraku zbog uzgona zraka je G F. uz Težina bakrenih utega u zraku zbog uzgona zraka je G F. uz 5

6 Da bi aga otala u ranoteži ora rijediti: G F G F G G F + F G g ρ g + ρ g uz uz uz uz ježba 6 G g ( ρ + ρ ) G g ρ + ρ ρ G g ρ ρ kg 0. kg kg N. kg 8900 Tijelo ia obuja 0.5 d. Pri aganju je uranoteženo bakreni utezia ae dag. Odredi težinu tijela u akuuu. (ubrzanje lobodnog ada g 9.8 /, gutoća zraka ρ.9 kg /, gutoća bakra ρ 8900 kg / ) Rezultat:. N. Zadatak 65 (Toila, ginazija) Da tijela iaju obuja i te u na agi u ranoteži. Zati eće tijelo uronio u ulje. Kolika bi orala biti gutoća tekućine u koju bio orali uroniti anje tijelo da bi aga otala u ranoteži? (gutoća ulja ρ 900 kg / ) Rješenje 65,, G G u zraku, ρ 900 kg /, ρ? Budući da tlak u tekućini oii o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo ećo ilo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je ila ujerena rea oršini tekućine, a izno te ile jednak je težini tekućine koju je tijelo itinulo oji obujo. Za uzgon rijedi Arhiedo zakon: Fuz ρt g, gdje je ρ t gutoća tekućine, g ubrzanje ile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu otaje lakše za izno težine tekućine koju je itinulo oji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za ilu uzgona od težine tijela u akuuu. U zraku tijela iaju jednake težine. G G. eće tijelo uronjeno u ulje ia težinu G F. uz Manje tijelo uronjeno u tekućinu gutoće ρ ia težinu Da bi aga otala u ranoteži ora rijediti: G F. uz G F G F G F G uz uz uz F uz F uz F uz F uz F uz ρ g ρ g ρ g ρ g ρ g ρ g / g kg kg ρ ρ

7 ježba 65 Da tijela iaju obuja i te u na agi u ranoteži. Zati eće tijelo uronio u ulje. Kolika bi orala biti gutoća tekućine u koju bio orali uroniti anje tijelo da bi aga otala u ranoteži? (gutoća ulja ρ 0.9 kg / d ) Rezultat: 800 kg /. Zadatak 66 (Braniir, ginazija) ila od kn djeluje na dreni tu ae 00 kg na način rikazan na lici. Ploština orečnog rejeka tua je 50 c. Koliki je tlak na dnu tua, a koliki na njegooj redini? (ubrzanje lobodnog ada g 9.8 / ) F Rješenje 66 F kn 0 N, 00 kg, 50 c 5 0 -, g 9.8 /,?,? Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju nazia e akceleracijo lobodnog ada. Prea drugo Newtonou oučku G g, gdje je G ila teža, aa tijela i g akceleracija lobodnog ada koja je za a tijela na itoe jetu na Zelji jednaka. Težina tijela jet ila kojo tijelo zbog Zeljina rilačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili oje. Za lučaj kad tijelo i odloga, odnono oje, iruju ili e gibaju jednoliko o racu obziro na Zelju, težina tijela je eličino jednaka ili teže. Tlak je količnik ile F što jednoliko raoređena djeluje okoito na neku oršinu i te oršine: F. F G Rezultantna ila koja djeluje na dno tua jednaka je zbroju ile F i težine tua G. Tlak na dnu tua iznoi: 7

8 0 N + 00 kg 9.8 F + G F + g N. 5 0 Rezultantna ila koja djeluje na redinu tua jednaka je zbroju ile F i oloice težine tua G. Tlak na dnu tua iznoi: F + G F + g 0 N + 00 kg N. 5 0 ježba 66 ila od kn djeluje na dreni tu ae 0. t na način rikazan na lici. Ploština orečnog rejeka tua je 0.5 d. Koliki je tlak na dnu tua, a koliki na njegooj redini? (ubrzanje lobodnog ada g 9.8 / ) F Rezultat: N, 9800 N. Zadatak 67 (Braniir, ginazija) Kroz horizontalnu cije različitih orečnih rejeka rotječe oda. Porečni je rejek užega dijela cijei 5 c, a širega dijela cijei 0 c. Kolike u brzine rotjecanja ode u užeu i širenu dijelu cijei ako je razlika tatičkih tlakoa 0 Pa? Gutoća ode iznoi 000 kg /. Rješenje 67 5 c 5 0 -, 0 c 0 -, 0 Pa, ρ 000 kg /,?,? Količinu tekućine I koja rođe u jedinici reena neki rejeko cijei oršine zoeo jakot truje. Ona iznoi I, gdje je brzina rotjecanja. Gibanje fluida je tacionarno ako kroz bilo koji orečni rejek cijei za jednaki reenki interal rođe jednaki oluen fluida. Tada rijedi jednadžba kontinuiteta, gdje je brzina fluida kroz rejek, brzina fluida kroz rejek. Za tacionarni tok idealne tekućine u horizontalnoj cijei rijedi zakon u obliku Bernoullijee jednadžbe. Ona kaže da je zbroj tatičkog i dinaičkog tlaka talan. + ρ + ρ. 8

9 / + ρ + ρ ρ ρ ρ ( ) ρ ( ) / ρ ρ ( ) 6 5 etoda zajene ρ ρ ρ Računao. ježba 67 5 / 5 / ρ 5 ρ 5 ρ 5 ρ 0 Pa. kg Kroz horizontalnu cije različitih orečnih rejeka rotječe oda. Porečni je rejek užega dijela cijei 5 c, a širega dijela cijei 0 c. Kolike u brzine rotjecanja ode u užeu i širenu dijelu cijei ako je razlika tatičkih tlakoa 0 kpa? Gutoća ode iznoi 000 kg /. Rezultat: /, 8 /. Zadatak 68 (Pixi, ginazija) Prazna latična čaša ae 00 g lia na odi da je oluena čaše uronjena u odu. Koliki e oluen ulja ože uliti u čašu da ona još uijek ne otone? Gutoća ulja iznoi 900 kg /, a gutoća ode 000 kg /. Rješenje g 0. kg aa čaše, ρ 000 kg / gutoća ode, u?, ρ 900 kg / gutoća ulja, Gutoću ρ neke tari ožeo naći iz ojera (kocijenta) ae tijela i njegoa obuja (oluena): ρ ρ. Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju nazia e akceleracijo lobodnog ada. Prea drugo Newtonou oučku G g, gdje je G ila teža, aa tijela i g akceleracija lobodnog ada koja je za a tijela na itoe jetu na Zelji jednaka. Težina tijela jet ila kojo tijelo zbog Zeljina rilačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili oje. Za lučaj kad tijelo i odloga, odnono oje, iruju ili e gibaju jednoliko o racu obziro na Zelju, težina tijela je eličino jednaka ili teže. 9

10 Budući da tlak u tekućini oii o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo ećo ilo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je ila ujerena rea oršini tekućine, a izno te ile jednak je težini tekućine koju je tijelo itinulo oji obujo. Za uzgon rijedi Arhiedo zakon: Fuz ρt g, gdje je ρ t gutoća tekućine, g ubrzanje ile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu otaje lakše za izno težine tekućine koju je itinulo oji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za ilu uzgona od težine tijela u akuuu. Prazna čaša ae lia na odi da je njezina oluena uronjeno u odu a je težina čaše G o iznou jednaka ili uzgona F uz. G F uz F uz G ρ g g ρ g g 0. kg ρ g g / 0. ρ g ρ kg 000 Izračunali o oluen čaše. Kada u raznu čašu ulijeo ulje oluena u ona još uijek neće otonuti ako je zbroj težina čaše G i ulja G jednak o iznou ili uzgona F uz. G + G Fuz g + ρ u g ρ g g + ρ u g ρ g / g + ρ u ρ ρ u ρ ρ u ρ / ρ kg kg ρ u. 0. d. ρ kg 900 ježba 68 Prazna latična čaša ae 0 dag lia na odi da je oluena čaše uronjena u odu. Koliki e oluen ulja ože uliti u čašu da ona još uijek ne otone? Gutoća ulja iznoi 900 kg /, a gutoća ode 000 kg /. Rezultat:. d. Zadatak 69 (Marijana, aturantica) Tijelo je otuno uronjeno u odu. Izračunajte gutoću tijela oluena 800 c, ako izjerena težina tijela u odi iznoi 95 N. (ubrzanje lobodnog ada g 0 /, gutoća ode ρ 000 kg /.) kg kg g kg g A. 500 B. 500 C. 0.5 D. 00 E..5 c c Rješenje 69 ρ? 800 c.8 0 -, G 95 N, g 0 /, ρ 000 kg /, Gutoću ρ neke tari ožeo naći iz ojera (kocijenta) ae tijela i njegoa obuja (oluena): ρ ρ. Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju nazia e akceleracijo lobodnog ada. Prea drugo 0

11 Newtonou oučku G g, gdje je G ila teža, aa tijela i g akceleracija lobodnog ada koja je za a tijela na itoe jetu na Zelji jednaka. Težina tijela jet ila kojo tijelo zbog Zeljina rilačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili oje. Za lučaj kad tijelo i odloga, odnono oje, iruju ili e gibaju jednoliko o racu obziro na Zelju, težina tijela je eličino jednaka ili teže. Budući da tlak u tekućini oii o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo ećo ilo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je ila ujerena rea oršini tekućine, a izno te ile jednak je težini tekućine koju je tijelo itinulo oji obujo. Za uzgon rijedi Arhiedo zakon: Fuz ρt g, gdje je ρ t gutoća tekućine, g ubrzanje ile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu otaje lakše za izno težine tekućine koju je itinulo oji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za ilu uzgona od težine tijela u akuuu. Težina tijela G u odi jednaka je razlici težine tijela G u zraku i ile uzgona F uz ode. G G Fuz G Fuz G G G + Fuz g G + ρ g aa tijela ρ g G + ρ g ρ g G + ρ g / ρ g Odgoor je od B. ježba 69 G ρ g G ρ g G ρ + ρ + ρ + ρ g g g g g 95 N kg kg Tijelo je otuno uronjeno u odu. Izračunajte gutoću tijela oluena.8 d, ako izjerena težina tijela u odi iznoi kn. (ubrzanje lobodnog ada g 0 /, gutoća ode ρ 000 kg /.) kg kg g kg g A. 500 B. 500 C. 0.5 D. 00 E..5 c c Rezultat: B. Zadatak 70 (Marijana, aturantica) Čojek ae 70 kg kočio je u odu na noge iine od 5 iznad oršine ode te e zautaio u odi na dubini od. Odredite ukunu ilu koja je zautaila kakača od retotako da je otor zraka zaneari. (ubrzanje lobodnog ada g 0 / ) A. 900 N B. 50 N C. 500 N D. 750 N E. 50 N Rješenje kg, h 5,, g 0 /, F? Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju nazia e akceleracijo lobodnog ada. Prea drugo Newtonou oučku G g, gdje je G ila teža, aa tijela i g akceleracija lobodnog ada koja je za a tijela na itoe jetu na Zelji jednaka. Težina tijela jet ila kojo tijelo zbog Zeljina rilačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili oje. Za lučaj kad tijelo i odloga, odnono oje, iruju ili e gibaju jednoliko o racu obziro na Zelju, težina tijela je eličino jednaka ili teže.

12 Budući da tlak u tekućini oii o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo ećo ilo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je ila ujerena rea oršini tekućine, a izno te ile jednak je težini tekućine koju je tijelo itinulo oji obujo. Tijelo uronjeno u tekućinu otaje lakše za izno težine tekućine koju je itinulo oji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za ilu uzgona od težine tijela u akuuu. Potencijalna energija je energija eđudjeloanja tijela. Ona oii o eđuobno oložaju tijela ili o eđuobno oložaju dijeloa tijela. U olju ile teže tijelo ae ia graitacijku otencijalnu energiju E g h, g gdje je g akceleracija lobodnog ada, a h ertikalna udaljenot tijela od jeta gdje bi rea dogooru tijelo ialo energiju nula. Kad tijelo obalja rad, ijenja u e energija. Projena energije tijela jednaka je utrošeno radu. Zakon očuanja energije: Energija e ne ože ni toriti ni uništiti, eć ao retoriti iz jednog oblika u drugi. Ukuna energija zatorenog (izoliranog) utaa kontantna je bez obzira na to koji e rocei zbiaju u to utau. Kad e u neko roceu ojai gubitak nekog oblika energije, ora e ojaiti i jednak rirat nekog drugog oblika energije. Tijelo obalja rad W ako djeluje neko ilo F na utu na drugo tijelo. Ako ila djeluje u jeru gibanja tijela, rijedi W F. Na tijelo u odi djeluju ila teža G i ila uzgona F koje iaju urotan jer. Njihoa rezultanta Fr F G je ila koja zautalja kakača od odo. Zato je rojena graitacijke otencijalne energije čojeka koji je kočio iine h jednaka obaljeno radu zautane ile F r na utu od odo. ( ) ( ) Eg Wr Eg Fr g h F G F G g h g h g h ( F G) g h / F G F + G g h h 5 F + g F g + 70 kg N. Odgoor je od B ježba 70 Čojek ae 70 kg kočio je u odu na noge iine od 50 d iznad oršine ode te e zautaio u odi na dubini od 0 d. Odredite ukunu ilu koja je zautaila kakača od retotako da je otor zraka zaneari. (ubrzanje lobodnog ada g 0 / ) A. 900 N B. 50 N C. 500 N D. 750 N E. 50 N Rezultat: B. Zadatak 7 (Ante, rednja škola) Kroz uži dio horizontalno oložene cijei olujera c teče oda brzino / ri tatičkoe tlaku 0 5 Pa. Koliki je tatički tlak u šire dijelu te cijei olujera.7 c? Gutoća ode je 000 kg /. Rješenje 7 r c 0.0, /, 0 5 Pa, r.7 c 0.07, ρ 000 kg /,? Količinu tekućine I koja rođe u jedinici reena neki rejeko cijei oršine zoeo jakot truje. Ona iznoi

13 I, gdje je brzina rotjecanja. Gibanje fluida je tacionarno ako kroz bilo koji orečni rejek cijei za jednaki reenki interal rođe jednaki oluen fluida. Tada rijedi jednadžba kontinuiteta, gdje je brzina fluida kroz rejek, brzina fluida kroz rejek. Za tacionarni tok idealne tekućine u horizontalnoj cijei rijedi zakon u obliku Bernoullijee jednadžbe. Ona kaže da je zbroj tatičkog i dinaičkog tlaka talan. Ploština kruga olujera r iznoi: + ρ + ρ. r π. Najrije odredio brzinu ode u šire dijelu cijei. / r r r r. r r r r tatički tlak iznoi: + ρ + ρ + ρ + ρ r + ρ ρ + ρ ( ) r r r + ρ + ρ r r r + ρ r 5 kg Pa Pa ježba 7 Kroz uži dio horizontalno oložene cijei olujera 0. d teče oda brzino / ri tatičkoe tlaku 00 kpa. Koliki je tatički tlak u šire dijelu te cijei olujera.7 c? Gutoća ode je 000 kg /. Rezultat: Pa. Zadatak 7 (Antun, rednja škola) Kroz cije rojera 5 c rotječe oda 7 / h. Kolika je brzina ode? A. 0.0 / B. 0. / C. / D. 0 / E. 00 / Rješenje 7

14 r 5 c > r.5 c 0.05, Ploština kruga olujera r iznoi: 7 q 7,? h 600 r π. Jakot toka ili oluni rotok fluida određuje e izrazo q, t gdje je oluen koji je rotekao oršino rejeka u reenu t rednjo brzino. q q q q q / r π r 7 Odgoor je od C. ježba ( 0.05 ) Kroz cije rojera 50 rotječe oda 7 / h. Kolika je brzina ode? A. 0.0 / B. 0. / C. / D. 0 / E. 00 / Rezultat: C. Zadatak 7 (Goran, tehnička škola) Parafinka loča, debljine 0 c, luta na odi. Do koje dubine loča uranja, ako je gutoća arafina 800 kg /? (gutoća ode ρ 000 kg / ) Rješenje 7 d 0 c 0., ρ 800 kg /, ρ 000 kg /, x? Gutoću ρ neke tari ožeo naći iz ojera (kocijenta) ae tijela i njegoa obuja (oluena): ρ ρ. Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju nazia e akceleracijo lobodnog ada. Prea drugo Newtonou oučku G g, gdje je G ila teža, aa tijela i g akceleracija lobodnog ada koja je za a tijela na itoe jetu na Zelji jednaka. Težina tijela jet ila kojo tijelo zbog Zeljina rilačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili oje. Za lučaj kad tijelo i odloga, odnono oje, iruju ili e gibaju jednoliko o racu obziro na Zelju, težina tijela je eličino jednaka ili teže. Budući da tlak u tekućini oii o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo ećo ilo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je ila ujerena rea oršini tekućine, a izno te ile jednak je težini tekućine koju je tijelo itinulo oji obujo. Za uzgon rijedi Arhiedo zakon: Fuz ρt g, gdje je ρ t gutoća tekućine, g ubrzanje ile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu otaje lakše za izno težine tekućine koju je itinulo oji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za ilu uzgona od težine tijela u akuuu. Obuja (oluen) rize bazo (onoko) loštine i iino iznoi:.

15 F uz d x Budući da arafinka loča luta na odi, ila uzgona F uz o iznoi jednaka je ili teži G. G Fuz G ρ g g ρ g g / ρ g ρ ρ ρ x ρ d ρ x ρ d / ρ kg ρ d x c. ρ kg 000 ježba 7 Parafinka loča, debljine d, luta na odi. Do koje dubine loča uranja, ako je gutoća arafina 800 kg /? (gutoća ode ρ 000 kg / ) Rezultat: 8 c. Zadatak 7 (anja, rednja škola) U odi, na dubini, nalazi e jehurić zraka oblika kuglice. Na kojoj je dubini olujer jehurića dotruko anji, ako zaneario rojenu teerature dubino? Atoferki tlak je Pa. (gutoća ode ρ 000 kg /, ubrzanje lobodnog ada g 9.8 / ) Rješenje 7 h? A. B. 80 C. 8 D. 6 E. 00 h, r r, Pa, ρ 000 kg /, g 9.8 /, Hidrotatki tlak u tekućini nataje zbog njezine težine. Djeluje na e trane jednako, a oii o iini tuca h tekućine iznad jeta na kojeu jerio tlak i o gutoći tekućine ρ, ρ g h. Tlak oećaa e linearno dubino tekućine, a oii još o gutoći tekućine ρ. Jednak je na i jetia na itoj dubini i djeluje jednako u i jeroia. Ako ri rojeni tanja dane ae lina, teeratura otaje talna (izoterno tanje), rojene obuja i tlaka lina ožeo oiati Boyle Mariotteoi zakono:. Iz forule idi e da u tlak i oluen obrnuto razjerne eličine (koliko e uta tlak oeća, toliko e uta oluen anji; koliko e uta tlak anji, toliko e uta oluen oeća). Obuja kugle Obuja (oluen) kugle olujera r iznoi: 5

16 r π. Atoferki tlak nataje u atoferi zbog težine četica zraka i njihoa djeloanja na tijela koja e nalaze u atoferi. Atoferki tlak je najeći na razini ora jer je tada tuac zraka iznad na najiši. h h Izno hidrotatkog tlaka na nekoj dubini ožeo dobiti tako da ga uećao za izno anjkog tlaka, a to je najčešće za izno atoferkog tlaka. + ρ g h, r izoterno tanje, g h + ρ r ( ) ( ) + ρ g h r π + ρ g h r ( ) ( ) + ρ g h r π + ρ g h r / ( ρ ) ( ρ ) + g h r + g h r r r ( + ρ g h ) ( r ) ( + ρ g h ) r ( ρ ) 8 ( ρ ) + g h r + g h r ( ) ( ) / ( ) + ρ g h 8 r + ρ g h r ρ g h 8 ρ g h + + r ρ g h + ρ g h + ρ g h ρ g h ρ g h ρ g h ρ g h ρ g h ρ g h ρ g h ρ g h / h ρ g ρ g 6

17 Odgoor je od B. ježba 7 5 kg Pa kg U odi, na dubini 00 c, nalazi e jehurić zraka oblika kuglice. Na kojoj je dubini olujer jehurića dotruko anji, ako zaneario rojenu teerature dubino? Atoferki tlak je Pa. (gutoća ode ρ 000 kg /, ubrzanje lobodnog ada g 9.8 / ) Rezultat: B. Zadatak 75 (Laura, ginazija) A. B. 80 C. 8 D. 6 E. 00 Koliki je unutarnji rojer cijei kroz koju rotječe 50 litara ode u inuti brzino.5 /? A..57 c B..98 c C..06 c D.. c E. 5.0 c Rješenje 75 L d 5 I , in /, d? Količinu tekućine I koja rođe u jedinici reena neki rejeko cijei oršine zoeo jakot truje. Ona iznoi I, gdje je brzina rotjecanja. Ploština kruga rojera d iznoi: d. d d d d I I I I / d π π I 5 0 I I I d / d d c. π π π π.5 Odgoor je od C. ježba 75 Koliki je unutarnji rojer cijei kroz koju rotječe 0.5 hl ode u inuti brzino 9 k / h? A..57 c B..98 c C..06 c D.. c E. 5.0 c Rezultat: C. Zadatak 76 (Krešiir, rednja škola) Kroz cije rojera 0 c truji oda brzino od.5 /. Odredi rojer cijei koju treba dodati da bi u njoj brzina trujanja bila / (zaneario otor). A. 5.8 c B. 6.9 c C. c D.. c E..5 c Rješenje 76 d 0 c 0.,.5 /, /, d? Količinu tekućine I koja rođe u jedinici reena neki rejeko cijei oršine zoeo jakot 7

18 truje. Ona iznoi gdje je brzina rotjecanja. Ploština kruga rojera d iznoi: I, d. d d d d I I / π d d d d d d / d d.5 d d / d d d d c. Odgoor je od A. ježba 76 Kroz cije rojera d truji oda brzino od 5 d /. Odredi rojer cijei koju treba dodati da bi u njoj brzina trujanja bila / (zaneario otor). A. 5.8 c B. 6.9 c C. c D.. c E..5 c Rezultat: A. Zadatak 77 (Krešiir, rednja škola) Koad aluinija obješen je na niti i zati otuno uronjen u oudu odo. Ako je aa aluinija kg, a njegoa gutoća 700 kg /, koliki je ojer naetoti niti rije i olije uranjanja? (gutoća ode ρ 000 kg / ) A..7 B. C..7 D..59 E. 9.8 Rješenje 77 kg, ρ 700 kg /, ρ 000 kg /, N? N Gutoću ρ neke tari ožeo naći iz ojera (kocijenta) ae tijela i njegoa obuja (oluena): ρ. ρ Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju nazia e akceleracijo lobodnog ada. Prea drugo Newtonou oučku G g, gdje je G ila teža, aa tijela i g akceleracija lobodnog ada koja je za a tijela na itoe jetu na Zelji jednaka. Težina tijela jet ila kojo tijelo zbog Zeljina rilačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili oje. Za lučaj kad tijelo i odloga, odnono oje, iruju ili e gibaju jednoliko o racu obziro na Zelju, težina tijela je eličino jednaka ili teže. Budući da tlak u tekućini oii o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo ećo ilo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je ila ujerena rea oršini tekućine, a izno te ile jednak je težini tekućine koju je tijelo itinulo oji obujo. Za uzgon rijedi Arhiedo zakon: Fuz ρt g, gdje je ρ t gutoća tekućine, g ubrzanje ile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u 8

19 tekućinu otaje lakše za izno težine tekućine koju je itinulo oji obujo. Težina tijela uronjenog u fluid anja je za ilu uzgona od težine tijela u akuuu. Naetot niti: rije uranjanja u odu je N G N g N ρ g olije uranjanja u odu je N G F uz N g ρ g N ρ g ρ g N g ( ρ ρ ). Računao ojer: Odgoor je od D. ježba 77 N ρ g N ρ g N ρ N g ( ρ ρ ) N g ( ρ ρ ) N ρ ρ kg 700 N N.59. N kg kg N Koad aluinija obješen je na niti i zati otuno uronjen u oudu odo. Ako je aa aluinija 00 dag, a njegoa gutoća 700 kg /, koliki je ojer naetoti niti rije i olije uranjanja? (gutoća ode ρ 000 kg / ) A..7 B. C..7 D..59 E. 9.8 Rezultat: D. Zadatak 78 (Enka, ginazija) Hoogeno tijelo oluena 00 c naraljeno je od tari gutoće 000 kg /. Tijelo utio u oudu odo čija je gutoća 000 kg /. Kolika je akceleracija tijela ri adanju kroz odu? oluen tijela e ne ijenja i zaneario otor ri adanju. (ubrzanje lobodnog ada g 9.8 / ) Rješenje 78 a? 00 c 0 -, ρ 000 kg /, ρ 000 kg /, g 9.8 /, Gutoću ρ neke tari ožeo naći iz ojera (količnika) ae tijela i njegoa obuja (oluena): ρ ρ. Akceleracija kojo tijela adaju na Zelju nazia e akceleracijo lobodnog ada. Prea drugo Newtonou oučku G g, gdje je G ila teža, aa tijela i g akceleracija lobodnog ada koja je za a tijela na itoe jetu na Zelji jednaka. Težina tijela jet ila kojo tijelo zbog Zeljina rilačenja djeluje na horizontalnu odlogu ili oje. Za lučaj kad tijelo i odloga, odnono oje, iruju ili e gibaju jednoliko o racu obziro na Zelju, težina tijela je eličino jednaka ili teže. Budući da tlak u tekućini oii o dubini, na tijelo uronjeno u tekućinu djeluje tekućina odozdo ećo ilo nego odozgo, tj. na tijelo djeluje uzgon. Uzgon je ila ujerena rea oršini tekućine, a izno te ile jednak je težini tekućine koju je tijelo itinulo oji obujo. Za uzgon rijedi Arhiedo zakon: Fuz ρt g, gdje je ρ t gutoća tekućine, g ubrzanje ile teže, obuja uronjenog dijela tijela. Tijelo uronjeno u tekućinu otaje lakše za izno težine tekućine koju je itinulo oji obujo. Težina tijela 9

20 uronjenog u fluid anja je za ilu uzgona od težine tijela u akuuu. Drugi Newtono oučak: Ako na tijelo djeluje talna ila u jeru njegoa gibanja, tijelo ia akceleraciju koja je roorcionalna ili, a obrnuto roorcionalna ai tijela te ia iti jer kao i ila. F a F a. Budući da je trenje zaneareno, tijelo će e gibati od djeloanje rezultantne ile, ile teže G i njoj urotne ile uzgona F uz. F G Fuz a g ρ g a g ρ g / ρ g ρ g g a g [ ] a g ρ a g ρ ρ ρ kg 000 ρ g ρ a g a g ρ ρ kg 000 F uz a ježba 78 G Hoogeno tijelo oluena 50 c naraljeno je od tari gutoće 000 kg /. Tijelo utio u oudu odo čija je gutoća 000 kg /. Kolika je akceleracija tijela ri adanju kroz odu? oluen tijela e ne ijenja i zaneario otor ri adanju. (ubrzanje lobodnog ada g 9.8 / ) Rezultat: 6.5 /. Zadatak 79 (Enka, ginazija) Kroz horizontalno oloženu cije koja e užaa rotječe oda. Projer šireg dijela cijei je 8 c, a užeg c. Razlika tatičkih tlakoa izeđu užeg i šireg dijela cijei iznoi 0 Pa. Koliko litara ode rotruji kroz cije u jednoj ekundi? (gutoća ode ρ 000 kg / ) Rješenje 79 r 8 c > r c 0.0, r c > r c 0.0, 0 Pa, ρ 000 kg /, q? Ploština kruga olujera r dana je forulo L d, 0 d. r π. Količinu tekućine q koja rođe u jedinici reena neki rejeko cijei oršine zoeo jakot truje. Ona iznoi q, 0

21 gdje je brzina rotjecanja. Gibanje fluida je tacionarno ako kroz bilo koji orečni rejek cijei za jednaki reenki interal rođe jednaki oluen fluida. Tada rijedi jednadžba kontinuiteta, gdje je brzina fluida kroz rejek, brzina fluida kroz rejek. Za tacionarni tok idealne tekućine u horizontalnoj cijei rijedi zakon u obliku Bernoullijee jednadžbe. Ona kaže da je zbroj tatičkog i dinaičkog tlaka talan. + ρ + ρ. Budući da je tok tacionaran, ora biti: q q q q + ρ + ρ + ρ + ρ q q /: q q /: ρ ρ ρ ρ q q q q q q ρ ρ ρ ( ) ρ q ρ q ρ q ρ q / ρ ( ) q q q ρ ρ ρ / ( ) ( ) ( ) q q r r ρ ( ) ρ ( r ) ( r )

22 q ( r r ) q ( r r ) ρ r r ρ r r ( ) ( ) ( ) q ( r r ) q ( r r ) π ρ r r π ρ r r ježba 79 ( ) q r r ρ ( r r ) 0 Pa ( ) kg 000 ( ( 0.0 ) ( 0.0 ) ) 0 d d L ( ) Kroz horizontalno oloženu cije koja e užaa rotječe oda. Projer šireg dijela cijei je 0.8 d, a užeg 0. d. Razlika tatičkih tlakoa izeđu užeg i šireg dijela cijei iznoi 0 kpa. Koliko litara ode rotruji kroz cije u jednoj ekundi? (gutoća ode ρ 000 kg / ) Rezultat: 8. L /. Zadatak 80 (Enka, ginazija) Kroz horizontalno oložen cjeood rotječe 0.5 litara ode u ekundi. Ploštine orečnih rejeka na da roatrana jeta u cjeoodu u 5 c i c. Gutoća ode je 000 kg /. Koliki e rad obai rotjecanje ode izeđu ta da jeta u inuti? Rješenje 80 q 0.5 L / 0.5 d / /, 5 c 5 0 -, c 0 -, ρ 000 kg /, t in 60, W? L d, 0 d. Protoko oluena tekućine od jeta tlako do jeta tlako obai e rad: ( ) W. Jakot toka ili oluni rotok fluida određuje e izrazo q q t, t gdje je oluen koji je rotekao oršino rejeka u reenu t rednjo brzino. Gibanje fluida je tacionarno ako kroz bilo koji orečni rejek cijei za jednaki reenki interal rođe jednaki oluen fluida. Tada rijedi jednadžba kontinuiteta, gdje je brzina fluida kroz rejek, brzina fluida kroz rejek. Za tacionarni tok idealne tekućine u horizontalnoj cijei rijedi zakon u obliku Bernoullijee jednadžbe. Ona kaže da je zbroj tatičkog i dinaičkog tlaka talan. Budući da je tok tacionaran, rijedi: + ρ + ρ.

23 q q q q /:. q q q /: q Računao rad W. q t W ( ) ( ) q t. W Iz Bernoullijee jednadžbe dobije e: + ρ + ρ ρ ρ W ( ) q t W ( ) q t ( ) ρ W ρ ( ) q t W ρ q t ( ) W ( ) q t q q q q q W ρ q t W ρ q t q W ρ q t q W ρ q t W ρ q t W ρ q t ( ) ( ) ( ) ( ) kg J. ježba 80 Kroz horizontalno oložen cjeood rotječe 5 dl ode u ekundi. Ploštine orečnih rejeka na da roatrana jeta u cjeoodu u 5 c i c. Gutoća ode je 000 kg /. Koliki e rad obai rotjecanje ode izeđu ta da jeta u inuti? Rezultat: 60 J.

( ) ( ) Količinu tekućine I koja prođe u jedinici vremena s nekim presjekom cijevi površine S zovemo jakost struje. Ona iznosi

( ) ( ) Količinu tekućine I koja prođe u jedinici vremena s nekim presjekom cijevi površine S zovemo jakost struje. Ona iznosi Zadatak 0 (Mario, ginazija) Razlika tlakova izeđu širokog i uskog dijela cijevi iznosi 9.8 0 4 Pa. Presjek šireg dijela cijevi je 0 d, a užeg 5 d. Koliko litara vode rotječe cjevovodo u sekundi? (gustoća

Διαβάστε περισσότερα

Unutarnji je volumen čaše V 1. Budući da je do polovice napunjena vodom masa te vode iznosi: 2 Ukupna masa čaše i vode u njoj je 1 kg

Unutarnji je volumen čaše V 1. Budući da je do polovice napunjena vodom masa te vode iznosi: 2 Ukupna masa čaše i vode u njoj je 1 kg Zadatak 6 (Josi, ginazija) Staklena čaša nalazi se u sudoeru naunjena vodo. Čaša je do olovice naunjena vodo. Unutarnji voluen čaše je 5 c, a njezina asa kada je razna iznosi 9 g. Ako oduzeo sao alo vode

Διαβάστε περισσότερα

( ) ρ = ρ. Zadatak 141 (Ron, gimnazija) Gustoća leda je 900 kg/m 3, a gustoća morske vode 1000 kg/m 3. Koliki dio ledene sante

( ) ρ = ρ. Zadatak 141 (Ron, gimnazija) Gustoća leda je 900 kg/m 3, a gustoća morske vode 1000 kg/m 3. Koliki dio ledene sante Zadatak 4 (Ron, ginazija) Gustoća leda je 900 /, a gustoća orske vode 00 /. Koliki dio ledene sante voluena viri iznad orske površine? (g = 9.8 /s ) Rješenje 4 ρ l = 900 /, ρ v = 000 /,, =? Akceleracija

Διαβάστε περισσότερα

ρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3.

ρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3. Zadaak 0 (Ana Marija, ginazija) Koliki obuja ia koad plua ae kg? (guoća plua ρ 50 kg/ ) Rješenje 0 kg, ρ 50 kg/,? Guoću ρ neke vari definirao ojero ae i obuja ijela. kg ρ / 0.004. ρ ρ kg 50 jeba 0 Koliki

Διαβάστε περισσότερα

= = = vrijeme za koje tijelo doñe u točku B. g Vrijeme za koje tijelo prijeñe put od točke A do točke B jednako je razlici vremena t B i t A : m m

= = = vrijeme za koje tijelo doñe u točku B. g Vrijeme za koje tijelo prijeñe put od točke A do točke B jednako je razlici vremena t B i t A : m m Zadatak 6 (Ginazijalci, ginazija) Tijelo lobodno pada i u točki ia brzinu /, a u točki 4 /. Za koje će rijee prijeći udaljenot od do? Koliko u udaljene točke i? (g = 9.8 / ) Rješenje 6 h, = /, = 4 /, g

Διαβάστε περισσότερα

27 C, a na kraju vožnje 87 C. Uz pretpostavku da se volumen guma nije tijekom vožnje promijenio, nađite

27 C, a na kraju vožnje 87 C. Uz pretpostavku da se volumen guma nije tijekom vožnje promijenio, nađite Zaatak (Barny, ginazija) U vonji e zrak u autoobilki guaa grije. Na očetku vonje teeratura zraka u guaa je 7 C, a na kraju vonje 7 C. Uz retotavku a e voluen gua nije tijeko vonje roijenio, nađite ojer

Διαβάστε περισσότερα

m m. 2 k x k x k m

m m. 2 k x k x k m Zadata 4 (Daro, rednja šola) Na glatoj horizontalnoj podlozi uz abijenu oprugu ontante 5 N/ leži ugla ae 4.5 g. Kolio će brzino ugla odletjeti ao je iputio? Opruga je prije ipuštanja ugle abijena za.6

Διαβάστε περισσότερα

1.inačica Iz formula za put i brzinu pri jednolikom usporenom gibanju dobije se brzina vlaka na kraju puta v = v a t v =

1.inačica Iz formula za put i brzinu pri jednolikom usporenom gibanju dobije se brzina vlaka na kraju puta v = v a t v = Zadatak (Marko, ginazija) Vlak e giba talno brzino 6 k/h. U jedno trenutku lakooña počne jednoliko kočiti te lak za 6 preali put od 6. Koliko e brzino lak giba na kraju tog puta? Rješenje = 6 k/h = [6

Διαβάστε περισσότερα

2 2 c s Vježba 021 U sustavu koji miruje, π mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijeñe put 150 m. Rezultat: 50 ns.

2 2 c s Vježba 021 U sustavu koji miruje, π mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijeñe put 150 m. Rezultat: 50 ns. Zadatak (Rex, ginazija) U utau koji iruje, π ezon od trenutka natanka do trenutka rapada prijeñe put 75. Brzina π ezona je.995. Koliko je rijee žiota π ezona u latito utau? Rješenje = 75, =.995, = 3 8

Διαβάστε περισσότερα

2 E m v = = s = a t, v = a t

2 E m v = = s = a t, v = a t Zadata 6 (Matea, ginazija) Sila N djeloala je na tijelo 4 eunde i dala u energiju 6.4 J. Kolia je aa tijela? Rješenje 6 = N, t = 4, E = 6.4 J, =? Tijelo obalja rad W ao djeluje neo ilo na putu na drugo

Διαβάστε περισσότερα

Q = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C

Q = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C Zadatak 4 (Ivica, tehnička škola) U osudi se nalazi litara vode na teeraturi 8 ºC. Ako u ovu količinu vode uronio 3 kg leda teerature ºC, onda će se led istoiti. Hoće li se istoiti sva količina leda? (secifični

Διαβάστε περισσότερα

λ λ ν =. Zadatak 021 (Zoki, elektrotehnička škola) Dva zvučna vala imaju intenzitete 10 i 600 mw/cm 2. Za koliko se decibela razlikuju ta dva zvuka?

λ λ ν =. Zadatak 021 (Zoki, elektrotehnička škola) Dva zvučna vala imaju intenzitete 10 i 600 mw/cm 2. Za koliko se decibela razlikuju ta dva zvuka? Zadatak (Zoki, elektrotehnička škola) Da zučna ala iaju intenzitete i 5 W/c. Za koliko e decibela razlikuju ta da zuka? Rješenje I = W/c = W/, I = 5 W/c = 5 W/, I = - W/, L L =? Tražio razliku intenziteta

Διαβάστε περισσότερα

h = v t π m 6.28

h = v t π m 6.28 Zadatak 00 (Too, elektrotehnička škola) Za koliko e ati napuni prenik obuja 400 odo koja utječe kroz cije projera 0 brzino /? Rješenje 00 V = 400, d = 0 = 0., = /, π.4, t =?.inačica Cije ia oblik aljka

Διαβάστε περισσότερα

t t , 2 v v v 3 m

t t , 2 v v v 3 m Zadatak 4 (Maturantia, ginazija) Zeljin atelit giba e brzino = 9 3 /. Oobi u atelitu prođe reenki interal od jedan at. Koliki je taj reenki interal na Zelji? Kolika je razlika u reenu? ( = 3 8 /) Rješenje

Διαβάστε περισσότερα

= = = Za h = 0 dobije se prva kozmička brzina:

= = = Za h = 0 dobije se prva kozmička brzina: adatak 08 (Ljilja, ednja škola) Koliku bzinu oa iati ujetni eljin atelit koji e giba po kužnici na iini h iznad elje? Kolika je pa kozička bzina? (poluje elje R = 6.4 0 6, aa elje = 6 0 4 kg, gaitacijka

Διαβάστε περισσότερα

Q = m c t + m r Q = m c t t

Q = m c t + m r Q = m c t t Zadatak (Edo, ginazija) Koliko toline treba da se iz litre vode od 5 C dobije destilirana voda? (secifični tolinski kaacitet vode c = 4.9 J/(kg K), secifična tolina isaravanja r =.6 5 J/kg, vrelište vode

Διαβάστε περισσότερα

m m ( ) m m v v m m m

m m ( ) m m v v m m m Zadatak (Ria, ginazija) Autoobil raketni pogono započne e iz tanja iroanja ubrzaati zbog potika rakete Potiak traje 5, a ubrzanje iznoi 5 / Nakon gašenja raketnog pogona autoobil e natai gibati kontantno

Διαβάστε περισσότερα

8 O H = =

8 O H = = Zadatak (arko, ginazija) U zatvorenoj osudi obuja nalazi se. kg vode i.6 kg kisika. Odredi tlak u osudi ri C ako znao da ri toj teeraturi sva voda rijeñe u aru. (linska konstanta R = 8. J/(ol K)) Rješenje

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5? Zadata 00 (Jasna, osnovna šola) Kolia je težina tijela ase 400 g? Rješenje 00 Masa tijela izražava se u ilograia pa najprije orao 400 g pretvoriti u ilograe. Budući da g = 000 g, orao 400 g podijeliti

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 281 (Luka, strukovna škola)

Zadatak 281 (Luka, strukovna škola) Zadaak 8 (Luka, rukovna škola) Kuglica ae. kg izbacuje e praćko. Priliko izbacivanja kuglice elaična vrpca praćke produži e za.5. Konana elaičnoi vrpce iznoi N/. Koliko brzino kuglica izlei iz praćke?

Διαβάστε περισσότερα

( ) 2. σ =. Iz formule za površinsku gustoću odredimo naboj Q na kugli. 2 oplošje kugle = = =

( ) 2. σ =. Iz formule za površinsku gustoću odredimo naboj Q na kugli. 2 oplošje kugle = = = Zadatak 0 (Maija, ginazija) Koliki ad teba utošiti da e u paznini (vakuuu) penee naboj 0. 0-7 iz bekonačnoti u točku koja je c udaljena od povšine kugle polujea c? Na kugli je plošna (povšinka) gutoća

Διαβάστε περισσότερα

v =. . Put s koji automobil mora prijeći jednak je zbroju duljine automobila l 1 i duljine autobusa l 2. . Vrijeme t mimoilaženja iznosi: + l s s

v =. . Put s koji automobil mora prijeći jednak je zbroju duljine automobila l 1 i duljine autobusa l 2. . Vrijeme t mimoilaženja iznosi: + l s s adatak 4 (Marija, ginazija) utoobil duljine 4 ozi brzino 90 k/h, a autobu duljine 0 brzino 6 k/h Izračunaj koliko reena treba da e ioiñu Rješenje 4 l = 4, = 90 k/h = [90 : 6] = 5 /, l = 0, = 6 k/h = [6

Διαβάστε περισσότερα

( ). Pritom je obavljeni rad motora: 2 2

( ). Pritom je obavljeni rad motora: 2 2 Zadata (Hroje, ginazija) Dizalo ae 5 g brza e aceleracijo / iz iroanja do brzine 4 / Za cijelo rijee gibanja djelje talna ila trenja N Kolii je obaljeni rad? (g = 98 / ) Rješenje = 5 g, a = /, = 4 /, F

Διαβάστε περισσότερα

ρ =. 3 V Vježba 081 U posudi obujma 295 litara nalazi se kisik pri normiranom tlaku. Izračunaj masu tog kisika. V =

ρ =. 3 V Vježba 081 U posudi obujma 295 litara nalazi se kisik pri normiranom tlaku. Izračunaj masu tog kisika. V = Zadatak 8 (Ajax, ginazija) U osudi obuja 59 litara nalazi se kisik ri norirano tlaku Izračunaj asu tog kisika (gustoća kisika ρ 4 / ) Rješenje 8 V 59 l 59 d 59, ρ 4 /,? Gustoću ρ neke tvari definirao ojero

Διαβάστε περισσότερα

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici. VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako

Διαβάστε περισσότερα

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA

VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA Veličina prostora kojeg tijelo zauzima Izvedena fizikalna veličina Oznaka: V Osnovna mjerna jedinica: kubni metar m 3 Obujam kocke s bridom duljine 1 m jest V = a a a = a 3, V

Διαβάστε περισσότερα

α = 12, v 1 = 340 m/s, v 2 = m/s, β =? m sin12 = v sin v sin sin 72

α = 12, v 1 = 340 m/s, v 2 = m/s, β =? m sin12 = v sin v sin sin 72 Zadatak (Franjo, elektrotehnička škola) Zučni al pada pod kuto na ranu poršinu orke ode. Brzina zuka u zraku je 3 /, a u odi 56 /. Koliki je kut loa? Rješenje Budući da al prelazi iz redta anjo brzino

Διαβάστε περισσότερα

v v 1 m y T s s Vježba 041 Kroz neko sredstvo šire se valovi koji imaju frekvenciju 1320 Hz i amplitudu 0.3 mm. Duljina

v v 1 m y T s s Vježba 041 Kroz neko sredstvo šire se valovi koji imaju frekvenciju 1320 Hz i amplitudu 0.3 mm. Duljina Zadatak 4 (Mirjana, rednja škoa) Kroz neko redto šire e aoi koji iaju frekenciju 66 Hz i apitudu.3. Dujina aa je 5 c. Odredi: a) brzinu širenja aa i b) akianu brzinu jedne četice. Rješenje 4 66 Hz, y.3

Διαβάστε περισσότερα

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)

Διαβάστε περισσότερα

U Z G O N. Iz iskustva je poznato da je tijela (npr., kamen) lakše podizati u vodi ili nekoj drugoj tekućini nego u zraku.

U Z G O N. Iz iskustva je poznato da je tijela (npr., kamen) lakše podizati u vodi ili nekoj drugoj tekućini nego u zraku. U Z G O N Iz iskustva je poznato da je tijela (npr., kamen) lakše podizati u vodi ili nekoj drugoj tekućini nego u zraku. U to se možemo lako uvjeriti izvodeći sljedeći pokus. POKUS: Mjerenje težine utega

Διαβάστε περισσότερα

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1 GIBANJE ( h) gibnje gibnje ijel je projen položj ijel ili dijelo ijel u odnou pre neko drugo ijelu z koje o ujeno (dogoorno) uzeli d iruje U odnou n liječnik: gib iruje gib iruje gib gib iruje iruje gib

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Sa slike vidi se: r h r h. r r. za slobodan pad s visine h:

Sa slike vidi se: r h r h. r r. za slobodan pad s visine h: Zadatak (Ljiljana, ednja škola) Uteg ae kg ii na niti koju o iz etikalnog položaja otklonili za kut α 3. Nađi napetot niti kad o uteg iputili te on polazi položaje anoteže. (g 9.8 / ) Rješenje kg, α 3,

Διαβάστε περισσότερα

2 k. Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

2 k. Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. Zadaa (Lidija, ginazija) Tijelo ae g pui e da lobodno pada a počeno brzino /. Nađi ineiču energiju ijela polije 0.. (g = 9.8 / ) Rješenje = g = 0.00 g, v 0 = /, = 0., g = 9.8 /, =? Tijelo ae i brzine v

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

namotanih samo u jednom sloju. Krajevi zavojnice spojeni su s kondenzatorom kapaciteta 10 µf. Odredite naboj na kondenzatoru.

namotanih samo u jednom sloju. Krajevi zavojnice spojeni su s kondenzatorom kapaciteta 10 µf. Odredite naboj na kondenzatoru. Zadatak (Mira, ginazija) Dvaa ravni, paralelni vodičia eđusobno udaljeni 5 c teku struje.5 A i.5 A u isto sjeru. Na kojoj udaljenosti od prvog vodiča je agnetska indukcija jednaka nuli? ješenje r 5 c.5,.5

Διαβάστε περισσότερα

2 2 t. Masa tijela je 50 kg. Vježba 001 Sila 300 N djeluje na neko tijelo 10 sekundi te ga pomakne 500 m. Kolika je masa tog tijela?

2 2 t. Masa tijela je 50 kg. Vježba 001 Sila 300 N djeluje na neko tijelo 10 sekundi te ga pomakne 500 m. Kolika je masa tog tijela? Zadata 00 (Veronia, edicina šola) Sila 00 N djeluje na neo tijelo 0 eundi te ga poane 800. Kolia je aa tog tijela? Rješenje 00 Iz forula za jednolio ubrzano gibanje i II. Newtonovog pouča dobijeo traženo

Διαβάστε περισσότερα

5. Rad, snaga, energija, Zakon očuvanja mehaničke energije, Zakon kinetičke energije

5. Rad, snaga, energija, Zakon očuvanja mehaničke energije, Zakon kinetičke energije 5. Rad, naga, energija, Zakon očuvanja mehaničke energije, Zakon kinetičke energije RAD SILE Rad je djelovanje ile na putu. Diferencijal rada jednak je kalarnom produktu ile i diferencijala pomaka vektora

Διαβάστε περισσότερα

Primjeri zadataka iz Osnova fizike

Primjeri zadataka iz Osnova fizike Mjerne jedinice 1. Koja je od navedenih jedinica osnovna u SI-sustavu? a) džul b) om c) vat d) amper 2. Koja je od navedenih jedinica osnovna u SI-sustavu? a) kut b) brzina c) koncentracija d) količina

Διαβάστε περισσότερα

konst. [ tlak i temperatura su proporcionalne veličin e]

konst. [ tlak i temperatura su proporcionalne veličin e] Zadatak 4 (Goran, ginazija) Pri teeraturi 7 C tlak lina je. Do koje je teerature otrebno lin izovoluno (izoorno) zagrijati da u tlak bude 4? Rješenje 4 t = 7 C => T = 7 + t = 7 + 7 = K, =, = 4, T =?.inačica

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) β = gdje je β koeficijent linearnog rastezanja koji se definira izrazom:

( ) ( ) β = gdje je β koeficijent linearnog rastezanja koji se definira izrazom: Zadatak 8 (Filip, elektrotehnička škola) Štap od cinka i štap od željeza iaju pri C jednaku duljinu l Kolika je razlika duljina štapova pri C? (koeficijent linearnog rastezanja cinka β cink 9-5 K -, koeficijent

Διαβάστε περισσότερα

HIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA JEDNADŽBA KONTINUITETA. s1 =

HIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA JEDNADŽBA KONTINUITETA. s1 = HIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA Hidrodinamika proučava fluide (tekućine i plinove) u gibanju. Gibanje fluida naziva se strujanjem. Ovdje ćemo razmatrati strujanje tekućina.

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) ( ) Pri 30 C sekundna njihalica ima duljinu l 30 pa se vrijeme jednog titraja računa po formuli: l l + t l. U jednoj sekundi razlika je:

( ) ( ) ( ) Pri 30 C sekundna njihalica ima duljinu l 30 pa se vrijeme jednog titraja računa po formuli: l l + t l. U jednoj sekundi razlika je: Zadatak (Goga, ginazija) Sekundna njihalica (izrađena od jedi) okazuje točno vrijee ri C. oliko zaostaje njihalica u jedno danu ako je teeratura C? (oeficijent linearnog rastezanja jedi je β =.7-5 -.)

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

= = V t gdje je V volumen koji je protekao površinom presjeka S u vremenu t, srednjom brzinom v. Računamo vrijeme protoka: 9 3 V V V 10 m.

= = V t gdje je V volumen koji je protekao površinom presjeka S u vremenu t, srednjom brzinom v. Računamo vrijeme protoka: 9 3 V V V 10 m. Zaatak 6 (Filip, senja škola) Jakost toka ijeke Save ko Slavonskog Boa iznosi posječno 4 /s. Koliko voe poteče za jean an? Rješenje 6 q = 4 /s, t = an = [ 4 6] = 864 s, =? Jakost toka ili voluni potok

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

m m s s m m Vježba 121 S ruba mosta bacimo vertikalno u vodu kamen brzinom 1 m/s. Nañi visinu mosta i brzinu s s

m m s s m m Vježba 121 S ruba mosta bacimo vertikalno u vodu kamen brzinom 1 m/s. Nañi visinu mosta i brzinu s s dk (Kriijn, ginzij) S rub o bcio eriklno u odu ken brzino.8 /. Nñi iinu o i brzinu kojo ken pdne u odu ko pd 3 ekunde. (g = 9.8 / ) Rješenje =.8 /, = 3, g = 9.8 /, =? Gibnje je jednoliko ubrzno (lobodni

Διαβάστε περισσότερα

Rad, energija i snaga

Rad, energija i snaga Rad, energija i snaga Željan Kutleša Sandra Bodrožić Rad Rad je skalarna fizikalna veličina koja opisuje djelovanje sile F na tijelo duž pomaka x. = = cos Oznaka za rad je W, a mjerna jedinica J (džul).

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENI. TEHNIČKE FAKULTETE 1997./98.g. PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNU PRIPREMU PRIJEMNOG ISPITA NA

POTPUNO RIJEŠENI. TEHNIČKE FAKULTETE 1997./98.g. PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNU PRIPREMU PRIJEMNOG ISPITA NA POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNU PRIPREMU PRIJEMNOG ISPITA NA TEHNIČKE FAKULTETE 997./98.g. Zadatke riješili i grafički obradili * IVANA i MLADEN SRAGA * Zadaci su uzeti iz ateatičko fizičkog

Διαβάστε περισσότερα

Rješenje 469. m = 200 g = 0.2 kg, v 0 = 5 m / s, h = 1.75 m, h 1 = 0.6 m, g = 9.81 m / s 2, E k =?

Rješenje 469. m = 200 g = 0.2 kg, v 0 = 5 m / s, h = 1.75 m, h 1 = 0.6 m, g = 9.81 m / s 2, E k =? Zadatak 469 (Davor, tehnička škola) Kuglicu mase 00 g izbacimo početnom brzinom 5 m / s sa visine.75 m. Koliko iznosi kinetička energija kuglice kada se nalazi na visini 0.6 m iznad tla? Zanemarite gubitak

Διαβάστε περισσότερα

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri

Διαβάστε περισσότερα

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa

Gravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)

Διαβάστε περισσότερα

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.

Rješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N. Osnove strojrstv Prvilo izolcije i uvjeti rvnoteže Prijeri z sostlno rješvnje 1. Gred se, duljine uležišten je u točki i obješen je n svoje krju o horizontlno uže. Izrčunjte horizontlnu i vertiklnu koponentu

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

akceleraciju koja je proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila. F m

akceleraciju koja je proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila. F m Zadaak 4 (Ana, rednja škola) Tijelo vučeo alno ilo po horizonalnoj podlozi. Ako renje zaneario, ijelo e iba: A. alno brzino B. alno akceleracijo C. jednoliko uporeno D. ve većo akceleracijo Rješenje 4

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):

Repetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE): Repetitorij-Dinamika Dinamika materijalne točke Sila: F p = m a = lim t 0 t = d p dt m a = i F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j i p ix = j p jx te i p iy = j p jy u 2D sustavu Zakon očuvanja

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE α www.i-raga.co FIZIKA za 8 razred Prijeri riješenih zadataka iz područja ELEKTRIČNE STRUJE U ovo dijelu zbirke obrađena

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa .vježba iz Terodiaike rješeja zadataka 1. Zadatak Kopresor usisava 0,5 kg/s zraka tlaka 1 bar i 0 o C, tlači ga i istiskuje u eizolirai tlači cjevovod. Na ulazo presjeku usise cijevi brzia je 15 /s. Izlazi

Διαβάστε περισσότερα

Fizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva

Fizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva Školska godina 2006/2007 Fizika 1 Auditorne vježbe 5 Dinamika: Newtonovi zakoni 12. prosinca 2008. Dunja Polić (dunja.polic@fesb.hr)

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

m p V = n R T p V = R T, M

m p V = n R T p V = R T, M Zadata 4 (Ante, tehniča šola) Pri C asa g vodia nalazi se od tlao 5.7 5 Pa. Naon širenja ri stalno tlau obuja lina je 5 litara. a) Kolii je rad utrošio lin ri širenju? b) Kolia je rojena unutrašnje energije

Διαβάστε περισσότερα

λ =. m = kg,

λ =. m = kg, Zadata 6 (Ante, srednja šola) Kolia je valna duljina teralni neutrona energije 0.04 ev? (asa neutrona =.675 0-7 g, Plancova onstanta = 6.66 0-34 J s) Rješenje 6 E = 0.04 ev = [ 0.04.6 0-9 ] = 6.4 0 - J,

Διαβάστε περισσότερα

Rad, snaga i energija. Dinamika. 12. dio

Rad, snaga i energija. Dinamika. 12. dio Rad, snaga i energija Dinaika 1. dio Veliine u ehanici 1. Skalari. Vektori 3. Tenzori II. reda 4. Tenzori IV. reda 1. Skalari: 3 0 1 podatak + jerna jedinica (tenzori nultog reda). Vektori: 3 1 3 podatka

Διαβάστε περισσότερα

10. STATIKA FLUIDA Uvod. -ionizirani plin (visoka temperatura) kvantnomehanički. -odreñen oblik i volumen. -poprimaju oblik posude

10. STATIKA FLUIDA Uvod. -ionizirani plin (visoka temperatura) kvantnomehanički. -odreñen oblik i volumen. -poprimaju oblik posude 10. STATIKA FLUIDA 10.1. Uvod TVARI KRUTINE TEKUĆINE (KAPLJEVINE) PLINOVI PLAZMA BOSE- EINSTEINOV KONDENZAT -odreñen oblik i volumen -orimaju oblik osude volumennestlačiv -ionizirani lin (visoka temeratura)

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

2 k k r. Q = N e e. e k C. Rezultat: 1.25

2 k k r. Q = N e e. e k C. Rezultat: 1.25 Zadatak 0 (Mia, ginazija) Dvije kuglice nabijene jednaki pozitivni naboje na udaljenosti.5 u vakuuu eđusobno se odbijaju silo od 0. N. Za koliko se boj potona azlikuje od boja elektona u svakoj od nabijenih

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1 Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:

Διαβάστε περισσότερα

[ρ] = [ ] ρ= V = kg [ ] [p] = A = N

[ρ] = [ ] ρ= V = kg [ ] [p] = A = N FIZIK podloge za studij strojarsta 08. Fluidi 8. Sojsta i osnne eličine stanja fluida Tekućine popriaju oblik sprenika dok ga plini u cjelini ispunjaaju (diskusija: E p i E k olekula, F g ). Najčešće sretana

Διαβάστε περισσότερα

2 k s k s k m. m m m 0.2 kg s. Odgovor je pod B.

2 k s k s k m. m m m 0.2 kg s. Odgovor je pod B. Zadata (Ana, inazija) Opruu ontante 5 N/ tineo za c i putio titrati. Odredite najeću brzinu tijea ae da pri titranju. A. 3 B. 5 C. D. 4 Rješenje = 5 N/, = c =., = da =., =? Eatična oprua produžena za ia

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( + ) vadimo korijen i uzimamo samo. m M. R h. = G, budući da tijela imaju jednake mase vrijedi F

( ) ( + ) vadimo korijen i uzimamo samo. m M. R h. = G, budući da tijela imaju jednake mase vrijedi F adatak 00 (Ivan elektotehnička škola) Dva tijela jednakih aa nalaze e na udaljenoti Izeđu njih djeluje avitacijka ila F Kakva će biti ila ako e azak eđu tijelia ti puta poveća? ješenje 00 inačica Foula

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje

7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje 7. itranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje IRANJE Općenito je titranje mijenjanje bilo koje mjerne veličine u nekom sustavu oko srednje vrijednosti. U tehnici titranje podrazumijeva takvo gibanje

Διαβάστε περισσότερα

Rješenje 141 Uočimo da je valna duljina čestice obrnuto razmjerna sa razlikom energijskih razina. h = E E n m h E E. m c

Rješenje 141 Uočimo da je valna duljina čestice obrnuto razmjerna sa razlikom energijskih razina. h = E E n m h E E. m c Zadatak 4 (Ivia, trukovna škola) Crtež prikazuje dio energijkih razina vodikova atoma. Koja od trjelia prikazuje emiiju fotona najkraće valne duljine? Zaokružite ipravan odgovor. A. a) B. b) C. ) D. d

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A : PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0

Διαβάστε περισσότερα

ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (1/2)

ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (1/2) ZADACI IZ FIZIKE Riješeni ispitni zadaci, riješeni prijeri i zadaci za ježbu (. dio) (/) Zadaci iz fizike (. dio) (/). Zadana su da ektora a 4 i j + k i b 4i + j + 3 k. Odrediti kut izeđu njih. Kut ožeo

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα