Nato a Ioulis, isola di Ceo nel 556 a. C., morto a Siracusa nel 467 a. C. artista professionale, pagato per le sue prestazioni con Anacreonte e Laso di Ermione ad Atene, presso i Pisistratidi; alla corte di Ierone di Siracusa; Scopadi (Krannon) e Alevadi (Larissa) in Tessaglia generi coltivati: elegia, epigramma e lirica corale Fama di saggio: Plat. Resp. 335e ejavn ti" ou{tw fh'/ h] Simwnivdhn h] Bivanta h] Pivttakon eijrhkevnai h[ tin a[llon tw'n sofw'n kai; makarivwn ajndrw'n, 331e tiv fh;/" to;n Simwnivdhn levgonta ojrqw'" levgein peri; dikaiosuvnh", Epist. II 311 oi on kai; peri; ÔIevrwno" o{tan dialevgwntai a[nqrwpoi kai; Pausanivou tou' Lakedaimonivou, caivrousi th;n Simwnivdou sunousivan parafevronte", a{te e[praxen kai; ei\pen pro;" aujtouv", Protag. 316d alcuni hanno nascosto la sofistikh; tevcnh sotto la poesia, come Omero, Esiodo e Simonide Dion. Hal. de imit. 31. 2. 6 Simwnivdh" parathvrei th;n ejklogh;n tw'n ojnomavtwn, th'" sunqevsew" th;n ajkrivbeian Quint. 10. 64 Simonides sermone proprio et iucunditate quadam commendari potest Dion. Hal. comp. verb. 23 Simonide e Anacreonte (con Saffo) esempi th'" glafura'" kai; ajnqhra'" sunqevsew" Ps.-Long. subl. 15. 7 ejpi; tajcivllew" profainomevnou toi'" ajnagomevnoi" ujpe;r tou' tavfou, h}n oujk oi\d ei[ ti" o[yi" ejnargevsteron eijdwlopoivhse Simwnivdou Pathos: Hor. od. 2. 1. 37 Ceae... neniae, Catull. 38. 8 maestius lacrimis Simonideis, Vita Aesch. T 12. 8 Radt Eschilo sconfitto da Simonide nell'elegia per i morti a Maratona: to; ga;r ejlegei'on polu; th'" peri; to; sumpaqe;" leptovthto" metevcein qevlei, o} tou' Aijscuvlou... ejsti;n ajllovtrion, Dion. Hal. vett. script. jud. 2. 6. 420 fr. 308 to; dokei'n kai; ta;n ajlavqeian bia'tai testimone principale: Plat. Protag. 338e 6-347a 5; indirizzato a Scopas di Tessaglia, 339a λέγει γάρ που Σιμωνίδης πρὸς Σκόπαν τὸν Κρέοντος ὑὸν τοῦ Θετταλοῦ Theocr. XVI 42-47: ἄμναστοι δὲ τὰ πολλὰ καὶ ὄλβια τῆνα λιπόντες / δειλοῖς ἐν νεκύεσσι μακροὺς αἰῶνας ἔκειντο, / εἰ μὴ θεῖος ἀοιδὸς ὁ Κήιος αἰόλα φωνέων / βάρβιτον ἐς πολύχορδον ἐν ἀνδράσι θῆκ ὀνομαστούς / ὁπλοτέροις τιμᾶς δὲ καὶ ὠκέες ἔλλαχον ἵπποι, / οἵ σφισιν ἐξ ἱερῶν στεφανηφόροι ἦλθον ἀγώνων Simonid. fr. 257 Polt. ἐστί τις λόγος /τὰν Ἀρετὰν ναίειν δυσαμβάτοισ ἐπὶ πέτραις, / νῦν δέ μιν θοαν χῶρον ἁγνὸν ἀμφέπειν / οὐδὲ πάντων βλεφάροισι θνατῶν / ἔσοπτος, ὧι μὴ δακέθυμος ἱδρὼς / ἔνδοθεν μόληι, / ἵκηι τ ἐς ἄκρον ἀνδρείας 1.-3. Inizio del poema: cf. Plat. Prot. 339b (Protagora a Socrate dopo la citazione di 1-3) tou'to ejpivstasai to; a\/sma, 343c to; prw'ton tou' a[/smato" maniko;n a]n faneivh, eij boulovmeno" levgein o{ti a[ndra ajgaqo;n genevsqai calepovn 1. a[ndr ajgaqovn: formula antica, boh;n ajgaqo;" Menevlao"/Diomhvdh" (più volte nell'iliade e nell'odissea) B 732 ijhth'r ajgaqw; Podaleivrio" hjde; Macavwn, G 179 ou tov" g Atrei?dh" eujru; kreivwn Agamevmnwn, / ajmfovteron basileuv" t ajgaqo;" kraterov" t aijcmhthv", 237 Kavstorav q ijppovdamon kai; pu;x ajgaqo;n Poludeuvkea (= l 300), Z 478 w de bivhn t ajgaqovn (scil. come Ettore), kai; Ilivou i\fi ajnavssein, N 314 Ai[antev" te duvw Teu'krov" q, o}" a[risto" Acaiw'n / toxosuvnh/, ajgaqo;" de; kai; ejn stadivh/ ujsmivnh/, HHApoll. 232 camai; d ejlath;r ajgaqov" per. q 135 pu;x d au\ Laodavma", ajgaqo;" pavi>" Alkinovoio (vd. anche 143). K 559 to;n dev sfin a[nakt ajgaqo;" Diomhvdh" / e[ktane, pa;r d ejtavrou" duokaivdeka pavnta" ajrivstou", N 238 nw'i> de; kaiv k ajgaqoi'sin ejpistaivmesqa mavcesqai, 284 tou' d ajgaqou' ou[t a]r trevpetai crw;" ou[tev ti livhn / tarbei', ejpeida;n prw'ton ejsivzhtai lovcon ajndrw'n, P 165 (= R 388) ajmf ajgaqo;n qeravponta podwvkeo" Aijakivdao (scil. Patroclo), R 632 tw'n me;n ga;r pavntwn bevle a{ptetai o{" ti" ajfhvh/ / h] kako;" h] ajgaqov": Zeu;" d e[mph" pavnt ijquvnei, F 280 twv k ajgaqo;" me;n e[pefn, ajgaqo;n dev ken ejxenavrixe. D 181 su;n keinh'/sin nhusi; lipw;n ajgaqo;n Menevlaon, N 664 h\n dev ti" Eujchvnwr Polui?dou mavntio" uijov" / ajfneiov" t ajgaqov" te Korinqovqi oijkiva naivwn, 666 pollavki gavr oij e[eipe gevrwn ajgaqo;" Poluvi>do", X 113 patro;" d ejx ajgaqou' kai; ejgw; gevno" eu[comai ei\nai, R 576 e[ske d ejni; Trwvessi Podh'" uijo;" Hetivwno" / ajfneiov" t ajgaqov" te: mavlista dev min tiven Ektwr, F 109 (Achille) patro;" d ei[m ajgaqoi'o, qea; dev me geivnato mhvthr, Y 608 sov" te path;r ajgaqo;" (Nestore) kai; ajdelfeo;" ei{nek ejmei'o, s 383 ou{neka pa;r pauvroisi kai; oujk ajgaqoi'sin ojmilei'", f 335 patro;" d ejx ajgaqou' gevno" eu[cetai e[mmenai uijov", HHCer. 214 cai're guvnai, ejpei; ou[ se kakw'n a[p e[olpa tokhvwn / e[mmenai ajll ajgaqw'n. Cf. Agamennone ad Achille in A 131 mh; d ou{tw" ajgaqov" per ejw;n qeoeivkel Acilleu' / klevpte novw/, e Nestore ad Agamennone in A 275 mhvte su; tovnd ajgaqov" per ejw;n ajpoaivreo kouvrhn (cf. T 155) O 185 w] povpoi h\ rj ajgaqov" per ejw;n ujpevroplon e[eipen I 431 h\ mou'noi filevous ajlovcou" merovpwn ajnqrwvpwn / Atrei?dai ejpei; o{" ti" ajnh;r ajgaqo;" kai; ejcevfrwn / th;n aujtou' filevei kai; khvdetai 1
2 s 276 oi{ t ajgaqhvn te gunai'ka kai; ajfneioi'o quvgatra, Hes. Opp. 703 ouj me;n gavr ti gunaiko;" ajnh;r lhivzet a[meinon / th'" ajgaqh'", th'" d au\te kakh'" ouj rjivgion a[llo In Esiodo Opp. 346 ph'ma kako;" geivtwn, o{sson t ajgaqo;" mevg o[neiar fr. 25. 37 M.-W. o{" rj ajgaqo;" me;n e[hn ajgorh'/, ajgaqo;" de; mavcesqai (Amfiarao; cf. Theb. fr. 10. 1 Bern. ajmfovteron mavntin t ajgaqo;n kai; douri; mavcesqai e Pind. Ol. 6. 17 ajmfovteron mavntin t ajgaqo;n kai; douri; mavrnasqai Tirteo fr. 10. 2 W. teqnavmenai ga;r kalo;n ejni; promavcoisi pesovnta / a[ndr ajgaqo;n peri; h / patrivdi marnavmenon; fr. 12. 10 W. ouj ga;r ajnh;r ajgaqo;" givnetai ejn polevmw/ / eij mh; tetlaivh me;n ojrw'n fovnon aijmatoventa; fr. 12. 20 ou to" ajnh;r ajgaqo;" givnetai ejn polevmw/. Solone fr. 13. 33 W. qnhtoi; d w de noevomen ojmw'" ajgaqov" te kakov" te, / eu\ rjei'n h}n aujto;" dovxan e{kasto" e[cei, / privn ti paqei'n... a[cri de; touvtou / cavskonte" kouvfai" ejlpivsi terpovmeqa; fr. 13. 39 W. a[llo" deilo;" ejw;n ajgaqo;" dokei' e[mmenai ajnhvr; fr. 15. 1 W. polloi; ga;r ploutevousi kakoiv, ajgaqoi; de; pevnontai: / ajll hjmei'" touvtoi" ouj diameiyovmeqa / th'" ajreth'" to;n plou'ton, ejpei; to; me;n e[mpedon aijeiv Teognide 165 s. oujdei;" ajnqrwvpwn ou[t o[lbio" ou[te penicrov" / ou[te kako;" novsfin daivmono" ou[t ajgaqov" Pind. Ol. 9. 28 ajgaqoi; de; kai; sofoi; kata; daivmon a[ndre" ejgevnont Heraclit. fr. 104 D.-K. tiv" ga;r aujtw'n novo" h] frhvn dhvmwn ajoidoi'si peivqontai kai; didaskavlw/ creivwntai ojmivlw/ oujk eijdovte" o{ti æoij polloi; kakoiv, ojlivgoi de; ajgaqoivæ fr. 135 D.-K. suntomwtavthn ojdo;n e[legen eij" eujdoxivan to; genevsqai ajgaqovn Xenophan. fr. 2. 15 W. ou[te ga;r eij puvkth" ajgaqo;" laoi'si meteivh Anacr. 357. 9 Page Kleobouvlw/ d ajgaqo;" gevneo / suvmboulo" Pindaro: Ol. 7. 91 savfa daei;" a{ te oij patevrwn ojrqai; frevne" ejx ajgaqw'n e[creon (vd. anche Pyth. 10. 71 ejn d ajgaqoi'si kei'tai / patrwvi>ai kednai; polivwn kubernavsie") Ol. 9. 28 ajgaqoi; de; kai; sofoi; kata; daivmon a[ndre" ejgevnont Pyth. 2. 96 ajdovnta d ei[h me toi'" ajgaqoi'" ojmilei'n, 3. 71 o}" Surakovssaisi nevmei basileuv", / prau " ajstoi'", ouj fqonevwn ajgaqoi'" (vd. anche 3. 83, 4. 285, Nem. 7. 63, Isthm. 1. 5, 8. 69). Pind. Pyth. 2. 81 ajduvnata d e[po" ejkbalei'n krataio;n ejn ajgaqoi'" / dovlion ajstovn Pind. Nem. 10. 51 ajeqlhtai'" ajgaqoi'sin, Isthm. 5. 26 kai; ga;r hjrwvwn ajgaqoi; polemistaiv / lovgon ejkevrdanan, Isthm. 7. 26 cavlkaspi" w / povtmon me;n Arh" e[meixen, / tima; d ajgaqoi'sin ajntivkeitai (sia il guerriero, sia l'atleta) In Eschilo ajgaqoiv sono i nobili comandanti persiani (Pers. 44, 968, 989) Sept. 610 swvfrwn divkaio" ajgaqo;" eujsebh;" ajnhvr Ag. 795 o{sti" d ajgaqo;" probatognwvmwn, / oujk e[sti laqei'n o[mmata fwtov" Simonide fr. 531. 6 ajndrw'n ajgaqw'n o{de shkov" fr. 520. 5 keivnou [scil. della morte] ga;r i[son lavcon mevro" oi{ t ajgaqoiv / o{sti" te kakov" 1. ajlaqevw": cf. -qe -qen -qa -qi; kuvklw/ intorno ojsevth ogni anno, ajmevlei senza dubbio lett. non preoccuparti nom. [pred. agg.] eujquv" dritto ; acc. [sost. cavrin in grazia di, a causa di ; agg. makravn a lungo ]; gen. ajristera'" a sinistra ; dat., in origine loc. [camaiv a terra ], kuvklw/ intorno, ajnavgkh/ di necessità ; loc. a[gci vicino ; abl. delph. oikw da casa DGE 323 C 23, 400/390; strum. lavqra di nascosto Formazioni particolari composti con -i (ajmisqiv senza compenso ) o -tiv (ajboa tiv senza il grido di guerra ) -w"; desinenza -w, strumentale o ablativa (ablativo da -o-d, cf. lat. istud) tw'" pw'" a[llw" ejpistamevnw" già Hom., ejssumevnw" Herodot. ajeikevw" 507. 1, ejmmelevw" qui v. 11 SLG S387 ].g[..].o": a[mmi d ajlaqevw[ / [ ]a " qeo;" aujtivka samhv [ia / [ ej]nargeva qespesivw.[
Aristot. Eth. Nic. 1100b 20 ss. utilizza il verso di Simonide nell'affermazione kai; ta;" tuvca" oi[sei kavllista kai; pavnth/ pavntw" ejmmelw'" o{ g wj" ajlhqw'" ajgaqo;" kai; tetravgwno" a[neu yovgou. Theognis in versu 636 oi} nu'n ejn polloi'" ajtrekevw" ojlivgoi. Aesch. Ag. 1244 kai; fovbo" m e[xei kluvont ajlhqw'" Herodot. 9. 89. 4 tau'ta de; ei[pa" ajphvlaune spoudh'/ th;n stratih;n dia; Qessalivh" te kai; Makedonivh" ijqu; th'" Qrhivkh", wj" ajlhqevw" ejpeigovmeno" kai; th;n mesovgaian tavmnwn th'" ojdou' ( affrettandosi veramente ; cf. anche 4. 18. 2 s. h[dh de; katuvperqe touvtwn e[rhmov" ejsti ejpi; pollovn, meta; de; th;n e[rhmon Androfavgoi oijkevousi, e[qno" ejo;n i[dion kai; oujdamw'" Skuqikovn. to; de; touvtwn katuvperqe e[rhmo" h[dh ajlhqevw" kai; e[qno" ajnqrwvpwn oujdevn, o{son hjmei'" i[dmen, veramente deserto ) «ajlhqw'", oujde;n ejxh/kasmevna, i. e. ejnargw'" kai; ouj di eijkovnwn»; Eur. Or. 652 s. ajpevdoto d, wj" crh; toi'" fivloisi tou;" fivlou", / to; sw'm ajlhqw'" Herodot. 1. 11. 4 oujk w\n dh; e[peiqe, ajll w{ra ajnagkaivhn ajlhqevw" prokeimevnhn h] to;n despovthn ajpolluvnai h] aujto;n ujp a[llwn ajpovllusqai; 8. 110. 1 Qemistoklevh" me;n tau'ta levgwn dievballe, Aqhnai'oi de; ejpeivqonto: ejpeidh; ga;r kai; provteron, dedogmevno" ei\nai sofov", ejfavnh ejw;n ajlhqevw" sofov" te kai; eu[boulo", pavntw" e{toimoi h\san levgonti peivqesqai. Aristoph. Eq. 787 tou'tov gev toiv sou tou[rgon ajlhqw'" gennai'on kai; filovdhmon; Vesp. 12-14 Mh'dov" ti" ejpi; ta; blevfara nustakth;" u{pno". / kai; dh't o[nar qaumasto;n ei\don ajrtivw". / Sw. ka[gwg ajlhqw'" oi on oujdepwvpote; Av. 1167 i[sa ga;r ajlhqw'" faivnetaiv moi yeuvdesin; Thesm. 793 ei[per ajlhqw'" / e[ndoqen hu{rete frou'don to; kako;n kai; mh; katelambavnet e[ndon. Bacchyl. 3. 94 ss. pravxaªntiº d eu\ / ouj fevrei kovsmªon siºwpav: / su;n d ajlaqªeiva/º kalw'n / kai; meliglwvssou ti" ujmnhvsei cavrin / Khi?a" ajhdovno"; 5. 187 h\lqen Ferevniko"... /... ÔIevrwni fevrwn / ªeujdºaimoniva" pevtalon. / ªcrh;º d ajlhqeiva" cavrin / aijnei'n, fqovnon ajmfªotevrai-º/ªsinº cersi;n ajpwsavmenon, / ei[ ti" eu\ pravssoi brotw'n; 8. 19 su;n ajla/qeiva/ de; pa'n lavmpei crevo": / ou[ti" ajnqrwvpwn kªaq Ella-º/na" su;n a{liki crovnw[i / pai'" ejw;n ajnhvr te p[leu-/na" ejdevxato nivka"; 9. 85 su;n d ajlaqeiva/ brotw'n / kavlliston, ei[pªer kai; qavnh/ ti" / leªivºpetai Mousªa'n + -- -- -- a[qºurma; 13. 204 brotw'n de; mw'mo" / pavntessi mevn ejstin ejp e[rgoiª":º / aj d ajlaqeiva filei' / nika'n; fr. 14. 5 M. Ludiva me;n ga;r livqo" / manuvei crusovn, ajn/drw'n d ajreta;n sofiva te / pagkrathv" t ejlevgcei / ajlavqeia; Pind. Ol. 2.92 aujdavsomai ejnovrkion lovgon ajlaqei' novw/, / tekei'n mhv tin ejkatovn ge ejtevwn povlin fivloi" a[ndra ma'llon / eujergevtan prapivsin ajfqonevsterovn te cevra / Qhvrwno"; 10. 4 w\ Moi's, ajlla; su; kai; qugavthr / Alavqeia Diov", ojrqa'/ ceriv / ejruvketon yeudevwn ejnipa;n ajlitovxenon; 13. 98 Isqmoi' tav t ejn Nemeva/ pauvrw/ e[pei qhvsw fanevr ajqrov, ajlaqhv" tev moi / e[xorko" ejpevssetai ejxhkontavki dh; ajmfotevrwqen ajduvglwsso" boa; kavruko" ejslou' Z 382 Ektor ejpei; mavl a[nwga" ajlhqeva muqhvsasqai; g 247 w\ Nevstor Nhlhi>avdh, su; d ajlhqe;" ejnivspe"; 254 toiga;r ejgwv toi, tevknon, ajlhqeva pavnt ajgoreuvsw Hes. Th. 233 Nereva d ajyeudeva kai; ajlhqeva geivnato Povnto" Herodot. 7. 234 Serse a Demarato: Dhmavrhte, ajnh;r ei\" ajgaqov": tekmaivromai de; th'/ ajlhqeivh/: o{sa ga;r ei\pa", a{panta ajpevbh ou{tw, Herodot. 8. 110. 1 Qemistoklevh" me;n tau'ta levgwn dievballe, Aqhnai'oi de; ejpeivqonto: ejpeidh; ga;r kai; provteron, dedogmevno" ei\nai sofov", ejfavnh ejw;n ajlhqevw" sofov" te kai; eu[boulo", pavntw" e{toimoi h\san levgonti peivqesqai 2. calepovn: E 384 ejx ajndrw'n calevp a[lge ejp ajllhvloisi tiqevnte", Q 103 sh; de; bivh levlutai, calepo;n dev se gh'ra" ojpavzei, P 620 Aijneiva calepovn se kai; i[fqimovn per ejovnta / pavntwn ajnqrwvpwn sbevssai mevno", F 335 ei[somai ejx ajlovqen caleph;n o[rsousa quvellan; E 578 caleph; de; qeou' e[pi mh'ni", cf. y 81 calepovn se qew'n aijeigenetavwn / dhvnea ei[rusqai, mavla per poluvi>drin ejou'san, T 80 ejstaovto" me;n kalo;n ajkouvein, oujde; e[oiken / ujbbavllein: calepo;n ga;r ejpistamevnw/ per ejovnti; F 184 calepovn toi ejrisqenevo" Kronivwno" / paisi;n ejrizevmenai potamoi'ov per ejkgegaw'ti; k 305 mw'lu dev min kalevousi qeoiv, calepo;n dev t ojruvssein / ajndravsi ge qnhtoi'si: qeoi; dev te pavnta duvnantai; l 156 tevknon ejmovn, pw'" h\lqe" ujpo; zovfon hjeroventa / zwo;" ejwvn calepo;n de; tavde zwoi'sin ojra'sqai; n 141 ou[ tiv s (scil. Posidone) ajtimavzousi qeoiv: calepo;n dev ken ei[h / presbuvtaton kai; a[riston ajtimivh/sin ijavllein; u 313 ajll e[mph" tavde me;n kai; tevtlamen eijsorovwnte", / mhvlwn sfazomevnwn oi[noiov te pinomevnoio / kai; sivtou: calepo;n ga;r ejrukakevein e{na pollouv"; y 81 calepovn se qew'n aijeigenetavwn / dhvnea ei[rusqai, mavla per poluvi>drin ejou'san; HHMerc. 205 polloi; ga;r ojdo;n prhvssousin ojdi'tai, / tw'n oij me;n kaka; polla; memaovte", oij de; mavl ejsqla; / foitw'sin: calepo;n de; dahvmenaiv ejstin e{kaston d 651 aujto;" ejkwvn oij dw'ka: tiv ken rjevxeie kai; a[llo", / ojppovt ajnh;r toiou'to", e[cwn meledhvmata qumw'/, / aijtivzh/ calepovn ken ajnhvnasqai dovsin ei[h Bacchyl. 5. 94 to;n de; prosevfa Meleva-/gro" dakruovei": calepo;n / qew'n paratrevyai novon / a[ndressin ejpicqonivoi", Sol. fr. 7 W. e[rgmasi (ga;r) ejn megavloi" pa'sin ajdei'n calepovn, fr. 16. 1 W. gnwmosuvnh" d ajfane;" calepwvtatovn ejsti noh'sai / mevtron, o} dh; pavntwn peivrata mou'non e[cei; Heraclit. fr. 85 D.-K. qumw'/ mavcesqai calepovn: o} ga;r a]n qevlh/, yuch'" wjnei'tai 3
Pind. Nem. 10. 72 Zeu;" d ejp Ida/ purfovron pla'xe yoloventa keraunovn: / a{ma d ejkaivont ejrh'moi. calepa; d e[ri" ajnqrwvpoi" ojmilei'n kressovnwn Theogn. 117 kibdhvlou d ajndro;" gnw'nai calepwvteron oujdevn; 336 mhde;n a[gan speuvdein: pavntwn mevs a[rista: kai; ou{tw", / Kuvrn, e{xei" ajrethvn, h{nte labei'n calepovn (van Groningen 135: «rappelle la maxime attribuée à Pittacos»); 611 ouj calepo;n yevxai to;n plhsivon, oujde; me;n aujtovn / aijnh'sai: deiloi's ajndravsi tau'ta mevlei; 694 pollouv" toi kovro" a[ndra" ajpwvlesen ajfraivnonta": / gnw'nai ga;r calepo;n mevtron, o{t ejsqla; parh'/; 1037 a[ndra toiv ejst ajgaqo;n calepwvtaton ejxapath'sai; 1060 Timagovra, pollw'n ojrgh;n ajpavterqen ojrw'nti / ginwvskein calepovn, kaivper ejovnti sofw'/. / oij me;n ga;r kakovthta katakruvyante" e[cousin / plouvtw/, toi; d ajreth;n oujlomevnh/ penivh/; 1075 prhvgmato" ajprhvktou calepwvtatovn ejsti teleuthvn / gnw'nai, o{pw" mevllei tou'to qeo;" televsai; 1093 ginwvskwn calepo;n mevn, o{tan fivlo" ajndri; gevnhtai, / ejcqaivrein, calepo;n d oujk ejqevlonta filei'n; 1322 gnou;" e[ro" wj" calepo;n givnetai ajndri; fevrein 2. cersivn te kai; posi; kai; novw/: Alcm. fr. 1. 44-50 Dav. ejme; d ou[t ejpainh'n / ou[te mwmh'sqai nin aj klenna; coragov" / oujd ajmw'" ejh'/: dokei' ga;r h[men au[ta / ejkpreph;" tw;" w{per ai[ti" / ejn botoi'" stavseien i{ppon / pago;n ajeqlofovron kanacavpoda / tw'n ujpopetridivwn ojneivrwn: / h\ oujc ojrh'/" Timocr. 9 W. w / xumbouleuvein ce;r" a[po, nou'" de; pavra Simonide, 520. 4-6 oj d a[fukto" ojmw'" ejpikrevmatai qavnato" / keivnou ga;r i[son lavcon mevro" oi{ t ajgaqoiv / o{sti" te kakov"; 526. 1-2 ou[ti" a[neu qew'n / ajreta;n lavben, ouj povli", ouj brotw'n O 363 s. o{st ejpei; ou\n poihvsh/ ajquvrmata nhpievh/sin, / a]y au\ ti" sunevceue posi;n kai; cersivn ajquvrwn; U 360 s. ajll o{sson me;n ejgw; duvnamai cersivn te posivn te kai; sqevnei, / ou[ mev tiv fhmi meqhsevmen, oujd hjbaiovn Pindar P. 10. 23 cersi;n h] podw'n ajreta/'; Xenophan. fr. 2 W. ajll eij me;n tacuth'ti podw'n nivkhn ti" a[roito / h] pentaqleuvwn... /... ei[te palaivwn h] kai; puktosuvnhn ajlginovessan e[cwn ktl.; q 147 s. ouj me;n ga;r mei'zon klevo" ajnevro" o[fra ken h/ \sin / h] o{ ti possivn te rjevxh/ kai; cersi;n ejh'/sin Hes. Opp. 129 crusevw/ ou[te fuh;n ejnalivgkion ou[te, Scut. 87 s. tavca d a[mme" ejpiplomevnwn ejniautw'n / geinovmeq ou[te fuh;n ejnalivgkioi ou[te novhma, luogo interno in cui si colloca il pensiero, l'intenzione: A 363 ejxauvda, mh; keu'qe novw/, i{na ei[domen a[mfw; intenzione, pensiero concepito per una determinata occasione: B 192 ouj gavr pw savfa oi\sq oi o" novo" Atrei?wno"; caratteristica di indole G 63 w}" soi; ejni; sthvqessin ajtavrbhto" novo" ejstiv; prodotto del pensiero I 104 ouj gavr ti" novon a[llo" ajmeivnona tou'de nohvsei; strumento del pensiero K 122 ou[t o[knw/ ei[kwn ou[t ajfradivh/si novoio; capacità di pensiero N 730 ss. a[llw/ me;n ga;r e[dwke qeo;" polemhvi>a e[rga, / a[llw/ d ojrchstuvn, ejtevrw/ kivqarin kai; ajoidhvn, / a[llw/ d ejn sthvqessi tiqei' novon eujruvopa Zeu;" / ejsqlovn, tou' dev te polloi; ejpaurivskont a[nqrwpoi, / kaiv te poleva" ejsavwse; anche capacità, competenza pratica z 320 novw/ d ejpevballen ijmavsqlhn. E 590 tou;" d Ektwr ejnovhse kata; stivca" Precedenti formali: O 641 tou' gevnet ejk patro;" polu; ceivrono" uijo;" ajmeivnwn / pantoiva" ajretav", hjme;n povda" hjde; mavcesqai, / kai; novon ejn prwvtoisi Mukhnaivwn ejtevtukto; u 366 eijsiv moi ojfqalmoiv te kai; ou[ata kai; povde" a[mfw / kai; novo" ejn sthvqessi tetugmevno", oujde;n ajeikhv". Campbell 1982, 386: Pind. Pyth. 1. 42 sofoi; kai; cersi; biatai; perivglwssoiv te, Ol. 4. 28-29 ou to" ejgw; tacuta'ti: / cei're" de; kai; h\tor i[son, Isthm. 8. 41??? 3. tetravgwno". tetravgwno" può essere una città (Herodot. 1. 178. 2, Ninive mevgaqo" ejou'sa mevtwpon e{kaston ei[kosi kai; ejkato;n stadivwn, ejouvsh" tetragwvnou), un tempio (1. 181. 2 ejn de; tw'/ ejtevrw/ Dio;" Bhvlou ijro;n calkovpulon, kai; ej" ejme; e[ti tou'to ejovn, duvo stadivwn pavnth/, ejo;n tetravgwnon; vd. anche 2. 91. 2), dei legni lavorati (1. 186. 3 ejpiteivneske de; ejp aujthvn, o{kw" me;n hjmevrh gevnoito, xuvla tetravgwna, ejp w n th;n diavbasin ejpoieu'nto oij Babulwvnioi; vd. anche Thuc. 4. 112. 2), un lotto di terreno (2. 109. 1 klh'ron i[son ejkavstw/ tetravgwnon didovnta), una piramide (2. 124. 5 th'" ejsti pantach'/ mevtwpon e{kaston ojktw; plevqra ejouvsh" tetragwvnou kai; u{yo" i[son; vd. anche 2. 134. 1), una piattaforma cultuale (4. 62. 1 frugavnwn favkeloi sunnenevatai o{son te ejpi; stadivou" trei'" mh'ko" kai; eu\ro", u{yo" de; e[lasson: a[nw de; touvtou tetravgwnon a[pedon pepoivhtai), una fossa per una tomba (4. 71. 1 ejnqau'ta, ejpeavn sfi ajpoqavnh/ oj basileuv", o[rugma gh'" mevga ojruvssousi tetravgwnon), la forma di un territorio (4. 101. 1 e[sti w\n th'" Skuqikh'" wj" ejouvsh" tetragwvnou), forma di muso di animali (4. 109. 2 ajlivskontai kai; kavstore" kai; a[lla qhriva tetragwnoprovswpa), una formazione oplitica (Thuc. 4. 125. 2 xunagagw;n kai; aujto;" ej" tetravgwnon tavxin tou;" ojplivta" kai; to;n yilo;n o{milon ej" mevson labw;n dienoei'to ajnacwrei'n; cf. Xenoph. Resp. Lac. 12. 1 dia; me;n ga;r to; ta;" gwniva" tou' tetragwvnou ajcrhvstou" ei\nai kuvklon ejstratopedeuvsato, eij mh; o[ro" ajsfale;" ei[h h] tei'co" h] potamo;n o[pisqen e[coien), le erme (per antonomasia, Thuc. 6. 27. 1 ejn de; touvtw/, o{soi ÔErmai' h\san livqinoi ejn th'/ povlei th'/ Aqhnaivwn (eijsi; de; kata; to; ejpicwvrion, hj tetravgwno" ejrgasiva, polloi; kai; ejn ijdivoi" proquvroi" kai; ejn ijeroi'")). Aristoph. Av. 1005 ojrqw'/ metrhvsw kanovni prostiqeiv", i{na / oj kuvklo" gevnhtaiv soi tetravgwno" kajn mevsw/ / ajgorav, 4
IG I 3 386 II 37 (408/7) = 387 II 49 (407/6) aijgªivdo" csuvlaº hupo; te'i skene'i hamªacsiai'aº tetravgona Qouriakav; 426 fr. b 1. 32 (414) ªcsuvºla tetravgona; o anche plaivsia tetravgwna: 475 A V XI 215 (409/8) to'n plaisivon to'n tetraªgovºnon, ªtetºtavron o[nton Rhet. 1411b 26 levgw dh; pro; ojmmavtwn tau'ta poiei'n o{sa ejnergou'nta shmaivnei, oi on to;n ajgaqo;n a[ndra favnai ei\nai tetravgwnon metaforav (a[mfw ga;r tevleia), ajll ouj shmaivnei ejnevrgeian: ajlla; to; «ajnqou'san e[conto" th;n ajkmhvn» ejnevrgeia. Aristot. Metaphys. 986a 22 ss. e{teroi de; tw'n aujtw'n touvtwn ta;" ajrca;" devka levgousin ei\nai ta;" kata; sustoicivan legomevna", pevra" a[peiron, peritto;n a[rtion, e}n plh'qo", dexio;n ajristerovn, a[rren qh'lu, hjremou'n kinouvmenon, eujqu; kampuvlon, fw'" skovto", ajgaqo;n kakovn, tetravgwnon ejterovmhke": o{nper trovpon e[oike kai; Alkmaivwn oj Krotwniavth" ujpolabei'n (cf. Callicratid. 103. 15 ss. Thesleff oj de; aujto;" lovgo" kai; ejpi; gramma'n kai; cwrivwn. to; me;n ga;r tetravgwnon ojrivzei kai; suntavssei, to; d ejterovmake" w{sper u{la ujpokeimevna ojrivzetai kai; suntavssetai, tetragwnizovmenon kai; ejxisouvmenon) Dion. Hal. Isae. 19 Anaximevnhn de; to;n Lamyakhno;n ejn ajpavsai" me;n tai'" ijdevai" tw'n lovgwn tetravgwnovn tina ei\nai boulovmenon (kai; ga;r ijstoriva" gevgrafe kai; peri; tou' poihtou' suntavxei" katalevloipe kai; tevcna" ejxenhvnocen, h ptai de; kai; sumbouleutikw'n kai; dikanikw'n ajgwvnwn), ouj mevntoi teleiovn ge ejn oujdemia'/ touvtwn tw'n ijdew'n ajll ajsqenh' kai; ajpivqanon o[nta ejn ajpavsai" qewrw'n; schol. y 198 ÔErmh'"... pai'" e[ti w]n ejn ajnqrwvpoi" tevssara mevgista eu{reto: gravmmata, kai; mousikh;n, kai; palaivstran, kai; gewmetrivan. o{qen kai; tou;" Ellhna" tetravgwnon aujto;n ajskh'sai, kai; ou{tw" ejn toi'" gumnasivoi" ajnaqei'nai) Aristot. EN 1100b 19 ss. ajei; ga;r h] mavlista pavntwn pravxei kai; qewrhvsei ta; kat ajrethvn, kai; ta;" tuvca" oi[sei kavllista kai; pavnth/ pavntw" ejmmelw'" o{ g wj" ajlhqw'" ajgaqo;" kai; tetravgwno" a[neu yovgou. [Aristot.] Physiogn. 809b 14 ss. faivnetai tw'n zwv/wn ajpavntwn levwn telewvtata meteilhfevnai th'" tou' a[rreno" ijdeva". e[sti ga;r e[cwn stovma eujmevgeqe", to; de; provswpon tetragwnovteron, oujk a[gan ojstw'de", th;n a[nw te gevnun ouj proexesthkui'an ajlla; ijsorropou'san th'/ kavtw, rji'na de; pacutevran h] leptotevran, caropou;" ojfqalmou;" ejgkoivlou", ouj sfovdra periferei'" ou[te a[gan promhvkei", mevgeqo" de; mevtrion, ojfru;n eujmegevqh, mevtwpon tetravgwnon, ejk mevsou ujpokoilovteron ktl.; 811b 33 oij de; tetravgwnon suvmmetron tw'/ metwvpw/ e[conte" megalovyucoi: ajnafevretai ejpi; tou;" levonta"; Heraclit. all. Hom. 72. 6 ÔErmh'n... tetravgwnovn te zwgravfwn kai; liqoxovwn cei're" aujto;n ejleivanan, o{ti pa'" ojrqo;" lovgo" ejdraivan e[cei th;n bavsin oujk ojlisqhrw'" ejf ejkavtera kulindouvmeno", Hippocr. Prorrh. 2. 7. 9 to; de; sth'qo" ejpainei'n crh; tetravgwnovn te ejo;n kai; lavsion Proklos on Eukleid. Elem. 48 G says: dokei' de; kai; toi'" Puqagoreivoi" (scil. to; tetravgwnon) eijkovna fevrein th'" qeiva" oujsiva". Giuramento dei Pitagorici: nai; ma; ta;n ajmetevrai yuca'i paradovnta tetraktuvn, paga;n ajenavou fuvsew" rjizwvmat e[cousan [Pyth.] Hier. log. Dor. fr. 8 (p. 165. 23 ss. Thesleff) aujtw'/ (scil. tw'/ ÔErmh'/) toivnun th;n tetravda oij filosofou'nte" ajnevqento wj" ejfovrw/ tw'n migavdwn yucw'n: ta; ga;r th'" yuch'" sthrivgmata tevssarav ejsti, nou'" ejpisthvmh dovxa ai[sqhsi". yuca; ga;r ajnqrwvpou, fhsi;n oj Puqagovra", e[sti tetravgwnon eujqugwvnion 3. A 35 polla; d e[peit ajpavneuqe kiw;n hjra'q o} geraiov", C 300 nu'n de; dh; ejgguvqi moi qavnato" kakov", oujd e[t a[neuqen; i 26 aij (scil. nh'soi) dev t a[neuqe pro;" hjw' t hjevliovn te; Pind. Pyth. 1. 10 kai; ga;r biata;" Arh", tracei'an a[neuqe lipwvn / ejgcevwn ajkmavn. N 556 ouj me;n gavr pot a[neu dhi?wn h\n, ajlla; kat aujtou;" / strwfa't ; F 78 kaiv m ejpevrassa" a[neuqen a[gwn patrov" te fivlwn te; X 189 kalessamevnh d Afrodivthn / tw'n a[llwn ajpavneuqe qew'n C 39 oi\o" a[neuq a[llwn; p 239 mouvnw a[neuq a[llwn R 407 ejkpevrsein ptoliveqron a[neu e{qen, oujde; su;n aujtw'/, O 213 ai[ ken a[neu ejmevqen (scil. Poseidone) kai; Aqhnaivh" ajgeleivh" (oujk) a[neu qeou' (qew'n) (non) senza l'accordo del dio (degli dei) Simon. fr. 521. 1 s. ou[ti" a[neu qew'n / ajreta;n lavben, ouj povli", ouj brotov"); Y 387 a[neu kevntroio qevonte", h 192 a[neuqe povnou kai; ajnivh"; cf. Aesch. Choe. 431 a[neu polita'n a[nakt, / a[neu de; penqhmavtwn / e[tlh" ajnoivmwkton a[ndra qavyai. Herodot. 2. 121g 1 ejselqovnta to;n basileva ej" to; oi[khma ejkpeplh'cqai ojrw'nta to; sw'ma tou' fwro;" ejn th'/ pavgh/ a[neu th'" kefalh'" ejovn, Soph. OR 590 nu'n me;n ga;r ejk sou' pavnt a[neu fovbou fevrw Sapph. fr. 148 V.: oj plou'to" a[neu ajrevta" oujk ajsivnh" pavroiko" Parm. fr. 8. 35 D.-K. ouj ga;r a[neu tou' ejovnto"... / eujrhvsei" to; noei'n Pind. Pyth. 12. 28: eij dev ti" o[lbo" ejn ajnqrwvpoisin, a[neu kamavtou / ouj faivnetai Aesch. Suppl. 442: a[neu de; luvph" oujdamou' katastrofhv Aesch. Ag. 833: pauvroi" ga;r ajndrw'n ejsti suggene;" tovde, / fivlon to;n eujtucou'nt a[neu fqovnwn (yovgou Stob.) sevbein Aesch. Ag. 924 ejn poikivloi" de; qnhto;n o[nta kavllesin / baivnein ejmoi; me;n oujdamw'" a[neu fovbou Soph. fr. 397: ou[toi poq h{xei tw'n a[krwn a[neu povnou Soph. fr. 946: ouj ga;r qevmi" zh'n plh;n qeoi'" a[neu kakw'n Eur. El. 81: ajrgo;" ga;r oujdei;"... / bivon duvnait a]n xullevgein a[neu povnou Eur. fr. 417: kevkthso d ojrqw'" a}n e[ch/" a[neu yovgou 5
Eur. fr. 668: a[neu tuvch" gavr, w{sper hj paroimiva, / povno" monwqei;" oujkevt ajlguvnei brotouv" Herodot. 1. 74. 4: a[neu ga;r ajnagkaivh" ijscurh'" sumbavsie" ijscurai; oujk ejqevlousi summevnein Thuc. 2. 87. 4: a[neu de; eujyuciva" oujdemiva tevcnh pro;" tou;" kinduvnou" ijscuvei Thuc. 2. 87. 4: tevcnh de; a[neu ajlkh'" oujde;n wjfelei' Philol. fr. 4 D.-K. kai; pavnta ga ma;n ta; gignwskovmena ajriqmo;n e[conti: ouj ga;r oi ovn te oujde;n ou[te nohqh'men ou[te gnwsqh'men a[neu touvtou anon. Iambl. 7. 13 D.-K. ouj ga;r oi ovn te ajnqrwvpou" a[neu novmwn kai; divkh" zh'n 3. yovgou. yh'n grattare ; interiezione yov, esprime disgusto e riprovazione. nome verbale tematico, consta essenzialmente di due tipi: 1) govno" generazione, stirpe (cf. gen-evsqai), nomen actionis o nomen rei actae, normalmente con accento radicale; 2) pompov" accompagnatore (cf. pevmpw), nomen agentis, ossitono Archil. fr. 25. 8 W. ]gavr moi Zeu;" path;r Olumpivwn / e[]qhke kajgaqo;n met ajndravsi / ouj]d a]n Eujruvma" diayevgo[i (incerto) Xenophan. 11. 2 D.-K. pavnta qeoi's ajnevqhkan Omhrov" q ÔHsivodov" te, / o{ssa par ajnqrwvpoisin ojneivdea kai; yovgo" ejstivn, / klevptein moiceuvein te kai; ajllhvlou" ajpateuvein Theogn. 288 ejn gavr toi povlei w de kakoyovgw/ ajndavnei oujdevn: / wj" de; tovsw" aijei; polloi; ajnolbovteroi 611 ouj calepo;n yevxai to;n plhsivon, oujde; me;n aujtovn / aijnh'sai: deiloi'" ajndravsi tau'ta mevlei: / siga'n d oujk ejqevlousi kakoi; kaka; lescavzonte": / oij d ajgaqoi; pavntwn mevtron i[sasin e[cein 799 ajnqrwvpwn d a[yekto" ejpi; cqoni; givnetai oujdeiv": / ajll wj" h\/ lw'/on, mh; pleovnessi mevloi Epicharm. fr. 113. 24 K.-A. h] yevgoitev k [ Pind. Pyth. 2. 55 ejme; de; crewvn / feuvgein davko" ajdino;n kakagoria'n. / ei\don ga;r ejka;" ejw;n ta; povll ejn ajmacaniva/ / yoghro;n Arcivloco" barulovgoi" e[cqesin / piainovmenon Nem. 7. 61 xei'nov" eijmi: skoteino;n ajpevcwn yovgon, / u{dato" w{te rjoa;" fivlon ej" a[ndr a[gwn / klevo" ejthvtumon aijnevsw Aesch. Suppl. 973 (in 169 e 484 è congettura) pa'" ti" ejpeipei'n yovgon ajlloqrovoi" / eu[tuko" Ag. 186 mavntin ou[tina yevgwn 611 oujd oi\da tevryin oujd ejpivyogon favtin / a[llou pro;" ajndro;" ma'llon h] calkou' bafav" 937 KL. mhv nun to;n ajnqrwvpeion aijdesqh'/" yovgon / AG. fhvmh ge mevntoi dhmovqrou" mevga sqevnei 1403 su; d aijnei'n ei[tev me yevgein qevlei", / o{moion Eum. 438 e[peita tw'nd ajmunavqou yovgon Aesch. Ag. 938 fhvmh ge mevntoi dhmovqrou" mevga sqevnei Plut. Vit. Lyc. 8. 3 s. to; de; prwtei'on ajreth/' metiovnta", wj" a[llh" ejtevrw/ pro;" e{teron oujk ou[sh" diafora'" oujd ajnisovthto", plh;n o{shn aijscrw'n yovgo" ojrivzei kai; kalw'n e[paino"; 25. 3 ajlla; to; plei'ston h\n th'" toiauvth" diatribh'" e[rgon ejpainei'n ti tw'n kalw'n h] tw'n aijscrw'n yevgein meta; paidia'" kai; gevlwto", ejlafrw'" ujpofevronto" eij" nouqesivan kai; diovrqwsin; e per la poesia come medium: e[sti d o{te kai; skwvmmata levgousai pro;" e[kaston eujcrhvstw" ejpelambavnonto tw'n ajmartomevnwn: kai; pavlin eij" tou;" ajxivou" aujtw'n ejgkwvmia met wjdh'" pepoihmevna diexiou'sai; 26. 6 pollaiv te gunai'ke", ejgkwmiavzousai di wjdh'" th;n ajrethvn. Aristotele Poet. 1448b25-27 oij me;n ga;r semnovteroi ta;" kala;" ejmimou'nto pravxei", kai; ta;" tw'n toiouvtwn, oij de; eujtelevsteroi ta;" tw'n fauvlwn, prw'ton yovgou" poiou'nte", w{sper e{teroi u{mnou" kai; ejgkwvmia Pind. Ol. 10. 3 s. gluku; ga;r aujtw'/ mevlo" ojfeivlwn ejpilevlaq : w\ Moi's, ajlla; su; kai; qugavthr / Alavqeia Dio;", ojrqa'/ ceriv / ejruvketon yeudevwn / ejnipa;n ajlitovxenon). Bacchilide fr. 57 qew'n ojmovpoli", / movna qeoi'" sundiaitwmevna; Bacchyl. 13. 202-205 brotw'n de; mw'mo" / pavntessi mevn ejstin ejp e[rgoi[": / aj d ajlavqeia filei' / nika'n. Bacchyl. 5. 187-190 crh;] d ajlaqeiva" cavrin / aijnei'n, fqovnon ajmf[otevraisin / cersi;n ajpwsavmenon / ei[ ti" eu\ pravssoi brotw'[n, Bacchyl. fr. 14 Ludiva me;n ga;r livqo" / manuvei crusovn, ajn/drw'n d ajreta;n sofiva (scil. dei poeti) te / pankrathv" t ejlevgcei / ajlavqeia 3. tetugmevnon: KN L 871b (indumenti) te-tu-ko-wo-a, PY Sa 682 (ruote) te-tu-ko-wo-a 2 = gr. alf. tetuc oha rifiniti o ben fatti, Od. m 423 ejpivtono"... rjinoi'o teteucwv" [Orph.] fr. 14 F Bern. Zeu;" kefa[lh;, Zeu;" mevs]s a, Dio;" ejk [p]avnta tevt[uktai, Xenophan. fr. 34. 5 D.-K. dovko" d ejpi; pa'si tevtuktai; Emped. fr. 114 mavla d ajrgalevh ge tevtuktai / ajndravsi kai; duvszhlo" ejpi; frevna pivstio" ojrmhv, con l'adesp. eleg. fr. 25. 1 W. hj neovth" ajsuvfhlo" ajei; qnhtoi'si tevtuktai). Alc. fr. 343 V. Nuvmfai" tai;" Divo" ejx aijgiovcw fai'si tetucmevnai", Aesch. Sept. 388 e[cei d ujpevrfron sh'm ejp ajspivdo" tovde, / flevgonq ujp a[stroi" oujrano;n tetugmevnon, Ag. 751 palaivfato" d ejn brotoi'" gevrwn lovgo" / tevtuktai, Eur. El. 457 kleina'" ajspivdo" ejn kuvklw/ / toiavde shvmata ˇdeivmata / Fruvgiaˇ tetuvcqai; con l'adesp. trag. fr. *150 K.-Sn. divfrou tevtuktai blw'si", eu[zugon tevra" Il. A 467 tetuvkontov te dai'ta, E 446 o{qi oij nhov" ge tevtukto, Z 243 Priavmoio dovmon perikallev i{kane / xesth'/" aijqouvsh/si tetugmevnon, L 77 dwvmata kala; tevtukto kata; ptuvca" Oujluvmpoio, 808 th'/ dh; kaiv sfi qew'n ejteteuvcato bwmoiv, X 9 w}" eijpw;n savko" ei le tetugmevnon ui o" ejoi'o, X 66 tei'co" d oujk e[craisme tetugmevnon, 6
P 225 e[nqa dev oij devpa" e[ske tetugmevnon, C 511 ei{mat ejni; megavroisi kevontai / leptav te kai; cariventa tetugmevna cersi; gunaikw'n, Y 741 ajrguvreon krhth'ra tetugmevnon, d 475 (= o 115) dwvsw toi krhth'ra tetugmevnon, i 223 gauloiv te skafivde" te, tetugmevna, k 210 (cf. 252) tetugmevna dwvmata Kivrkh" / xestoi'sin lavessi, p 185 cruvsea dw'ra, tetugmevna, u 153 devpa ajmfikuvpella tetugmevna, g 215 oijkiva t ejggu;" ejmei'o tetugmevna, c 335 poti; bwmo;n / ejrkeivou e{zoito tetugmevnon, w 206 tavca d ajgro;n i{konto / kalo;n Laevrtao tetugmevnon; G 101 hjmevwn d ojppotevrw/ qavnato" kai; moi'ra tevtuktai / teqnaivh, D 484 Zeuv", o{" t ajnqrwvpwn tamivh" polevmoio tevtuktai, E 78 o{" rja Skamavndrou / ajrhth;r ejtevtukto, M 345 ejpei; tavca th'/de teteuvxetai aijpu;" o[leqro", X 246 Wkeanou', o{" per gevnesi" pavntessi tevtuktai, O 207 ejsqlo;n kai; to; tevtuktai o{t a[ggelo" ai[sima eijdh'/, S 549 to; dh; peri; qau'ma tevtukto, W 354 fradevo" novou e[rga tevtuktai, u 366 novo" ejn sthvqessi tetugmevno". E 402 = 901 ouj me;n gavr ti kataqnhtov" ge tevtukto (scil. Hades e Ares), Z 7 a[ndra balw;n o}" a[risto" ejni; Qrhv/kessi tevtukto, Q 163 gunaiko;" a[r ajnti; tevtuxo, M 164 Zeu' pavter h\ rjav nu kai; su; filoyeudh;" ejtevtuxo, O 337 Iaso" au\t ajrco;" me;n Aqhnaivwn ejtevtukto, 643 kai; novon ejn prwvtoisi Mukhnaivwn ejtevtukto, P 622 qnhto;" dev nu kai; su; tevtuxai; R 279 Ai[a", o}" peri; me;n ei\do", peri; d e[rga tevtukto / tw'n a[llwn Danaw'n met ajmuvmona Phlei?wna, l 280 Oduseu', periv toi mevno", oujdev ti gui'a / kavmnei": h\ rjav nu soiv ge sidhvrea pavnta tevtuktai; x 234 deinov" t aijdoi'ov" te meta; Krhvtessi tetuvgmhn. l 280 Oduseu', periv toi mevno", oujdev ti gui'a / kavmnei": h\ rjav nu soiv ge sidhvrea pavnta tevtuktai u 366 novo" ejn sthvqessi tetugmevno", Alc. fr. 343 V. Nuvmfai" tai;" Divo" ejx aijgiovcw fai'si tetucmevnai" 11: ejmmelevw". ejmmelhv". Archil. fr. 120 wj" Diwnuvsou a[nakto" kalo;n ejxavrxai mevlo" / oi\da diquvrambon, Alcm. fr. 3. 5 kalo;n ujmnoisa'n mevlo"). irl. alt «articulation, maniére d'être, façon, espèce»... Le mot alt s'emploie aussi comme terme de métrique pour désigner un membre de poésie,.i. aircetal O'Davoren 6 Plato, Soph. 227d ejn mevlei fqegxovmeqa. cf. e[nudro" ricco di acqua, e[nqhro" selvaggio Anacr. fr. 364 Page se; gavr / fh Targhvlio" ejmmelevw" / diskei'n lesb. inc. fr. 16 V. Krh'ssaiv nuv pot w\d ejmmelevw" povdessin / w[rchnt ajpavlois ajmf ejroventa bw'mon Aesch. fr. 78c 58 (Theoroi) xunisqmiavzein [...] ejmmelevstato n, Aesch. fr. 424a R. ejmmevleia Herodot. 6. 129. 2 oj ÔIppokleivdh" ejkevleusev oij to;n aujlhth;n aujlh'sai ejmmeleivhn Aristoph. Eccl. 807 pavnu g a]n ou\n Antisqevnh" / au[t eijsenevgkoi: polu; ga;r ejmmelevsteron / provteron cevsai plei'n h] triavkonq hjmevra" Plat. Pol. 260b 5 a\r ou\n sumpavsh" th'" gnwstikh'" eij to; me;n ejpitaktiko;n mevro", to; de; kritiko;n diairouvmenoi proseivpoimen, ejmmelw'" a]n fai'men dih/rh'sqai ; Resp. 569c 6 oujk ejmmelw'" hjmi'n eijrhvsetai, eja;n fw'men ijkanw'" dielhluqevnai wj" metabaivnei turanni;" ejk dhmokrativa", genomevnh te oi{a ejstivn ; Legg. 757a 6 palaio;" ga;r lovgo" ajlhqh;" w[n, wj" ijsovth" filovthta ajpergavzetai, mavla me;n ojrqw'" ei[rhtai kai; ejmmelw'", Aristot. EN 1128a 31 a[neu ga;r ajreth'" ouj rjav/dion fevrein ejmmelw'" ta; eujtuchvmata; 1128a 1 dokei' kai; ejntau'qa ei\nai ojmiliva ti" ejmmelhv", kai; oi a dei' levgein kai; w{", ojmoivw" de; kai; ajkouvein; Po. 1327b 15 kekthmevnoi tw'/ megevqei povlin ejtevrwn ejmmelestevran Ion FGrHist 392 F 15 oj de; poihth;" Iwn moqwnikhvn fhsi th;n ojmilivan kai; ujpovtufon ei\nai tou' Periklevou", kai; tai'" megalaucivai" aujtou' pollh;n ujperoyivan ajnamemei'cqai kai; perifrovnhsin tw'n a[llwn: ejpainei' de; to; Kivmwno" ejmmele;" kai; ujgro;n kai; memouswmevnon ejn tai'" <sum>periforai'". ajll Iwna me;n w{sper tragikh;n didaskalivan ajxiou'nta th;n ajreth;n e[cein ti pavntw" kai; saturiko;n mevro" ejw'men 12. nevmetai: Laroche, Histoire de la racine nem- 18-20 e 32-33, per il periodo arcaico e classico distingue: 1) attivo: distribuire, attribuire [in senso proprio e figurato], far pascolare, amministrare, governare, ritenere qualcosa come ; 2) medio: pascolare, abitare, essere attribuito, distribuito, ripartito, fruire di qualcosa ). B 496 oi{ q ÔUrivhn ejnevmonto kai; Aujlivda petrhvessan B 751 oi{ t ajmf ijmerto;n Titarhsso;n e[rga nevmonto F 177 ejn de; puro;" mevno" h ke sidhvreon o[fra nevmoito Pind. Pyth. 5. 14 se; d ejrcovmenon ejn divka/ polu;" o[lbo" ajmfinevmetai Pind. Ol. 2. 66 a[dakrun nevmontai aijw'na G 274 khvruke" Trwvwn kai; Acaiw'n nei'man ajrivstoi" Hes. Op. 224 oi{ tev min (scil. Divkhn) ejxelavswsi kai; oujk ijqei'an e[neiman Hes. fr. 273 W. o{sa qnhtoi'sin e[neiman / ajqavnatoi Pind. Pyth. 5. 64 o} (scil. Apollo) kai; bareia'n novswn / ajkevsmat a[ndressi kai; gunaixi; nevmei Pind. Isthm. 2. 47 tau'ta, Nikavsipp, ajpovneimon (riferisci) E 777 toi'sin (scil. ai cavalli) d ajmbrosivhn Simovei" ajnevteile nevmesqai O 631 ai{ (scil. bove") rjav t ejn eijamenh'/ e{leo" megavloio nevmontai i 233 ei o" ejph'lqe nevmwn (conducendo le greggi) Pind. Ol. 2. 12 ajll w\ Krovnie pai' ÔReva", e{do" Oluvmpou nevmwn / ajevqlwn te korufa;n povron t Alfeou' Pind. Nem. 6. 15 i[cnesin ejn Praxidavmanto" ejo;n povda nevmwn 7
8 Aesch. Ag. 685 glw'ssan ejn tuvca/ nevmwn Herodot. 9. 7 kai; to; me;n ajp hjmevwn ou{tw ajkivbdhlon [ejo;n] nevmetai ejpi; tou;" Ellhna" (Laroche 18: «ce qui est accordé de notre part aux grecs») Epich. fr. 9 K.-A. wjsperai; ponhrai; mavntie", / ai{ q ujponevmontai gunai'ka" mwrav" (Hesych. ujponevmesqai: ejxapata'n) insinuarsi? Aesch. Eum. 624 to;n patro;" fovnon / pravxanta mhtro;" mhdamou' tima;" nevmein Soph. Trach. 483 h{marton, ei[ ti thvnd ajmartivan nevmei" Soph. Aj. 1331 fivlon s ejgw; mevgiston Argeivwn nevmw Soph. OR 1080 ejgw; d ejmauto;n pai'da th'" Tuvch" nevmwn Soph. El. 150 se; d e[gwge nevmw qeovn Soph. El. 598 kaiv s e[gwge despovtin / h] mhtevr oujk e[lasson eij" hjma'" nevmw Soph. OC 879 tavnd a[r oujkevti nemw' povlin Soph. fr. 959. 3 R. h}n oj bouvkerw" / Iakco" aujtw'/ mai'an hjdivsthn nevmei Eur. fr. 1064. 2 to; mh; ouj se; mh'ter prosfilh' nevmein ajeiv Passi con l'attivo per il medio e viceversa: Herodot. 4. 165 hj de; ei\ce aujth; tou' paido;" ta; gevrea ejn Kurhvnh/ kai; ta\lla nemomevnh kai; ejn boulh'/ parivzousa; 4. 188 touvtoisi mevn nun pavnte" Livbue" quvousi, ajta;r oij peri; th;n Tritwnivda livmnhn nevmonte" th'/ Aqhnaivh/ mavlista; 4. 191 hj me;n ga;r dh; pro;" th;n hjw' th'" Libuvh", th;n oij nomavde" nevmousi; 7. 10 Skuvqa", a[ndra" oujdamovqi gh'" a[stu nevmonta"; 8. 123 wj" de; ajpikovmenoi oij strathgoi; dienevmonto (P, e[feron D, dievnemon ABC, dievferon Sitzler, Herwerden) ta;" yhvfou" ejpi; tou' Poseidevwno" tw'/ bwmw'/, to;n prw'ton kai; to;n deuvteron krinevonte" ejk pavntwn Soph. OR 240 mhvte cevrnibo" nevmein; fr. 314. 397 p o l lai; bove" nevmousi t[ F 177 ejn de; puro;" mevno" h ke sidhvreon o[fra nevmoito, Herodot. 3. 133. 1 Dareivou de; gunaiki; ejpi; tou' mastou' e[fu fu'ma, meta; de; ejkrage;n ejnevmeto provsw; in senso astratto Pind. Pyth. 5. 14 se; d ejrcovmenon ejn divka/ polu;" o[lbo" ajmfinevmetai; Soph. El. 1384 i[deq o{pou pronevmetai / to; dusevriston ai ma fusw'n Arh"; Pind. Ol. 2. 66 a[dakrun nevmontai aijw'na; Pyth. 11. 55 <ajll > ei[ ti" a[kron ejlw;n hjsuca'/ te nemovmeno" Thuc. 1. 5. 3 kai; mevcri tou'de polla; th'" ÔEllavdo" tw'/ palaiw'/ trovpw/ nevmetai 12: kaivtoi: Sapph. fr. 65. 7 V. k aivtoi mevga d.[ cf. nello stesso frammento di Simonide, v. 39 s. pavnta toi kalav, toi'sivn / t aijscra; mh; mevmeiktai Aesch. Prom. 101 ph'/ pote movcqwn / crh; tevrmata tw'nd ejpitei'lai / kaivtoi tiv fhmi [ma che dico?] pavnta prouxepivstamai / skeqrw'" ta; mevllont ; 439 sunnoiva/ de; davptomai kevar, / ojrw'n ejmauto;n w de prouselouvmenon. / [ma chi altro?] kaivtoi qeoi'si toi'" nevoi" touvtoi" gevra / tiv" a[llo" h] gw; pantelw'" diwvrisen ; 642 safei' de; muvqw/ pa'n o{per proscrhv/zete / peuvsesqe: kaivtoi kai; levgous aijscuvnomai [tuttavia mi vergogno di parlare]; Eum. 848 ojrga;" xunoivsw soi: geraitevra ga;r ei\ / kaivtoi me;n [ge mh;n FGTr] su; kavrt ejmou' sofwtevra (M, corretto in kaiv tw'i me;n <ei\>); Choe. 255 ijdei'n pavrestiv soi, patrosterh' govnon, /a[mfw fugh;n e[conte th;n aujth;n dovmwn. / kaivtoi quth'ro" kaiv se timw'nto" mevga / patrov" e[rgw/ kai; ouj lovgw/ Aristoph. Lys. 1035 ajll ajpoyhvsw s ejgwv, kaivtoi pavnu ponhro;" ei\, kai; filhvsw Aristoph. Eccl. 159 ajll ajnh;r w]n tw; qew; katwvmosa", / kaivtoi tav g a[lla eijpou'sa dexiwvtata; Lys. 31. 34 kaivtoi pollav ge paralipwvn 12: Schroeter 12 s.: O 122 pa;r Dio;" ajqanavtoisi covlo" kai; mh'ni" ejtuvcqh, Sol. fr. 13. 51 Mousevwn pavra dw'ra didacqeiv", Bacchyl. 14. 1 eu\ me;n eijmavrqai para; daiv[mono", Aesch. Prom. 634 ta; loipa; d a[qlwn sou' didacqhvtw pavra A 190 favsganon ojxu; ejrussavmeno" para; mhrou', Q 533 pa;r nhw'n pro;" tei'co" ajpwvsetai, B 787 h\lqe... pa;r Dio;"; L 1 Hw;" d ejk lecevwn par ajgauou' Tiqwnoi'o o[rnuto Herodot. 2. 104 ojmologevousi para; Aijguptivwn memaqhkevnai Herodot. 7. 103. 2 kai; ou{tw me;n ojrqoi'to a]n oj lovgo" oj para; seu' eijrhmevno" 12. sofov". Hom. O 412 tevktono"..., o{" rjav te pavsh" eu\ eijdh'/ sofivh" HMerc. 483 tevcnh/ kai; sofivh/ dedahmevno" [511] aujto;" d au\q ejtevrh" sofivh" ejkmavssato tevcnhn, Hesiodus fr. 193 (cfr. Archil. fr. 45 kubernhvthn sofovn), Margit. fr. 2... to;n d ou[t a]r skapth'ra qeoi; qevsan ou[t ajroth'ra ou[t a[llw" ti sofovn, pavsh" d hjmavrtane tevcnh" Solon 13, 52 ijmerth'" sofivh" mevtron ejpistavmeno" O 412 ajll w{" te stavqmh dovru nhvi>on ejxiquvnei / tevktono" ejn palavmh/si dahvmono", o{" rjav te pavsh" / eu\ eijdh'/ sofivh" ujpoqhmosuvnh/sin Aqhvnh"; HHom. Merc. 483 o{" ti" a]n aujthvn / tevcnh/ kai; sofivh/ dedahmevno" ejxereeivnh/, / fqeggomevnh pantoi'a novw/ cariventa didavskei; 511 aujto;" d au\q ejtevrh" sofivh" ejkmavssato tevcnhn: / surivggwn ejnoph;n poihvsato thlovq ajkousthvn; Hes. fr. 306 M.-W. pantoivh" sofivh" dedahkovta.
Archil. fr. 211 W. kubernhvth" sofov", Alcm. fr. 2 Dav. Kavstwr te pwvlwn wjkevwn dmath're" ijppovtai sofoi; / kai; Pwludeuvkh" kudrov", Stes. S89. 8 Dav. ajnh;r [ / q]e a'" ij[ov]tati daei;" semn[a'" Aqavna" / m ev t[ra] te kai; sofivan, Marg. fr. 2. 2 W. to;n d ou[t a]r skapth'ra qeoi; qevsan ou[t ajroth'ra / ou[t a[llw" ti sofovn: pavsh" d hjmavrtane tevcnh", Sol. fr. 13. 52 W. a[llo" Olumpiavdwn Mousevwn pavra dw'ra didacqeiv", / ijmerth'" sofivh" mevtron ejpistavmeno", Anacr. fr. 417. 2 P. dokei'" dev / m oujde;n eijdevnai sofovn / i[sqi toi, kalw'" me;n a[n toi / to;n calino;n ejmbavloimi, Theogn. 120 crusou' kibdhvloio kai; ajrguvrou ajnsceto;" a[th, / Kuvrne, kai; ejxeurei'n rjav/dion ajndri; sofw'/, Pind. Pyth. 3. 113, Bacchyl. 26. 6 M. tektovn[w]n sofw [tavtw/] / fravse Daidavlw/, Aesch. Suppl. 770 kubernhvth/ sofw'/. CEG 291 (piede di vaso, Atene, VI ex.) a[ndre" ejpoive san sofivaisin kalo;n a[galma, CEG 425 (base di statua, Delo, titulus Chius, ca. 550) Mikki av [dh" tod a[ga]l ma kalo;n p [oivhse kai; huiov"] / Arcermw so[f]ive isin Sol. fr. 27. 16 W. malakwvtera d aujtou' / pro;" megavlhn ajreth;n glw'ssav te kai; sofivh, Theogn. 790 mhvpotev moi melevdhma newvteron a[llo faneivh / ajnt ajreth'" sofivh" t, Bacchyl. fr. 14. 3 ajndrw'n d ajreta;n sofiva te / pagkrathv" t ejlevgcei / ajlavqeia (scil. manuvei Senofane, fr. 2. 11 ss. W. oujk ejw;n a[xio" w{sper ejgwv: rjwvmh" ga;r ajmeivnwn / ajndrw'n hjd i{ppwn hjmetevrh sofivh. / ajll eijkh'/ mavla tou'to nomivzetai, oujde; divkaion / prokrivnein rjwvmhn th'" ajgaqh'" sofivh", ou[te... a]n dh; ma'llon ejn eujnomivh/ povli" ei[h (19), ouj ga;r piaivnei tau'ta mucou;" povlew" (22). Heraclit. fr. 112 swfronei'n ajreth; megivsth, kai; sofivh ajlhqeva levgein kai; poiei'n kata; fuvsin ejpai?onta", fr. 32 e}n to; sofo;n mou'non levgesqai oujk ejqevlei kai; ejqevlei Zhno;" o[noma Anax. fr. 21b D.-K. ejmpeiriva/ de; kai; mnhvmh/ kai; sofiva/ kai; tevcnh/ Heraclit. fr. 108 D.-K. ojkovswn lovgou" h[kousa, oujdei;" ajfiknei'tai ej" tou'to, w{ste ginwvskein o{ti sofovn ejsti pavntwn kecwrismevnon Sapph. fr. 56 V. oujd i[an dokivmwmi prosivdoisan favo" ajlivw / e[ssesqai sofivan pavrqenon eij" oujdevna pw crovnon / teauvtan, Alc. fr. 39a 9 V. sovfo" h\/ kai; frevsi puvkna[isi Simonide fr. 604 Simwnivdh"... fhsi mhde; kala'" sofiva" ei\nai cavrin eij mhv ti" e[coi semnh;n ujgieivan. 12. fwtov": aind. b h a s- luminosità, maestà G 219 aji?drei> fwti; ejoikwv" PRyl. 2. 77. 2. 34, Hermupoli 192 d. C. Olum[pio]dwvrou prodivkou, Apol [lwn]iv [o]u ÔHraklapovllwn[o" gu]mnasiarc(hvsanto") kai; Acil[levw"] Kornhlivou, tw'n p [ar]estwvtwn ajpo; th'" povlew" ejpifwnh[s]av ntwn: stefevsqw Acilleu;" kosmhteivan: mimou' to;n pa[t]ev ra to;n filovtimon to;n [g]evr on t a fw'ta d 247 a[llw/ d aujto;n fwti; katakruvptwn h[i>ske, Aesch. Eum. 605 oujk h\n o{maimo" fwto;" o}n katevktanen, Soph. Phil. 203 ajnaxivou me;n fwto;" ejxerhvsomai Simon. fr. 581 P. tiv" ken aijnhvseie novw/ pivsuno" Livndou naevtan Kleovboulon... a{panta gavr ejsti qew'n h{ssw: livqon dev / kai; brovteoi palavmai qrauvonti: mwrou' / fwto;" a{de bouvla 13: formula e[po" t e[fat e[k t ojnovmaze A 188 w}" favto: Phlei?wni d a[co" gevnet S 18 favto d ajggelivhn ajlegeinhvn G 28 w}" ejcavrh Menevlao" Alevxandron qeoeideva / ojfqalmoi'sin ijdwvn: favto ga;r tivsesqai ajleivthn Pind. Pyth. 4. 33 favto d Eujruvpulo" Gaiaovcou pai'" ajfqivtou Ennosivda / e[mmenai Pind. Pyth. 4. 277 tw'n d ÔOmhvrou kai; tovde sunqevmeno" / rjh'ma povrsun : a[ggelon ejslo;n e[fa tima;n megivstan pravgmati panti; fevrein, Isthm. 2. 9 «crhvmata crhvmat ajnhvr» o}" fa' kteavnwn q a{ma leifqei;" kai; fivlwn Z 185 kartivsthn dh; thvn ge mavchn favto duvmenai ajndrw'n; q 519 kei'qi dh; aijnovtaton povlemon favto tolmhvsanta, x 327 = t 296 to;n d ej" Dwdwvnhn favto bhvmenai, y 284 ta; dev moi favto pavnta telei'sqai cf. lat. fa tur, fa tum, gr. qevsfato" divino, qevsfaton oracolo, profhvth", favti" voce divina, oracolo, fhvmh presagio, a. sl. bajon recitare parole magiche, a. russ. baju sanare a. sl. balija mago, aat. bannan trattenere con una forza magica Plat. Tim. 20d lovgou ajlhqou'", wj" oj tw'n ejpta; sofwvtato" Sovlwn pot e[fh 14. a]n... e[coi: R 561-63 eij ga;r Aqhvnh doivh kavrto" ejmoiv, belevwn d ajperuvkoi ejrwhvn: tw'/ ken e[gwg ejqevloimi parestavmenai Soph. Ai. 550 w\ pai', gevnoio patro;" eujtucevstero", ta; d a[ll ojmoi'o": / kai; gevnoi a]n ouj kakov". A) Il cupitivo 1) Cupitivo per un desiderio in generale: X 107 nu'n d ei[h o}" th'sdev g ajmeivnona mh'tin ejnivspoi, h] nevo" hje; palaiov"; (con particella introduttiva) Hippon. fr. 120 Deg. ei[ moi gevnoito parqevno" kalhv te kai; tevreina; 2) Cupitivo collegato a una condizione > spesso imprecazione o maledizione: S 98 aujtivka teqnaivhn, ejpei; oujk a[r e[mellon ejtaivrw/ kteinomevnw/ ejpamu'nai 3) Il desiderio può essere oggettivamente o soggettivamente irrealizzabile, sia nel presente sia nel passato del parlante: (nel presente) D 313-15 w\ gevron, ei[q... /... toi gounaq e[poito... / ajllav se gh'ra" teivrei (nel passato) Eur. Hipp. 407 wj" o[loito pagkavkw", h{ti" pro;" a[ndra" h[rxat aijscuvnein levch; 9
4) I pers. come dichiarazione di volontà: P 558 ss. w}" kai; ejgw;n... keivsom, ejpeiv ke qavnw: nu'n de; klevo" ejsqlo;n ajroivmhn II e III pers. preghiera, esortazione, prescrizione: kh'ruvx tiv" oij e{poito 5) Cupitivo concessivo: E 684-86 Priamivdh, mh; dhv me e{lwr Danaoi'sin ejavsh/" / kei'sqai, ajll ejpavmunon. e[peitav me kai; livpoi aijwvn / ejn povlei ujmetevrh/. B) Il potenziale 1) Potenziale in frase principale: (semplice; minoritario) D 93 h rjav nuv moiv ti pivqoio; comunque si ritrova anche in poesia successiva: Eur. IA 1210 oujdei;" pro;" tavd ajnteivpoi (con particella modale) A 100 tovte kevn min ijlassavmenoi pepivqoimen 2) a) Potenziale con riferimento al futuro: Lys. 7. 41 pavntwn ga;r ajqliwvtato" a]n genoivmhn, eij fuga;" ajdivkw" katasthvsomai b) Potenziale con riferimento atemporale: g 231 rjei'a qeov" g ejqevlwn kai; thlovqen a[ndra sawvsai c) Potenziale con riferimento al presente (raro): Y 274 s. eij me;n nu'n ejpi; a[llw/ ajeqleuvoimen Acaioiv, h\ t a]n ejgw; ta; prw'ta labw;n klisivhn de; feroivmhn d) Potenziale con riferimento al passato D 339 ss. e[nqav ken oujkevti e[rgon ajnh;r ojnovsaito ( avrebbe biasimato ); l'attico in questi casi usa a[n + ind. aor. Herodot. 9. 71 tau'ta me;n kai; fqovnw/ a]n ei[poien 3) Potenziale con a[n come espressione di una congettura o di un'asserzione attenuata (dal V secolo per Schwyzer). In attico questa è anche forma di cortesia per fatti certi o giudizi sicuri (optativus urbanitatis) Herodot. 3. 23 dia; tou'to ei\en makrovbioi ( è possibile che perciò abbiano una vita lunga ); (forma di cortesia) Xenoph. comm. 3. 5. 7 w{ra a]n ei[h levgein ( è il momento di parlare ) 14. gevra": PY Eb 416. 1 u-wa-mi-ja, te-o-jo do-e-r a e [-ke-]qe, i-je-r e [-ja ]k e -ra, o [na-to / to-so-d e pe-mo GRA T 2 v 3 Docs 256: «Huamia, servant of the god, and she holds of the priestess a geras-lease, so much seed: 30? l. wheat»; PY Ep 704. 2 u- wa-mi-ja, te-o-jo, do-e-ra,, o-na-to, e-ke-qe, i-je-re-ja, k e -ra, to-so pe-mo GRA T 1 v 3, Docs 253: «Huamia, servant of the god, and she holds as a lease a geras of the priestess: so much seed: 18 l. wheat»; gevra" o{ ti dh'mo" e[dwken Od. VII, 150 A 118 aujta;r ejmoi; gevra" aujtivc ejtoimavsat o[fra mh; oi\o" / Argeivwn ajgevrasto" e[w, ejpei; oujde; e[oike con 368 s. kai; ta; me;n eu\ davssanto meta; sfivsin ui e" Acaiw'n, / ejk d e{lon Atreivdh/ Crushiv>da kallipavrhon, A 162 kai; dhv moi gevra" aujto;" ajfairhvsesqai ajpeilei'", / w / e[pi polla; movghsa, dovsan dev moi ui e" Acaiw'n); un segno di riconoscimento da parte della comunità per particolari prestazioni (cf. L 624-627 ÔEkamhvdh, / th;n a[ret ejk Tenevdoio gevrwn, o{t e[persen Acilleuv", /..., h}n oij Acaioiv / e[xelon, ou{neka boulh'/ ajristeuvesken ajpavntwn; h 8-11 grhu " Apeiraivh, qalamhpovlo" Eujrumevdousa, / thvn pot Apeivrhqen neve" h[gagon ajmfievlissai, / Alkinovw/ d aujth;n gevra" e[xelon, ou{neka pa'si / Faihvkessin a[nasse h 150 touvsde te daitumovna", toi'sin qeoi; o[lbia doi'en, / zwevmenai, kai; paisi;n ejpitrevyeien e{kasto" / kthvmat ejni; megavroisi gevra" q, o{ ti dh'mo" e[dwken D 49 to; ga;r lavcomen gevra" hjmei'" d 66 kaiv sfin nw'ta boo;" para; pivona qh'ken / o[pt ejn cersi;n ejlwvn, tav rjav oij gevra pavrqesan aujtw'/, scil. Menelao D 323 ajlla; kai; w " ijppeu'si metevssomai hjde; keleuvsw / boulh'/ kai; muvqoisi: to; ga;r gevra" ejsti; gerovntwn P 457 e[nqav ej tarcuvsousi kasivgnhtoiv te e[tai te / tuvmbw/ te sthvlh/ te: to; ga;r gevra" ejsti; qanovntwn; d 197 nemessw'maiv ge me;n oujdevn / klaivein, o{" ke qavnh/si brotw'n kai; povtmon ejpivsph/. / tou'tov nu kai; gevra" oi\on oji>zuroi'si brotoi'si, / keivrasqaiv te kovmhn balevein t ajpo; davkru pareiw'n HMerc. 291 tou'to ga;r ou\n kai; e[peita met ajqanavtoi" gevra" e{xei": / ajrco;" fhlhtevwn keklhvseai h[mata pavnta, cf. 573 kuvdimon ÔErmh'n, / oi\on d eij" Ai?dhn tetelesmevnon a[ggelon ei\nai, / o{" t a[dotov" per ejw;n dwvsei gevra" oujk ejlavciston. In Sol. 5. 1 dhvmw/ me;n ga;r e[dwka tovson gevra" o{sson ejparkei'n, / timh'" ou[t ajfelw;n ou[t ejporexavmeno"; Bacchyl. 19. 14 para; Kalliovpa" / lacoi'san e[xocon gevra" l'onore del canto attribuito dalla Muse; 7. 8 w / de; su; presbuv[tato]n neivmh/" gevra" niv/ka"; Pind. Pyth. 2. 43 a[neu oij Carivtwn tevken govnon ujperfivalon / movna kai; movnon ou[t ejn ajndravsi gerasfovron ou[t ejn qew'n novmoi" Aesch. Eum. 209 tiv" h{de timhv kovmpason gevra" kalovn. Pherecyd. fr. 1 D.-K. Cqonivh/ de; o[noma ejgevneto Gh', ejpeidh; aujth'/ Za;" gh'n gevra" didoi', Xenoph. Resp. lac. 15. 3 e[dwke (scil. al re) de; kai; gevra ajpo; tw'n quomevnwn lambavnein IG I 3 137. 9, Atene ca. 430 o{qemper ej" ta; ge[ra to'i Hierei' to' Ap] [ovllono" me; ojle]zono" e] dracme'["; SEG 21. 527. 28, Atene 363/2 a. C. toi'" de; ijereu'si kai; tai'" ijereivai" ajpodidovnai ta; gevra ta; gegrammevna; Iscr. Cos ED 241. 2, Cos IV a. C. quvei ijareu;" kai; ijera; parevcei : [g]evrh lambavnei devrma). ei\ta to;n qeovn fhsin movnon tou'to a]n e[cein kai; tw'/ qew'/ tou'to gevra" ajpevneime movnw/, Plat. Prot. 341e 6 Simon. fr. 582 e[sti kai; siga'" ajkivndunon gevra" D 423 ajlla; kai; w " ijppeu'si metevssomai hjde; keleuvsw / boulh'/ kai; muvqoisi: to; ga;r gevra" ejsti; gerovntwn; I 442 ajll ujmei'" me;n ijovnte" ajristhvessin Acaiw'n / ajggelivhn ajpovfasqe: to; ga;r gevra" ejsti; gerovntwn 10