2. TRANSFORMATORJI. a) Magnetni pretok izračunamo iz inducirane napetosti. V praznem teku je ta enaka napajalni napetosti: 2400 Φ m

Σχετικά έγγραφα
Matematika 1. Gregor Dolinar. 2. januar Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. Gregor Dolinar Matematika 1

Diferencialna enačba, v kateri nastopata neznana funkcija in njen odvod v prvi potenci

SATCITANANDA. F = e E sila na naboj. = ΔW e. Rudolf Kladnik: Fizika za srednješolce 3. Svet elektronov in atomov

Zaporedja. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 22. oktober Gregor Dolinar Matematika 1

p 1 ENTROPIJSKI ZAKON

Π Ο Λ Ι Τ Ι Κ Α Κ Α Ι Σ Τ Ρ Α Τ Ι Ω Τ Ι Κ Α Γ Ε Γ Ο Ν Ο Τ Α

8. Diskretni LTI sistemi

C 1 D 1. AB = a, AD = b, AA1 = c. a, b, c : (1) AC 1 ; : (1) AB + BC + CC1, AC 1 = BC = AD, CC1 = AA 1, AC 1 = a + b + c. (2) BD 1 = BD + DD 1,

SKUPNE PORAZDELITVE VEČ SLUČAJNIH SPREMENLJIVK

Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 14. november Gregor Dolinar Matematika 1

Tretja vaja iz matematike 1

PONOVITEV SNOVI ZA 4. TEST

Rešenja A/2 kolokvijuma iz predmeta MERNI SISTEMI U TELEKOMUNIKACIJAMA 10. januar 2006.

B) VEKTORSKI PRODUKT 1. 1) Pravilo desnega vijaka

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

P P Ó P. r r t r r r s 1. r r ó t t ó rr r rr r rí st s t s. Pr s t P r s rr. r t r s s s é 3 ñ

Funkcije. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 21. november Gregor Dolinar Matematika 1

Α Ρ Ι Θ Μ Ο Σ : 6.913

Delovna točka in napajalna vezja bipolarnih tranzistorjev


Mate Vijuga: Rijeseni zadaci iz matematike za srednju skolu 2. ARITMETICKI I GEOMETRIJSKI NIZ, RED, BINOMNI POUCAK. a n ti clan aritmetickog niza

Odvod. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 5. december Gregor Dolinar Matematika 1

UNIVERZA V LJUBLJANI, FAKULTETA ZA STROJNIŠTVO Katedra za energetsko strojništvo VETRNICA. v 2. v 1 A 2 A 1. Energetski stroji

Odvod. Matematika 1. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 10. december Gregor Dolinar Matematika 1

4. Zapiši Eulerjeve dinamične enačbe za prosto osnosimetrično vrtavko. ω 2

Kinematika materijalne toke. 2. Prirodni koordinatni sustav. 1. Vektorski nain definiranja gibanja. Krivocrtno gibanje materijalne toke

2. Α ν ά λ υ σ η Π ε ρ ι ο χ ή ς. 3. Α π α ι τ ή σ ε ι ς Ε ρ γ ο δ ό τ η. 4. Τ υ π ο λ ο γ ί α κ τ ι ρ ί ω ν. 5. Π ρ ό τ α σ η. 6.

➆t r r 3 r st 40 Ω r t st 20 V t s. 3 t st U = U = U t s s t I = I + I

!"!# ""$ %%"" %$" &" %" "!'! " #$!

Funkcijske vrste. Matematika 2. Gregor Dolinar. Fakulteta za elektrotehniko Univerza v Ljubljani. 2. april Gregor Dolinar Matematika 2

Chapter 1 Fundamentals in Elasticity

m i N 1 F i = j i F ij + F x

PROCESIRANJE SIGNALOV

met la disposition du public, via de la documentation technique dont les rιfιrences, marques et logos, sont

FURIJEOVI REDOVI ZADACI ( II

A 1 A 2 A 3 B 1 B 2 B 3

1. Trikotniki hitrosti

())*+,-./0-1+*)*2, *67()(,01-+4(-8 9 0:,*2./0 30 ;+-7 3* *),+*< 7+)0 3* (=24(-) 04(-() 18(4-3-) 3-2(>*+)(3-3*

F (x) = kx. F (x )dx. F = kx. U(x) = U(0) kx2

Errata (Includes critical corrections only for the 1 st & 2 nd reprint)

ss rt çã r s t Pr r Pós r çã ê t çã st t t ê s 1 t s r s r s r s r q s t r r t çã r str ê t çã r t r r r t r s

Općenito, iznos normalne deformacije u smjeru normale n dan je izrazom:

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

Dissertation for the degree philosophiae doctor (PhD) at the University of Bergen

Kinematika materijalne toke. 3. dio a) Zadavanje krivocrtnog gibanja b) Brzina v i ubrzanje a

m r = F m r = F ( r) m r = F ( v) F = F (x) m dv dt = F (x) vdv = F (x)dx d dt = dx dv dt dx = v dv dx

5.2. Orientacija. Aleš Glavnik in Bojan Rotovnik

Transformator. Delovanje transformatorja I. Delovanje transformatorja II

!#$%!& '($) *#+,),# - '($) # -.!, '$%!%#$($) # - '& %#$/0#!#%! % '$%!%#$/0#!#%! % '#%3$-0 4 '$%3#-!#, '5&)!,#$-, '65!.#%

VPRAŠANJA IN ODGOVORI ZA USTNI DEL POKLICNE MATURE... 4 NARAVNA IN CELA ŠTEVILA... 4

ARHITEKTURA DETAJL 1, 1:10

Επιτραπέζια μίξερ C LINE 10 C LINE 20

ΤΥΠΟΛΟΓΙΟ. q e = C Φορτίο Ηλεκτρονίου 1.1. Ηλεκτρικό Πεδίο 2.1. Ηλεκτρικό Πεδίο Σημειακού Φορτίου Q Ηλεκτρικό Πεδίο Σημειακού

V I V I R. Επομένωςτοποσοστιαίοσφάλμαθαείναι. Παράδειγμα2 10 Γιατοσύστημαμεσυνάρτησημεταφοράς H. s ναβρεθείηπεριοχή. συχνοτήτωνλειτουργίας.

Modeliranje električnih strojev

!!" #7 $39 %" (07) ..,..,.. $ 39. ) :. :, «(», «%», «%», «%» «%». & ,. ). & :..,. '.. ( () #*. );..,..'. + (# ).

E.E. Παρ. Ill (I) 429 Κ.Δ.Π. 150/83 Αρ. 1871,

3607 Ν. 7.28/88. E.E., Παρ. I, Αρ. 2371,

". / / / !/!// /!!"/ /! / 1 "&

M p f(p, q) = (p + q) O(1)

! "# $ % $&'& () *+ (,-. / 0 1(,21(,*) (3 4 5 "$ 6, ::: ;"<$& = = 7 + > + 5 $?"# 46(A *( / A 6 ( 1,*1 B"',CD77E *+ *),*,*) F? $G'& 0/ (,.

m 1, m 2 F 12, F 21 F12 = F 21

!"#$ % &# &%#'()(! $ * +

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

GRANIČNE VREDNOSTI FUNKCIJA zadaci II deo

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

PROCESIRANJE SIGNALOV

/&25*+* 24.&6,2(2**02)' 24


6.642, Continuum Electromechanics, Fall 2004 Prof. Markus Zahn Lecture 8: Electrohydrodynamic and Ferrohydrodynamic Instabilities

T : g r i l l b a r t a s o s Α Γ Ί Α Σ Σ Ο Φ Ί Α Σ 3, Δ Ρ Α Μ Α. Δ ι α ν ο μ έ ς κ α τ ο ί κ ο ν : 1 2 : 0 0 έ ω ς 0 1 : 0 0 π μ

ΓΗ ΚΑΙ ΣΥΜΠΑΝ. Εικόνα 1. Φωτογραφία του γαλαξία μας (από αρχείο της NASA)

Για να εμφανιστούν σωστά οι χαρακτήρες της Γραμμικής Β, πρέπει να κάνετε download και install τα fonts της Linear B που υπάρχουν στο τμήμα Downloads.

Answers to practice exercises

ΠΕΡΙΟΔΙΚΟ ΣΥΣΤΗΜΑ ΤΩΝ ΣΤΟΙΧΕΙΩΝ (1) Ηλία Σκαλτσά ΠΕ ο Γυμνάσιο Αγ. Παρασκευής

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

Assessment of otoacoustic emission probe fit at the workfloor

Το άτομο του Υδρογόνου

KUPA I ZARUBLJENA KUPA

KODE ZA ODKRIVANJE IN ODPRAVLJANJE NAPAK

r t t r t t à ré ér t é r t st é é t r s s2stè s t rs ts t s

Veliine u mehanici. Rad, snaga i energija. Dinamika. Meunarodni sustav mjere (SI) 1. Skalari. 2. Vektori - poetak. 12. dio. 1. Skalari. 2.

ibemo Kazakhstan Republic of Kazakhstan, West Kazakhstan Oblast, Aksai, Pramzone, BKKS office complex Phone: ; Fax:

Q π (/) ^ ^ ^ Η φ. <f) c>o. ^ ο. ö ê ω Q. Ο. o 'c. _o _) o U 03. ,,, ω ^ ^ -g'^ ο 0) f ο. Ε. ιη ο Φ. ο 0) κ. ο 03.,Ο. g 2< οο"" ο φ.

P P Ô. ss rt çã r s t à rs r ç s rt s 1 ê s Pr r Pós r çã ís r t çã tít st r t

FKKT Matematika 2. shxdx = chx+c. chxdx = shx+c. tanxdx = ln cosx +C. cotxdx = ln sinx +C. sin 2 x = cotx+c. cos 2 x = tanx+c. = 1 2 2a ln a+x a x

œj œ œ œ œ œ œ b œ œ œ œ œ œ w

Booleova algebra. Izjave in Booleove spremenljivke

Poglavje 7. Poglavje 7. Poglavje 7. Regulacijski sistemi. Regulacijski sistemi. Slika 7. 1: Normirana blokovna shema regulacije EM

A MATEMATIKA Zadana je z = x 3 y + 1

.. ntsets ofa.. d ffeom.. orp ism.. na s.. m ooth.. man iod period I n open square. n t s e t s ofa \quad d ffeom \quad orp ism \quad na s \quad m o

!"! #!"!!$ #$! %!"&' & (%!' #!% #" *! *$' *.!! )#/'.0! )#/.*!$,)# * % $ %!!#!!%#'!)$! #,# #!%# ##& )$&# 11!!#2!

(i) f(x, y) = xy + iy (iii) f(x, y) = e y e ix. f(z) = U(r, θ) + iv (r, θ) ; z = re iθ

4. Trigonometrija pravokutnog trokuta

Kotne in krožne funkcije

1 - Z uvedených vzorců vyjádři neznámé ve složených závorkách: s t s t { } s t s t { } s t. s s. p h. hρ = p hρ F r

E.E. Παρ. Ι(ΙΙ) Αρ. 3253, Ν. 30(ΙΙ)/98

Νόµοςπεριοδικότητας του Moseley:Η χηµική συµπεριφορά (οι ιδιότητες) των στοιχείων είναι περιοδική συνάρτηση του ατοµικού τους αριθµού.

..,..,.. ! " # $ % #! & %

diferencialne enačbe - nadaljevanje

Transcript:

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji TFOMTOJI LOG : Eozi trsormtor im primri (visokopetosti) stri 4800 ovojev Grje je z pjlo petost 400 V rekvee 50 Hz Izrčujte: ) Glvi mgeti pretok Φ m ) Število ovojev sekudreg vitj tko d o iduir petost eoremejeeg trsormtorj E 0 V ) Eko trsormtorsko jedro uporimo z trsormtor ki im primri stri 0 i 46 ovojev sekudrju Izrčujte iduiro petost primreg i sekudreg vitj eoremejeeg trsormtorj če je temesk vredost glveg mgeteg pretok Φ m 0045 W pri rekvei 50 Hz ) Mgeti pretok izrčumo iz iduire petosti V przem teku je t ek pjli petosti: E 4 o Φ m Φ m 4 o 400 Φ m 0005 W 4 50 4800 ) Število ovojev sekudreg vitj: E 4 o Φ m 4 o Φ m 0 460 ovojev 4 50 0005 E ) Iduir petost: E 4 Φ 4 50 0 0045 o m E 97 V kv E 4 Φ 4 50 46 0045 o m E 460 V

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji LOG : Trsormtor im 00 ovojev primri stri riključe je pjlo petost u( t) 00 si( ωt) 0 si( ω5t) Izrčujte mgeti pretok v jedru trsormtorj i eektivo vredost pjle petosti Trsormtor je eoremeje tresje mgeteg pretok i uporost vitj zemrimo Mgeti pretok izrčumo iz iduire petosti ki je pri dih ortovlih pogojih (I 0 Φ σ 0) ek pjli: e ( t) u( t) pjl petost poleg osove hrmoske vseuje tudi peto hrmosko kompoeto: ω π 4 ω ω 57 5 5 o Frdy-evem zkou je iduir petost v tuljvi z ovoji i čsovo spremeljivim mgetim pretokom: e ozirom: dψ( t) dφ( t) t) dt dt ( e ( t) dt Φ( t) li Φ t) e ( t) dt ) [ 00 si( ωt) 0 si( ω t ] dt ( 5 00 0 Φ ( t ) os(4 t) si(57t) 00 4 57 Φ ( t) 0006 os(4 t) 0000066 si(57 t) W Eektiv vredost petosti: e T u T 0 dt 00 0 + 7V

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji LOG : Trsormtor s podtki 00 kv 0 kv/04 kv 50 Hz im izgue v przem teku 0 600 W zivi izkoristek η 097 gostoto tok v vitju pri zivi oremeitvi Γ /mm mgeto gostoto v železem jedru T ter prerez železeg jedr 50 m Določite: ) število ovojev izkopetosteg vitj ) število ovojev visokopetosteg vitj ) m skupo mso vitj iz kree žie V przem teku trsormtorj v sekudrem vitju i tok tok przeg tek primri stri (V) povzroč zemrljivo mjhe pde petosti Zto: E i E! ) E 400 9 4 4 444 444 444 50 50 0 9 ovojev ) E 0000 0 4 444 444 444 50 50 0 0 ovojev ) Izgue przeg tek trsormtorj oičjo ugotvljmo s preizkusom przeg tek pri zivi petosti i zivi rekvei Ker je tok przeg tek ormleg petosteg trsormtorj I 0 mogo mjši v primerjvi z zivim tokom (I 0 <<I ) so tudi izgue v kru (vitju) v primerjvi z izgumi v železu zemrljive: << 0 I 0 ledi torej: 0 Ker je preizkus przeg tek oprvlje pri zivi petosti zive rekvee so to zive izgue v železu Med zivo oremeitvijo trsormtor ortuje zivem omrežju torej pri zivi petosti zive rekvee elote izgue so: ( η ) + iz zive izgue v vitju so:

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji iz ( η ) 00 0 ( 097) 600 400 W Izgue v vitju stjjo v primrem (V) i v sekudrem () vitju: + I + I Ohmsk uporost kreeg vitj je: l ρ q l dolži vodik v [m] q prerez vodik v [m ] ρ speiič električ uporost kreeg vodik ρ 0075 0 6 Ωm /m pri 9 K (0 0 ) zive izgue v kreem vitju so tudi: I l ( Γ q) ρ q Ker je ms kree žie: m γ l q so izgue ρ Γ γ l q q γ γ speiič ms kr q Γ m ρ γ γ 89 0 kg/m Kočo je oeje ms kr: m γ 400 89 0 6 (0 ) 00750 6 Γ ρ 6 kg 4

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji LOG 4: Izrčujte število ovojev visokopetosteg (V) i izkopetosteg () vitj trizeg trsormtorj 6 kv/04 kv 50 Hz vezve Yz 5 ktereg jedro je kvdrteg prerez (95x95) mm s ktorjem politve 09 če predpostvimo d je gostot v železem jedru 6 T ri izrčuu upoštevjte vezvo trsormtorj! Vezv Yz5: 6 kv 04 kv ( / ) V Število ovojev primreg vitj: / 444 464 444 50 6 95 95 0 6 444 75 ovojev 09 Število ovojev sekudreg vitj: ( / ) 4 44 li E ( / ) E( / ) / ( / ) 464 75 45 ovojev 5

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji LOG 5: Trizi trsormtor 400 kv 5 kv/04 kv Yd 5 4 Hz im izgue v železu zivem omrežju 800 W ohmsko uporost med visokopetostim priključim spokm sp 07 Ω ter med izkopetostim spokm sp 00046 Ω Določite: ) zivo rzmerje izgu / ξ ) rzmerje izgu v kru i železu če je trsormtor priključe omrežje 6 kv eke rekvee ( ) i je pri tem oremeje z zivim tokom (upoštevjte d so izgue ) ) moč iz omrežj pri kteri trsormtor doseže mksimli izkoristek med ortovjem zivem omrežju i pri spremejeih pogojih Ohmske uporosti trizih vitij oičjo merimo kot uporosti med dvem priključim spokm ri trizih strojih je mreč ičlišče le izjemom dostopo (pri zvezdiščih vezvh) Ω I I I sp Ohmsk uporost vitj v stiku zvezd merje med dvem priključkom je ek uporosti dveh zporedih tuljv: + sp + sp + sp ( ( ( + + + ) ) ) Ker so vse tuljve eke ( sp ) je uporost zeg vitj: sp li sp 6

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji Vezv trikot: Ω I I I sp I I I I ( + ( + ( + + + + + + ) ) + ) Ker je i sp je: sp li sp Ohmske uporosti trizih vitij potreujemo z izrču izgue moči ko po vitju teče tok e zim s mreč vezv vitj temveč le ohmsk uporost ki jo izmerimo med dvem priključkom (pr i li i ) kr dokzujemo z sledjim izrčuom Moč pri vezvi zvezd je: sp IY IY IY sp li 5 I Y sp Tu je I Y tok v vitju ki je ek toku v zem dovodu I: I Y I Do eke moči pridemo če rčumo moč izgu z trikoto vezvo: I I je tok v eem vitjutok v dovodu je I I sp 7

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji ( I ) sp I sp Torej je moč izgu pri trizih vitjih eglede vezvo: 5 I sp I tok v dovodu sp ohmsk uporost med dvem priključim spokm elot triz moč izgu v vitju ) zivo rzmerje izgu: ξ zive izgue v kru: 5 I sp + 5 I sp ziv tokov: 400 0 I 46 50 5 I pu I 46 5775 04 p u petost prestv 5 46 07 + 5 5775 00046 454 W 454 ξ 5 800 ) Če je trsormtor oremeje z ekim tokom II so izgue v kru espremejee sprememo pjle petosti se spremei mget gostot v jedru : 44 E 4 E 444 ozirom 8

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji 6 0 50 4 4 Izgue v železu: 800 () 59 W ovo rzmerje izgu: 4546 ξ 75 59 ) Izkoristek trsormtorj je rzmerje odde i sprejete moči: odd moč η sprejet moč + iz ( + ) + kjer so (I/I ) ( / ) (izgue v kru so odvise od kvdrt tok ozirom moči) Mksimli izkoristek o: d η 0 d ξ Če je ξ 5 je ηmx pri 400 0 5 kv 5 V primeru ko je ξ 75 je ηmx pri 400 0 0 kv 75 9

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji LOG 6: Trizi trsormtor zive moči MV 0 kv/04 kv 50 Hz 5 kw 0 5 kw u K 6 % ortuje pjlem omrežju kv 60 Hz o sekudrem vitju teče tok I 000 pri osϕ 05 id Z t ortovli primer izrčujte izgue v kru i železu ter točo sekudro petost! ziv tokov I i I izrčumo iz zive moči i petosti: 6 0 I 574 00 6 0 I 444 040 Izgue v vitju se spremijjo s kvdrtom tok: I 000 5 0 700 W I 444 Izgue v železu se spremijjo priližo liero s rekveo i s kvdrtom mgete gostote: zive izgue v železu so eke izgum v przem teku pri zivem omrežju (tok przeg tek I 0 << I zto so tudi izgue v przem teku 0 zemrljive): ledi: 0 E 4 44 E 444 Torej so izgue v železu pri ovih ortovlih pogojih: 50 5000 504 W 60 0

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji ekudr petost eoremejeeg trsormtorj ovem omrežju ( kv 60 Hz) se prv tko poveč z 0 %: E E 440 V ( v przem teku!) Trsormtor oremeimo izkopetosti stri tko d po vitju teče tok I 000 pri osϕ 05 id V trsormtorju ste pde petosti ki g izrčumo osovi Kppoveg digrm red tem izrčumo elemete Kppoveg trikotik u % u x % i u K % ri zivi oremeitvi (I I ) je ohmski pde petosti u % številsko ek proetulim izgum v vitju (kru): I I : u % p % 00 % 5 % u % 6 % K u % u % u % 6 5 58% x K Vsi petosti pdi se spremijjo liero s tokom: 000 444 0 698 I : I I 0 698 I I u % 09 % u % 405 % x u K % 457 % eloti pde petosti je ek: H E + EF + FH ri tem je: E u % osϕ EF G u x % si ϕ FH OH OF ( F) ( G GF) G E) ( u x % os ϕ u ( % si ϕ ) li u % u % osϕ + ux % si ϕ + ( ux % osϕ u % si ϕ ) 0905 + 4050866 + 0 0 (40505 09 0 50 + 485 + 0 09995 4 % u % 004440 76 V 0866)

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji Dejsk medz petost sekudrih spokh je: E 440 76 44 V H F G ϕ u x u K E ϕ u E FG u siϕ G x EF u siϕ O OH G u x osϕ D I ϕ O LOG 7: Dv trsormtorj z eko zivo močjo 00 kv 0 kv/04 kv ortujet prlelo rvi im reltivo krtkostičo petost u K 5 % i drugi u K 6 % zivo rzmerje izgu / ξ 5 ri ločeem ortovju z zivo močjo i se o segrel 65 0 dtemperture V prlelem ortovju st že ekj di oremeje s skupo močjo 0 kv Do kkše dtemperture se segreje prvi ozirom drugi trsormtor ( mx? mx?) če smtrmo d je trsormtor homogeo telo? ri prlelem ortovju st trsormtorj priključe skupe zirlke V i stri Zto st elot petost pd prvem i drugem trsormtorju ek:

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji u 5 % 6 % K u K?? mx mx 0 kv Če je x stopj oremeitve prveg i x stopj oremeitve drugeg trsormtorj z ozirom jihovo zivo moč ost petost pd: x u x u K K Vsot oeh moči ki ju trsormtorj prešt je ek remeski moči: u x k + x x + x uk Zto je 0 x 45 uk 5 + 00 + 00 uk 6 0 x 0955 u K 6 + 00 + 00 u 5 K Kr pomei d prvi trsormtor preš moč i drugi x 45 kv x 955 kv + 0 kv rvi olj oremeje trsormtor se segreje mksimlo dtemperturo: + ξ x + 545 0 mx mx 65 8 + ξ + 5

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji To je 6 % večj dtempertur od zive Mj oremeje trsormtor se segreje mksimlo dtemperturo: + ξ x + 50955 0 mx mx 65 6 + ξ + 5 To je le 96 % zive dtemperture mx mx mx 0 t LOG 8: Trsormtor s čsovo kostto segrevj T 5 h ortuje zivem omrežju i je zivo oremeje V kolikem čsu t o dosegel 75 % koče dtemperture ( t) 075 če je zivo oremeje iz hldeg stj ( (0) 0) Trsormtor mx orvvmo kot homogeo telo egrevl krivulj trsormtorj kot homogeeg teles pri zivi oremeitvi: T t) ( e ) ( mx mx t) t T t mx t T ( e mx e mx ( t) mx t T l ( t) t mx mx 5l t 485 h mx 075 mx 4

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji LOG 9: Trije trsormtorji eke zive moči ki imjo rzliče krtkostiče petosti i sier: u K 5 % u K 55 % i u K 6 % ortujejo prlelo Kolikš je skup preese moč če se oe trsormtor e sme pregreti (oe trsormtor e sme iti preoremeje)? V uk x uk x uk x kup moč: + + x + x + x oe izmed trsormtorjev e sme iti preoremeje Torej sme trsormtor z jmjšim u K (T) prevzeti oremeitev ki je kvečjemu ek zivi moči To pomei d stopj oremeitve e sme iti večj kot x petosti pdi so eki: x u x u x u K K K Iz teg sledi: x u 5 55 K x u K 0909 i u K uk u K uk 5 x x x x 08 u u u u 6 K K K K kup moč je: + 0 909 + 08 74 5

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji LOG 0: Trsormtor ki je ohlje temperturo okolie ortuje zivem omrežju ( ) i je pri tem oremeje z I 5I Koliko čs sme ortovti pod temi pogoji e d i se pregrel preko dopuste temperture? Čsov kostt segrevj je T5 h zivo rzmerje izgu je / ξ Trsormtor orvvmo kot homogeo telo! mx T5 h x5 preoremeitev mx ziv oremeitev ϑok t t Če i trsormtor trjo ortovl z dtemperturo: I 5 I x I i se segrel mksimlo + ξ x + 5 mx mx mx 975 + ξ + mx o čsu t se trsormtor segreje do dopuste dtemperture dop mx : ( t) mx mx mx ( e t T ) mx mx e t T t T e mx mx t T l mx mx mx mx 975mx 5l 975 mx mx 6 h 6

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji LOG : Trsormtor 0 kv/04 kv 50 Hz 5900 475 W se pri trji zivi oremeitvi segreje z mx 60 0 pri temeperturi okolie ϑ ok 40 0 ( K) ) Koliko smemo trsormtor trjo oremeiti če je postvlje v prostor kjer je tempertur okolie ϑ ok 60 0 ( K)? ) Trsormtor priključimo 6 kv 60 Hz Kolikšo je rzmerje izgu ovem omrežju če je oremeje z zivim tokom? Do ktere dtemperture se o segrel (ϑ ok 40 0 )? Trsormtor orvvmo kot homogeo telo! ) 60 0 I I mx torej je sredj tempertur trsormtorj: ϑ 00 0 ϑok + mx (7 K) mx rirstek temperture v ovih temperturih pogojih: mx mx + ξ x + ξ 40 + 4 x x 60 + 4 058 topj oremeitve: I x 058 0764 I Trsormtor lhko trjo oremejujemo s tokom: I 0 764 I ) omrežju se spremeijo izgue v železu izgue v kru ostejo espremejee pri zivem toku! zmerje mgetih gostot / poiščemo iz iduire petosti: E 444 E 4 44 V przem teku trsormtorj z zdosto tčostjo velj d st iduiri petosti eki pritisjeim E i E Zto je : 7

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji li 6000 50 0000 60 Torej so izgue v železu: 60 475 445 W 50 Ker je o rzmerje toplot Q/Q: Q Q mx mx mx mx iz iz + + 445 + 5900 086 475 + 5900 0 086 56 mx mx LOG : Trizi trsormtor 5 kv / 04 kv Yy 0 želimo uporiti omrežju 0 kv zto vitje prevežemo rišite vezlo shemo trsormtorj z: ) vezvo Yy0 ) vezvo Dy ) vezvo Dy5 Vs vitj so vit v isto smer vijj ) primr(v) sekudr() Yy0 8

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji ) primr(v) sekudr() Dy 0 0 ) Z 6 mjše zo število (-65) doimo s prevezvo izkopetosteg vitj primr(v) sekudr() Dy5 - - 0 50-9

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji LOG : Trsormtor je izkopetosti (sekudri) stri pčo zvez (ski) Kkše so petosti med izkopetostimi priključimi spokmi i če je pri prvili ik-k (lomlje zvezd) vezvi medz petost - - - 400 V? Če je vezv prvil je z petost: 400 V petost ki se iduir polovii sekudreg vitj ozirom ei sekudri tuljvi je: 400 ( / ) V o kzlčem digrmu pčo zvezeg trsormtorj so petosti: 400 V ( 7) + + ( 7) + + 400 V + + 400 46 V 40

ELEKTOMEHKI ETVOIKI Trsormtorji 400 V ( /) V primr(v) sekudr() 4