3. Uticaj nepoznavanja vremenske konstante rotora na rad pogona sa davačem položaja
|
|
- ÍΕρρίκος Γεωργιάδης
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 3. Uticaj nepoznavanja na ad pogona sa davače položaja 3 3. Uticaj nepoznavanja veenske konstante otoa na ad pogona sa davače položaja U ovo poglavlju je izvšena analiza paaetaske osetljivosti algoita indiektne vektoske kontole. Po poenuto algoitu položaj otoskog fluksa se ne ei, već pocenjuje na osnovu stuja statoa i položaja otoa. Najznačajni izvo geške u poceni položaja vektoa otoskog fluksa pedstavlja paaetaski osetljiv odel otoskog kola. Model otoskog kola siulia pojave u otou ašine koisteći petpostavljenu vednost veenske konstante otoa kao paaeta. o je ujedno i kitičan paaeta čija geška diektno utiče na izačunatu učestanost klizanja (.5 i na pocenu položaja vektoa otoskog fluksa. Da se ova geška ne bi načinila, neophodno je poenuti paaeta enjati u skladu sa stvano veensko konstanto otoa. Veenska konstanta otoa asinhonog otoa se enja u zavisnosti od tepeatue otoa kao i sa poeno nivoa satuacije agnetnih kola ašine, = L /R. Kod asinhonog kaveznog otoa povodnici otoa su obično izliveni od aluinijua ili foiani ulaganje punih bakanih šina u žlebove otoa. Otponost otoa zavisi od učestanosti otoske stuje i tepeatue naotaja. S obzio na veličinu popečnog peseka povodnika otoa sa poasto otoske učestanosti oguća je pojava potiskivanja stuje. Analiza poene otponosti otoa sa učestanošću usled efekta potiskivanja izvšena je u liteatui [C]. Vukosavić pokazuje da se kod otoa anje snage na uobičajeni učestanostia otoskih stuja efekat potiskivanja ože zaneaiti u odnosu na poenu otponosti sa tepeatuo. Za otoe veće snage, ukoliko su noinalno opteećeni, poena otpoa u odnosu na jednosenu stuju iznosi sao 0.3 % što se takođe ože zaneaiti u odnosu na neinovnu poenu otpoa sa tepeatuo. Efekat potiskivanja je izaženiji kod otoa veće snage i postaje značajan pi poastu opteećenja kada dovodi do uvećanja otponost otoa do 3 %. Sa duge stane, elativna poena otoske otponosti sa tepeatuo je veoa značajna i iznosi pibližno 0.4% / C. Poena tepeatue otoa zavisi od snage gubitaka i uslova hlađenja što je čini složeno za pocenu. pak, pavilno pojektovanje otoa u skladu sa potebaa pogona liitia ovu poenu na anje od 30 C u odnosu na abijent. U to slučaju je optialno postaviti vednost paaeta otoskog kola koja odgovaa sedini ogućeg tepeatunog opsega. ie se i dalje poble u potpunosti ne ešava, i ostavlja oguća elativna geška paaeta u iznosu ±5%. Pi izbou ehaniza za koekciju ove geške ože se uzeti u obzi da je bzina poene tepeatue otoa oganičena teičko veensko konstantno i da je eda veličine jednog inuta i više. Usled nelineane kaakteistike agnećenja feoagnetika agnetni otpo zajedničko fluksu statoa i otoa je poenljiv. Poena induktivnosti agnećenja ože da nastupi i za vee anje od jedne sekunde pi naglo pelasku pogona u eži slabljenja polja. U liteatui [C] Levi vši analizu efekta agnetnog zasićenja u šeaa indiektne oijentacije polja u kojia je paaeta otoskog otpoa koektno podešen. Auto pokazuje da se za ad pogona sa noinalni flukso otoa ože koistiti noinalna induktivnost agnećenja. ada je efekat zasićenja vlo ali u celo podučju od inteesa (do tostuke vednosti noinalnog oenta. Ovo nije slučaj u oblasti slabljenja polja gde koišćenje noinalne vednosti induktivnosti agnećenja dovodi do značajne degadacije odziva pogona. Posledice neusklađene vednosti koišćene induktivnosti agnećenja i stvane u ašini su slične posledicaa koje pouzokuje neusklađena vednost otoskog otpoa. pak, za azliku od
2 3. Uticaj nepoznavanja na ad pogona sa davače položaja 4 poene otoske otponosti sa tepeatuo, poenu induktivnosti agnećenja sa poeno nivoa zasićenja je oguće unaped pedvideti i ugaditi u odel otoskog kola [C], [C3], [C4] i [A9]. Poena asipne induktivnosti otoa je od sekundanog značaja na tačnost odela otoskog kola. U noinalni ežiia ada pogona opavdano je koistiti inicijalno podešene vednosti. U slučaju peopteećenja, kada statoske stuje, izlazni oenat i klizanje nekoliko puta peašuju noinalne vednosti, dolazi do poena induktivnost asipanja otoa i teba ih na neki način koigovati. eba iati u vidu da su poene induktivnosti asipanja kod otoa sa zatvoeni žlebo značajnije nego kod otoa sa otvoeni žlebo. Konačno, postoji više azloga za poenu veenske konstante otoskog kola u toku ada pogona. Ukoliko se zadži početna vednost ovog paaeta veeno neinovno dolazi do naušavanja kvaliteta dinaičkog odziva i nepovoljnih statatičkih kaakteistika pogona. U adovia [A] i [C5] se analizia uticaj nepodešene otoske konstante na ad pogona. U adovia je pikazan uticaj geške u veenskoj konstanti otoa na statičke i diniačke odzive fluksa i oenta. Pokazano je da nepodešen estiato fluksa otoa dovodi do zavisnosti koponenti otoskog fluksa od opteećenja i nelineane funkcije izeđu zadatog i ostvaenog oenta. U ovo poglavlju ada detaljno je analiziano ketanje stacionane adne tačke pogona koji adi u ežiu kontole oenta kao i pogona sa povatno spego po bzini otoa. Analitički je pokazano da poena adne tačke zavisi od usednjene vednosti odnosa utisnutih stuja ali i od geške u paaetu veenske konstante otoa. Mateatička analiza je potvđena pute ačunaskih siulacija čiji ezultati su pikazani gafički. Da bi se uticaj geške u paaetu jasno naglasio, piliko ateatičke analize geška u ostali paaetia nije uzeta u obzi. 3.. Uticaj odstupanja paaeta veenske konstante otoa na koponente ostvaenog fluksa otoa 3... Stacionane vednosti koponenti fluksa otoa U slučaju dobo podešene vednosti paaeta koišćene u kontoleu ( = pocenjena vednost položaja otoskog fluksa je tačna i statoske stuje se pavilno oijentišu u odnosu na otoski fluks. Ako se u ovo slučaju zadže konstantne vednosti stuja statoa i qs0, posle pelaznih pocesa su ostvaene sledeće stacionane vednosti koponenti fluksa otoa: Ψ = L, d0 Ψ q0 = 0, (3.. uz konstantnu učestanost klizanja: qs0 ω k0 =. (3..
3 3. Uticaj nepoznavanja na ad pogona sa davače položaja 5 Ako paaeta koišćen u odelu otoskog kola nije u skladu sa stvano veensko konstanto otoa, pi utisnuti i qs0 više ne važe jednačine za ostvaeni otoski fluks date u (3.. začunata učestanost klizanja qs0 ω k0 =, (3.3. je azličita od potebne (3. i nove stacionane vednosti koponenti otoskog fluksa se ogu dobiti na osnovu (3.4. Siste jednačina stacionane adne tačke za otosko kolo je dobijen na osnovu (.4 eliinacijo koponenti pelaznog pocesa: Ψ d0 ωk0ψ q0 = L, Ψ q0 + ωk0ψ d0 = L qs0. (3.4. Rešavanje (3.4 za stacionane vednosti koponenti vektoa otoskog fluksa se dobija: Ψ Ψ d0 q0 + ω k0 qs0 = L, + ( ωk0 qs0 ωk0 = L. ( ( ωk0 Jednačina (3.5 pokazuje da koponente otoskog fluksa u pogonu sa pogešno nisu jednake zadati, i da zavise od obe koponente statoske stuje. U izazia (3.6 jasno su azdvojene zadata vednost koponente vektoa otoskog fluksa i odstupanje nastalo usled nepodešene vednosti paaeta otoskog kola: Ψ Ψ d0 q0 ω = L + L, k0 ( qs0 + ( ωk0 =. ( ( L qs0 + ( ωk Vaijacija stacionanih vednosti koponenti fluksa otoa Jednačina (3.6 pokazuje da ad pogona sa pogešni paaeto dovodi do azlike u ostvaeni ustaljeni vednosti koponenti fluksa otoa. Aplituda i znak odstupanja ovih vednosti od zadatih (3. zavise od geške u paaetu otoskog kola kao i od zadatih stacionanih vednosti stuja statoa. Odstupanje u d koponenti otoskog fluksa iznosi: Ψ d0 ω =, (3.7. k0 ( L qs0 + ( ωk0 dok za odstupanje u q koponenti otoskog fluksa važi: Ψ q0 =. (3.8. ( L qs0 + ( ωk0 U inteesu je detaljnije ispitati odstupanja stacionanih vednosti koponenti otoskog fluksa za azličite vednosti ova dva paaeta.
4 3. Uticaj nepoznavanja na ad pogona sa davače položaja Vaijacija koponenti fluksa otoa uz nepoenjen odnos / pi poeni odnosa zadatih stuja statoa Pi noalno adu pogona kontole ože zadavati azličite koande fluksa i oenta. Poena zadatih stuja ože biti elativno bza u odnosu na poenu veenske konstante otoa. Ovakva situacija dovodi do poene stacionanih vednosti koponenti fluksa otoa po jednačinaa (3.7 i (3.8. Ukoliko se u jednačini (3.7 eliiniše ustaljena vednost klizanja kao zavisna poenjiva, izaz za poenu d koponente fluksa otoa usled poene odnosa zadatih koponenti vektoa stuje statoa ( qs0 /, uz konstantu gešku u glasi: 0 ( qs ( 0 0 ( ds Ψ d = L. (3.9. qs0 + ( ( Ukoliko se usvoji: qs0 a = i x =, (3.0. dobija se sledeći izaz za gešku d koponente fluksa otoa: ax Ψ d0 = ( a L qs0. (3.. + a x Pvi izvod po x ove funkcije d Ψ d0 = ( a L ax ( + a x, (3.. ukazuje na znak poene d koponente fluksa otoa pi poeni odnosa zadatih stuja. Na osnovu izaza (3.9 i (3. ože se zaključiti sledeće: d Ψd / > => 0 < 0 Ψ d0 je uvek anji od zadatog i onotono opada sa poasto qs0 /, d Ψd / < => 0 > 0 Ψ d0 je uvek veći od zadatog i onotono aste sa poasto qs0 /. Pogodniji izaz za pikaz vaijacije q koponente fluksa otoa usled poene odnosa zadatih koponenti vektoa stuje statoa i konstanto geško glasi: qs0 ( Ψ q0 = ( L. (3.3. qs0 + ( ( Usvajanje (3.0 dobija se sledeći izaz za gešku q koponente fluksa otoa: x Ψ q0 = ( a L. ( a x
5 3. Uticaj nepoznavanja na ad pogona sa davače položaja 7 Analizo pvog izvoda po x funkcije date izazo (3.4: d Ψ q0 = ( a L dolazio do ektene tačke x=± /a ili qs0 a x ( + a x, (3.5. = ±. (3.6. Funkcija data izazo (3.5 je nepana u odnosu na x = qs0 / i ia dve ekstene tačke. A Za qs0 >0 ekstena tačka je x = /a. Dugi izvod funkcije date izazo (3.5 po x glasi: d Ψ q0 = ( a L 6a i njegova vednost u tački x = /a, 4 x 4a x ( + a x a x 5 (3.7. d Ψ q0 ( x, a x= / a = ( a L a, (3.8. ukazuje sledeće : qs0 d Ψ (, q0 za / > > 0 qs0 = qs0 d Ψ (, q0 za / < < 0 qs0 = Ψ q0 ia iniu i Ψ q0 < 0, Ψ q0 ia aksiu i Ψ q0 > 0. (3.9. B Za qs0 < 0 ekstena tačka je x = -/a. Vednost dugog izvoda funkcije date izazo (3.5 u toj tački: d Ψ ( x, a q 0 / ( a L a x= a = ukazuje da: (3.0.
6 3. Uticaj nepoznavanja na ad pogona sa davače položaja 8 qs0 d Ψ (, q0 / > > 0 qs0 = Ψ q0 ia aksiu i važi Ψ q0 > 0. qs0 d Ψ (, q0 / < < 0 qs0 = Ψ q0 ia iniu i važi Ψ q0 < 0. (3.. Gafički pikaz poene stacionanih vednosti koponenti vektoa otoskog fluksa pi poeni odnosa stacionanih vednosti zadatih stuja statoa i konstantnoj gešci u paaetu veenske konstante otoa dat je na slikaa 3. i 3.. Da bi se jasnije pikazao uticaj geške u poenuto paaetu uticaj zasićenja agnetnih kola ašine nije azatan. akođe, slike pikazuju poenu stacionanih vednosti otoskog fluksa sao za pozitivne odnose stuja statoa. U slučaju negativnih odnosa stuja statoa (za qs0 < 0 funkcija otoskog fluksa u d osi Ψ d0 je pana po qs0 / i sietična je u odnosu na osu fluksa. Za koponentu fluksa otoa q ose Ψ q0 važi da je nepana funkcija po odnosu stuja statoa qs0 / i da je sietična u odnosu na koodinatni početak. Na slikaa je azatana poena odnosa stuja statoa u opsegu 0 -, za dva ganična slučaja elativne geške paaeta veenske konstante otoa / = ±5%. Rezultati su pikazani elativno u odnosu na noinalnu vednost fluksa otoa. Ψ d0 / Ψ n,00 Ψ q0 /Ψ n 0,00 0,95-0,0-0,04 0,90-0,06 0,85-0,08 0,80 0,0 0,5,0,5,0-0,0 0,0 0,5,0,5,0 qs0 / qs0 / a Rotoski fluks u d osi. b Rotoski fluks u q osi. Sl. 3.. Ketanje ustaljenih vednosti fluksa otoa u pogonu sa elativno geško / =.5 pi poeni odnosa qs0 /.
7 3. Uticaj nepoznavanja na ad pogona sa davače položaja 9 Ψ d0 / Ψ n,5 Ψ q0 /Ψ n 0,0,0 0,5,5 0,0,0,05 0,05,00 0,00 0,0 0,5,0,5,0 0,0 0,5,0,5,0 qs0 / qs0 / a Rotoski fluks u d osi. b Rotoski fluks u q osi. Sl. 3.. Ketanje ustaljenih vednosti fluksa otoa u pogonu sa elativno geško / = 0.75 pi poeni odnosa qs0 /. Funkcionalne zavisnosti pikazane na slikaa 3. i 3. pokazuju značajne poene stacionanih vednosti koponenti fluksa otoa sa poeno odnosa stuja statoa, pi istoj elativnoj gešci u paaetu otoskog kola. Ovo paktično znači poenu sa ustaljeno vednošću oenta opteećenja na vatilu. Pogon koji nije opteećen nije osetljiv na gešku u paaetu veenske konstante otoa. Pi uanjenju opteećenja poačunata i stvana učestanost klizanja postaju bliske nuli i oguća geška postaje inialna. Autoi [A4] pedlažu upavo azliku izeđu ostvaenog i zadatog fluksa otoa kao pogodnu infoaciju za koekciju paaeta veenske konstante otoa. Na osnovu teinalnih veličina, aplituda otoskog fluksa se ože poceniti i upoediti sa zadato. Dobijena azlika je elativno ala za ale odnose stuja statoa tako da se ovaj algoita ne ože pieniti pi ali opteećenjia na vatilu. Poena osetljivosti ove azlike sa opteećenje takođe čini da vee konvegencije ovog algoita vaia. Konačno, pedloženi algoita koekcije je osetljiv i na gešku u poceni ostvaenog fluksa otoa. z poenutog azloga ovaj algoita ne ože da adi pi bzinaa otoa bliski nuli za koje dolazi do značajne geške u pocenjeno fluksu otoa Vaijacija koponenti fluksa otoa uz nepoenjen odnos zadatih stuja statoa pi poeni odnosa / Ukoliko pogon adi sa konstanto vednošću zadatog fluksa otoa i nepoenjeno sednjo vednošću adnog oenta odnos stacionanih vednosti stuja statoa ostaje nepoenjen. Poena tepeatue otoa dovodi do poene otoske otponosti i veeno dolazi do geške u koišćenoj. Od inteesa je ispitati vaijaciju stacionanih vednosti koponenti otoskog fluksa pi poeni odstupanja paaeta veenske konstante otoa uz konstantan odnos zadatih koponenti stuja statoa. Ako u jednačini (3.9 usvojio: x = qs0 i a = const, (3.. =
8 3. Uticaj nepoznavanja na ad pogona sa davače položaja 30 dobijao funkcionalnu zavisnost geške d koponente fluksa otoa od odnosa /, sa odnoso stuja statoa kao paaeto: x( x a Ψ d 0 = L ds 0. ( x a Pvi izvod funkcije date izazo (3.3 po x glasi: d Ψ d0 = L = L d x( x a + x a a ( a x + x ( + x a Na osnovu (3.4 dobija se ekstena tačka (3.3, x + + a, =. a (3.4. Uticaj odnosa stvane i koišćene vednosti paaeta veenske konstante otoa na otoski fluks u d osi pikazan je sledeći nejednačinaa: qso + + < poena fluksa otoa u d osi je onotono astuća, dso qso dso qso + + > poena fluksa otoa u d osi je onotono opadajuća. dso qso dso U paksi je inteesantan opseg koje pipadaju oguće elativne geške paaeta u opsegu ±5%, za koje važi da je funkcija za stacionanu vednost d koponente fluksa otoa (3.3 onotono opadajuća sa poasto elativne geške. eba uočiti da je funkcija (3.3 pana po odnosu qs0 / i zaključak važi i za negativne koande elektoagnetnog oenta. Ako u jednačini (3.3 usvojio (3. dobijao funkcionalnu zavisnost geške u stacionanoj vednosti q koponente fluksa otoa od elativne geške u veenskoj konstanti otoa sa odnoso stuja statoa kao paaeto: ( x a Ψ q 0 = L ds 0. ( x a Pvi izvod funkcije (3.5, d Ψ q0 = L 3 a + a x ( + x a 3 a x, (3.6. je anji od nule u opsegu elativne geške od inteesa. Funkcija stacionane vednosti q koponente fluksa otoa po elativno odnosu /, za vednosti / od inteesa, je onotono opadajuća.
9 3. Uticaj nepoznavanja na ad pogona sa davače položaja 3 Na slikaa 3.3 i 3.4 pikazane su vaijacije d i q koponente fluksa otoa sa poeno elativne geške u paaetu veenske konstante otoa za dva azličita odnosa stuja statoa ,0 Ψ d0 /Ψ dn 0, Ψ q0 /Ψ dn,00 0, 0,98 0,0 0,96-0, 0,94-0, 0.0 0,5,0,5,0 / 0,0 0,5,0,5,0 / a Rotoski fluks u d osi b Rotoski fluks u q osi Sl Vaijacija ustaljenih vednosti fluksa otoa u pogonu za odnos qs0 / = 0. pi poeni elativne geške / u opsegu [-00%,+00%]. 0.44,3,0,, Ψ d0 /Ψ dn 0,8 Ψ q0 /Ψ dn 0,6,0 0,9 0,4 0,8 0, 0,7 0,0 0,6-0, 0,0 0,5,0,5,0 / 0,0 0,5,0,5,0 / a Rotoski fluks u d osi b Rotoski fluks u q osi Sl Vaijacija ustaljenih vednosti fluksa otoa u pogonu za odnos qs0 / = pi poeni elativne geške / u opsegu [-00%,+00%]. z spovedene analize ože se zaključiti da u opsegu od inteesa, / - < 0.5, stacionane vednosti Ψ d0 i Ψ q0 opadaju sa poasto odnosa /. Ovo važi za pozitivne vednosti koande oenta. Za negativne koande oenta Ψ d0 opada a Ψ q0 aste sa poasto odnosa /. lustacija uticaja stacionanih vednosti stuja statoa kao paaeta
10 3. Uticaj nepoznavanja na ad pogona sa davače položaja 3 na zavisnost koponenti fluksa otoa od elativne geške u data je na slici 3.5. Posatan je opseg elativne geške od paktičnog inteesa / - < 0.5. qs0 / ±.4 ± ±0.8 ±0.6 ±0.4 ±0., Ψ d0 /Ψ dn, ,94 qs0 / ,0 0,7 0,4 0, 0,08 0,05 0,0 0,00-0,0 Ψ q0 / Ψ dn 0,88-0,05-0,08 0,83-0, 0,7 0,8 0,9,0,,,3 / 0,7 0,8 0,9,0,,,3 / a Rotoski fluks u d osi b Rotoski fluks u q osi Sl Vaijacija stacionanih vednosti koponenti fluksa otoa pi poeni elativne geške / - u opsegu [-5%,+5%] i odnos qs0 / kao paaeta. Spovedena analiza pokazuje da se uticaj geške u izabano paaetu na obe koponente ostvaenog fluksa otoa u stacionano stanju ne ože zaneaiti. akođe je pokazano da ova osetljivost pogona na poenu veenske konstante otoa aste sa opteećenje. 3.. Uticaj odstupanja paaeta veenske konstante otoa na ostvaeni elektoagnetni oenat Elektoagnetni oenat nastaje kao vektoski poizvod agnetopobudne sile statoa i fluksa otoa. Geška u ačunu klizanja utiče na aplitudu ostvaenog otoskog fluksa i na ugao izeđu vektoa agnetopobudne sile statoa i fluksa otoa. ie se ujedno enja i vednost ostvaenog elektoagnetnog oenta (.8. Po zavšetku pelaznih pocesa (t >> jednačina (.8 postaje: 3 L el0= p ( Ψ Ψ, (3.7. d0 qs0 q0 L gde je el0 stacionana vednost elektoagnetnog oenta nepodešenog sistea pi konstantni zadati stujaa statoa i qs0. Ako se koponente fluksa otoa date jednačinaa (3.5 uvste u (3.7 dobija se sledeći izaz: qs0 + 0 ds elo = elo ( qs
11 3. Uticaj nepoznavanja na ad pogona sa davače položaja 33 za stacionanu vednost ostvaenog elektoagnetnog oenta. Pi toe zadata vednost elektoagnetnog oenta glasi: 3 L elo = p qs0. (3.9. L Zadati oenat je ostvaen sao u slučaju =. U slučaju geške u paaeta funkcija izeđu ostvaenog i zadatog el. oenta postaje nelineana (3.8. Ako se koisti pavilna vednost induktivnosti agnećenja odnos ostvaenog i zadatog elektoagnetnog oenta isključivo zavisi od elativne geške u i odnosa zadatih stuja. Analizo poenljivog dela izaza (3.9 dolazi se do sledećih nejednačina: 0 0 <> <=> qs < > 0 0 ds el elo za koje važe ti oguća slučaja:. qs0 = = el0 = elo,. > < qs0 qs0 < > el0 > elo, 3. < > qs0 qs0 > < el0 < elo. (3.30. zazi dati u (3.30 pokazuju da geška stacionane vednosti oenta, za azliku od geške stacionanih vednosti koponenti otoskog fluksa, ože poasto opteećenja pogona da poeni i znak. Mateatička analiza ketanja stacionane vednosti oenta pi neusklađeno paaetu potvđena je pute ačunaskih siulacija. Zadata je konstantna koanda fluksa i za više vednosti zadatog oenta zapisane su izlazne stacionane vednosti azvijenog elektoagnetnog oenta. spitana su sledeća elativna odstupanja paaeta veenske konstante otoa: -5 %, -5 %, -5%, 0%, 5%, 5% i 5%. Odnos stuja statoa je zadžan u opsegu 0 do. Na slici 3.6 pikazana je vaijacija odnosa stacionanih vednosti azvijenog i zadatog elektoagnetnog oenta za poenute kobinacije odnosa stuja statoa i odnosa stvane i koišćene veenske konstante otoa.
12 3. Uticaj nepoznavanja na ad pogona sa davače položaja 34 el 0 el 0,3,,,0 0,9 0,8 / = ,7 0,0 0,5,0,5,0 qs 0 ds 0 Sl Odnos ustaljenih vednosti azvijenog i zadatog oenta za azličite odnose stuja statoa i odnos / kao paaeta. Kive oenta pikazane na slici 3.6 ogu se objasniti na sledeći način. Na vednost stacionanog oenta utiču ostvaena aplituda vektoa otoskog fluksa i ugao izeđu vektoa otoskog fluksa i agnetopobudne sile statoa koji se supotno enjaju sa geško u koišćeno paaetu. Ako je koišćeni paaeta veći od stvanog u ašini ( >, ačuna se anje klizanje što izaziva povećanu aplituda otoskog fluksa i anji ugao izeđu ova dva vektoa. U supotno slučaju ( <, izačunato je veće klizanje od potebnog što izaziva uanjenje aplitude otoskog fluksa i veći ugao izeđu ova dva vektoa. Obe veličine ujedno zavise i od odnosa stuja statoa i čine izlazni oenat izazito zavisni od tog odnosa. Na slici teba zaneaiti ganični slučaj odnos qso / dso =0, za koji je zadati oent jednak nuli i pikaz elo / elo nea sisla. Nedostatak ove ateatičke analize se ogleda u neodelovano zasićenju agnetnog kola. Diektan uticaj zasićenja na kive sa slike 3.6 ogleda se u uanjenju odnosa azvijenog i zadatog oenta većih od jedan. nteesantno je analiziati i poenu znaka geške pi poastu odnosa koponenti stuje statoa. Motoi anje snage iaju anji odnos qs0 / usled elativno veće stuje agnećenja. Oni uobičajeno ade u oblasti qs0 / < i kod njih ovaj efekat dolazi do izažaja sao u oblasti slabljenja polja. Za veće otoe postoji veća ogućnost poene znaka geške oenta u adu sa oentia opteećenja ispod noinalnog. U adu [A4] autoi pedlažu koišćenje azlike izeđu zadatog i azvijenog oenta za koekciju paaeta veenske konstante otoa. Mogućnost poene znaka geške ostvaenog oenta pi istoj vednosti paaeta uveliko koplikuje pienu ovog ehaniza za koekciju.
13 3. Uticaj nepoznavanja na ad pogona sa davače položaja Uticaj odstupanja paaeta na statičke kaakteistike pogona sa egulisano bzino U pethodno poglavlju analizian je uticaj nepodešenosti paaeta veenske konstante otoa na stacionane vednosti koponenti otoskog fluksa i azvijenog elektoagnetnog oenta pi konstantnoj koandi fluksa i elektoagnetnog oenta. U pogonu sa egulisano bzino situacija je dugačija, odžavaju se konstantni koanda fluksa i azvijeni elektoagnetni oenat. Ovo poizilazi iz činjenice da će egulato bzine, u stacionano stanju zadati potebnu koandu oenta da bi se savladao oenat opteećenja pi zadatoj bzini. Stacionana vednost izlaznog elektoagnetnog oenta, potebna za odžavanje konstantne bzine uz pisustvo oenta opteećenja na vatilu otoa ( opt iznosi: el0 = opt. U pavilno podešeno pogonu sa asinhoni otoo i vektoski upavljanje postoji lineana veza izeđu zadatog i azvijenog elektoagnetnog oenta el0 =C el0. Ova jednostavna veza važi i u stacionano i u dinaičko ežiu ada pogona i olakšava sintezu egulatoa bzine i pozicije. Da bi se ostvaio zadati elektoagnetni oenat stacionana vednost q koponenta stuje statoa iznosi: L qs0 = el0. ( p L začunato klizanje, takođe je vezano za vednost zadatog oenta i glasi: L ω k0 = el0. ( 0 3p L ds (3.35 U slučaju nepodešenog paaeta veza izeđu stacionanih vednosti zadatog i ostvaenog elektoagnetnog oenta postaje, na osnovu (3.3: el0 ( ωk0 ( ω + = el0. ( k0 Ako se usvoji x= / i uvaži jednakost el0 = opt, dobija se veza izeđu stacionanih vednosti zadatog, ostvaenog oenta, kao i oenta opteećenja: el el + ( h el0 = el0 x = + ( αh gde je: ( L opt, (3.37 L h =. (3.38 3p Rešavanje jednačine (3.37 po el0 dobija se potebna sednja vednost izlaza egulatoa bzine, tj.zadata stacionana vednost oenta, za odžavanje konstante bzine pi naetnuto oentu opteećenja opt. Pogodan oblik jednačine (3.37 za ešavanje nueički pute glasi: 3 ( ( x + 0 el 0 el0 opt el0 = opt. (3.39 h xh
14 3. Uticaj nepoznavanja na ad pogona sa davače položaja 36 Jednačina (3.39 ia ti koena od kojih su dva konjugovano kopleksna i neaju fizički sisao. eći koen je ealan i pedstavlja potebnu koandu elektoagnetnog oenta za odžavanje konstantne bzine otoa. Po okončanju pelaznih pocesa u kontui egulatoa bzine uspostavlja se stacionana koanda oenta, ealni koen (3.39, koja odeđuje potebnu q koponentu statoske stuje (3.34 i izačunato klizanje (3.35. Sve navedene veličine se azlikuju od potebnih u pavilno podešeno pogonu. Ovi je, uz poznatu koandu fluksa, definisana stacionana adna tačka pogona sa nepodešeni paaeto u čijoj funkciji, poglavlje 3.., vaiaju i ostvaene stacionane vednosti koponenti fluksa otoa. Pikazana analiza pokazuje da u ežiu egulisane bzine, za azliku od oentog ežia ada pogona sa nepodešeni paaeto, ne postoji jednostavna veza izeđu potebne koande oenta i oenta opteećenja. Sai ti se usložnjava i veza izeđu zadatog i ostvaenog otoskog fluksa. z tog azloga je efekat nepodešenosti paaeta na ad pogona u ežiu egulisane bzine pikazan gafički. Svi gafici na x-osi iaju noalizovani oenat opteećenja, na y-osi poenljivu od inteesa čiju poenu pikazuju za ti elativne geške paaeta otoske otponosti / - = - 5%, 0% i +5%. Na slici 3.9 pikazane su d i q koponente stacionanog fluksa otoa. Na slici 3.7 pikazan je odnos stacionanih vednosti ostvaenog i zadatog oenta., ψ d [pu] 0, ψ q [pu],, / =0.75 0, 0, / =0.75,0,0 0 0,9 / = 0,0 0,0 0 / = 0,9 0 / =.5-0,0 / =.5 0,8-0, opt [pu] opt [pu] a Rotoski fluks u d osi b Rotoski fluks u q osi Sl. 3.7 Vaijacija koponenti fluksa otoa sa poeno oenta opteećenja u pogonu sa egulisano bzino.
15 3. Uticaj nepoznavanja na ad pogona sa davače položaja 37 el 0 el 0,3, / =.5,,0 / = 0,9 / =0.75 0,8 0, opt [.j.] Sl Vaijacija odnosa stacionanih vednosti ostvaenog i zadatog oenta sa poeno oenta opteećenja u pogonu sa egulisano bzino. Noalizovane vednosti oenta opteećenja za koje geška statičkog pojačanja oenta enja znak su azličite za azličite otoe. Pesečnu vednost ( opt 0.5 sa slike 3.8 teba uzeti uslovno. ako je odnos noinalnih vednosti koponenti vektoa stuje statoa azličit za azličite otoe, genealno se ože zaključiti sledeće. Postoji veliki boj ogućih vednosti elativne geške u i oenta opteećenja za koje dolazi do uanjenja statičkog pojačanja oenta. Ovaj efekat je dodatno izažen iz dva azloga. Usled poasta tepeatue otoa dolazi do poasta stvane otoske otponosti i negativna geška paaeta se češće pojavljuje u paksi. akođe, u ovoj analizi nije uzet u obzi efekat zasićenja agnetnih kola koji sanjuje aplitude ostvaenih koponenti otoskog fluksa i dodatno obaa ostvaena statička pojačanja oenta. Za uanjeno statičko pojačanje oenta, pi konstantno oentu opteećenja, dolazi do povećanja potebne koande oenta i sai ti i aplitude statoskih stuja. Ovaj efekat značajno povećava gubitke u otou i u sao petvaaču. Analiza izvšena u ovo poglavlju pokazuje da se efekat geške u paaetu veenske konstante otoa ne ože zaneaiti. Optialan ad FOC pogon zavisi od ovog paaeta i podazueva njegovu tačnu vednost. Ukoliko ovo nije tačno zadate vednosti fluksa otoa nisu ostvaene. ie je ugožena egulacija nivoa fluksa koja je neophodna u azni pienaa asinhonog otoa i obezbeđuje optialan ad i uanjuje adnu tepeatuu otoa. Ovi je ad pogona naušen kako u ežiu ada sa konstantni oento tako i u oblasti slabljenja polja. Sa duge stane, potencijalno se uanjuje i statičko pojačanje oenta. Ovo je posebno važno u elektični pogonia koji ade na saoj ganici stujnog kapaciteta ugađenih enegetski koponenti. U ovi pogonia svaka geška u paaetu veenske konstante otoa koja uanjuje statičko pojačanje oenta dovodi do uvećanja gubitaka u polupovodnički koponentaa ali ujedno i edukuje aksialni ogući elektoagnetni oenat koji pogon ože da azvije.
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραELEKTROMOTORNI POGONI SA ASINHRONIM MOTOROM
ELEKTROOTORNI POGONI SA ASINHRONI OTORO Poučavamo amo pogone a tofaznim motoom. Najčešće koišćeni moto u elektomotonim pogonima. Ainhoni moto: - jednotavna kontukcija; - mala cena; - vioka enegetka efikanot.
Διαβάστε περισσότεραPOGON SA ASINHRONIM MOTOROM
OGON SA ASNHRON OTORO oučavaćemo amo ogone a tofaznim motoom. Najčešće koišćeni ogon. Ainhoni moto: - ota kontukcija; - jeftin; - efikaan. ETALN RSTEN LANRANO JEZGRO BAKARNE ŠKE KAVEZN ROTOR NAOTAJ LANRANO
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραSLOŽENO KRETANJE TAČKE
SLOŽENO KRETANJE TAČKE DEFINISANJE SLOŽENOG KRETANJA TAČKE BRZINA TAČKE PRI SLOŽENOM KRETANJU a) Relativna bzina b) Penosna bzina c) Apsolutna bzina d) Odeđivanje zavisnosti apsolutne od elativne i penosne
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραVEKTOR MOMENTA SILE ZA TAČKU. Vektor momenta sile, koja dejstvuje na neku tačku tela, za. proizvoljno izabranu tačku.
VEKTOR OENT SILE Z TČKU Vekto momenta sile, koja dejstvuje na neku tačku tela, za poizvoljno izabanu tačku pedstavlja meu obtnog dejstva sile u odnosu na tu poizvoljno izabanu tačku. Ovde je tačka momentna
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραTest Test se rešava zaokruživanjem jednog ili više slova ispred ponuđenih odgovora
Univezitet u Nišu Fakultet zaštite na adu u Nišu 5.9.. ELEKTROTEHNIKA Pof. d Dejan M. Petković Test Test se ešava zaokuživanje jednog ili više slova isped ponuđenih odgovoa Pezie (ednje slovo) Ie Boj indeksa.
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότερα4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.
4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραANALIZA ELEKTRIČNIH STROJEVA PRIMJENOM RAČUNALA
S V E U Č I L I Š T E U Z A GR E U F A K U L T E T E L E K T R O T E H NI K E I R A Č U N A R S T V A Z A V O D Z A E L E K T R OST R OJ A R S T V O I A U T O M A T I Z A C I J U ANALIZA ELEKTRIČNIH STROJEVA
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραnvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.
IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραReverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραRAVAN. Ravan je osnovni pojam u geometriji i kao takav se ne definiše. Ravan je određena tačkom i normalnim vektorom.
RAVAN Ravan je osnovni pojam u geometiji i kao takav se ne definiše. Ravan je odeđena tačkom i nomalnim vektoom. nabc (,, ) π M ( x,, ) y z Da bi izveli jednačinu avni, poučimo sledeću sliku: n( A, B,
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako izgleda
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραPismeni dio ispita iz Matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja u zavisnosti od parametra a:
Zenica, 70006 + y+ z+ 4= 0 y+ z : i ( q) : = = y + z 4 = 0 a) Napisati pavu p u kanonskom, a pavu q u paametaskom obliku b) Naći jednačinu avni koja polazi koz pavu p i okomita je na pavu q ate su pave
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραDinamika Oblast mehanike koja proučava kretanje uzimajući u obzir uzroke kretanja i osobine tela koja se kreću. Dinamika
Oblast ehanike koja poučava ketanje uziajući u obzi uzoke ketanja i osobine tela koja se keću. Sila i asa (P 34) Njutnovi zakoni ehanike (P 35-37) Težina tela, gustina (P 38-40) specifična zapeina i gustina.
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότερα6. Pogon asinhronog motora bez davača položaja
6. Pogon asnhonog otoa bez davača oložaja 68 6. Pogon asnhonog otoa bez davača oložaja Potet zgadnj većne ogona oenjve bzne nsu velka tačnost bzna odzva. U slučaju ogona ošte naene, tžšte nstantno zahteva
Διαβάστε περισσότεραNa grafiku bi to značilo :
. Ispitati tok i skicirati grafik funkcije + Oblast definisanosti (domen) Kako zadata funkcija nema razlomak, to je (, ) to jest R Nule funkcije + to jest Ovo je jednačina trećeg stepena. U ovakvim situacijama
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότερα9. Opis prototipa i eksperimentalni rezultati
9. Ekpeentaln eultat 96 9. Op pototpa ekpeentaln eultat 9.. Op pototpa algota upavljanja Sv ekpeent opan u ovo poglavlju u všen na tofano anhono otou a paaeta dat u plogu. Moto je ehančk pegnut a dnaoeto
Διαβάστε περισσότεραPonašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile
Ponašanje pneumatika pod dejstvom bočne sile POVOĐENJE TOČKA Dejstvo bočne sile pravac kretanja pod uglom u odnosu na pravac uzdužne ravni pneumatika BOČNA SILA PAVAC KETANJA PAVAC UZDUŽNE AVNI PNEUMATIKA
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori
MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραOvo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na
. Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραKinetička energija: E
Pime 54 Za iem pikazan na lici odedii ubzanje eea mae m koji e keće naniže kao i ilu u užeu? Na homogeni doboš a dva nivoa koji e obće oko zgloba O dejvuje, zbog neidealnoi ležaja konanni momen opoa M
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραASIMPTOTE FUNKCIJA. Dakle: Asimptota je prava kojoj se funkcija približava u beskonačno dalekoj tački. Postoje tri vrste asimptota:
ASIMPTOTE FUNKCIJA Naš savet je da najpre dobro proučite granične vrednosti funkcija Neki profesori vole da asimptote funkcija ispituju kao ponašanje funkcije na krajevima oblasti definisanosti, pa kako
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότεραRešenje: X C. Efektivne vrednosti struja kroz pojedine prijemnike su: I R R U I. Ekvivalentna struja se određuje kao: I
. Otnik tnsti = 00, kalem induktivnsti = mh i kndenzat kaacitivnsti = 00 nf vezani su aaleln, a između njihvih kajeva je usstavljen steidični nan efektivne vednsti = 8 V, kužne učestansti = 0 5 s i četne
Διαβάστε περισσότεραKRIVOLINIJSKO KRETANJE TAČKE U RAVNI OPISANO U PRAVOUGLOM DEKARTOVOM KOORDINATNOM SISTEMU. JEDNAČINE KRETANJA. LINIJA PUTANJE. PUTANJA.
KRIVOLINIJSKO KRETANJE TAČKE U RAVNI OPISANO U PRAVOUGLOM DEKARTOVOM KOORDINATNOM SISTEMU. JEDNAČINE KRETANJA. LINIJA PUTANJE. PUTANJA. Jednačine ketanja x(t) i y(t) u potpunosti odeđuju sve pojmove vezane
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραAnaliza varijanse (ANOVA) Analiza varijanse sa jednim faktorom ANOVA 07/12/2017. Tehnike za analizu podataka. Multivarijacione tehnike
ANOVA Analiza vaijanse (ANOVA) Analiza vaijanse sa jednim faktoom Pošiena ANOVA tabela 2 Tehnike za analizu podataka Analiza vaijanse sa jednim faktoom Posmata se samo jedna pomenljiva Posmata se više
Διαβάστε περισσότεραKOČENJE ASINHRONOG MOTORA
Potoje ti načina kočenja: KOČENJE ASINHRONOG OTORA 1. Rekupeativno;. Potivtujno na dva načina; 3. Dinamičko ili kočenje jednomenom tujom. 1. REKUPERATIVNO Pokazano je da ainhoni moto adi kao ainhoni geneato
Διαβάστε περισσότεραMatematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum
Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()
Διαβάστε περισσότερα2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =
( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραInduktivno spregnuta kola
Induktivno spregnuta kola 13. januar 2016 Transformatori se koriste u elektroenergetskim sistemima za povišavanje i snižavanje napona, u elektronskim i komunikacionim kolima za promjenu napona i odvajanje
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραAntene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:
Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραPrvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum
27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραPogled A V. "vodeni otpornik"
Statička kaakteistika izvoa stuje za zavaivanje i statička kaakteistika elektičnog luka. Regulacija visine elektičnog luka pi zavaivanju. Dinamička kaakteistika pocesa zavaivanja. Statička kaakteistika
Διαβάστε περισσότεραRealno gasno stanje Kompresioni faktor
Realno gasno stanje Poglavlje 1.5 Kopresioni faktor Molekulske interakcije irijalni koeficijenti an der alsova jednačina Kondenzacija Kritično stanje Izotere Korespodentna stanja Druge jednačine stanja
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραSistemi veštačke inteligencije primer 1
Sistemi veštačke inteligencije primer 1 1. Na jeziku predikatskog računa formalizovati rečenice: a) Miloš je slikar. b) Sava nije slikar. c) Svi slikari su umetnici. Uz pomoć metode rezolucije dokazati
Διαβάστε περισσότεραVILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.
VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότεραUniverzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika
Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραPRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Διαβάστε περισσότερα8 Funkcije više promenljivih
8 Funkcije više promenljivih 78 8 Funkcije više promenljivih Neka je R skup realnih brojeva i X R n. Jednoznačno preslikavanje f : X R naziva se realna funkcija sa n nezavisno promenljivih čiji je domen
Διαβάστε περισσότεραFakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:
Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika KOLOKVIJUM 1 Prezime, ime, br. indeksa: 4.7.1 PREDISPITNE OBAVEZE sin + 1 1) lim = ) lim = 3) lim e + ) = + 3 Zaokružiti tačne
Διαβάστε περισσότεραDinamika krutog tijela. 14. dio
Dnaka kutog tjela 14. do 1 Pojov: 1. Vekto sle F (tanslacja). Moent sle (otacja) 3. Moent toost asa 4. Rad kutog tjela A 5. Knetka enegja E k 6. Moent kolna gbanja 7. u oenta kolne gbanja oenta sle M (
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραVerovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
Διαβάστε περισσότερα(y) = f (x). (x) log ϕ(x) + ψ(x) Izvodi parametarski definisane funkcije y = ψ(t)
Izvodi Definicija. Neka je funkcija f definisana i neprekidna u okolini tačke a. Prvi izvod funkcije f u tački a je Prvi izvod funkcije f u tački : f f fa a lim. a a f lim 0 Izvodi višeg reda funkcije
Διαβάστε περισσότερα