Jednostavna regresiona analiza
|
|
- Υπάτιος Ταρσούλη
- 5 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Profesor Zorca Mladeovć Jedostava regresoa aalza Zorca Mladeovć Struktura predavaja Polaza deja prmer Populacoa uzoračka regresoa prava Metod očh ajmajh kvadrata Korelacja Jedostave eleare zavsost Ekoomsk fakultet, Beograd, 7.
2 Profesor Zorca Mladeovć Polaza deja 3 Osove Regresoa aalza predstavlja osov metodološk okvr ekoometrjskog modelraja. Pretpostavmo da raspolažemo godšjm podacma o potrošj dohotku per capta jede zemlje u perodu od 5 goda. Zadatak: otkrt prrodu jhove međusoe povezaost. Clj regresoe aalze jeste utvrđvaje prrode forme povezaost zmeđu promeljvh. 4 Ekoomsk fakultet, Beograd, 7.
3 Profesor Zorca Mladeovć Ozake Razlkujemo dva tpa promeljvh: Zavsa promeljva: Nezavse promeljve:,,..., k (ukupo k ). Alteratv azv za : zavsa promeljva ezavsa promeljva regresat regresor ojašjavajuća promeljva eksplaatora promeljva U ovom treutku fokusramo se a stuacju kada postoj samo jeda ojašjavajuća promeljva jedostava regresoa aalza. 5 Razlka zmeđu regresoe korelacoe aalze Ako kažemo da su korelsae promeljve, to zač da h tretramo a smetrča ač. Ne sstramo a pravcu uzročost. U regresooj aalz zavsa () ezavsa () promeljva maju potpuo razlčtu pozcju. Promeljva je stohastčkog tpa, što zač da je slučaja promeljva koju karakterše određea raspodela. Promeljva uzma fksrae vredost z poovljeh uzoraka. Oa je stohastčke prrode. Postoj jedosmera pravac uzročost: samo utče a, dok e utče a. 6 Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 3
4 Profesor Zorca Mladeovć Prmer jedostavh regresja Da l je flacja sključvo određea deprecjacjom devzog kursa? Da l vo zvoza zavs od voa dustrjske prozvodje? U kojoj mer je tražja za datm prozvodom određea jegovom ceom? Da l je stopa rasta BDP-a determsaa ostvarem voom demokratje? 7 Prmea jedostave regresje Posmatramo godšje podatke o potrošj dohotku per capta za 5 goda goda Potrošja Dohodak goda Potrošja Dohodak Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 4
5 Profesor Zorca Mladeovć Prmea jedostave regresje (II) Pretpostavljamo da je veza zmeđu potrošje dohotka poztva. Hoćemo da opšemo potrošju kao fukcju od dohotka: Potrošja: zavsa promeljva () Dohodak: ezavsa promeljva () Prv korak: grafčk prkaz parova podataka (, ),,,...,5. Parov: (5, 4),..., (8, 6). 9 Grafčk prkaz: djagram rasturaja (raspršeost) tačaka potrosja dohodak Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 5
6 Profesor Zorca Mladeovć Djagram rasturaja tačaka sa pravom ljom potrosja dohodak Postavljaje prave Namera am je da postavmo pravu tako da ajolje aproksmra skup podataka. Postavt pravu zač odredt jee parametre: + Jedača + je determstčka: za dat vo dohotka uvek zamo vo potrošje. Da l je to realo? Ne. Zato je potreo uključt slučajačla ε u aalzu. Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 6
7 Profesor Zorca Mladeovć Zašto uključujemo slučaja čla? Postoje faktor čj su pojedač utcaj a kretaje zarae zavse promeljve sporadč eregular. Slučaja greška sadrž jhovo zro dejstvo. Slučaja greška je potrea zog epredvdvost ljudskog poašaja. Slučaja greška može zrazt grešku u mereju promeljvh (zaokružvaje sl.). 3 Populacoa uzoračka regresoa prava (jedača) 4 Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 7
8 Profesor Zorca Mladeovć Osov skup (populacja) uzorak /podsećaje Osov skup je skup svh jedca posmatraja. Uzorak je podskup osovog skupa. Uzorak je slučaja ako svaka jedca osovog skupa ma jedaku verovatoću da ude zvučea kao elemet uzorka. To što je eka od jedca osovog skupa postala deo uzorka e meja verovatoću da druga jedca ude zvučea kao elemet uzorka. Defcja uzorka: skup ezavsh jedako raspodeljeh slučajh promeljvh. 5 Populacoa uzoračka regresoa prava (jedača) Populacoa regresoa prava ozačava stvaru stohastčku vezu zmeđu dath promeljvh (sadrž parametre β β): ( ) E β + β ( ) E + ε β + β + ε 6 Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 8
9 Profesor Zorca Mladeovć Populacoa uzoračka regresoa prava (jedača) (II) Uzmajuć u ozr otacju elemeata uzorka populacoa regresoa prava postaje: Uzoračka regresoa prava opsuje vezu prema datom uzorku: Ŷ +,,,..., Ŷ ocejea vredost E ( ) β E ( ) β + β ocea parametra β ocea parametra β + β + ε + ε 7 Populacoa uzoračka regresoa prava (jedača) (III) Stvar vo zavse promeljve je zr ocejeog voa ooga što model je oceo. Razlka zmeđu stvarog ocejeog voa zavse promeljve azva se rezdual (ozaka e ): Ŷ + e,,,...,. Uzoračka regresoa prava (jedača) se korst za doošeje zaključaka o parametrma populacoe regresoe jedače. 8 Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 9
10 Profesor Zorca Mladeovć Metod očh ajmajh kvadrata (Metod ONK) 9 Određvaje pozcje prave (regresoh koefcjeata) Kako određujemo vredost? Krterjum: ramo tako da je prava ajmaje moguće udaljea od tačaka djagrama rasturaja Drugm rečma: da je odstupaje prave od tačaka mmalo Ekoomsk fakultet, Beograd, 7.
11 Profesor Zorca Mladeovć Metod očh ajmajh kvadrata Najčešće koršće metod postavljaja prave zora regresoh koefcjeata jeste metod očh ajmajh kvadrata (ONK). Ideja metoda: mmzrat zr kvadrata odstupaja podataka od prave. Ozake: -stvara vredost u treutku Ŷ -vredost koja je ocejea regresoom pravom e -razlka stvare ocejee vredost, rezdual, - Ŷ Stvara ocejea vredost zavse promeljve Ekoomsk fakultet, Beograd, 7.
12 Profesor Zorca Mladeovć Izvođeje ONK ocea Potreo je mmzrat zr (tzv. rezdualu sumu kvadrata): Šta je e e + e? To je razlka e e e Ŷ Nać mmum ( Ŷ ) je ekvvaleto određvaju mmuma e 3 Izvođeje ocea metoda ONK (II) Kako je S( Ŷ +, možemo defsat fukcju, ) ( Ŷ ) ( ) Potreo je mmzrat fukcju S u odosu a : S ( Iz ():, ) S (, ) ( ( ) ) () () ( ). 4 Ekoomsk fakultet, Beograd, 7.
13 Profesor Zorca Mladeovć Ekoomsk fakultet, Beograd, Izvođeje ONK ocea (III) Možemo psat (3): Iz (3): (4) Iz (): (5) Zamejujemo u (5) zraz za z (4) : : / ) ( ( ) ) ( 6 Izvođeje ONK ocea (IV) Rešavajem po dojamo: Dakle, ocee su: Ocea se može dot a ešto drugačj ač:
14 Profesor Zorca Mladeovć Ekoomsk fakultet, Beograd, Izvođeje ONK ocea: pomoć rezultat ( ) ( ). ) (. ) ( ) ( Izvođeje ONK ocea (VI) podac cetrra, ) ( ) ( ) (
15 Profesor Zorca Mladeovć Ekoomsk fakultet, Beograd, Izvođeje ONK ocea (VII) Drug parcjal zvod su uvek poztv: S, S, S 3 Kakva je terpretacja?, Ocea aga : Prrast zavse promeljve po jedc prrasta ezavse. Ocea sloodog člaa : Nvo zavse promeljve kada je vo ojašjavajuće ula.
16 Profesor Zorca Mladeovć Preczost ocee sloodog člaa Ocea sloodog člaa predstavlja očekvau vredost kada je jedako ul. Trea t pažljv prlkom jee terpretacje poseo kada ema dovoljo podataka koj su lzu -ose. Ukolko je takvh podataka malo oda je ova ocea eprecza. 3 Kakva je terpretacja u kokretom prmeru? Ŷ Ako se dohodak poveća za jedu jedcu očekva rast potrošje je.686 jedca. To je margala skloost ka potrošj. Nvo potrošje pr ultom dohotku je 8.7 jedca. 3 Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 6
17 Profesor Zorca Mladeovć Ekoomsk fakultet, Beograd, Tr posledce metoda ONK: Zr rezduala je uvek ula: Zr prozvoda rezduala ojašjavajuće promeljve je uvek ula: Artmetčke srede stvarh modelom ocejeh podataka su ste: ( ) e Ŷ e ) ( Ŷ e Korelacja
18 Profesor Zorca Mladeovć Pokazatelj kvalteta regresje: koefcjet determacje R Koj deo varjacja zavse promeljve je ojašje modelom, odoso varjacjama ezavse promeljve? Pokazatelj za odgovor: koefcjet determacje R. Ukup varjaltet zavse promeljve: Ukup var jaltet USK ( ) Ukup varjaltet zavse promeljve je zr dve kompoete. Pokazatelj kvalteta regresje: koefcjet determacje R (II) Ukup varjaltet zavse promeljve je zr sledeće dve kompoete:.varjaltet zavse promeljve koj je ojašje modelom: Ojašje var jaltet OSK ( Ŷ ).Varjaltet zavse promeljve koj je ojašje modelom: Neojašje var jaltet Re zdual a suma kvadrata : RSK ( Ŷ ) e ŷ Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 8
19 Profesor Zorca Mladeovć Koefcjet determacje R (III) ( ) ( Ŷ ) + ( Ŷ) ( ) ( Ŷ ) + e + ( Ŷ ) ŷ 3 e + e e Koefcjet determacje R (IV) Dakle, USK OSK + RSK ŷ + Koefcjet determacje predstavlja udeo ojašjeog u ukupom varjaltetu: ŷ Ojasje var jaltet OSK R Ukup var jaltet USK Kako je: OSK USK - RSK, mamo: OSK RSK R USK USK e e Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 9
20 Profesor Zorca Mladeovć Koefcjet determacje R (V) R se uvek alaz u tervalu od do. Ekstreme stuacje: Rezduala suma kvadrata (eojašje varjaltet zavse promeljve)ukup varjaltet zavse promeljve RSK USK, OSK, R OSK/USK Ojašje varjaltet zavse promeljveukup varjaltet zavse promeljve OSK USK, RSK, R OSK/USK Ekstrem slučajev: R R Ekoomsk fakultet, Beograd, 7.
21 Profesor Zorca Mladeovć Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. Kako zračuat rezdualu sumu kvadrata a osovu ocea parametara modela? ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) + + Ŷ e e Kako zračuat rezdualu sumu kvadrata a osovu ocea pametara modela? (II)
22 Profesor Zorca Mladeovć Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. ( ) ( ) ( )( ) ŷ Ŷ Rezme ojašje varjaltet zavse promeljve Alteratva formula za koefcjet determacje prmer e R ( ) e R.... e..,ŷ... +
23 Profesor Zorca Mladeovć Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 3 Koefcjet determacje R koefcjet korelacje r Ocea koefcjeta korelacje zmedju : ( ) ( ) ( )( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )( ) ( ) ( ) vˆ vˆ ), côv( r,vˆ vˆ ), côv( r Koefcjet determacje R koefcjet korelacje r (II) ( )( ) ( ) ( ) ( )( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) R.r.r VARIJABILITET. UKUPNI OBJASNJENI VARIJABILITET
24 Profesor Zorca Mladeovć Koefcjet determacje R koefcjet korelacje r (III).Koefcjet korelacje ma st zak kao ocea aga.kvadrat koefcjeta korelacje je koefcjet determacje. Prmea jedostave regresje Model vredovaja kaptala (egl. skraćeca CAPM) predstavlja polaz okvr fasjske aalze. Modelom se stopa prosa fasjskog strumeta j (R j ) opsuje u fukcj od proseče tržše stope prosa (R m ). Oe stope se uočajeo skazuju u form odstupaja od odgovarajućeg oportutetog troška, koj se mer stopom prosa erzčog fasjskog strumeta (R f ). Ekoometrjsk olk modela je: R + R R R j f β + β ( ) ε m f Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 4
25 Profesor Zorca Mladeovć. Prmea jedostave regresje (II) R j R f β + m f + β ( R R ) ε Parametar aga: eta koefcjet. U zavsost od toga da l je jegova vredost veća l maja od jeda, moguće je procet da l je rzk zog posedovaja datog fasjskog strumeta već l maj od prosečog tržšog rzka. Koefcjet determacje: udeo tržšog rzka u ukupom rzku posedovaja dath akcja Ukup varjaltet zavse velče: mera rzka Ojašje varjaltet: deo rzka koj je ojašje tržšm rzkom Neojašje varjaltet: deo rzka koj je specfča. Prmea jedostave regresje: rezultat Na osovu mesečh podataka u perodu: jauar 998- decemar 8. goda oceje je model vredovaja kaptala za stopu prosa akcja kompaje Mcrosoft: ( R R ) + ε R 33 R j R f m f. Da l je rzk posedovaja ovh akcja jedak opštem tržšom rzku? Da l je ocea sloodog člaa očekvaa? Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 5
26 Profesor Zorca Mladeovć. Prmea jedostave regresje: djagram rasturaja tačaka Stopa prosa akcja kompaje Mcrosoft korgovaa Opšta tržša stopa prosa korgovaa. Prmea jedostave regresje: grafčk prkaz Rezdual Stvaro kretaje zavse promeljve Modelom ocejeo kretaje zavse promeljve Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 6
27 Profesor Zorca Mladeovć. Prmea jedostave regresje Dat su podac paela: godšj podac u perodu -3. goda za sve zemlje sveta BDP per capta Ideks demokratje: Freedom house (,,...,7) Nž deks ozačavaju vše slooda Polt4 (-,...,) Vš deks ozačavaju vše slooda Ocet pojedače modele zavsost BDP per capta ( ) od oa deksa demokratje Podac: tzv. ealasra pael, što zač da postoje 53 edostajuće vredost.. Prmea jedostave regresje: rezultat Ŷ Polt4_deks, R. 7 4 goda 46 zemalja,95 podatka Ŷ Freedomhouse _ deks, R 4 goda 74 zemlje,373 podatka. Dojeeocee emaju tradcoalu terpretacju. Koefcjet determacje je od veceg teresa. 54 Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 7
28 Profesor Zorca Mladeovć. Prmea jedostave regresje: djagram rasturaja tačaka BDP per capta Ideks Freedom House 55. Prmea jedostave regresje: djagram rasturaja tačaka u drugoj varjat..6 Prosek po godama BDP per capta Ideks Freedom House 56 Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 8
29 Profesor Zorca Mladeovć 3. Prmea jedostave regresje Raspolažemo podacma preseka: za dat mesec z 7 prodavca rze hrae (prlagodjeo z Hll, Grffths ad Lm, 8): Ostvarea prodaja hamurgera (u hljadama dolara), Cea hamurgera (u dolarma) Clj: ocea reakcje prodaje hamurgera ( ) a promeu cee hamurgera ( ) prema modelu: Ŷ Prmea jedostave regresje: djagram rasturaja tačaka 9 Ostvarea prodaja u hljadama dolara Cea hamurgera u dolarma 58 Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 9
30 Profesor Zorca Mladeovć 3. Prmea jedostave regresje: djagram rasturaja tačaka sa pravom ljom 9 85 TRAZNJA CENA Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 3
31 Profesor Zorca Mladeovć 3. Prmea jedostave regresje: rezultat Prmeom metoda ONK oceje je model zavsost ostvaree prodaje hamurgera od cee hamurgera: Ŷ Iterpretacja parametra aga Ako se cea poveća za dolar prodaja opada za 787 dolara u toku mesec daa. Ako se cea poveća za cet prodaja opada za 787 dolara. 6 Ekoomsk fakultet, Beograd, 7. 3
Ekonometrija 5. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković
Ekoometja 5 Ekoometja, Osove studje Pedavač: Aleksada Nojkovć Stuktua pedavaja Klasč dvostuk (všestuk) lea egeso model - metod ONK. Petpostavke všestukog KLM. Koelacja u všestukom KLM. Oča kogova. Dvostuk
Διαβάστε περισσότεραKlasični linearni regresioni model (KLRM)
Profesor Zorca Mladeovć Klasč lear regreso model (KLRM) Zorca Mladeovć Ključe teme Postavka pretpostavke KLRM Svojstva ocea parametara u KLRM Elemet statstčkog zaključvaja u KLRM Predvđaje u KLRM Ekoomsk
Διαβάστε περισσότεραEkonometrija 4. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković
Ekonometrja 4 Ekonometrja, Osnovne studje Predavač: Aleksandra Nojkovć Struktura predavanja Nelnearne zavsnost Prmene u ekonomskoj analz Prmer nelnearne zavsnost Isptujemo zavsnost zmeđu potrošnje dohotka.
Διαβάστε περισσότεραREGRESIJSKA ANALIZA. U razvoju regresijske analize najznačajniju ulogu su imali: Carl Friedrich Gauss ( ) Francis Galton (
SEMINAR U razvoju regresjske aalze ajzačajju ulogu su mal: Carl Fredrch Gauss (822 9) Fracs Galto (822 9) Karl Pearso (857 936) George Udy Yule (87 95) SEMINAR Regresjska aalza je matematčko-statstčk postupak
Διαβάστε περισσότεραMetoda najmanjih kvadrata
Metoda ajmajh kvadrata Moday, May 30, 011 Metoda ajmajh kvadrata (MNK) MNK smo već uvel u proučavaju leare korelacje; gdje smo tražl da suma kvadrata odstupaja ekspermetalh točaka od pravca koj h a ajbolj
Διαβάστε περισσότεραAritmetički i geometrijski niz
Zadac sa prethodh prjemh spta z matematke a Beogradskom uverztetu Artmetčk geometrjsk z. Artmetčk z. 00. FF Zbr prvh dvadeset člaova artmetčkog za čj je prv čla, a razlka A) 0 B) C) D) 880 E) 878. 000.
Διαβάστε περισσότεραPolarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam
Polarzacja Proces asajaja polarzrae svjelos: a refleksja b raspršeje c dvolom d dkrozam Freselove jedadžbe Svjelos prelaz z opčkog sredsva deksa loma 1 u sredsvo deksa loma, dolaz do: refleksje (prema
Διαβάστε περισσότεραRAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA
RAČUNANJE SA PRIBLIŽNIM VREDNOSTIMA BROJEVA PRIBLIŽNI BROJ I GREŠKA tača vredost ekog broja X prblža vredost ekog broja X apsoluta greška Δ = X X graca apsolute greške (gorja graca) relatva greška X X
Διαβάστε περισσότεραOsnovi ekonometrije Glava 8
Osov ekoomerje Glava 8 Osove sudje Predavač: Aleksadra Nojkovć Srukura predavaja Narušavaje preposavk KLRM Heeroskedascos Auokorelacja Preposavke KLRM. E(ε ) = 0. Var(ε ) = = cos. 3. Cov (ε, ε j ) = 0
Διαβάστε περισσότερα10. REGRESIJA I KORELACIJA
0. REGRESIJA I KORELACIJA Jospa Perkov, prof., pred. Jedodmezoala aalza stražvaje vaje jede pojave predočee ee statstčkm zom ezavso od drugh, statstčkm metodama (grafčko tabelaro prkazvaje za, zračuavaje
Διαβάστε περισσότεραLinearna korelacija. Vrijedi: (1) 1 r 1
Leara korelacja Korelacja je mjera leare zavsost dvju serja podataka 1,,..., 1,,...,. Drugm rječma, ako su točke 1, 1,,,..., gruprae oko regresjskog pravca, oda govormo da su podatc korelra learo korelra.
Διαβάστε περισσότεραReverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Διαβάστε περισσότεραMoguća i virtuelna pomjeranja
Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +
Διαβάστε περισσότεραProf. dr. sc. Maja Biljan-August Prof. dr. sc. Snježana Pivac Doc. dr. sc. Ana Štambuk 2. IZDANJE. Poglavlje 2.
Prof. dr. sc. Maja Blja-August Prof. dr. sc. Sježaa Pvac Doc. dr. sc. Aa Štambuk UPORABA STATISTIKE U EKONOMIJI. IZDANJE Poglavlje. REGRESIJSKA I KORELACIJSKA ANALIZA Ekoomsk fakultet Sveučlšta u Rjec
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραObrada empirijskih podataka
Obrada emprjskh podataka deskrptva statstka opsvaje podataka z uzorka l populacje u form osovh parametara osove vrste podataka po astaku varjable (upotreba razlčth mjerh ljestvca) se mogu klasfcrat a:.
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραAKSIOMATIKA TEORIJE VEROVATNOĆE
AKSIOMATIKA TEORIJE VEROVATNOĆE E Aksomatka teorje verovatoće Polaz se od osovh stavova, tzv. aksoma, a osovu kojh se sve ostale osobe mogu dokazat. Za posmatra prostor el. shoda aksomatzacja daje odgovore
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότερα10.1. Bit Error Rate Test
.. Bt Error Rat Tst.. Bt Error Rat Tst Zadata. Izračuat otrba broj rth formacoh bta u BER tstu za,, ogršo dttovaa bta a rjmu, tao da s u sstmu sa brzoom sgalzacj od Mbs mož tvrdt da j vrovatoća grš rosa
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 16.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnčk fakultet unverzteta u Beogradu 6.maj 8. Odsek za Softversko nžnjerstvo Performanse računarskh sstema Drug kolokvjum Predmetn nastavnk: dr Jelca Protć (35) a) () Posmatra se segment od N uzastonh
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v
Διαβάστε περισσότεραMETODE OPTIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE
MEODE OPIMIZACIJE NELINEARNO PROGRAMIRANJE Dr Dšć Dr Mloš Stć Grđevsk kultet Uverztet u Beogrdu 4. UVOD FORMULACIJA PROBLEMA Zdtk optmzcje je prolžeje promeljvh pr kojm clj krterjumsk ukcj uzm ekstremu
Διαβάστε περισσότεραx pojedinačnih rezultata:
ovarjaca koefcjet korelacje Sredja vrjedost stadardo odstupaje Prlkom poavljaja mjereja, uz ste (kolko je to moguće uvjete (st mjertelj, mjer strumet, mjera metoda okol uvjet, eke stale fzkale velče, dobt
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραMašinsko učenje. Regresija.
Mašinsko učenje. Regresija. Danijela Petrović May 17, 2016 Uvod Problem predviđanja vrednosti neprekidnog atributa neke instance na osnovu vrednosti njenih drugih atributa. Uvod Problem predviđanja vrednosti
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραEkonometrija 2. Ekonometrija, Osnovne studije. Predavač: Aleksandra Nojković
Ekonometrja Ekonometrja, Osnovne studje Predavač: Aleksandra Nojkovć Struktura predavanja Svojstva ocena na malm uzorcma Asmptotska svojstva ocena Svojstva ocena dobjenh metodom ONK Svojstva ocena U regresonoj
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραGranične vrednosti realnih nizova
Graiče vredosti realih izova Fukcija f : N R, gde je N skup prirodih brojeva a R skup realih brojeva, zove se iz realih brojeva ili reala iz. Opšti čla iza f je f(), N, i običo se obeležava sa f, dok se
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότεραnepoznati parametar θ jednak broju θ 0, u oznaci H 0 (θ =θ 0 ), je primer proste hipoteze. Ako hipoteza nije prosta, onda je složena.
Testiraje parametarskih hipoteza Pretpostavka (hipoteza) o parametru raspodele se zove parametarska hipoteza. Postupak jeog potvrđivaja ili odbacivaja a osovu podataka iz uzorka je parametarski test. t
Διαβάστε περισσότεραZ A L I H E ... PREMA KARAKTERISTICI POPUNJAVANJA ZALIHA PODELA MODELA JE NA:
Školska / Vežbe zalhe I deo Z A L I H E o DEFINISANJE POJMA o BINA PIANJA o MODELI-PODELA o SAIČKI MODELI-MODEL NOVOGODIŠNJE JELKE o DIMAMIČKI MODELI-HARISOV MODEL o NADOGRADNJA HARISOVOG MODELA: POPUSI,
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραStr. 454;139;91.
Str. 454;39;9 Metod uzorka Predavač: Dr Mirko Savić avicmirko@eccf.u.ac.yu www.eccf.u.ac.yu Statitička maa može da e pomatra a jeda od ledeća dva ačia: potpuo pomatraje, delimičo pomatraje (metod uzorka).
Διαβάστε περισσότεραRAZLICITI PRISTUPI KREDITNOM. - master rad -
UNIVERZITET U NOVOM SADU PRIRODNO MATEMATICKI FAKULTET DEPARTMAN ZA MATEMATIKU I INFORMATIKU RAZLICITI PRISTUPI KREDITNOM SKORING SISTEMU - master rad - Profesor: dr. Zoraa Luža Autor: Jelea Burgjašev
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραRatomir Paunović i Radovan Omorjan, Tehnološki fakultet u Novom Sadu
PREDGOVOR Ova kjga predstavlja uvod u statstku amejea je pre svega studetma prmejeh tehčkh auka, kao žejerma. Psal smo je sa cljem da pomogemo zateresovaom čtaocu da razume pravlo korst osove statstčke
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.
Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU TEHNIČKA MEHANIKA - PREZENTACIJA PREDAVANJA PREDAVANJE
UNIVERZITET U NIŠU FAKULTET ZAŠTITE NA RADU U NIŠU TEHNIČKA MEHANIKA - PREZENTACIJA PREDAVANJA - - 4. PREDAVANJE - Dr Darko Mhajlov, doc. 1. ČAS Sredšte (cetar) sstema paralelh sla; Težšte krutog tela;
Διαβάστε περισσότερα( ) BROJNI PRIMER 4. Temeljni nosač na sloju peska. Slika 6.3. Rešenje: Ekvivalentni modul reakcije podloge/peska k i parametar krutosti λ :
BROJNI PRIMER 4 Armrano etonsk temeljn nosač (slka 63), fundran je na dun od D f =15m, u sloju poto-pljenog peska relatvne zjenost D r 75% Odredt sleganje w, nag θ, transverzalnu slu T, moment savjanja
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότερα3n an = 4n3/2 +2n+ n 5n 3/2 +5n+2 n a 2 n = n 2. ( 2) n Dodatak. = 0, lim n! 2n 6n + 1
Nizovi 5 a = 5 +3+ + 6 a = 3 00 + 00 3 +5 7 a = +)+) ) 3 3 8 a = 3 +3+ + +3 9 a = 3 5 0 a = 43/ ++ 5 3/ +5+ a = + + a = + ) 3 a = + + + 4 a = 3 3 + 3 ) 5 a = +++ 6 a = + ++ 3 a = +)!++)! +3)! a = ) +3
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijski oblik kompleksnog broja
Trgnmetrjsk blk kmpleksng brja Da se pdsetm: Kmpleksn brj je blka je realn de, je magnarn de kmpleksng brja, - je magnarna jednca, ( Dva kmpleksna brja su jednaka ak je Za brj _ je knjugvan kmpleksan brj.
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 26. jun Katedra za Računarsku tehniku i informatiku
Elektrotehički fakultet uiverziteta u Beogradu 6. ju 008. Katedra za Račuarku tehiku i iformatiku Performae račuarkih itema Rešeja zadataka..videti predavaja.. Kretaje Verovatoća Opi 4 4 Kretaje u itom
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραOsnove. Uloga algoritama u računarstvu. Algoritmi. Algoritmi kao tehnika
dr Boba Stojaovć Osove Uloga algortama u račuarstvu Algortm Algortam je strogo defsaa kompjuterska procedura koja uzma vredost l skup vredost, kao ulaz prozvod eku vredost l skup vredost, kao zlaz. Drugm
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραTačkaste ocene parametara raspodele
Tačkaste ocee parametara raspodele Na osovu uzorka treba da se odredi kakva je raspodela obeležja a populaciji Ako je tip raspodele pozat, treba da se odrede parametri raspodele Pošto je realizovaa vredost
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραCapital Asset Pricing Models CAPM. Finansijska ekonometrija
Captal Asset Prcng Models CAPM Fnansjska ekonometrja Karakterstčna lnja sredstava SCL SCL predstavlja odnos zmeđu očekvane stope prnosa ndvdualnog sredstva E( ) l portfolja očekvane tržšne stope prnosa
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραJednostavne nelinearne zavisnosti
Prfesr Zrca Mladenvć Jednstavne nelnearne zavsnst 1 Uvd Prmena metda ONK zahteva da mdel bude lnearan, št znač da parametr mdela fguršu na lnearan načn ( 0 ). Mdel ne mra da bude lnearan p prmenljvma (
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραMate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu
7. KOMPLEKSNI BROJEVI 7. Opc pojmov Kompleksn brojev su sastavljen dva djela: Realnog djela (Re) magnarnog djela (Im) Promatrajmo broj a+ b = + 3 Realn do jednak je Re : Imagnarna jednca: = - l = (U elektrotehnc
Διαβάστε περισσότεραtransformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije
promatramo dva oordnatna sustava S S sa zaednčm shodštem z z y y x x blo o vetor možemo raspsat u baz, A = A x + Ay + Az = ( A ) + ( A ) + ( A ) (1) sto vred za ednčne vetore sustava S = ( ) + ( ) + (
Διαβάστε περισσότεραGlava 4 ANALIZA I OBRADA SIGNALA U VREMENSKOM DOMENU
Glava 4 ANALIZA I OBRADA SIGNALA U VREMENSKOM DOMENU Obrada sgala u vremeskom domeu podrazumjeva određvaje odzva a pobudu prozvoljog oblka. Damčk lear sstem opsa su dferecjalm jedačama određvaje odzva
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραMatematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum
Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()
Διαβάστε περισσότεραParcijalne molarne veličine
arcale molare velče 2.5.5. Hemsk potecal 2.5.6. 2.5.6.2. arcale molare velče. Ukolko e kolča supstace u sstemu promelva zbog razmee matere zmeđu sstema okole zbog reverzble hemske reakce l reverzble razmee
Διαβάστε περισσότεραU okviru prvog dijela predavanja predviđeno je da studenti savladaju slijedeće programske sadržaje:
Predavaja iz predmeta Matematika za ekoomiste: I dio U okviru prvog dela predavaja predviđeo je da studeti savladaju sledeće programske sadržaje: Pojam matrice i operace s matricama Jediiča matrica raspoovaa
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότερα2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1
2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότερα6.1 Metod najmanjih kvadrata Srednje kvadratno odstupanje empirijske formule Koeficijent determinacije
Sadržaj. Uvod u Ecel..... Startovaje Ecela...3.. Rado okružeje...3.3. Rad papr ćelja...3.4. Upsvaje kretaje po ćeljama...5.5. Formatraje ćelja...6.6. Formatraje decmalh brojeva...6.7 Mejaje boje pozade
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότερα2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)
2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:
Διαβάστε περισσότεραOSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA
OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE I TERMOHEMIJA OSNOVI HEMIJSKE TERMODINAMIKE Hemjska termodnamka proučava promene energje (toplotn efekat) pr odgravanju hemjskh reakcja. MATERIJA ENERGIJA? Energja je dskontnualna
Διαβάστε περισσότεραMETODA SEČICE I REGULA FALSI
METODA SEČICE I REGULA FALSI Zadatak: Naći ulu fukcije f a itervalu (a,b), odoso aći za koje je f()=0. Rešeje: Prvo, tražimo iterval (a,b) a kome je fukcija eprekida, mootoa i važi: f(a)f(b)
Διαβάστε περισσότεραDRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =
x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότερα1. ODREĐIVANJE NETOČNOSTI MJERENJA
. ODREĐIVANJE NETOČNOSTI MJERENJA. Opće Mjereja razh fzkalh ostalh velča rezultat se e ogu provest apsoluto točo. Usljed tehčkh ekooskh razloga potrebo je etočost jereja svest a ajaju oguću jeru, sa što
Διαβάστε περισσότεραII. ANALITIČKA GEOMETRIJA PROSTORA
II. NLITIČK GEMETRIJ RSTR I. I (Točka. Ravia.) d. sc. Mia Rodić Lipaović 9./. Točka u postou ( ; i, j, k ) Kateijev pavokuti koodiati sustav k i j T T (,, ) oložaj točke u postou je jedoačo odeñe jeim
Διαβάστε περισσότερα