SVEUČILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET ZAVOD ZA TERMODINAMIKU

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "SVEUČILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET ZAVOD ZA TERMODINAMIKU"

Transcript

1 SEČILIŠE SPLI KEIJSKO-EHNOLOŠKI FAKLE ZAOD ZA EODINAIK EODINAIKA I EOEHNIKA (forule za olagaje rog arjalog kolokja) dr aja arta red rof Slt ak god 7/8

2 FOLE Ooe terodačke elče taja Sefč olue je olue kojeg zauza jeda ae tar efč olue kg uku olue aa tar kg eroča rjedot efčog oluea je gutoća tar: ρ kg lak je la koja djeluje okoto a jedu orše F N A azlkujeo aolut tlak adtlak že tlak l odtlak (akuu) Nadtlak že tlak odoe e a atoferk tlak dok je aolut tlak uku tlak koj djeluje l l ara Aolut tlak redtalja zbroj baroetarkog aoetarkog tlaka tj a b Ako je tlak u ekoj oud aj od baroetarkog taj odtlak l akuu očtaa e a akuuetru to lučaju aolut tlak je jedak razl baroetarkog tlaka rjedot koju okazuje akuuetar tj a b reba aoeut da ao aolut tlak redtalja elču taja eeratura je terčka elča taja koja ozačuje jeru redje ketčke eergje olekula Jedadžba taja dealog la elče taja tj eñuobo u oe Najrkladje zražaaje oot eñu oo araetra taja redtalja aaltčka jedadžba koja a oblk f ( ) Prea toe ako u ozate dje od oh elča treća e ože zračuat z odoa ( ) f ( ) f ( ) f Buduć da rkazaa jedadžba odreñuje taje tjela oa e aza jedadžba taja

3 jed taja za kg dealog la jed taja za kg dealog la jed taja za kol dealog la jed taja za kol dealog la Nor kub etar teh e četo ureće zraz or kub etar O redtalja kolču la koja kod oralh ujeta (75 K bar) zauza olue od Prea toe odoo 44 kol; 44 kg 4 Oća lka kotata je oća lka kotata koja je jedaka za e loe 84 kj kol K Iz oće lke kotate ože e zračuat lka kotata ojedog la 5 olk kaatet: 84 kj kg K q δ d q δ d du d dh d du d d d du d Prea jereja jedoato lo aju jedake tolke kaatete koj u eo o teeratur a zoe ( ) 9 kj kol C jedoato l K Kod doatoh loa olar tolk kaatet u takoñer gotoo jedak za razlčte loe al u eo o teeratur Kod redjh teeratura za doatoe loe ( ) 9 kj kol C doato l K

4 Kod šeatoh loa oe u rjedot još eće al tolk kaatet razlčth loa t broje atoa u še eñuobo jedak Pored razlke oebo je začaja ojer tolkh kaateta koj oblježaao Kod jedoatoh loa 667 Kod doatoh loa 4 C C 6 Sjee loa olu udjel: td ae udjel: ω ω td ω ω ω ω Kod th teeratura tlakoa ae ojedh kooeata rooroale u oluea olar aaa toga ožeo aat Kod ećeg broja kooeata to zražaao ojero l za -t l jer je : :: : l ω ω ω ω ω :: ω ( ) ω Sljedećo jedadžbo ožeo z oluh udjela zračuat aee udjele ω ω 4

5 5 olu udjel redočuju ujedo ožke udjele ojedh kooeata u je tj z oluog ataa jee ožeo zračuat ožke udjele kooeata u je Iz zraza ljed Stoga je: Plku kotatu ožeo zračuat z aeh udjela lkh kotat ojedh kooet kako ljed ( ) ( ) ( ) ( ) ω a kako je ( ) ( ) x olk kaatet lke jee: K kol kj kg K kj C C ω

6 6 7 Projee taja dealh loa 7 Izohora rojea taja ( kot) kot dakle d a rea toe δw d Doedea tola ože e rea I glao zakou zrazt kako ljed ( ) Q ako jeo retotat da je uutar teeraturog odručja ( ) eoo o teeratur tj kotato zeš u obzr jedadžbu taja ože e odredt koača teeratura z tlakoa očete teerature tj kot 7 Izobara rojea taja ( kot) Prea I glao zakou doedea tola je ( ) H H d Q ( ) ( ) Q ( )( ) Q ( ) Q ad zrše za gbaje taa tj za ladaaje taog oterećeja je ( ) W Zbog oećaja teerature oećat će e olue a je rea jedadžb taja kot

7 7 Izotera rojea taja ( kot) Kod rlo olagaog ratezaja la u eko ldru koj je zolra dotrujaat će lu kroz tjeke tola z okole ateže l e l dooljo olagao dotrujaat će tolko tole da e teeratura la okole eće rjeto razlkoat Ako je teeratura okole tala to će teeratura la rlko take olagae ekazje otat kotata Stoga e ože rjet Boyleo zako kot Do tog rezultata dolazo z jedadžbe taja Buduć da je ljed kot kot je jedadžba zotere koja je u djagrau redtaljea totrao herbolo Prea I glao zakou tj δ Q d δ W δ Q d δw kot d δ Q δ W Q W Nae kod dealh loa zbog kot ljed Kod zotere rojee uutarja eergja e e jeja a a doedea tola retara e u rad koj ožeo zračuat z očetog koačog taja rea toe W W d d d l W W l W l l l l l 7

8 74 Adjabatka rojea taja (Q ) Adjabatka rojea taja rš e kada l ekadra u dobro zolrao ldru l kada je ekazja tako brza da e u tjeku jeog odjaja e ože zjet eka rjeta kolča tole okolo Prea I glao zakou δ Q d δ W Obzro da je Q ljed da je δ Q to je W d δ W d δw l W Kod adjabatke rojee taja kako do rad e rš ključo a raču uutarje eergje radog tjela te toga adjabatka ekazja uzrokuje hlañeje tjela reba zračuat žeje teerature radog edja a a je u tu rhu otreba jedadžba adjabate Iz jedadžbe taja uttujo ljed rštaaje zeš u obzr ljed δ q du δ w δq d d d d : d d d dobao d d ( ) d Nako tegrraja doba e ljedeć zraz d d ( ) ( ) l l kot 8

9 9 ako to ašeo u oblku oteje ljed kot rštaaje u gorj zraz ljed kot kot kot jedadžba adjabate Jedadžba adjabate u djagrau redtaljea je herbolo koja je ešto trja od totrae herbole koja redtalja zoteru Odo elča taja dobaju e z jedadžbe adjabate z jedadžbe taja dealog la lak olue z jedadžbe adjabate olue teeratura z jedadžbe adjabate jedadžbe taja Ako taj zraz urto u ljedeću jedadžbu dobao a odatle eeratura tlak z jedadžbe ako taj zraz urto u jedadžbu

10 dobjeo Za zrše rad r adjabatkoj roje taja rjed zraz ( ) W Ako ujeto urto rjedot z jedadžbe adjabate dobt ćeo W Buduć da je ljed W a uz ooć jedadžbe taja doba e ljedeć zraz W z čega ljed ( ) ( ) W 75 Poltroka rojea taja Stare lje koreje odoo ekazje za ujete koj ladaju u trojea ožeo redočt oć herbolaa oltroaa koje u dae jedadžbo oltroe kot Ekoet razlkuje e od adjabatkog ekoeta Ekoet a ajčešće rjedot < < Za zoteru rojeu taja ekoet a za adjabatku rojeu taja

11 Iz kot jedadžbe taja dobao ljedeće zraze Za razlku od adjabatke r oltrokoj roje taja zjejuje e tola Zaa a arao kolka je tola koja e kod ekazje dood odoo kod koreje odod kako h ožeo zračuat Dfereraje jedadžbe oltroe kot doba e Dfereraje jedadžbe taja ljed d d d d d Ako taj zraz oduzeo od rethodog doba e ( ) d d d d Ako e oaj zraz uttura u zraz za I gla zako ljed zeš u obzr da je ljed Ako uzeo da je ljed d δq du d d q ( ) δ d δq d δ q d kj kg K

12 q d ( ) δ q ( ) Q Najčešće ćeo e uretat oltroaa čj je ekoet eć od a aj od to lučaju je egato Za rjee ekazje tola e dood rado edju al jeu ejedo ada teeratura dok e kod koreje tola odod al teeratura rate Nae kolča tole koja e kod ekazje dood je doolja da b e joe ogao okrt zrše rad eć e jeda do rada rš a raču uutarje eergje la a u urko dooñeju tole teeratura ada Potojaje oltrokoga kaateta okazuje da kod loa otoj čta z tolkh kaateta koj u o o rt la o još o roatraoj roje taja olk kaatet u ao oeb obl ad dobe oltroko ekazjo zeñu da taja odredt ćeo rea I glao zakou uz ooć jedadžbe Itegrajo dobao δ Q d δq d δw δw δq d δw ( ) d δw δw d d δ W d W ( ) d a reureñeje uz ooć jedadžbe taja zraza za odo teerature tlakoa kod oltroke rojee ljed W d W ( ) do da je zraz za zračuaaje rada t kao kod adjabate t što ujeto ekoeta u oo zrazu za oltroku rojeu je ekoet

13 Na l dat je grafčk rkaz rojea taja dealh loa u djagrau Slka Prkaz rojea taja u - djagrau

14 8 Projee taja dealog la rkazae u djagrau 8 kot (zohor roe) Za zohor roe ljed: odoo u graaa od do Ako je δ q d δ q d du d tj kot ljed: d d l d 8 kot (zobar roe) Za zobar roe rjed δq d d odoo d Za koaču rojeu od do ljed d Ako je kot l 4

15 8 kot (zoter roe) Izoter roe ožeo rkazat kako ljed a rojea etroje Iz jedadžbe taja δq du d u u du δ q d d d Ako taj zraz urto u rethodu jedadžbu ljed a za rojeu od do ljed: d d d l l 84 Q (adjabatk roe) Za adjabatu rjed δq Projea etroje je δq d z čega ljed d tj je kotato Zato e adjabata aza zetroa 5

16 85 Poltrok roe δ q d oltr δq d l l Na l rkazae u rojee taja u djagrau Slka Prkaz rojea taja dealh loa u djagrau 6

17 7 86 Projea etroje dealog la r kotato tolko kaatetu Projeu etroje u eko roeu oguće je zrazt ooću da araetra taja 86 f ( ) l l 86 f ( ) l l 86 f ( ) l l 9 AKSIALAN AD SSAA ( ) ( ) ax S S W Idek odo e a okolu dek a očeto taje a a koačo taje daatelja rada Da b e dobo akala rad ejedo je koj ute (ačo) daatelj rada jeja taja od do al uz ujet da e rojea rš orato Nkak ačo e ože e dobt eć rad od rada koj je da jedadžbo Star rad će ujek bt aj od akalog Kod otuog koršteja rade oobot daatelja rada jegoo taje dakle treba zjedačt (uraotežt) a taje okole tako da otae Dakle ( ) ( ) ax S S W [kj] ( ) ( ) l l S S ( )

18 9 akala rad zraka tlačeog u rezeroaru azotrt ćeo kolk akal rad ože zršt zrak tlače u eko rezeroaru oluea a od tlako (š tlak od atoferkog) ako u je teeratura jedaka teeratur okolog zraka ( ) Oaka roe je tča orat roe jer e odgraa r razl teeratura tlačeog zraka (daatelja a će rad koj e t roeo otar bt akala Dakle u rada) okole jedakoj ul ( ) taju otgut je okol tlak o Buduć da je teeratura zraka u rezeroaru (reku) talo bla jedaka okoloj teeratur u taju zrak reka rlagodo e okolo taju Sljed: Wax l o 9 akala rad rućh loa azotrt ćeo rjer kada je dobe rad rezultat razlke teeratura daatelja rada okole reba odredt r akala rad rućh loa teerature oluea koj u atal agorjeaje gora u ložštu r atoferko tlaku ( ) akala rad dobt će e ako e ruć lo a orat ač doedu u raotežu okolo tj da u koačo taju bude o je oguće zet a taj ač što će e lo ajrje adjabatk ekadrat do teerature okole ( ) a zat zotero (r kot) ooo ratt a očet tlak ( ) Sljed: Wax l EHNIČKI AD rad uutar talotlačog roea Wteh d W 8

19 EKSEGIJA (rada oć) Ekergja (rada oć) jet ajeć rad koj ožeo dobt z kg tar koja truj koja adolaz r kotato tlaku a otušta e u okolu tlaka o je akala rad uutar talotlačog roea Izraz za ekergju ožeo at u oblku: h h ( ) l ( ) l e ( ) kj ] h h [ kg gdje e deko ozačaa taje rade tar r okolo tlaku okoloj teeratur elče a deko odoe e a taje dobaljee tar kod kotatog tlaka IPIČNI NEPOAII POCESI Prgušaje (deal flud) ; (real flud) Prlko rgušaja ako e zaear zjea tole okolo kako zao etalja radog tjela to e ao dealog la ego takoñer realh loa tekuća je kotata tj h h 9

20 ješaje loa ješaje loa r kotato olueu Kako je olue kotata to je ukuo zrše rad ula Buduć da e e zjejuje tola okolo Q to je rea I glao zakou uutarja eergja utaa rje ješaja jedaka uutarjoj eergj utaa ako ješaja tj ( ) Odatle ljed ( ) ( ) ( ) ( ) Kada e r ješaju ao doato lo tj lo jedak ljed Kod zračuaaja tlakoa jee treba rjet Daltoo zako tj ( ) ' ' ' gdje u ' ' ' arjal tlako ojedh udoka u je te e za uku tlak jee doba Idek odoe e a taja kooeata rje ješaja

21 ješaje lkh truja Ako e ješaju d lo z še ložšta doode u zajedčk djak to je rjer ješaja lkh truja r kotato tlaku ješalštu e dood kg l loa r tal tlakoa dok e od ješalšta odod kg l jee r talo tlaku Ako e ješaje rš bez zjee tole okolo zbroj uutarjh eergja radoa utkaja ora bt jedaka uutarjoj eergj radu tkaja jee tj odoo H H H H Obzro a to da je etalja rje ako ješaja kotata ljed a odatle Ako lo aju t dobao eñut odje zbroj ku olue jee ako ješaja odreñuje e z ue arjalh oluea kooeata u ooataloj je: ( ) ' ' ' odoo Obzro da je dobao jedotaj zraz

22 KŽNI POCESI Ako kod kružog roea roatrao uutarju eergju radog edja do da oa rlko rojee taja jeja oju rjedot al tako da koačo ooo ora oju olazu rjedot jer e rada tar raća u očeto taje Prea toe uutarja eergja a očetku a kraju zatoreog roea ora te rjedot tako da je rojea uutarje eergje Prea I glao zakou r čeu je ukuo korštea tola Zbog dobao Q W Q ( Q do ) ( Q od ) W ( Q do ) ( Q od ) Q - Q o do da je kod kružog roea dobe rad jedak razl doedee (Q) odedee (Q o )tole aža krterj za ojejaje retorbe ogrjee tole Q u ehačk rad W ruža a tz terčk tuaj djeloaja η ekog deokretog kružog roea η W Q Q Q Q o Qo < Q erčk tuaj koršteja Carotoog kružog roea: η C W Q o <

23 Proe u ta trojea uutarj zgaraje Otto roe Slka Otto roe u djagrau Oa roe dade e rkazat u djagrau lka b Doedea tola q rooroala je orš a b a odedea tola q orš a 4 b u djagrau Buduć da e tola dood odod uz kotata olue ože e tola o klograu rade tar odredt z relaja ( ) q ( ) q 4 a buduć da je to kruž roe terčk tuaj djeloaja bt će q q η t Poñe l e od zraza koj rjed za adjabatku rojeu taja za adjabatku koreju od taja do doba e zraz

24 4 a za adjabatku ekazju rjed ojer 4 Iz rethoda da zraza zlaz da je 4 4 Ako te zraze urto u relaju za t η doba e t η Prea toe o o ojta rade tar (ekoet ) terčk tuaj djeloaja o ao o ojeru oluea koj je odreñe kotrukjo ldra Ojer oluea ože e rkazat kao ojer zeñu ukuog oluea ldra korejkog oluea koj je jedak olueu zeñu tjek ldra taa kada je ta u krajje oložaju Ako ojer oluea koj ožeo azat korejk ojero ozačo ε rjed da je K C ε a je terčk tuaj djeloaja t ε η Staje odgoara taju okole a e ogu odredt teerature tlako za e karaktertče točke rkazah djagraa Za adjabatku koreju rjed relaja a je teeratura a kraju koreje ε a tlak a zaršetku koreje ε što e zod z jedadžbe adjabate

25 Staje 4 karakterzrao je tlako 4 teeraturo 4 a e uz zada tlak 4 a zajuć taje teeratura 4 odreñuje z zraza jer je to zohora rojea Buduć da je rojea taja zeñu 4 adjabatka rjed 4 4 ε 4 4 ε što je aalogo rethod jedadžbaa za 4 ε Dzelk roe Na lkaa 4 redoče je dzelk roe u djagrau Staje odgoara kraju uaaja zraka u ldar odoo kraju uhaja Nako toga ataje koreja do taja za koju ea ogračeja u ez oaot od aozaaljeja jer e korra čt zrak Kada je ta u krajje oložaju taje očje e ubrzgaat goro Goro e ao al jer je zrak oko korra ugrja brzgaaje gora tako je dozrao da e r kretaju taa od krajjeg oložaja u ldru održaa kotata tlak točk zaršeo je zgaraje tada e otže akala teeratura u roeu Nako toga rš e adjabatka ekazja do taja 4 kada očje uh loa zgaraja uz kotata olue do taja Slka Dzelk roe u djagrau 5

26 Slka 4 Dzelk roe u djagrau Doedea tola q rooroala je orš a b a odedea tola q orš a 4 b u djagrau ola e dood uz kotata tlak a odod e uz kotata olue a je ( ) q ( ) q 4 erčk tuaj djeloaja bt će q η t q O korejkog ojera ε otrebo je defrat ojer ubrzgaaja (ojer oterećeja) koj je odreñe relajo a rea ozakaa a rkazaoj l K 6

27 Za adjabatku ekazju zeñu taja 4 ljed 4 4 jer je 4 Prošraje uz uorabu zraza za ε doba e 4 ε Ojer teeratura za rjee dooñeja tole zbog toga što je to zobara rojea taja ože e odredt rea zrazu Ako e dobee relaje urte u zraz za η t ljed ηt ε Iz relaje za η t e d da oeća korejk ojero rate tuaj djeloaja al ada orato ojera ubrzgaaja Iako u otora dzelk roeo ea oaot od aozaaljeja jer e e korra jea gora zraka ego čt zrak ak e otor e kotruraju za rlo oke korejke ojere da e b koreor zraka za ubrzgaaje gora trošl reše age Ako je ozato taje okole ( ) ogu e utaot tlako teerature za e karaktertče točke rkazah djagraa Naet ćeo zraze za teeraturu tlak a kraju ekazje uz aoeu da e rojea taja zeñu 4 rood uz kot 4 eeratura a kraju zgaraja je 4 4 ε Kod rkaza oot teeratura tlakoa o ojeru ubrzgaaja za ojede rjedot ojera koreje dljo je da e rad o rlo ok akal teeraturaa roea koje u to še što u eć ojer ubrzgaaja ojer koreje eerature loa zgaraja a zlazu z ldra takoñer u rlo oke a oe ao o ojeru ubrzgaaja a ratu jego oećaje Zbog toga e ajuje terčk tuaj djeloaja orato ojera uštraaja 7

SVEUČILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET ZAVOD ZA TERMODINAMIKU

SVEUČILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO-TEHNOLOŠKI FAKULTET ZAVOD ZA TERMODINAMIKU SVEUČILIŠE U SPLIU KEMIJSKO-EHNOLOŠKI FAKULE ZAVOD ZA ERMODINAMIKU ERMODINAMIKA I ERMOEHNIKA (Prručk formule tablce) dr. sc. Vaja Martac, red. rof. Slt, ak. god. 008./009. Predgoor Prručk ERMODINAMIKA

Διαβάστε περισσότερα

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa .vježba iz Terodiaike rješeja zadataka 1. Zadatak Kopresor usisava 0,5 kg/s zraka tlaka 1 bar i 0 o C, tlači ga i istiskuje u eizolirai tlači cjevovod. Na ulazo presjeku usise cijevi brzia je 15 /s. Izlazi

Διαβάστε περισσότερα

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici. VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako

Διαβάστε περισσότερα

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku Elektrotehički fakultet uiverziteta u Beogradu 6. ju 008. Katedra za Račuarku tehiku i iformatiku Performae račuarkih itema Rešeja zadataka..videti predavaja.. Kretaje Verovatoća Opi 4 4 Kretaje u itom

Διαβάστε περισσότερα

Metoda najmanjih kvadrata

Metoda najmanjih kvadrata Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj

Διαβάστε περισσότερα

4.1 Zakon inercije prvi Newtonov zakon

4.1 Zakon inercije prvi Newtonov zakon FIZIK podloge za studj strojarsta 4. Daka 1 4.1 Zako ercje pr Newtoo zako Daka šr keatčke aalze uzajuć u obzr ase tjela (aterjale točke). Prje sega zučaa osost gbaja o slaa koje ga zazaju (pokreut auto

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

UTICAJ PARAMETARA SINHRONOG GENERATORA SA PERMANENTNIM MAGNETIMA NA POLOŽAJ SOPSTVENIH VREDNOSTI

UTICAJ PARAMETARA SINHRONOG GENERATORA SA PERMANENTNIM MAGNETIMA NA POLOŽAJ SOPSTVENIH VREDNOSTI NIVERZITET BEOGRAD EEKTROTEHNI ČKI FAKTET ODSEK ZA ENERGETIK aboratorja za kroroeorko uravljaje eergetk retvarača ogoa ISPITNI PROJEKAT NA TEM TICAJ PARAMETARA SINHRONOG GENERATORA SA PERMANENTNIM MAGNETIMA

Διαβάστε περισσότερα

Newtonovi aksiomi: MEHANIKA II. Zadaci dinamike: I. Aksiom: Zakon inercije. II. Aksiom: Osnovni zakon dinamike. III. Aksiom: Zakon akcije i reakcije

Newtonovi aksiomi: MEHANIKA II. Zadaci dinamike: I. Aksiom: Zakon inercije. II. Aksiom: Osnovni zakon dinamike. III. Aksiom: Zakon akcije i reakcije Newoo ao: MHANIKA II. do: D Aebero prcp Zao dae I. ao: Zao ercje II. ao: Zao baja III. ao: Zao acje reacje (poajaje z ae) I. Ao: Zao ercje Maerjao jeo oa bez djeoaja ajh a zadržaa aje roaja jedoo praocro

Διαβάστε περισσότερα

( ) Φ = Hɺ Hɺ. 1. zadatak

( ) Φ = Hɺ Hɺ. 1. zadatak 7.vježba iz ermodiamike rješeja zadataka. zadatak Komresor usisava 30 m 3 /mi zraka staja 35 o C i 4 bar te ga o ravotežoj romjei staja v kost. komrimira a tlak 8 bar. Komresor se hladi vodom koja tijekom

Διαβάστε περισσότερα

Aritmetički i geometrijski niz

Aritmetički i geometrijski niz Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.

Διαβάστε περισσότερα

Građevinski fakultet, Beograd

Građevinski fakultet, Beograd Građesk fakule Beogra Eksploaaa zaša pozeh oa Obašea ežbe VEŽBA Pree ežbe e raspor aere u porozo sre. raspora eača presala zako oržaa ase pree a supsau koa se rasporue. Oržae ase rasporoae supsae ože a

Διαβάστε περισσότερα

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU METALURŠKI FAKULTET

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU METALURŠKI FAKULTET SEUČILIŠE U ZAGREBU MEALURŠI FAULE J. MALINA A. BEGIĆ HADŽIPAŠIĆ FIZIALNA EMIJA Zbrka rješeh zadataka PRI DIO Ssak,. ZAHALA Oslajajuć se a vše od ola stoljeća goda zvođeja vsokoškolske astave z Fzkale

Διαβάστε περισσότερα

!"!# ""$ %%"" %$" &" %" "!'! " #$!

!!# $ %% %$ & % !'!  #$! " "" %%"" %" &" %" " " " % ((((( ((( ((((( " %%%% & ) * ((( "* ( + ) (((( (, (() (((((* ( - )((((( )((((((& + )(((((((((( +. ) ) /(((( +( ),(, ((((((( +, 0 )/ (((((+ ++, ((((() & "( %%%%%%%%%%%%%%%%%%%(

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

! "# $ % $&'& () *+ (,-. / 0 1(,21(,*) (3 4 5 "$ 6, ::: ;"<$& = = 7 + > + 5 $?"# 46(A *( / A 6 ( 1,*1 B"',CD77E *+ *),*,*) F? $G'& 0/ (,.

! # $ % $&'& () *+ (,-. / 0 1(,21(,*) (3 4 5 $ 6, ::: ;<$& = = 7 + > + 5 $?# 46(A *( / A 6 ( 1,*1 B',CD77E *+ *),*,*) F? $G'& 0/ (,. ! " #$%&'()' *('+$,&'-. /0 1$23(/%/4. 1$)('%%'($( )/,)$5)/6%6 7$85,-9$(- /0 :/986-$, ;2'$(2$ 1'$-/-$)('')5( /&5&-/ 5(< =(4'($$,'(4 1$%$2/996('25-'/(& ;/0->5,$ 1'$-/%'')$(($/3?$%9'&-/?$( 5(< @6%-'9$

Διαβάστε περισσότερα

Osnova termodinamike A

Osnova termodinamike A FAKULTET STRJARSTVA I BRDRADNJE KATEDRA ZA TEHNIČKU TERMDINAMIKU NEKLIK RIJEŠENIH ZADATAKA za ježbe z soa termodamke A Prredl: B Hala S Mdrć ZAREB akad g / 9 U pregrjač pare parog kotla pregrjaa se kg/

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( )

( x) ( ) dy df dg. =, ( x) e = e, ( ) ' x. Zadatak 001 (Marinela, gimnazija) Nađite derivaciju funkcije f(x) = a + b x. ( ) ( ) Zadatak (Mariela, gimazija) Nađite derivaciju fukcije f() a + b c + d Rješeje Neka su f(), g(), h() fukcije ezavise varijable, a f (), g (), h () derivacije tih fukcija po Osova pravila deriviraja Derivacija

Διαβάστε περισσότερα

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA

II. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA II. NLITIČK GEMETRIJ RSTR I. I (Točka. Ravia.) d. sc. Mia Rodić Lipaović 9./. Točka u postou ( ; i, j, k ) Kateijev pavokuti koodiati sustav k i j T T (,, ) oložaj točke u postou je jedoačo odeñe jeim

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA

RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA PRIBLIŽNI BROJ I GREŠKA tača vredost ekog broja X prblža vredost ekog broja X apsoluta greška Δ = X X graca apsolute greške (gorja graca) relatva greška X X

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 2

I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 2 I N Ž E N J E R S K A M A T E M A T I K A 4.8. Taloroa Maclaroa orla a kcje še projeljh Sjeto se ajprje Taloroe orle a kcje jede ease projelje. Neka je pr. a eko teral J deraa kcja Ft eka oa a to teral

Διαβάστε περισσότερα

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2. Vele u ehc Rd, g eegj D. do. Sl. Veo 3. Tezo II. ed 4. Tezo IV. ed. Sl: 3 0 pod je jedc (ezo ulog ed). Veo: 3 3 pod je jedc (ezo pog ed) 3. Tezo dugog ed 3 9 pod je jedc 4. Tezoeog ed 3 4 8 pod je jedc

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

10.1. Bit Error Rate Test

10.1. Bit Error Rate Test .. Bt Error Rat Tst.. Bt Error Rat Tst Zadata. Izračuat otrba broj rth formacoh bta u BER tstu za,, ogršo dttovaa bta a rjmu, tao da s u sstmu sa brzoom sgalzacj od Mbs mož tvrdt da j vrovatoća grš rosa

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa,

Analitička geometrija i linearna algebra. Kartezijev trodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav čine 3 međusobno okomite osi: Ox os apscisa, Alitičk geoetrij i lier lger Vektori KOORDINATNI SUSTAV Krteijev prvokuti koorditi sustv Krteijev trodieioli prvokuti koorditi sustv čie eđusoo okoite osi: O os pscis O os ordit O os plikt točk O ishodište

Διαβάστε περισσότερα

, tj. ako je zbroj svih sila koje djeluju na neki sustav jednaka nuli, onda taj sustav miruje ili se giba jednoliko pravocrtno

, tj. ako je zbroj svih sila koje djeluju na neki sustav jednaka nuli, onda taj sustav miruje ili se giba jednoliko pravocrtno FORUL Z FZK eaka eodaka 5 lekttet 6 agetza elektoageta dukja 9 eačk alo lektoaget alo Geoetjska otka 3 Vala otka 4 eoja elatost 6 Kata zka 7 Nukleaa zka 8 Obada odataka jeeja Kostate Ostal zkal oda 3 HANKA

Διαβάστε περισσότερα

MATERIJALI ZA ELEKTRONIKU Računske vežbe 7. POLUPROVODNI MATERIJALI TEORIJSKI PREGLED

MATERIJALI ZA ELEKTRONIKU Računske vežbe 7. POLUPROVODNI MATERIJALI TEORIJSKI PREGLED ELEKTROSKI FKULTET MTERIJLI Z ELEKTROIKU Račuske vežbe 7. POLUPROOI MTERIJLI Katedra za kroelektroku TEORIJSKI PREGLE Polurovod aterjal (olurovodc) su aterjal čja elektrča svojstva zavse od kocetracje

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Q = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C

Q = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C Zadatak 4 (Ivica, tehnička škola) U osudi se nalazi litara vode na teeraturi 8 ºC. Ako u ovu količinu vode uronio 3 kg leda teerature ºC, onda će se led istoiti. Hoće li se istoiti sva količina leda? (secifični

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela. 14. dio

Dinamika krutog tijela. 14. dio Dnaka kutog tjela 14. do 1 Pojov: 1. Vekto sle F (tanslacja). Moent sle (otacja) 3. Moent toost asa 4. Rad kutog tjela A 5. Knetka enegja E k 6. Moent kolna gbanja 7. u oenta kolne gbanja oenta sle M (

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA

POVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica

Διαβάστε περισσότερα

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)

Διαβάστε περισσότερα

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke

pismeni br.4 4.2: Izračunati yds, gdje je K luk parabole y 2 = 2 px od ishodišta to točke Prakkm Maemaka III Prredo DJočć smen br : Raz Forero red nkc eroda dan ormom za < za < : Izračna ds gde e k araboe od shodša o očke M : Izračna koordnae ežsa homogenog ka ckode a sn a ; : Izračna I e [

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

Parts Manual. Trio Mobile Surgery Platform. Model 1033

Parts Manual. Trio Mobile Surgery Platform. Model 1033 Trio Mobile Surgery Platform Model 1033 Parts Manual For parts or technical assistance: Pour pièces de service ou assistance technique : Für Teile oder technische Unterstützung Anruf: Voor delen of technische

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Ulazni tok X se raspodeljuje sa određenim verovatnoćama p1, p2 i p3, na tokove X1, X2, i X3. s 1. s 2. s 3

Ulazni tok X se raspodeljuje sa određenim verovatnoćama p1, p2 i p3, na tokove X1, X2, i X3. s 1. s 2. s 3 Zadatak Data u 3 ejedaka erver M/M/ tia koji u vezai aralelo. Ukoliko je a ulazu dat itezitet toka, a koji ači ga treba raorediti u aralele grae tako da očekivao vreme odziva bude miimalo? Pozata u redja

Διαβάστε περισσότερα

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu

Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc

Διαβάστε περισσότερα

1.1. Napisati relaciju kojom je moguće odrediti ukupan broj elektrona na nekoj orbiti: n

1.1. Napisati relaciju kojom je moguće odrediti ukupan broj elektrona na nekoj orbiti: n I ES EES - VAIJANA Zadatak bro... Nasat relacu koom e moguće odredt ukua bro elektroa a eko orbt: l 0 ( Z 0 l + ) [ + 3 + 5 + ( ) ].. Nasat relacu koa ovezue kocetrace elektroa šula kod čstog (trsc) oluvodča:.3.

Διαβάστε περισσότερα

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5? Zadata 00 (Jasna, osnovna šola) Kolia je težina tijela ase 400 g? Rješenje 00 Masa tijela izražava se u ilograia pa najprije orao 400 g pretvoriti u ilograe. Budući da g = 000 g, orao 400 g podijeliti

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA

Geodetski fakultet, dr. sc. J. Beban-Brkić Predavanja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA Geodetski akultet dr s J Beba-Brkić Predavaja iz Matematike OSNOVNI TEOREMI DIFERENCIJALNOG RAČUNA Teoremi koje ćemo avesti u ovom poglavlju su osovi teoremi koji osiguravaju ispravost primjea diereijalog

Διαβάστε περισσότερα

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom: Otporost mterijl. Zdtk ZDTK: U točki čeliče kostrukije postvlje su tri osjetil z mjereje deformij prem slii. ri opterećeju kostrukije izmjeree su reltive ormle (dužiske deformije: b ( - b 3 - -6 - ( b

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

2 m. Rad elastične sile opruge je jednak:

2 m. Rad elastične sile opruge je jednak: Zadaak 8 (Jaca, auranca) Kolk je rad poreban da bo oprugu konane N/ raegnul z ranoežnog položaja za 3 c? Kolk je pr o rad elačne le opruge? Rješenje 8 k = N/, x = 3 c = 3, =?, el =? oreban rad da bo oprugu

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

MODELI TEMELJENI NA DIFERENCIJALNIM JEDNADŽBAMA VIŠEG REDA I NA SUSTAVIMA DIFERENCIJALNIH JEDNADŽBI

MODELI TEMELJENI NA DIFERENCIJALNIM JEDNADŽBAMA VIŠEG REDA I NA SUSTAVIMA DIFERENCIJALNIH JEDNADŽBI MODELI TEMELJENI NA DIFERENCIJALNIM JEDNADŽBAMA VIŠEG REDA I NA SUSTAVIMA DIFERENCIJALNIH JEDNADŽBI MATEMATIČKO NJIHALO Jedadžba koja osuje gbaje matematčkog jala rozlaz z drugog Newtoovog zakoa r ma F

Διαβάστε περισσότερα

Granične vrednosti realnih nizova

Granične vrednosti realnih nizova Graiče vredosti realih izova Fukcija f : N R, gde je N skup prirodih brojeva a R skup realih brojeva, zove se iz realih brojeva ili reala iz. Opšti čla iza f je f(), N, i običo se obeležava sa f, dok se

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

2.6 Nepravi integrali

2.6 Nepravi integrali 66. INTEGRAL.6 Neprvi integrli Definicij. Nek je f : [, R funkcij koj je Riemnn integrbiln n svkom podsegmentu [, ] od [,. Ako postoji končn es f() (.4) ond se tj es zove neprvi integrl funkcije f n [,

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA.

MATEMATIKA 1 8. domaća zadaća: RADIJVEKTORI. ALGEBARSKE OPERACIJE S RADIJVEKTORIMA. LINEARNA (NE)ZAVISNOST SKUPA RADIJVEKTORA. Napomena: U svim zadatcima O označava ishodište pravokutnoga koordinatnoga sustava u ravnini/prostoru (tj. točke (0,0) ili (0, 0, 0), ovisno o zadatku), označava skalarni umnožak, a vektorski umnožak.

Διαβάστε περισσότερα

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave THNIČKI FAKUTT SVUČIIŠTA U IJI Zavod za elekroenergek Sdj: Preddplomsk srčn sdj elekroehnke Kolegj: Osnove elekroehnke II Noselj kolegja: v. pred. mr.sc. Branka Dobraš, dpl. ng. el. Prjelazne pojave Osnove

Διαβάστε περισσότερα

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,

Διαβάστε περισσότερα

PRORAČUN VJETRENIH MREŽA

PRORAČUN VJETRENIH MREŽA Vjetreje rudka PRORAČUN VJETRENIH MREŽA Povjes razvoj Strujaje zraka kroz jaske provodke spada u područje ehake fluda. Jedu od prvh teorjskh studja vezao uz vjetreje rudčkh prostorja apsao je Atkso 854.

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET

PRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

www.absolualarme.com met la disposition du public, via www.docalarme.com, de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont

www.absolualarme.com met la disposition du public, via www.docalarme.com, de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont w. ww lua so ab me lar m.co t me la sit po dis ion du c, bli pu via lar ca do w. ww me.co m, de la ion nta t do cu me on t ed hn iqu tec les en ce s, rι fιr ma rq ue se t lo go s, so nt la pr op riι tι

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.

Dinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14. Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

Da se podsetimo Algoritam optimizacije. Odrediti vrednosti parametara kola koje će garantovati da odziv F(x, p) ima željenu vrednost F * (x).

Da se podsetimo Algoritam optimizacije. Odrediti vrednosti parametara kola koje će garantovati da odziv F(x, p) ima željenu vrednost F * (x). Aotam otmzac Da s odstmo Aotam otmzac Aotam otmzac Aotam otmzac : Oddt vdost aamtaa oa [,... ] o ć aatovat da odzv (x, ma žu vdost * (x. Mtod: až mmuma fuc š E(x,; (oma za vattatvu ocu odstuaa dobo od

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora

Διαβάστε περισσότερα

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο"" ο φ.

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο ο φ. II 4»» «i p û»7'' s V -Ζ G -7 y 1 X s? ' (/) Ζ L. - =! i- Ζ ) Η f) " i L. Û - 1 1 Ι û ( - " - ' t - ' t/î " ι-8. Ι -. : wî ' j 1 Τ J en " il-' - - ö ê., t= ' -; '9 ',,, ) Τ '.,/,. - ϊζ L - (- - s.1 ai

Διαβάστε περισσότερα

1. ODREĐIVANJE NETOČNOSTI MJERENJA

1. ODREĐIVANJE NETOČNOSTI MJERENJA . ODREĐIVANJE NETOČNOSTI MJERENJA. Opće Mjereja razh fzkalh ostalh velča rezultat se e ogu provest apsoluto točo. Usljed tehčkh ekooskh razloga potrebo je etočost jereja svest a ajaju oguću jeru, sa što

Διαβάστε περισσότερα