U N I V E R Z I T E T U B E O G R A D U. dr DRAGAN B. KANDIĆ ELEKTROTEHNIKA ELEKTROSTATIKA ELEKTROKINETIKA ELEKTROMAGNETIZAM II IZDANJE

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "U N I V E R Z I T E T U B E O G R A D U. dr DRAGAN B. KANDIĆ ELEKTROTEHNIKA ELEKTROSTATIKA ELEKTROKINETIKA ELEKTROMAGNETIZAM II IZDANJE"

Transcript

1

2 U N I V E R Z I T E T U B E O G R A D U dr DRAGAN B. KANDIĆ ELEKTROTEHNIKA ELEKTROSTATIKA ELEKTROKINETIKA ELEKTROMAGNETIZAM II IZDANJE MAŠINSKI FAKULTET Beograd, 2008.

3

4 Predgovor prvom izdanju Ova knjiga je prvi deo dvotomnog udžbenika iz Elektrotehnike, namenjenog prvenstveno studentima Mašinskog fakulteta, a korisno može poslužiti i studentima Elektrotehničkog, Fizičkog, Tehnološko-metalurškog i Saobraćajnog fakulteta, kao i studentima viših škola gde se izučavaju osnovi elektrotehnike, teorija električnih kola i elementi makroskopske teorije elektromagnetskog polja. U drugom delu udžbenika opširnije će biti obrađeni električna kola i mreže sa naizmeničnim strujama, polifazna kola, električne mašine i elementi elektronike. Udžbenik je nastao iz proširene verzije beležaka za predavanja iz Elektrotehnike studentima druge godine Mašinskog fakulteta u Beogradu i druge/treće godine odeljenja fakulteta na VTVA. Knjiga obuhvata bazični, a ujedno i veći deo kursa Elektrotehnike, koji se na Mašinskom fakultetu sluša sa fondom od 2+2 časa u trećem i 3+3 u četvrtom semestru. Pored tog kursa, za studente smera za automatsko upravljanje, u šestom i sedmom semestru izvodi se i kurs iz Elektronike i električnih merenja u sistemima automatskog upravljanja. S obzirom na tendencije u razvoju moderne mašinske tehnike, smatram da bi bilo vrlo korisno uvesti jedan opštestručni, dvosemestralni kurs iz Elektronike i merenja u mašinstvu za sve studente treće godine Mašinskog fakulteta. U pogledu koncepcije izlaganja materije, trudio sam se da u udžbeniku sledim pristup koji je prihvaćen od većine autora danas u svetu, a naročit uzor bili su mi literatura i iskustvo Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu. Udžbenik je podeljen u tri poglavlja. U prvom se detaljno obrađuju fizički osnovi elektrostatike i uvode osnovne predstave i veličine iz elektrotehnike, u drugom se razmatraju vremenski konstantne i delimično vremenski promenljive struje, kao i metode analize linearnih vemenski invarijantnih mreža, dok je treće poglavlje posvećeno vremenski konstantnom i promenljivom magnetskom polju sa pratećim efektima i posledicama i osnovama analize linearnih kola i mreža sa prostoperiodičnim strujama. U prilogu su date korisne vektorske relacije i stavovi iz teorije polja, indeks koji omogućava brzo i lako pronalaženje tumačenja pojmova i spisak literature za dalje produbljivanje stečenog znanja. Pored toga što potpuno odgovara nastavnom programu, udžbenik sadrži i gradivo koje prevazilazi osnovni obim kursa, kao i primere i najnovije rešene ispitne zadatke. Takva koncepcija proistekla je iz uverenja autora da udžbenici moraju imati veću širinu od predavanja, kako bi studenti bolje i sveobuhvatnije razumeli materiju. Ovakvim obimom i načinom prezentacije knjiga može poslužiti kao osnovni priručnik svima kojima je elektrotehnika matična struka, ali i ostalima. Mogućnost kombinovanja gradiva i primera, čini knjigu podesnom za aplikaciju i profilisanje kurseva različitih po obimu i dubini prezentacije. U današnje vreme, kada se tehnika vrlo dinamično razvija, u praksi je često potrebno brzo rešavati nestandardne zadatake, što ne podrazumeva samo primenu empirijskog pristupa i specifičnih postupaka, što je bilo svojstveno počecima razvoja inženjerstva, već je neophodno i razumevanje osnovnih naučnih principa struke. Zato bi bilo dobro da se u savremenoj edukaciji inženjera težište prebaci sa uskostručnih na bazične i opštestručne predmete, uz preispitivanje njihove koncepcije. U načinu izlaganja nastojao sam da principe makroskopske teorije elektromagnetskog polja na kojima počiva celokupna današnja elektrotehnika sveobuhvatno i koncizno prikažem, ne gubeći iz vida njihov fizički smisao, kako bi studenti stekli trajno, povezano i aktivno poznavanje materije. Verujem da ovakav pristup zasnovan na primeni elemenata teorije polja, koje studenti Mašinskog fakulteta, inače, slušaju u okviru kursa Matematika II, doprinosi elegantnijoj formulaciji, većoj preciznosti, lakšoj preglednosti i efikasnijoj praktičnoj primeni rezultata. i

5 Svi važniji zakoni, teoreme i posledice, tekstualno su protumačeni i formulisani boldovano ili kurzivom, istaknuti simbolom " " i ilustrovani odgovarajućim rešenim primerima označenim sa " ". Pri prvom čitanju materijala studenti ne moraju da se posebno udubljuju u dokaze teorema, već samo valja da shvate njihov smisao i uslove pod kojima važe. Napomene u tekstu izdvojene su i označene simbolom " ", a nerešeni numerički primeri sa rezultatom simbolom " ". U cilju što kompeletnijeg uvida u problematiku, lakšu dalju nadogradnju znanja i njegovu primenu u drugim oblastima nauke i tehnike, pri koncipiranju sadržaja i načina izlaganja nastojao sam da čitaoca postepeno uvodim u materiju. I pored ogromnog uloženog truda i najveće pažnje pri pisanju i tehničkoj obradi, moguće je da su se u knjizi potkrale i neke greške. Biću zahvalan svima koji mi na njih skrenu pažnju i/ili daju sugestije za dalje poboljšanje kvaliteta knjige. Sa zadovoljstvom i zahvalnošću ističem dugogodišnju saradnju sa akademikom dr Petrom Miljanićem, redovnim profesorom Mašinskog i Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, koji mi je uvek davao korisne savete, sugestije i podršku u radu, što je i sada učinio kao recenzent udžbenika. Zahvalnost dugujem i recenzentu dr Branimiru Reljinu, redovnom profesoru Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, za podsticaj u pisanju ove knjige, korisne savete pri pregledu rukopisa, kao i za višegodišnju podršku u rešavanju aktuelnih problema i publikovanju rezultata iz analize i sinteze električnih kola i mreža, za koje verujem da će jednog jednog dana naći mesto u standardnoj udžbeničkoj literaturi. Posebno se zahvaljujem članovima moje porodice na ljubavi, razumevanju i podršci, tokom svih proteklih godina. Beograd, septembra D. K. Predgovor drugom izdanju Drugo neizmenjeno izdanje udžbenika pojavljuje se u trenutku kada po Bolonjskom procesu na Mašinskom fakultetu u Beogradu počinje izvodjenje novog kursa pod nazivom Elektrotehnika i elektronika, u šestom semestru osnovnih akademskih studija i obaveznom za sve studente fakulteta. S obzirom da će se novi kurs izvoditi po redukovanom programu sa fondom časova predavanja na nivou % fonda dosadašnjeg predmeta Elektrotehnika, uz korišćenje osnovnih nastavničkih beleški sa predavanja namenjenih studentima ("handouts"), to se objavljivanje ovakvog udžbenika čini još neophodnijim, kako bi studenti pored akumulacije najosnovnijih znanja dovoljnih za polaganje ispita dobili i priliku za potpunije proučavanje ove materije i kvalitetnije studiranje. Beograd, februara D. K. ii

6 Sadržaj I-ELEKTROSTATIKA Strana 1. ELEKTRIČNO OPTEREĆENJE (NAELEKTRISANJE) Istorijski uvod Put do otkrića elektrona i dokaz njegovog postojanja Određivanje negativnog električnog kvanta Milikenovom metodom Određivanje pozitivnog i negativnog električnog kvanta iz zakona elektrolize Naelektrisavanje (elektrizovanje, elektrizacija) tela Zakon o konzervaciji elektriciteta ELEKTROSTATIČKO POLJE U VAKUUMU Kulonov zakon Elektrostatičko polje Potencijal električnog polja i napon 23 Numerički primeri Gausov zakon Ponašanje metalnih provodnika u elektrostatičkom polju Neke važnije primene Gausovog zakona 39 Električno polje i potencijal usamljene, naelektrisane metalne sfere 39 Električno polje i potencijal usamljenog, neograničenog, homogeno naelektrisnog metalnog cilindra 41 Električno polje i potencijal usamljenog, homogeno naelektrisanog sfernog domena 44 Električno polje usamljenog, homogeno naelektrisanog tankog diska i homogeno naelektrisanih paralelnih ravni 46 Numerički primeri Električni dipoli Dinamika naelektrisane čestice u elektrostatičkom, magnetskom i ukrštenom polju u vakuumu Dinamika naelektrisane čestice u elektrostatičkom polju Dinamika naelektrisane čestice u magnetskom polju Dinamika naelektrisane čestice u ukrštenom polju 79 Ciklotron 82 Spektrograf mase Van de Grafov akcelerator Elektronska optika Kapacitivnost metalnih provodnika 89 Pločast (ravni) kondenzator 93 Sferni kondenzator 94 Podužna kapacitivnost koaksijalnog voda 95 Podužna kapacitivnost dvožičnog voda 96 iii

7 Podužna kapacitivnost voda paralelnog provodnoj ravni 97 Strana 2.8. Vezivanje kondenzatora u grupe Paralelno vezivanje kondenzatora 100 Ekvivalentna kapacitivnost 100 Punjenje (opterećivanje) kondenzatora 100 Pražnjenje (rasterećivanje) kondenzatora Redno vezivanje kondenzatora 103 Ekvivalentna kapacitivnost 103 Punjenje (opterećivanje) kondenzatora 104 Pražnjenje (rasterećivanje) kondenzatora 104 Primeri regularne i neregularne komutacije u električnim mrežama sa kondenzatorima Ekvivalentne transfiguracije tipa ϒ i ϒ ELEKTROSTATIČKO POLJE U SUPSTANCIJI Polarizacija dielektrika i makroskopske manifestacije Generalisani oblik Gausovog zakona i primene 118 Granični uslovi na razdvojnoj površi dva dielektrika 119 Kondenzatori sa heteroslojnom strukturom dielektrika 121 Numerički primeri Vrste kondenzatora, osobine i primena ENERGIJA, SILE I PRITISCI U ELEKTROSTATIČKOM POLJU Enegija sistema naelektrisanih tela Lokalizacija energije u elektrostatičkom polju 131 Elektrostatička energija jonske kristalne rešetke 132 Sile u pritisci u elektrostatičkom polju 134 Numerički primeri 136 Određivanje generalisanih sila u elektrostatičkom polju opšti metod 147 Primeri Električna kola i mreže sa kondenzatorima ERC kola i mreže Elektrostatičke mreže (EC mreže) Neke primene kondenzatora u električnim kolima i mrežama 158 II-ELEKTROKINETIKA STACIONARNA ELEKTRIČNA STRUJA Klasifikacija struja i karakterizacija strujnog polja Karakteristike električne struje Opšti oblik vektora gustine struje Jednačina kontinuiteta i prvi Kirhofov zakon Omov zakon i klasična elektronska teorija provodnosti Džulov zakon Električni otpornici Linearni otpornici Nelinearni bilateralni otpornici Nelinearni unilateralni otpornici Vezivanje otpornika u grupe 194 Redna (serijska) veza otpornika 194 iv

8 Paralelna veza otpornika 195 Strana Redno/paralelna (mešovita) veza otpornika 195 Ekvivalentne transfiguracije otporničkih mreža tipa ϒ i ϒ 196 Primeri nestandardnih postupaka za određivanje ekvivalentne otpornosti Zakon prelamanja linija strujnog polja Uzemljivači. Otpornost uzemljenja 202 Merenje otpornosti uzemljivača metodom ampermetra i voltmetra 206 Merenje otpornosti uzemljivača Berendovom metodom ELEKTRIČNI GENERATORI I DRUGI KIRHOFOV ZAKON Strujni generatori. Ekvivalentne transformacije naponskih i strujnih generatora i generatorskih grupa 224 Ekvivalentne transformacije grupe rednih generatora 225 Ekvivalentne transformacije paralelnih generatora 227 Numerički primeri ELEKTROMOTORNE SILE: POREKLO I VRSTE Elektromotorne sile hemijskog porekla Danijelov generator Leklanšeov ili "suvi" generator Akumulatori 241 Olovni akumulatori 241 Alkalni akumulatori Vodonikove ćelije Kontaktne elektromotorne sile Termoelektrične pojave Tomsonov efekat Zebekov i Peltijeov efekat Poluprovodničke termoelektrične pumpe Indukovane elektromotorne sile Poluprovodnici. Poluprovodničke sunčane baterije Maksvel-Bolcmanova i Fermi-Dirakova statistika Provodnici, izolatori i poluprovodnici P-n spoj (poluprovodnička dioda) 287 P-n spoj u ravnoteži 288 Direktno polarisan p-n spoj 292 Inverzno polarisan p-n spoj Poluprovodničke fotodiode i solarne ćelije ANALIZA LINEARNIH ELEKTRIČNIH KOLA I MREŽA Grafovi električnih mreža Topologija električnih mreža i pojmovi vezani za grafove Nezavisne veličine električnih mreža Topološke matrice i matrični oblik topoloških relacija električnih mreža Princip održanja trenutne snage u električnim kolima i mrežama 310 Telegenova teorema Metode analize (rešavanja) električnih mreža Indiciona i Grinova funkcija. Superpozicioni integral 314 Osnovni principi linearnih, vremenski nepromenljivih kola i mreža Metod nezavisnih (konturnih) struja 322 Numerički primer 324 v

9 Metod nezavisnih napona (napona preseka). Metod potencijala čvorova 325 Strana Numerički primeri Teoreme linearnih vremenski invarijantnih mreža 334 Teorema superpozicije 334 Numerički primeri 336 Teorema reciprociteta 340 Tevenenova teorema 340 Nortonova teorema 341 Numerički primeri 342 Teorema kompenzacije 353 Teorema kompenzacije za otpornik ili impedansu 353 Primer 354 III-ELEKTROMAGNETIZAM VREMENSKI KONSTANTNO MAGNETSKO POLJE Istorijski uvod Amperov zakon za magnetsku silu između strujnih elemenata u vakuumu Vektor magnetske indukcije. Bio-Savarov zakon i primene Magnetska indukcija strujne duži 362 Primeri Magnetska indukcija u centru kružnog strujnog luka i na osi normalnoj u centru kružne strujne konture 369 Helmholcovi kalemovi 370 Solenoid 371 Primeri Dejstvo magnetskog polja na strujnu konturu 376 Primeri Magnetski fluks i zakon o konzervaciji 383 Primeri Amperov zakon 390 Primeri Merenje magnetske indukcije Supstancija u magnetskom polju Granični uslovi na razdvojnoj površi dve sredine Feromagnetski materijali i neke njihove osobine Magnetska kola Omov zakon za prosto magnetsko kolo. Kirhofovi zakoni Proračun magnetskih kola 437 Problemi I vrste 437 Problemi II vrste Stalni magneti VREMENSKI PROMENLJIVO ELEKTRIČNO I MAGNETSKO POLJE Elektromagnetska indukcija 447 Princip rada translatornog električnog motora 447 Princip rada translatornog električnog generatora 449 Princip rada rotacionog električnog motora 451 Princip rada generatora prostoperiodične ems 456 Princip rada generatora jednosmerne ems 457 vi

10 Magnetski vektor-potencijal 459 Strana Opšte jednačine makroskopskog elektromagnetskog polja u nepokretnim sredinama 464 Pregled osnovnih jednačina kvazistacionarnog elektromagnetskog polja 464 Kompletan sistem Maksvelovih jednačina elektromagnetskog polja u nepokretnim sredinama Teorema jednoznačnosti rešenja Maksvelovih jednačina 466 Elektromagnetski talas u vazdušnom trakastom vodu Kvazistacionarno polje u provodnim sredinama Vrtložne struje Površinski ili skin-efekat Međusobna induktivnost i samoinduktivnost Međusobna induktivnost dve tanke provodne konture 486 Princip rada mernog transformatora 488 Međusobna induktivnost torusnih namotaja Sopstvena induktivnost tanke provodne konture 490 Primeri 492 Sopstvena induktivnost torusnog namotaja pravougaonog i kružnog preseka RL i RLC kolo. Induktivno spregnuta kola RL kolo 498 Slučaj kada je eksitacija vremenski konstantna 501 Slučaj kada je varijacija eksitacije vremenski proizvoljna RLC kolo 504 Slučaj kada je eksitacija vremenski konstantna 504 Slučaj kada je varijacija eksitacije vremenski proizvoljna Odziv RLC kola na prostoperiodičnu naponsku eksitaciju 510 Primeri Snaga u kolima i mrežama sa prostoperiodičnim strujama. Faktor snage Aktivna, reaktivna i prividna snaga 522 Popravka faktora snage kod pretežno induktivnog prijemnika 525 Princip održanja kompleksne prividne snage u električnim kolima i mrežama 527 Prilagođenje prijemnika u kolima prostoperiodične struje Induktivno spregnuta kola 529 Primeri Monofazni električni transformator Neregularna komutacija u RL kolima i mrežama ENERGIJA, SILE I PRITISCI U MAGNETSKOM POLJU Energija kvazistacionarnog magnetskog polja Gubici u feromagnetskom materijalu zbog histerezisa Pointingova teorema Otpornost i samoinduktivnost masivnih provodnika 557 Ukupna podužna induktivnost koaksijalnog voda 558 Ukupna podužna induktivnost dvožičnog voda Određivanje generalisanih magnetskih sila opšti metod 560 Primeri 562 Noseća (privlačna) sila elektromagneta za jednosmernu i naizmeničnu struju 565 PRILOG 568 LITERATURA 569 INDEKS 571 vii

11 571 INDEKS Admitansa, 301 generalisana, otpornika, 320 kalema, 321 kondenzatora, 320 kompleksna, , 519 redne i paralelne veze RLC elemenata, 321, 519 Ajnštajnova relacija, kod poluprovodnika, 291 za unutrašnji fotoelektrični efekat 175 Aktivna snaga, generatora, 522 jedinica, 522 prijemnika, 526 Aktivni otpornici, 186 Akumulatori, alkalni, ems, 241 čelični, 244 kadmijum-nikl (Jungerov), 245 kapacitet, 241 koeficijent korisnog dejstva, 241 olovni, 241 Akvadag anoda, 73 Amper, A. M., 356 Amper (jedinica), 10 Amperov zakon, 390 o cirkulaciji vektora B, dokaz, integralni oblik, 393 lokalni oblik, 393 primeri primene, o cirkulaciji vektora H, dokaz, 412 u integralnom obliku, 412 u lokalnom obliku, 412 za magnetsku silu, za promenljive struje, 413 Amperove struje, 356, 410 gustina, 411 makroskopska rezultanta, 416 objašnjenje fizičkog smisla, 410 red veličine podužne gustine, 416 Amplituda, 184, 185 Antiferomagnetski materijali, 409, 421 Aston, F. V., 83 Atom, dimenzije, 3 dimenzije jezgra, 3 Autotransformator, Avogadrov broj, 12, 74, 170 Barkhauzenov efekat, 422 Barijum titanat, 114 Bertrand Rasel, 1 Beselova diferencijalna jednačina, 479 Betatron, 83, 464 Bifilarni upredeni vod, 402 Bio, Ž. B., 356 Bio-Savarov zakon, 360 eksperimentalni oblik 363 Blizinski efekat, 478 Bolcmanova konstanta, 113, 170 Born, M., 278 Ciklotron, 76, 82 Ciklotronska frekvencija, 76 Ciklus histerezisa, Ciklus magnećenja, 424 Čvor i tačka u kolu ili mreži, 216, 301 Dašman-Ričardsonova jednačina, 191 Debaj, P., 174 i teorija toplotne provodnosti kristala, 174 DeBrolji, L., 276 Degenerativna energijska stanja, 281 Dejvi, H., 8 Depolarizatori, 236 Dielektrična konstanta, 17 dinamička, 111 relativna, 18, 111 statička, 111 Dielektrik (izolator), 287 anizotropan, 114, 118 curenje, 127 električna čvrstoća, 111 tablica orijentacionih vrednosti, 127 heteroslojne strukture, homogen, 116, homogeno polarizovan, 117 idealan, 13, 37, 127 izotropan, 111, Kirijeva tačka za, 114 koeficijent elektronske polarizacije, 113 koeficijent jonske polarizacije, 113 koeficijent orijentacijske polarizacije, 113 linearan, nehomogen, 115 polarizacija, 13, površinska specifična otpornost, 179

12 572 proboj, 70, 111 specifična otpornost, 179 tablica orijentacionih vrednosti, 179 toplotni proboj, 179 Difuziona struja, 291, 293 Dijamagnetski efekat, 407 objašnjenje, Dijamagnetski materijali, 360, 406 osobine, 406 Divergencija vektora (polja), 24 Drude L., 170 Dvožični vod, induktivnost, spoljašnja, 492 unutrašnja i ukupna, 560 kapacitivnost, podužna, 96 korona na vodu, 127 Džilbert, V., 1, 355 Džul, J. P., 180 Džulov efekat, 180 Džulov zakon u lokalnom i diferencijalnom obliku, 180 Džulovi gubici,180 Efekat blizine, 478 Efektivna vrednost, periodičnih veličina, 184 prostoperiodičnih veličina, 185 Ekstenziometrijske trake, fizičke osnove, pasivne merne konfiguracije, aktivne merne konfiguracije, Ekvipotencijalna površ, 29 Elektreti, 23 Elektricitet, struktura, 3 teorije o priodi, 2-3 makroskopsko ponašanje, 3 Električna čvrstoća dielektrika, 111 tabela orijentacionih vrednosti, 127 Električna indukcija, , 446, 462 Električna kola i mreže sa kondenzatorima, ERC kola i mreže, energijski procesi, EC mreže, Električna opterećenja, vezana, 37, 115, površinska gustina, 115, 117 Električna otpornost, 173 Električna provodnost, 173 Električna sila, 17 izračunavanje preko energije, moment sile, 52-54, 147 na dielektrik u kondenzatoru, 149, 150 na elektrodu kondenzatora, 134, 148 na probno opterećenje, 21 princip superpozicije, 22-23, 29 rad električnih sila, red veličine, 74 Električna struja, definicija, 163 efektivna vrednost, 184 gustina, 166, najveći red veličine u praksi, 171 karakteristike, 165 karakterizacija strujnog polja, klasifikacija struja, 163 referentni smer, 166 u čvrstim i tečnim provodnicima, 163 Električna susceptibilnost, 115 Električne mreže, aktivne, grafovi mreža, 302 Grinova funkcija, 314, 316 impulsni odziv,316 indiciona funkcija, 314, 316 linearne, uslovi, 301 metode rešavanja, ekvivalentnim transformacijama, 313, konturnim strujama, naponima preseka, potencijalima čvorova, superpozicijom, ustaljeni prostoperiodični režim, 519 nelinearne, 301 nezavisne veličine mreža, osnovni principi LVI mreža, 316 superpozicioni (Dijamelov) integral, 316 i njegova Laplasova transformacija, 319 topologija mreža, topološke matrice i relacije, Električni dipol, 14, 30-32, 37, 67, 112 električni moment dipola, 31, 112 gustina električnih momenata dipola, 113 indukovani momenti, 112 potencijal i polje dipola, primer numeričkog određivanja, 30 potencijalna energija dipola, 70 sila i moment na dipol, Električni fluks, 25 Električni generator, 207 ekvivalentno premeštanje u mreži, ems, definicija, 209 hemijski, 209 ireverzibilan, 233, 239 reverzibilan, 237, 239, 241, 244 idealan naponski, 210, idealan strujni, 224

13 573 oznake za, 24 jednosmerne ems, 208, mešovita veza, 232 napon između priključaka, označavanje na šemama, 208 paralelna veza, 227 prostoperiodične ems, 456 rad, 209 redna veza, 225 rotacioni, princip rada, 269 snaga, , 209, 213 translatorni, princip rada, 449 u praznom hodu, 210 unutrašnja otpornost, 209 Električni motor, linearan, 447 princip rada, 447 rotacioni, 451 princip rada, 451 Električni pomeraj, u dielektriku, 118 u vakuumu, 118 Električni potencijal, 16 Električno kolo, jačina struje u, 216 potencijal u kolu, 218 Električno opterećenje (naelektrisanje), 1 nastanak i razvoj predstave o, 1-12 Električno polje, definicija, 21 indukovano, 267 na površi provodnika, 13, u unutrašnjosti metalnih tela, 37 spektar, 30 zaklanjanje električnog polja, 4 zapreminska gustina energije, 56 Elektrohemijski ekvivalent supstancije, 11 Elektrohemijski red elemenata (tablica), 236 Elektrolit, 2, 10 Elektromagneti, privlačna sila, 565 Elektromagnetska dioda, 81 Elektromagnetska indukcija, 447 dinamička, 209, 267, 273 Faradejev zakon, 271 generalisani oblik, 273 kombinovana, 273, 271 statička, 273 u savršeno provodnoj konturi, 529 Elektromagnetski spektar, 468 Elektromagnetski talasi, 18, 466 brzina prostiranja, 20 prostoperiodični, 466 ravanski, 467 talasna dužina, 467 talasna jednačina, 467 u trakastom vodu, 466 Elektromagnetsko polje, 16, 19, 465 Elektromagnetsko rele, 439 Elektron, dimenzije, 3 brzina drifta, 170 masa u mirovanju, 71 pri kretanju, 71 naelektrisanje, 6 specifično, 5 poluprečnik putanje u atomu, 3 slobodni i vezani, 275 Elektronska optika, elektronska sočiva, zakon prelamanja, 87 Elektronski top katodne cevi, 88 Elektron-volt, 51, 52 Elektromotorna sila, definicija, 209 Elektroskop, Elektrostatička indukcija (influencija), 2, 12, 37, 118, linije, 118 Elektrostatičke mreže, Elektrostatičko polje, 12, 20 jačina, 21 opšti metod određivanja sila i momenata, primeri praktične primene, u vakuumu, 16 u supstanciji, 111 sile i pritisci u, 19, Emisija elektrona, 71 Ems, indukovana, 208, Ems, hemijskog porekla, Ems kondenzatora, 154 Ems, kontaktna, kontaktni niz metala, 247 Ems samoindukcije, 490, Ems vodonikovih ćelija, 246 Energija električnog polja, gustina energije u polju, 56, 131 jonske kristalne rešetke, 132 kondenzatora, 130 lokalizacija energije (tumačenje), 131 prenos posredstvom polja, 20, 556 sistema naelektrisanih tela, 129 zakon održanja, 24 Energija magnetskog polja, 547 gustina energije u polju, kalema, 500 lokalizacija energije (tumačenje), 550 prenos posredstvom polja, 20, 556 sistema spregnutih kontura, 550, 552 Energijski nivoi, 275 Energijske zone i procepi, 275, Energijski proizvod, 445, 429 i optimalan stalni magnet, Ersted, H. K., 271, 356

14 574 Faktor snage prijemika, 522 reaktivnosti, 524 popravka, 525 Faradej, M., 4 Faradejev pehar, 15 Faradejev točak, , 451 Faradejev zakon indukcije, 271 Faradejevi zakoni elektrolize, 8-12 Faza, početna, 510 trenutna, 510 Fazna razlika, 511 Fazna rezonancija, 519, 525 Ferimagnetski materijali, 360, 409, 421 Feriti, Fermijev nivo, 71, 249, zavisnost od koncentracije elektrona, 283 zavisnost od koraka kristalne rešetke, 284 zavisnost od temperature, 282 Feroelektrici, 114 Feromagnetski materijali, 409, meki, 424, neke osobine, 418 objašnjenje feromagnetizma, 409 tvrdi, 424, ugao gubitaka, 425 zavisnost osobina od temperature, 420 Fizičke teorije, ujedinjenje, Fizički male veličine (dužina, zapremina, vreme, količina elektriciteta), 102 Fotodioda, 298, lavinska, 299 Fotostruja, 298 Fotovoltaične ćelije, v. solarne ćelije Fluks, električni, magnetski, 383 rasipni, 498 vektora J, 168 Fluorescencija, 5 Fluorescentna cev (lampa, sijalica), 545 Fosforescencija, 5 Fotoelektrična emisija, unutrašnja, 175 Foto-otpornik, 175 Frekventno kompenzovani atenuator, Frenklin, B., 2 Fuko, L., 469 Fukoove struje, Galvani, L., 233 Galvanometar, balistički, 424 Gausov zakon, izvođenje, lokalni i integralni oblik, 36 uopšten (generalisani), 116, integralni oblik, 118 lokalni oblik, 119 važnije primene, 39 metalna sfera, metalni cilindar, homogeno naelektrisani disk, jedna i dve ravni, primeri, sferni naelektrisani domen, Generalisana grana mreže, 313 Generatori, Danijelov, 237 Leklanšeov, 236, 239 Linearan, mehanički, 449 Na bazi vodonikovih ćelija, 245 Obrtni, 456 Vestonov, 236 Voltin, 234 Gradijent skalarne funkcije, 30 Graf električne mreže, definicija, 303 Granični uslovi na razdvojnoj površi, dva dielektrika, 119 magnetski različitih sredina, Gravitaciona konstanta, 74 Gromobran, princip delovanja, 39 Gubici, zbog histerezisa, 555 zbog vrtložnih struja, 471, 477 Gustina struje, Helmholc, 9, 163 Helmholcovi kalemovi, 76, Hemijski ekvivalent supstancije, 11 Hemijski potencijal elektrona, 282 Henri, Dž., 487 Henri (jedinica), 358, 487 Herc, H., 4, 465 Histerezis, 418 gubici zbog, 423, 555 Histerezisna petlja, 420 Rejlijeva, 425 snimanje, Holov efekat, 403 Holov element, 403, 405 Holov napon, 403 Holov ugao, 403 Holova konstanta za, monovalentne metale, 404 poluprovodnike, 404 Homogen dielektrik, 116 Homogeno električno polje, 48 Imitansna funkcija kola ili mreže, v. impedansa ili admitansa Impedansa, 301

15 575 generalisana, otpornika, 320 kalema, 321 kondenzatora, 320 kompleksna, , 516, 519 kalema, 321, 516 kondenzatora, 320, otpornika, 320, redne i paralelne veze RLC elemenata, 321, 519 rednog RL kola, 511 rednog RLC kola, 513 Indens prelamanja, apsolutni, 18, 468 Indukcija, remanentna, 424 tablica orijentacionih vrednosti, 427, 428 Indukovana ems, 208, Indukovani momenti dipola, 112 Indukovano električno polje, 462 izračunavanje i primena, Indukovano naelektrisanje, 12 Induktivna otpornost kalema, 511, 513 Induktivni kalem, 498 energija, 500 idealan, 498 označavanje u šemama, 546 realan, 498, 545 načini realizacije i vrste, 545 Induktivno spregnuta kola, 529 pisanje jednačina za, Induktivnost, v. samoinduktivnost Intenzitet električnog polja, 21 Intenzitet struje, v. jačina struje Ispražnjeni sloj, 287 Ivični efekat, 49 Izlazni napon, 71, 191 Izolatori, 287 Jačina struje, 10, 166 algebarski intenzitet, 166 jedinica, 10, 166 kroz žičane provodnike, 166 referentni smer, 166 stvarni smer, 166 Jednačina kontinuiteta, 168 Joni, u gasovima, 70 srednja dužina slobodnog puta, 170 Jonizacija gasova, 70 sudarna, 127 Jonizacioni prečešćavač vazduha, 70 Kalem, v. induktivni kalem Kalibracija sonde osciloskopa, 159 Kamerling Ones, H., 177 Kapacitivna otpornost kondenzatora, 513 Kapacitivnost, metalnih provodnika, definicija, 89, 91 dvožičnog voda, 96 jedinica, 18, 89 koaksijalnog voda i optimizacija, 95 kondenzatora, 91 paralelne veze kondenzatora, 100 pločastog kondenzatora, 93 ravne varikap diode, 128 redne veze kondenzatora, 103 sfernog kondenzatora, 94 usamljenog tela, 89 uticaj dielektričnih slojeva, voda paralelnog provodnoj ravni, 97 Zemlje, 90 Karakteristična impedansa vakuuma, 467 Katodna cev osciloskopa, 88 Katodni zraci, 3 Kelvinove funkcije, 480 Kelvinove termoelektrične relacije, 255, 262 druga (izvođenje), 262 prva (izvođenje), 255 Kirhof, G., 168 Kirhofov zakon, drugi, u algebarskom obliku, 220, 223 u kompleksnom obliku, 517 za elektrostatičke mreže, prvi, u algebarskom obliku, 169, 221 u integralnom obliku, 168 u kompleksnom obliku, 517 u lokalnom obliku 168 za elektrostatičke mreže, Kiri-Lanževenov zakon, 414 Kiri-Vajsov zakon, za dielektrike, 113 za feromagnetike, 420 Kirijeva feromagnetska temperatura, 414, 420 i paramagnetska, 420 tabela vrednosti za, 420 Koaksijalni vod, podužna induktivnost, 559 podužna kapacitivnost, 95 Koeficijent sprege, 492, 551 dokaz da je manji od jedan, 551 Koeficijent viskoznosti, 7 Koercitivno polje, 424 i tablica orijentacionih vrednosti, Kompleksni predstavnik, 472, 479 napona i struje, Kompleksna impedansa, v. impedansa Kompleksna permeabilnost, 425 Kompleksna snaga, generatora, 522, 526 prijemnika, 522, 526 teorema održanja, 527

16 576 Komptonova talasna dužina, 284 Komutacija, definicija, 60 regularna, 60, 106 neregularna, , , metodi za sprečavanje u RLC kolima i mrežama, Koncentracija nosilaca provodnosti, 168, 285 Kondenzatori, bipolarni i unilateralni, 127 bipolarni elektrolitički, 127 definicija, 90 cilindrični, 95 sa dielektrikom heteroslojne strukture, 123 elektrolitički, 127 energija 102, 105, 130 feroelektrični, 127 keramički, 127 konvencija o smerovima, 99 konstitutivne relacije, 99 oznake za različite tipove, 128 pločast, 93 sa dielektrikom heteroslojne strukture, 121 primena u kolima i mrežama, promenljiv (trimer), 127 sa papirnom izolacijom, 127 sa veštačkim folijama, 127 sferni, 94 sa dielektrikom heteroslojne strukture, 122 u električnom kolu, vakuumski, 127 varaktorski, 127 vazdušni, 127 vezivanje u grupe, 98 paralelna veza, 100 ekvivalentna kapacitivnost, 100 punjenje (opterećivanje), pražnjenje (rasterećivanje), 103 redna veza, 103 ekvivalentna kapacitivnost, 103 punjenje (opterećivanje), 104 pražnjenje (rasterećivanje), Konduktansa, 519 Konstanta fine strukture, 276 Konstitutivne relacije RLC elemenata i njihovi linearni modeli, 321 Kontaktna ems, 247 Konturne struje, 322 Korona, 127 Kovalentna veza, 113 Kriva magnećenja, 423 dinamička, 425 dinamo-lima, 438 livenog čelika, 439 normalna (osnovna), 425 princip merenja, prvobitna, 424 statička, 425 transformatorskog lima, 440 Kriva razmagnećivanja materijala, 444 Kulon, Š., 3 Kulonov zakon, 17 Kvarkovi, 8 Kvazistacionarno polje u provodnoj redini, 469 Kvazistacionarno stanje, Langmirov zakon 3/2, 193 Lanževenova funkcija, 113, Laplasova, jednačina, 37 transformacija, 318 Larmor, J., 407 Larmorova precesija, 407 i frekvencija, 407 promena frekvencije, 408 Leklanšeov generator, 239 Lenc., E. H., 271 Lencov zakon, 271 i zakon održanja energije za superprovodnu konturu, 529 Lestvičasta mreža, beskonačna, 198 Linearne električne mreže, definicija, 301 Linije, vektora B, vektora D, 118 vektora E, 21 dogovor o crtanju, 21 jednačina linija, 23 Linijski integral vektora polja, 24 Linkurion, 1 Lorenc, A. H., 170 Lorencova sila, 5, Lorens, E. O., 82 LU dekompozicija, 231 Magnet, v. permanentni magnet Magnetizaciono polje, 18 Magnetomehanička anomalija, 406 Magnetomehanički paralelizam, 407 Magnetomotorna (magnetopobudna) sila, 432 Magneto-otpornici, 405 Magnetostrikcija, 429 Magnetska energija, polja, 547 gustina, izvođenje, više spregnutih kontura, 550, 552 Magnetska otpornost (reluktansa), 432

17 577 provodnost (permeansa), 432 Magnetska sila, 10 generalni metod određivanja, između dva naelektrisanja u kretanju, 368 između dva negraničena paralelna pravolinijska provodnika, 379 između dva strujna elementa, 358 makroskopski zakon akcije i reakcije, 547 na naelektrisanu česticu, v. Lorencova sila na strujnu konturu, uopšte, 376 noseća sila elektromagneta, za jednosmernu struju, 566 za naizmeničnu struju, i moment u homogenom polju, 377 primeri, posebni metod određivanja, 386 i primeri, Magnetska sprega kontura, uopšte, 529 kalemova, 531 Magnetska susceptibilnost, 409, 413, tablica vrednosti nekih materijala, 415 Magnetski dipol, makroskopski, 547 potencijalna energija, 547 Magnetski fluks, definicija, 383 kroz konturu, rasipni, 430, 498 zakon o konzervaciji, 384 Magnetski moment, elektrona, 376 orbitalni, 376 orbitalni indukovani, 408 spina (ili sopstveni mag. moment), 406 strujne konture, definicija 378 Magnetski napon (grane m. kola), 434 Magnetski spregnute konture, 529 pisanje jednačina za, Magnetski vektor-potencijal, 459 određivanje fluksa preko, 460 određivanje magnetske indukcije izvan ose kružnog zavojka, Magnetsko kolo, i električno kolo, 430 Kap-Hopkinsonov ili Omov zakon za, 431 Kirhofovi zakoni za, linearno, 430 metode proračuna, nelinearno, 430 prosto, 431 sa vazdušnim procepom, stalnog magneta, tanko, 430 uticaj vazdušnog procepa, 437 Magnetsko polje, vremenski konstantno, 355 delovanje na naelektrisanu česticu, fokusirajuće dejstvo, 77 skretanje elektronskog mlaza pomoću, 76 Zemlje, 362 Maksvel, J. K, 18 Maksvelov postulat, 116, integralni oblik, 118 lokalni oblik, 119 Maksvelove jednačine, 465 teorema jednoznačnosti rešenja, 466 Međusobna induktivnost, dokaz da je L 12 =L 21, dva kružna zavojka, 493 dva odsečka provodnika, 488, 496 dve odsečka u obliku duži, 496 dve žičane konture, 487 jedinica, 487 namotaja na torusnom jezgru, 489 Nojmanov obrazac za, 487 postupak izračunavanja, torusnog namotaja i zavojka, 488 znak, 487 konvencija o označavanju tačkama, 529 Metamagnetici, 422 Metod konturnih struja, Metod napona preseka, Metod ogledanja, u elektrostatici, 96 u elektromagnetizmu, 560 Metod potencijala čvorova, Milikenov eksperiment, 6 Molarna masa supstancije, 11-12, 170 Molekuli, nepolarni, 112 polarni, 112 srednja dužina slobodnog puta u gasu, 170 Moment električne sile na dipol, 53, Moment magnetske sile homogenog polja na strujnu konturu, 378 Naelektrisana čestica, dinamika u, električnom polju, magnetskom polju, ukrštenom polju, Naelektrisano telo, 13 kvazipunktualno, 18 Naelektrisanje, algebarska vrednost, 3 definicija, 3 indukovano, 12, 14, 37 jedinica za, 3 negativno, 3 obeležavanje, 3 površinsko, 13 pozitivno, 3 punktualno, 17 raspodela na provodnim telima, 13, 38, 85 vezano, 115

18 578 višak, 117 zapreminsko, 29, 36, 44, 117 Naelektrisavanje, trenjem, 2, 12 elektrostatičkom indukcijom, 12 Napon, 16, između krajeva generatora, 182, 209 između krajeva otpornika, 182 jedinica za, 16 konvencija o označavanju, 27 tumačenje, 28 Napon koraka, 205 Naponsko-strujna karakteristika, v. statička karakteristika Napon, u elektromagnetskom polju, 222 u mrežama sa konstantnim strujama, 220 u mrežama, sa promenljivim strujama, 223 Naponski generator, 208, 209, 214, i strujni, 224 idealni, 210, 224 realni, 214,224 Neelektrične (strane) sile na opterećenja, 209 Nelova temperatura, 421 Nernstova teorija, Nojmanov obrazac, Nortonov ekvivalentni generator, 224, 341 Nortonova teorema, 341 Oblast prostornog tovara (OPT), 287 Obrtno magnetsko polje, primer, Om, G., 171 Omov zakon, 170 i klasična teorija provodnosti, 170 generalisani, u lokalnom obliku, 208 klasičan (integralni) oblik, 172 klasičan oblik za deo kola sa ems, 211 u lokalnom obliku, 171 u kompleksnom obliku, za elemente, za kolo, 519 za kolo, 213, 216 Oksidoredukcijske reakcije, 233 Opterećenje, v. naelektrisanje Osciloskop, 73 Otklonski (deflekcioni) sistem, 72 elektrostatički, AF-karakteristika, 73 fazno-frekventna karakteristika, 73 kompleksna funkcija prenosa, 73 osetljivost, 73 magnetski, osetljivost, 78 Otpornik, aktivan, 186, 187 bilateralan, 175, 185, 188 ekvivalentan, integrisani, 188 kompozitni, 187 linearan, 171 mešovita veza, 195 napon između krajeva, konvencija o, 182 nelinearan, 175, 188, 190 otpornost, 173, 175 oznake za, 187 provodnost, 173 paralelna veza, 195 serijska (redna) veza, 194 slojni, 188 snaga, 180, 185, 186 statička karakteristika, 185 unilateralan, 173, 190 Otpornost, definicija, 173, 175 negativna, 186 specifična, 176 zavisnost od temperature, 176 žičanog provodnika, 175 Paramagnetski materijali, 360, 409 osobine, 409 Parazitski feromagnetizam, 421 Peltijeov efekat, 251 Peltijeov koeficijent, 255 Peltijeova ems, 251, 255 apsolutna, 255 relativna, 251, 255 Periodične veličine, 184 Permanentni magneti, materijali za, 443 optimalna indukcija, 445 optimalna jačina magnetskog polja, 445 projektovanje, sa zarubljenim polovima, 444 veštački, 443 Permeabilnost, apsolutna, 413 diferencijalna, 426 inkrementalna, 426 jedinica, 358, 413 kompleksna, 425 normalna, 426 početna, 424 relativna, 360, 413 reverzibilna, 426 tablica vrednosti, 427 vakuuma, 358 Permitivnost dielektrika, 14, 111 tablica vrednosti, 111

19 579 dinamička, 111 relativna, 18, 111, 116 statička, 111 vakuuma, 17 Plankova konstanta, 175, 191, 276 P-n spoj, 287 direktno polarisan, inverzno platisan, u praznom hodu, Poasonova jednačina, izvođenje, 37 Pointing, J., 20 Pointingov vektor, 20, 557 Pointingova teorema, 557 Pokretljivost nosilaca provodnosti, 171, 291 Polarizacija, atoma, 18 dielektrika, 37, 112 i makroskopske manifestacije 113 dipola, 112 elektronska, 112 Poluprovodnici, besprimesni (čisti), 247, primesni (dopirani), 247, Poluprovodnička dioda, 247, 287 električni modeli, 297 električni proboj, 294 inverzna struja zasićenja, 193, 294, 295 kapacitivnost, 294 otpornost, dinamička i statička, 296 primene, 295 statička karakteristika, 193, 295 toplotni proboj, 292, 294 Zenerova, 294 Poluprovodnička fotodioda, Popravka faktora snage, 525 Potencijal, električnog dipola, električnog polja, i vektor E (izvođenje veze između), kontaktni, 233 površinski raspodeljenog opterećenja, 29 punktualnog naelektrisanja, 28 kontinualne raspodele opterećenja, 29 raspodela duž kola, razlika u dve tačke, 26 Površ, orijentacija, 24 Površinska struja, podužna gustina, 397, 415 Površinski efekat, 477, dubina prodiranja, 483 Prelazni režim, 301 Prenaponi, Prenosni broj transformatora, 536 Prijemnik, aktivni, 523 reaktivni, 524 Prilagođenje, , 528 Princip održanja, aktivne, reaktivne i kompleksne prividne snage u mrežama, 526 Princip održanja trenutne snage, 310, 526 Princip rada uređaja za fotokopiranje, 74 Prividna snaga, generatora, 526 jedinica, 526 prijemnika, 526 Probno operećenje, 20 Proboj dielektrika, 111 tumačenje, Prostoperiodične funkcije, 184 Prostorni ugao, 35 Proton, dimenzije, 3 masa, 74 Provodnici, 2, 284 Pujeov obrazac, 369 Radna funkcija metala, 71 Reaktansa, 519 Reaktivna snaga generatora, 526 jedinica, 526 prijemnika, 526 Referentna tačka, 26 Referentni smer napona usaglašen sa strujom, Referentni smer količine elektriciteta, 23 Reluktansa, 432 Remanentna indukcija, 423 Rezistansa, 519 Rezonancija, fazna, Ridbergova konstanta, 276 RL kolo, 498 Grinova funkcija, 502 indiciona funkija 502 odziv na Hevisajdovu eksitaciju, 501 odziv na proizvoljnu eksitaciju, 503 odziv na prostoperiodičnu eksitaciju, 510 kompletan, 511 prinudna komponenta, 511 sopstvena komponeta, 511 RLC kolo, paralelno, 509 RLC kolo, redno, 504 indicione i Grinove funkcije, odziv na prostoperiodičnu eksitaciju, 512 prinudna komponenta odziva, 513 Rotor vektora, 25 Samoindukcija, Samoinduktivnost, debelih kontura, 491, 557 definicija, 491, 558 dvožičnog voda, 492, 560

20 580 ekvivalentna, dva redna kalema, 532 dva paralelna kalema, 532 koaksijalnog voda, 492, 559 Nojmanov obrazac za, 491 spoljašnja, 491 dvožičnog voda, 492 kružnog zavojka, 495 koaksijalnog voda, 492 tanke provodne konture, 490 torusnog namotaja, 497 ukupna, 491 koaksijalnog voda, 559 tankog dvožičnog voda, 560 Savar, F., 356 Savršen transformator, 535 Sekundarna emisija elektrona, 5 Senjetova so, 114 Simens, W., 173 jedinica, 173 Skin-efekat, 172, 477, dubina prodiranja, 483 Skretanje (deflekcija) elektronskog mlaza, u električnom polju, u magnetskom polju, u osciloskopu, u ukrštenom polju, Snaga u električnim mrežama, aktivna, 522 dela kola, 213 kompleksna prividna, 526 konvencija 182, 522 princip održanja u kolima i mrežama, 310, prividna, 526 reaktivna, fizički smisao, 524 RLC elemenata, 524 trenutna, 522 Solarna ćelija, Solenoid, 79, Specifična otpornost, 171 dielektrika, 179 elektrolita, 178 metalnih provodnika, 176 tablica vrednosti, 176 temperaturni koeficijent, 176 zavisnost od temperature, 176 nekih legura, 177 nekih supstancija, 179 vodenih rastvora nekih supstancija, 178 teorijsko određivanje, Specifična provodnost, 171 i tablica za neke vodene rastore, 178 Spektrograf mase, Srednja dužina slobodnog puta, 7, 170 Stacionarna električna struja, 163 Stalni magnet, v. permanentni magnet Statička karakteristika (U/I karakteristika, naponsko-strujna karakteristika), fotodiode, 299 otpornika, 173, 185 poluprovodničke diode, 297 solarne ćelije, 299 vakuumske diode, 192 Statistika, Fermi-Dirakova, 249, 281 funkcija raspodele, 281 Maksvel-Bolcmanova, 281 funkcija raspodele, 281 Stoksov zakon, 7 Strane (nekulonske) sile, 165 Struja magnećenja (praznog hoda), 536 Strujna kontura, definicija, 210 Strujni generator, idealni, 224 realni, 224 Strujni element, definicija, 164 magnetska sila na, 358 Strujno polje, definicija, 165 strujne tube, definicija, 165 strujnice, definicija, 165 zakon prelamanja, Sudarna jonizacija, 70, 127 Sunčane baterije, 300 Superprovodnici, 177 Supstancija u magnetskom polju, 406 Susceptansa, 519 Susceptibilnost, električna, 115 magnetska, 409, 413 i tablica orijentacionih vrednosti, 415 Suvi generator, 239 Šotkijev efekat, 191 Šredingerova jednačina, primeri primene, 278, Štajnmecov koeficijent, 556 Štajnmecov obrazac, 556 Šupljina, 247 Talasna dužina, DeBroljijeva, 276 ravanskog elektromagnetskog talasa, 467 Talasna funkcija, osobine, 278 čestična formulacija Hajzenbergovog principa neodređenosti, Tales, 1 Telegenova teorema, 311 Temperatura inverzije (termopara), 256

21 581 Teorema, Gaus-Ostrogradskog, 25 kompenzacije, 217, 353 za otpornik ili impedansu, 353 Nortonova, 341 održanja kompleksne snage, održanja trenutne snage, 310 reciprociteta, 340 Stoksova, 25 superpozicije, 334 Tevenenova, 340 Teoreme LVI mreža, Teov zakon, 255 Termički napon, 291 Termistor, Termoelektrične pojave, Termoelektrične pumpe, 248, 258 poluprovodničke, faktor dobrote, koeficijent performanse, Termoelektrični moduli, 258, 261 Optimalna struja modula, 261 Termoelektrično kolo, 251 Termojonska emisija, 71 Termopar (termoelement, termospreg), 251 faktor dobrote, termoelektrični, 256 diferencijalni, 257 koeficijent korisnog dejstva, 257, 258 materijali za, i tablica materijala, 259 modelovanje (matematičko) termoparova, primene, Tesla, N., 75 Tesla (jedinica), 75, Tevenenov ekvivalentni generator, Tevenenova teorema, 340 Tiritni otpornik, 190 Tomson, J., 3 Tomsonov eksperiment, 3-6 Tomsonov efekat, Tomsonov koeficijent, 249 i tablica orijentacionih vrednosti, 249 Tomsonova ems, Tomsonova teorema, 13, 38 i jedna posledica, 39 jedna važna primena, 56 Toplota isparavanja kristala, 132 Transformator, monofazni, 533 ekvivalentna T-šema, gubici, 542 idealni, 537 princip rada, savršen, 535 stepen korisnog dejstva, u linearnom radnom režimu, 535 osnovne jednačine, ulazna impedansa, 538 Trougao, veza kondenzatora, ekvivalencija sa zvezdom, 109 veza otpornika, 197 ekvivalencija sa zvezdom, 197 Univerzalna gasna konstanta, 171 Upredeni vod, v. bifilarni upredeni vod Ustaljeno (stacionarno) stanje, 153 Uzemljenje, kao mera sigurnosti, oznaka za, 203 princip delovanja, 203 Uzemljivači, 202 otpornost uzemljenja, metode merenja, 202 ampermetrom i voltmetrom, 206 Berendovom metodom, 207 cilindričnog uzemljivača, 206 polusferičnog uzemljivača, 204 sfernog uzemljivača, 203 Vajsovi domeni, u dielektriku, 114 u feromagnetskim materijalima, veličina, 419 Hajzenbergovo tumačenje, 419 Vajsova fenomenološka teorija, 421 Vajsova hipoteza, prva, 420 Vajsova hipoteza, druga, 421 Vajsovo polje, 420 Vakuumska dioda, 190 dinamička otpornost, 193 gustina struje zasićenja, 191 određivanje statičke karakteristike, statička otpornost, 193 Valentni elektroni, 233 Van de Graf, 83 Van de Grafov akcelerator, Variometri, 532 Varistor, 190 Varnica, 39 Varničenje u komutacionim elementima, 499 Vazdušni procep, u magnetskom kolu, efektivna površina, 436 uticaj, 437 Vektor gustine električne struje, 166 opšti oblik, 167 Vektor električne polarizacije, 113 tumačenje, 113 veza sa vektorom E, 113 Vektor električnog pomeraja, 118

22 582 Vektor jačine električnog polja, 20 naelektrisanih ravni, 46, 54 naelektrisane površi, 22 naelektrisanog domena, 23 punktualnog naelektrisanja, u koaksijalnom vodu, 95 u okolini naelektrisane sfere, 39, 44 u sfernom kondenzatoru, 94 Vektor jačine magnetskog polja, 412 u permanentnom magnetu, 444 Vektor jačine stranog električnog polja, 209 Vektor magnetizacije, definicija, 410 i rezultantna µ-struja, 411 u stalnom magnetu, 444 veza sa vektorom B, 412 veza sa vektorom H, 412 Vektor magnetske indukcije, 360 fluks, 383 Helmholcovih kalemova, isečka cilindričnog lista (folije), jedinica, 361 koaksijalnog kabla, linije (vektora) magnetske indukcije, 361 merenje intenziteta, na osi kružnog zavojka, 369 na osi solenoida, 371 površinskih struja, 397 pravog provodnika, 363 ravne strujne konture, 361 ravnog strujnog lista, 397 razni primeri, red veličine u praksi, 362 strujne duži, 362 strujne konture, 361 strujnog elementa, 361 strujnog luka, 369 strujnog plašta (lista), 397 tankog obrtnog diska, 367 torusnog namotaja, 399 kružnog preseka, 400 i fluks kroz, 400 pravougaonog preseka, 401 i fluks kroz, 401 u centru kružnog zavojka, u pravolinijskom provodniku, 394 zapreminskih struja, 367 Zemlje, 362 Vektor magnetske polarizacije, 410 Vezana naelektrisanja, 115 višak, 117 Vezane čestice, 275, 277 Videman-Francov zakon, 173 Vitstonov most, 342 Vodonikove ćelije, 245 Volta, A., 233 Vremenska konstanta, RC kola, 101, 153 RL kola, 502 Vremenski promenljiva struja, 164, 166 Vremenski promenljivo električno i magnetsko polje, 446 Vrtložne (Fukoove) struje, 477, gubici usled, 471, korišćenje, 470 smanjivanje uticaja, 470 Zakon dejstva masa, 286 Zakon kompozicije za Zebekove ems, 253 Zakon međuprovodnika, 247 Zakon međutemperatura, 252 Zakon održanja energije, i Lencov zakon, 529 za n strujnih kontura, Zakon o konzervaciji elektriciteta, 15 Zakon o konzervaciji magnetskog fluksa, 270 Zakon o održanju aktivne, reaktivne i kompleksne prividne snage, 527 Zakon o održanju trenutne snage, 310, 526 Zakon prelamanja linija, električnog polja, 120 magnetskog polja, 418 Zakon tri polovine, 193 Zakoni elektrolize, 8-12 Zarubljeni polovi prmanentnog magneta, 445 Zebekov efekat, 251 Zebekov koeficijent, 254 apsolutni, 254 relativni, 254 Zebekova ems, 251 Zemlja, poluprečnik, 90 kapacitivnost, 90, 94 Zenerov napon, 294 Zenerov proboj, 294 Zonalna teorija čvrstog stanja, 275 Zvezda, veza kondenzatora, ekvivalencija sa trouglom, 109 veza otpornika, 197 ekvivalencija sa trouglom, 197 Zvezdište, 108 Žičani provodnici, 172 i njihova otpornost, 175 Žiromagnetski količnik, orbitalni, 406 spina, 406

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

NAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ)

NAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ) NAIZMENIČNE STRUJE POTREBNE FORMULE: Trenutna vrednost ems naizmeničnog izvora: e(t) = E max sin(ωt + θ) Trenutna vrednost naizmeničnog napona: u(t) = U max sin(ωt + θ) Trenutna vrednost naizmenične struje:

Διαβάστε περισσότερα

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit 1..014. VARIJANTA A Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. A C 1.1. Tri naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

Vremenski konstantne struje, teorijske osnove

Vremenski konstantne struje, teorijske osnove ELEKTRIČNE MAŠINE Vremenski konstantne struje, teorijske osnove Uvod Elektrokinetika: Deo nauke o elektricitetu koja proučava usmereno kretanje električnog opterećenja, odnosno električne struje. Uvod

Διαβάστε περισσότερα

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze

SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura

Διαβάστε περισσότερα

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -

Διαβάστε περισσότερα

Popis oznaka. Elektrotehnički fakultet Osijek Stručni studij. Osnove elektrotehnike I. A el A meh. a a 1 a 2 a v a v. a v. B 1n. B 1t. B 2t.

Popis oznaka. Elektrotehnički fakultet Osijek Stručni studij. Osnove elektrotehnike I. A el A meh. a a 1 a 2 a v a v. a v. B 1n. B 1t. B 2t. Popis oznaka A el A meh A a a 1 a 2 a a a x a y - rad u električnom dijelu sustaa [Ws] - mehanički rad; rad u mehaničkom dijelu sustaa [Nm], [J], [Ws] - mehanički rad [Nm], [J], [Ws] - polumjer kugle;

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Induktivno spregnuta kola

Induktivno spregnuta kola Induktivno spregnuta kola 13. januar 2016 Transformatori se koriste u elektroenergetskim sistemima za povišavanje i snižavanje napona, u elektronskim i komunikacionim kolima za promjenu napona i odvajanje

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

Elektrostatika. Dr Željka Tomić

Elektrostatika. Dr Željka Tomić Elektrostatika Dr Željka Tomić 23.12.2015 1 Elektrostatika KRZNO Ebonit Šipka Svila - - - - - - - +++++++ staklo Elektron Proton eutron 3 Naelektrisanje elektrona elementarno nalektrisanje e = 1,6022 10-19

Διαβάστε περισσότερα

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA. IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)

Διαβάστε περισσότερα

2. Data je žičana otpornička mreža na slici. Odrediti ekvivalentnu otpornost između krajeva

2. Data je žičana otpornička mreža na slici. Odrediti ekvivalentnu otpornost između krajeva 1. U kolu stalne struje sa slike 1 poznato je R1 = 2R = 200 Ω, Rp> R1, E1 =-E2 = 10 V i E3 = E4 = 10 V. izračunati Ig (Ig 0) tako da snage koje razvijaju idealni naponski generator E3 i idealni strujni

Διαβάστε περισσότερα

BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI. Prof. dr Vladan Radulović

BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI. Prof. dr Vladan Radulović FAKULTET ZA POMORSTVO OSNOVNE STUDIJE BRODOMAŠINSTVA BRODSKI ELEKTRIČNI UREĐAJI Prof. dr Vladan Radulović ELEKTRIČNA ENERGIJA Električni sistem na brodu obuhvata: Proizvodnja Distribucija Potrošnja Sistemi

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

5. Karakteristične funkcije

5. Karakteristične funkcije 5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična

Διαβάστε περισσότερα

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Kola u ustaljenom prostoperiodičnom režimu Kola u ustalenom prostoperiodičnom režimu svi naponi i sve strue u kolu su prostoperiodične (sinusoidalne ili kosinusoidalne funkcie vremena sa istom kružnom učestanošću i u opštem slučau različitim fazama

Διαβάστε περισσότερα

V(x,y,z) razmatrane povrsi S

V(x,y,z) razmatrane povrsi S 1. Napisati izraz koji omogucuje izracunavanje skalarne funkcije elektricnog potencijala V(x,y,z) u elektrostaskom polju, ako nema prostornoo rasporedjenih elekricnih naboja. Laplaceova diferencijalna

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

Elektromagnetizam. Tehnička fizika 2 09/03/2018 Tehnološki fakultet

Elektromagnetizam. Tehnička fizika 2 09/03/2018 Tehnološki fakultet Elektromagnetizam Tehnička fizika 2 09/03/2018 Tehnološki fakultet Elektromagnetizam Elektromagnetizam je grana klasične fizike koja istražuje uzroke i uzajamnu povezanost električnih i magnetnih pojava,

Διαβάστε περισσότερα

Električne struje. Električne struje. Električne struje. Električne struje

Električne struje. Električne struje. Električne struje. Električne struje Električna struja (AP47-5) Elektromotorna sila (AP5-53) Omov zakon za deo provodnika i otpor provodnika (AP53-6) Omov zakon za prosto električno kolo (AP6-63) Kirhofova pravila (AP63-66) Vezivanje otpornika

Διαβάστε περισσότερα

Snage u kolima naizmjenične struje

Snage u kolima naizmjenične struje Snage u kolima naizmjenične struje U naizmjeničnim kolima struje i naponi su vremenski promjenljive veličine pa će i snaga koja se isporučuje potrošaču biti vremenski promjenljiva Ta snaga naziva se trenutna

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Banjoj Luci Elektrotehnički fakultet Katedra za opštu elektrotehniku

Univerzitet u Banjoj Luci Elektrotehnički fakultet Katedra za opštu elektrotehniku Univerzitet u Banjoj Luci Elektrotehnički fakultet Katedra za opštu elektrotehniku Laboratorijske vježbe iz predmeta: Osnovi elektrotehnike 2 Druga vježba Mjerenje intenziteta vektora magnetske indukcije

Διαβάστε περισσότερα

Elektromagnetizam. Elektromagnetizam. Elektromagnetizam. Elektromagnetizam

Elektromagnetizam. Elektromagnetizam. Elektromagnetizam. Elektromagnetizam (AP301-302) Magnetno polje dva pravolinijska provodnika (AP312-314) Magnetna indukcija (AP329-331) i samoindukcija (AP331-337) Prvi zapisi o magentizmu se nalaze još u starom veku: pronalazak rude gvožđa

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11. OSNOVE EEKTOTEHNKE Vježba... Za redno rezonantno kolo, prikazano na slici. je poznato E V, =Ω, =Ω, =Ω kao i rezonantna učestanost f =5kHz. zračunati: a) kompleksnu struju u kolu kao i kompleksne napone

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE 1

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE 1 UNVZTT STOČNO SAAJVO LKTOTHNČK FAKULTT redovni profesor dr Slavko Pokorni, dipl inž el OSNOV LKTOTHNK Vremenski konstantne električne struje stočno Sarajevo, 05 Sadržaj OSNOVN POJMOV PV KHOFOV ZAKON 4

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

PRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003.

PRVI DEO ISPITA IZ OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 28. jun 2003. PVI DO ISPIT I OSNOV KTOTHNIK 8 jun 003 Napomene Ispit traje 0 minuta Nije ozvoqeno napu{tawe sale 90 minuta o po~etka ispita Dozvoqena je upotreba iskqu~ivo pisaqke i ovog lista papira Kona~ne ogovore

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

konst. Električni otpor

konst. Električni otpor Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost

Διαβάστε περισσότερα

3. Napisati relaciju za proracun elektricnog kapaciteta vazdusnog cilindricnog kondenzatora. Definirati velicine koje se koriste u relaciji.

3. Napisati relaciju za proracun elektricnog kapaciteta vazdusnog cilindricnog kondenzatora. Definirati velicine koje se koriste u relaciji. 1. Napisati izraz koji omogucuje izracunavanje skalarne funkcije elektricnog potencijala V(x,y,z) u elektrostaskom polju, ako nema prostorno rasporedjenih elekricnih naboja. Laplaceova diferencijalna jednadzba

Διαβάστε περισσότερα

1.2. Provodnici, izolatori i poluprovodnici

1.2. Provodnici, izolatori i poluprovodnici 1 1. Električno polje 1.1. Naelektrisanje Postoje dva tipa naelektrisanja. Jedan tip nazvan je pozitivno naelektrisanje, a drugi negativno naelektrisanje. Jedinica za količinu naelektrisanja je kulon (C).

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Maksvelove jednačine elektromagnetskog polja

Maksvelove jednačine elektromagnetskog polja Maksvelove jednačine predstavljaju matematičku formulaciju osnovnih postulata teorije makroskopskog elektromagnetskog polja koji u elektromagnetici igraju istu ulogu kao Njutnovi postulati u klasičnoj

Διαβάστε περισσότερα

i G i P i C G C Z P Z P i p S l E ρ

i G i P i C G C Z P Z P i p S l E ρ i G i P i C C = ε 0 S l G C Z P dφ = ε Z P i p dt ig 0 E ρ Celdin, kako je u ovoj knjizi skraćeno nazvana ćelija elektro-dinamičke indukcije, je element električnog kola u kome se indukuje struja u električnom

Διαβάστε περισσότερα

Snaga naizmenicne i struje

Snaga naizmenicne i struje Snaga naizmenicne i struje Zadatak električne mreže u okviru elektroenergetskog sistema (EES) je prenos i distribucija električne energije od izvora do potrošača, uz zadovoljenje kriterijuma koji se tiču

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Stalne jednosmerne struje

Stalne jednosmerne struje Stalne jednosmerne struje Električna struja Električnom strujom se može nazvati svako ureñeno kretanje električnih naelektrisanja, bez obzira na uzroke ovog kretanja i na vrstu električnih naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Elektron u magnetskom polju

Elektron u magnetskom polju Quantum mechanics 1 - Lecture 13 UJJS, Dept. of Physics, Osijek 4. lipnja 2013. Sadržaj 1 Bohrov magneton Stern-Gerlachov pokus Vrtnja elektrona u magnetskom polju 2 Nuklearna magnetska rezonancija (NMR)

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

Snage u ustaljenom prostoperiodičnom režimu

Snage u ustaljenom prostoperiodičnom režimu Snage u ustaljenom prostoperiodičnom režimu 13. januar 016 Posmatrajmo kolo koje se sastoji od dvije podmreže M i N, kao na Slici 1. U kolu je uspostavljen ustaljeni prostoperiodični režim i ulazni napon

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA

ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA Nakon Erstedovog otkrića elektromagnetizma, Faradej je 1821. god. konstruisao eksperimentalni uređaj - prvi elektromotor Električni provodnik rotirao je oko fiksiranog magneta

Διαβάστε περισσότερα

TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1

TERMALNOG ZRAČENJA. Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine. Ž. Barbarić, MS1-TS 1 OSNOVNI ZAKONI TERMALNOG ZRAČENJA Plankov zakon Stefan Bolcmanov i Vinov zakon Zračenje realnih tela Razmena snage između dve površine Ž. Barbarić, MS1-TS 1 Plankon zakon zračenja Svako telo čija je temperatura

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Elektrodinamika 2. zadaci sa prošlih rokova, emineter.wordpress.com

Elektrodinamika 2. zadaci sa prošlih rokova, emineter.wordpress.com Elektrodinamika zadaci sa prošlih rokova, emineter.wordpress.com Pismeni ispit, 5. jul 016. 1. Kružnica radijusa R deli ravan u kojoj se nalazi na dve oblasti. Unutrašnja oblast se održava na nultom potencijalu,

Διαβάστε περισσότερα

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA MAGNETNO SPEGNTA KOA Zadatak broj. Parametri mreže predstavljene na slici su otpornost otpornika, induktivitet zavojnica, te koeficijent manetne spree zavojnica k. Ako je na krajeve mreže -' priključen

Διαβάστε περισσότερα

θ a ukupna fluks se onda dobija sabiranjem ovih elementarnih flukseva, tj. njihovim integraljenjem.

θ a ukupna fluks se onda dobija sabiranjem ovih elementarnih flukseva, tj. njihovim integraljenjem. 4. Magnetski fluks i Faradejev zakon magnetske indukcije a) Magnetski fluks Ako je magnetsko polje kroz neku konturu površine θ homogeno (kao na lici 5), tada je fluks kroz tu konturu jednak Φ = = cosθ

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

NAIZMENI ČNE STRUJE NAIZMENIČNE

NAIZMENI ČNE STRUJE NAIZMENIČNE NAIZMENI ČNE STRUJE NAIZMENIČNE Osnovni pojmovi Pored struja konstantne jačine (vremenski stalne struje), postoje i struje koje su promenljive u toku vremena (menjaju jačinu, ili smer, ili i jačinu i smer

Διαβάστε περισσότερα

Dr Miodrag Popović. Osnovi elektronike. za studente Odseka za softversko inženjerstvo. Elektrotehnički fakultet Beograd, 2006.

Dr Miodrag Popović. Osnovi elektronike. za studente Odseka za softversko inženjerstvo. Elektrotehnički fakultet Beograd, 2006. Dr Miodrag Popović Osnovi elektronike za studente Odseka za softversko inženjerstvo Elektrotehnički fakultet Beograd, 2006. Sadržaj 1. UOD... 1 1.1 Šta je to elektrotehnika?... 1 1.2 Oblasti elektrotehnike:...

Διαβάστε περισσότερα

l = l = 0, 2 m; l = 0,1 m; d = d = 10 cm; S = S = S = S = 5 cm Slika1.

l = l = 0, 2 m; l = 0,1 m; d = d = 10 cm; S = S = S = S = 5 cm Slika1. . U zračnom rasporu d magnetnog kruga prema slici akumulirana je energija od,8 mj. Odrediti: a. Struju I; b. Magnetnu energiju akumuliranu u zračnom rasporu d ; Poznato je: l = l =, m; l =, m; d = d =

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Odredivanje odziva u električnim kolima

Odredivanje odziva u električnim kolima Odredivanje odziva u električnim kolima 28. oktobar 2015 Kada se u električno kolo uključe naponski ili strujni generatori dolazi do promjene stanja kola. Na elementima kola se javljaju naponi, a kroz

Διαβάστε περισσότερα

Električne struje. EE15 8a Elektricne struje kratko.pdf

Električne struje. EE15 8a Elektricne struje kratko.pdf Električne struje Električna struja Elektromotorna sila Omov zakon za deo provodnika i otpor provodnika Omov zakon za prosto električno kolo Kirhofova pravila Vezivanje otpornika Rad, snaga i toplotno

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

NASTAVNI PLAN I PROGRAM od 7. do 9. razreda devetogodišnje osnovne škole

NASTAVNI PLAN I PROGRAM od 7. do 9. razreda devetogodišnje osnovne škole KANTON SARAJEVO Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade NASTAVNI PLAN I PROGRAM od 7. do 9. razreda devetogodišnje osnovne škole predmet: FIZIKA Komisija: 1. Maličević Mevludin 2. Ramić Lejla Sarajevo,

Διαβάστε περισσότερα

Metode rješavanja električnih strujnih krugova

Metode rješavanja električnih strujnih krugova Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku lektrotehnički fakultet sijek Stručni studij snove elektrotehnike Metode rješavanja električnih strujnih krugova snovni pojmovi rana električne mreže (g) dio mreže

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTRI ČNO POLJE ELEKTRIČNO

ELEKTRI ČNO POLJE ELEKTRIČNO ELEKTRI ČNO POLJE ELEKTRIČNO Vidljive manifestacije Svako naelektrisano telo deluje na druga naelektrisana tela nekom mehaničkom silom Sile između električnih opterećenja prenose se i kroz vakuum, gde

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

Elektronske komponente

Elektronske komponente Elektronske komponente Z. Prijić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2014. Sadržaj 1 Kalem Sadržaj Kalem 1 Kalem - definicije Kalem Kalem je pasivna elektronska komponenta koja

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

Evolucija kontaktnih tesnih dvojnih sistema W UMa tipa

Evolucija kontaktnih tesnih dvojnih sistema W UMa tipa Evolucija kontaktnih tesnih dvojnih sistema W UMa tipa B.Arbutina 1,2 1 Astronomska opservatorija, Volgina 7, 11160 Beograd, Srbija 2 Katedra za astronomiju, Univerzitet u Beogradu, Studentski trg 16,

Διαβάστε περισσότερα

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM Vrste opterećenja Ispitivanje zatezanjem Svojstva otpornosti materijala Zatezna čvrstoća Granica tečenja Granica proporcionalnosti Granica elastičnosti Modul

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Osnove elektrotehnike II parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti.

Osnove elektrotehnike II parcijalni ispit VARIJANTA A. Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni ocijeniti. Osnove elektrotehnike II parijalni ispit 1.01.01. VRIJNT Prezime i ime: Broj indeksa: Profesorov prvi postulat: Što se ne može pročitati, ne može se ni oijeniti. Zadatak 1 (Jasno i preizno odgovoriti na

Διαβάστε περισσότερα

Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.

Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona. Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona Prema osnovnoj formuli za dimenzionisanje maksimalni tangencijalni napon τ max koji se javlja u štapu mora biti manji

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 1. U temenima kvadrata stranice a (Sl.1) nalaze se mala tela istoimene količine 11. naelektrisanja Q 4 10

Zadatak 1. U temenima kvadrata stranice a (Sl.1) nalaze se mala tela istoimene količine 11. naelektrisanja Q 4 10 adatak temenima kvadrata stranice a (Sl) nalaze se mala tela istoimene količine naelektrisanja Q 0 C u vakumu Koliku količinu elektriciteta negativnog znaka treba postaviti u tačku preseka dijagonala da

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

MOSTOVI beleške za predavanja

MOSTOVI beleške za predavanja MOSTOVI beleše za predavanja. Opšta onfiguracija, generalizovana A E eletrična mreža B U ( E, Z, K ) AB = f Z n ( L,, M, f ) Z i = g, avnoteža mosta: U = 0. AB Osetljivost mosta, definicija: S m U U AB

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu Fakultet zaštite na radu, Niš. Dejan M. Petković. Elektromagnetna zračenja - izvodi sa predavanja i vežbi Sveska II

Univerzitet u Nišu Fakultet zaštite na radu, Niš. Dejan M. Petković. Elektromagnetna zračenja - izvodi sa predavanja i vežbi Sveska II Univerzitet u Nišu Fakultet zaštite na radu, Niš Dejan M. Petković Dejan D. Krstić Vladimir B. Stanković Elektromagnetna zračenja - izvodi sa predavanja i vežbi Sveska II STACIONANO ELEKTIČNO POLJE I JEDNOSMENA

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Osnove mikroelektronike

Osnove mikroelektronike Osnove mikroelektronike Z. Prijić T. Pešić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2006. Sadržaj Bipolarni tranzistor 1 Bipolarni tranzistor 2 Ebers-Molov model Strujno-naponske

Διαβάστε περισσότερα

Elektricitet i magnetizam. 2. Magnetizam

Elektricitet i magnetizam. 2. Magnetizam 2. Magnetizam Od Oersteda do Einsteina Zimi 1819/1820 Oersted je održao predavanja iz kolegija Elektricitet, galvanizam i magnetizam U to vrijeme izgledalo je kao da elektricitet i magnetizam nemaju ništa

Διαβάστε περισσότερα

Materija u magnetskom polju

Materija u magnetskom polju Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Materija u magnetskom polju Vrste magnetskih materijala snove elektrotehnike I Elektroni pri svojoj vrtnji oko jezgre

Διαβάστε περισσότερα

4. Predavanje. October 18, 2016

4. Predavanje. October 18, 2016 4. Predavanje October 8, 206 Osnovi elektrostatike Kao što je rečeno na početku, elektromagnetna interakcija je do sada najbolje shvaćena. Ova interakcija doživela je i najširu primenu. Moderna civilazacija

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

ISTOSMJERNE STRUJE 3 ANALIZA LINEARNIH ELEKTRIČNIH MREŽA

ISTOSMJERNE STRUJE 3 ANALIZA LINEARNIH ELEKTRIČNIH MREŽA STOSMJN STUJ ANALZA LNANH LKTČNH MŽA Saržaj preavanja. Uvo. zravna primjena Kirchhoffovih zakona. Metoa napona čvorova. Metoa konturnih struja 5. Metoa superpozicije. Theveninov teorem. Nortonov teorem

Διαβάστε περισσότερα

Električna struja Generatori električne struje elektrohemijske akumulatori galvanski elementi dinamomašine termoelemente fotoelemente

Električna struja Generatori električne struje elektrohemijske akumulatori galvanski elementi dinamomašine termoelemente fotoelemente ELEKTRIČNE STRUJE ELEKTRIČNE STRUJE Električna struja predstavlja usmereno kretanje elektrona ili jona u provodniku, koji može biti metal (legura), elektrolit ili jonizovan gas. Takvo usmereno kretanje

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

RAD, SNAGA I ENERGIJA

RAD, SNAGA I ENERGIJA RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA

Διαβάστε περισσότερα

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER L E M I L I C E LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm LEMILICA WELLER SP40 220V 40W Karakteristike: 220V, 40W, VRH 6,3 mm LEMILICA WELLER SP80 220V 80W Karakteristike: 220V,

Διαβάστε περισσότερα

FARADEJEV ZAKON ELEKTROMAGNETNE INDUKCIJE

FARADEJEV ZAKON ELEKTROMAGNETNE INDUKCIJE FARADEJEV ZAKON ELEKTROMAGNETNE NDUKCJE Faradejev zakon EM indukcije opšti oblik Dosadašnje analize su se odnosila na električna i magnetna polja kao vremenski nezavisne veličine. Magnento polje je stalan

Διαβάστε περισσότερα

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti

Διαβάστε περισσότερα

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri

Διαβάστε περισσότερα

Kvantna optika Toplotno zračenje Apsorpciona sposobnost tela je sposobnost apsorbovanja energije zračenja iz intervala l, l+ l na površini tela ds za vreme dt. Apsorpciona moć tela je sposobnost apsorbovanja

Διαβάστε περισσότερα

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656 TehniËki podaci Tip ureappeaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 66 Nazivna topotna snaga (na /),122,,28, 7,436,,47,6 1,16,7 Nazivna topotna snaga (na 60/) 4,21,,621, 7,23,,246,4 14,663,2

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα