TREĆI SIMPOZIJUM SELEKCIJE ZA OPLEMENJIVANJE ORGANIZAMA DRUŠTVA GENETIČARA SRBIJE I ČETVRTI NAUČNOSTRUČNI SIMPOZIJUM IZ SELEKCIJE I SEMENARSTVA DRUŠTVA SELEKCIONARA I SEMENARA SRBIJE Zlatibor, 16 20. maja 2006 Oplemenjivanje biljaka Predsedništvo Janoš Berenji Radosav Cerović Goran Drinić Vasilije Isajev Kosana Konstantinov Milan Krajinović Miroslav Malešević Goran Saratlić Branka Vasiljević Programski odbor Janoš Berenji Srbislav Denčić Goran Drinić predsednik Vasilije Isajev Kosana Konstantinov Lazar Kovačev Živoslav Marković Mirjana Milošević Branislav Miščević Evica Mratinić Ljubiša Topisirović Organizacioni odbor Janoš Berenji predsednik Desimir Knežević Snežana Mladenović Drinić Saša Orlović Vera Rakonjac Ivana Strahinjić Sekretarijat Zdravko Hojka Ivana Lehocki Marija Živanović Program G. Drinić i G. Stanković: Oplemenjivanje kukuruza dosadašnji rezultati i dalji pravci
J. Berenji i J. Dahlberg: Pola veka hibridnog sirka L Kovačev, N. Čačić, S. Mezei i N. Nagl: Oplemenjivanje šećerne repe dosadašnji rezultati i dalji pravci D. Jovanović: Oplemenjivanje suncokreta za posebne namene M.Vasić, J. Gvozdanović-Varga, J.Červenski, M. Zdravković, D. Cvikić, N. Pavlović, Đ. Moravčević i Z. Ilić: Sadašnji rad na genetskim resursima povrća u Srbiji M. Mitrović, D. Ogašanović, Ž. Tešović, R. Plazinić, S. Marić, M. Lukić, S. Radičević, V. Milinković i A. Leposavić: Rezultati oplemenjivanja voćaka u centru za voćarstvo i vinogradarstvo u Čačku Z. Lugić, J. Radović, D. Sokolović, i T.Vasić: Rezultati i pravci oplemenjivanja višegodišnjih krmnih leguminoza i trava u Centru za krmno bilje S. Prodanović, G. Šurlan-Momirović, V. Ranđelović, M. Sovrlić, N. Đurić i D. Stanisavljević: Deskripcija savremenih evropskih sorti pšenice prema UPOV N. Hristov, N. Mladenov, B. Kobiljski i A. Kondić-Špika: Otpornost sorti pšenice prema niskim temperaturama J. Bošković, M. Bošković i Ž. Prijić: Strategija akumulacije gena za dugotrajnu otpornost prema patogenu lisne rđe pšenice M. Dimitrijević, S. Petrović, M. Belić, V. Hadžić i M. Kraljević-Balalić: Modeli za procenu interakcije genotip/spoljna sredina na halomorfnom zemljištu V. Zečević, D. Knežević, D. Mićanović i D. Urošević: Varijabilnost komponenti tehnološkog kvaliteta ozime pšenice S. Radanović: Kombinacione sposobnosti i recipročno ukrštanje inbred linija za prinos i druga kvantitativna svojstva kukuruza N. Hladni, D. Škorić i M. Kraljević-Balalić: Linija x tester analiza morfoloških svojstva i njihova međuzavisnost sa prinosom i sadržajem ulja suncokreta (Helianthus annuus L.) V. Plazinić, S. Anđelović, R. Sabovljević i M. Rošulj: Uticaj ekoloških uslova na visinu prvog rodnog kolenca kod tri sorte soje S. Katić, V. Mihailović, D. Milić, Đ. Karagić i S. Vasiljević: Oplemenjivanje lucerke na veći prinos suve materije za različite intenzitete košenja S. Prodanović, S. Prodanović i F. Matzk: Rekonstrukcija reproduktivnih puteva kod Poa pratensis L. A. Mišković, Ž. Ilin, M. Đurovka i V. Marković: Uticaj vrste podloge za kalemljenje na kvalitet i prinos paradajza
Valentina Petkova, Vesselina Nikolova, Nasya Tomlekova, Galina Antonova i Ilia Denev: Hemijska mutageneza kupusa (Brassica oleracea var capitata L.) ІI. Efekat etil metan sulfonata na efikasnost fotosinteskog aparata D. Jankulovski, G. Martinovski, R. Agič i Z. Bogevska: Evaluacija autohtonog genofonda crnog luka (Allium cepa L.) u R. Makedoniji J. Červenski, Đ. Gvozdenović, J. Gvozdanović-Varga, Z. Nikolić i F. Balaž: Prikaz eksperimentalnih hibrida kupusa (Brassica oleracea var. capitata L.) R. Jevđović, R. Sabovljević, M. Davidović i Đ.Goranović: Korelacije između morfološkoproizvodnih osobina pet vrsta lekovitih biljaka M. Penčić: Vrednovanje biljnih genetičkih resursa A. Kilčevski i V. Pešić: Ekološka selekcija biljaka V. Pešić, A. Kilchevsky i A. Radojčić: Ekološka selekcija biljaka sa aspekta novih potreba i trendova D. Nikolić i D. Milatović: Ispitivanje samooplodnosti sorti šljive (Prunus domestica L.) metodom fluorescentne mikroskopije G. Paunović: Selekcija vegetativnih podloga za šljivu M. Nikolić, M. Mitrović: Biološko-pomološke osobine hibrida kruške ranog vremena zrenja E. Mratinić: Klonska selekcija Budimke, autohtone sorte jabuke K. Beleski, Z. Božinović, V. Dimovska i K. Boškov: Stanušina makedonska autohotna sorta i njeni varijeteti I. Radojević, S. Stanković, M. Ristić, I. Mošić i V. Ranković: Prinos i kvalitet grožđa i vina sorte Kaberne Sovinjon u agroekološkim uslovima kutinskog vinogorja V. Isajev: Varijabilitet i oplemenjivanje bukve (Fagus Moesiaca /Domin, Maly/ Czeczott.) u Srbiji M. Tošić i B. Nikolić: Morfo-fiziološke osobine semena i klijavaca munike (Pinus heldreichii Christ) u jugozapadnoj Srbiji Marija Kraljević-Balalić, Biljana Gorjanović, Lazar Panković, Sanja Kereši, Mirjana Vukosavljev i Nataša Vuković: Uticaj doze azota na sadržaj nitrata u vegetativnim delovima pšenice Biljana Gorjanović i Marija Kraljević-Balalić: Korelacije između komponenti prinosa kod durum pšenice Slaviša Stojković, Nebojša Deletić i Vladan Đurić: Koncentracija azota u biljci kao indikator produktivnosti sorata pšenice
Sofija Petrović, Miodrag Dimitrijević, Milivoj Belić, Vladimir Hadžić i Marija Kraljević- Balalić : Uticaj mera popravke halomorfnog zemljišta na osobine klasa pšenice Sofija Petrović, Miodrag Dimitrijević, Milivoj Belić, Marija Kraljević-Balalić i Vladimir Hadžić: Fenotipska varijabilnost komponenti prinosa strnih žita na različitim tipovima zemljišta Miodrag Dimitrijević, Sofija Petrović, Milivoj Belić, Vladimir Hadžić i Marija Kraljević- Balalić: Fenotipsla varijacija parametara klasa pšenice na meliorisanom solonjecu Danica Mićanović, Veselinka Zečević, Dušan Urošević i Desimir Knežević: Sadržaj azota u ponicima pšenice kao parametar za selekciju na azotofiksaciju Veselinka Đurić, Miroslav Malešević i Lazar Panković: Uticaj sorte, godine i N-ishrane na kvalitetna svojstva hlebne ozime pšenice (Triticum aestivum. L.) Zoran Kapor, Nemanja Beljanski, Sofija Petrović i Miodrag Dimitrijević: Varijabilnost visine biljke i žetvenog indeksa rezlišitih genotipova pšenice gajenih na černozemu i solonjecu Milka Brdar, Borislav Kobiljski i Marija Kraljević Balalić: Parametri nalivanja zrna i komponente prinosa pšenice Desimir Knežević, Nevena Djukić, Veselinka Zečević, Danica Mićanović, Gordana Šurlan- Momirović, Dušan Urošević, Gordana Branković i Srdjan Jordačijević: Genetička analiza visine stabla i mase zrna po klasu kod pšenice (Triticum aestivum L.) Dragana Obreht, Srbislav Denčić, Borislav Kobiljski, Mihajla Đan i Ljiljana Vapa: Evaluacija pekarskog kvaliteta pšenice primenom mikrosatelita Dejan Dodig, Saša Stanković, Slađana Milićević-Nikodijević i Miroslava Jović: Novopriznate zaječarske sorte strnih žita Nevena Đukić, Desimir Knežević i Veselinka Zečević: Genetička uslovljenost tehnološkog kvaliteta Triticum durum Jadranka Luković i Marija Kraljević-Balalić: Analiza morfoloških karakteristika klasa pšenica različitih nivoa ploidnosti Jadranka Luković, Lana Krstić, Biljana Kiprovski i Miroslava Kodranov: Uticaj nivoa plodnosti na strukturne karakteristike rahisa pšenice Ankica Kondić-Špika, Nikola Hristov i Borislav Kobiljski: In vitro skrining tolerantnosti genotipova pšenice prema niskim temperaturama Milomirka Madić, Desimir Knežević i Aleksandar Paunović: Varijabilnost i nasleđivanje bokorenja kod hibrida ječma Aleksandar S. Paunović, Milomirka Madić i Desimir Knežević: Genotipska variranja prinosa zrna jarog ječma u zavisnosti od gustine setve
Dušan Urošević, Danica Mićanović, Veselinka Zečević i Desimir Knežević: Osobine nove sorte ozimog dvoredog ječma ʺ Gromʺ Kamishev Konstantin: Dani nova bugarska sorta pirinča Jelena Srdić i Zorica Pajić: Nasleđivanje i korelacije osobina samooplodnih linija kukuruza Vojka Babić, Milosav Babić, Mile Ivanović i Marija Kraljevic-Balalić: Specifične interakcije u ogledu prinosa kukuruza Milosav Babić, Vojka Babić, Nenad Delić, Goran Stanković i Goran Drinić: Interakcija u multilokacijskim ogledima Mile Sečanski i Tomislav Živanović: Kombinacione sposobnost dužine klipa silažnog kukuruza Nebojša Deletić, Slaviša Stojković i Vladan Đurić: Uticaj komponenti prinosa na prinos zrna u različitim ciklusima rekurentne selekcije kukuruza A. Radojčić, Goran Drinić i Snežana Drinić Mladenović: Kombinacione sposobnosti za prinos zrna šest samooplodnih linija kukuruza Jelena Vančetović, Snežana Mladenović Drinić, Dragana Ignjatović-Micić i Dušan Stanisavljević: Populacija belog zubana beli rani brzak iz banke gena instututa za kukuruz zemun polje sadrži ga gen Milomir Filipović, Snežana Mladenović Drinić i Milena Simić: Ponašanje srednjeranih hibrida kukuruza različitog tipa zrna u različitim uslovima gajenja Zorica Pajić, Jelena Srdić i Milomir Filipović: Odnos rodnosti i zapremine kokičavosti hibrida kukuruza kokičara (Zea mays L. everta) Milorad Perčić, Jadranka Luković i Ivana Maksimović: Strukturni odgovor tkiva liske šećerne repe na uslove kratkotrajnog vodnog deficita Nikola Čačić, Snežana Mezei, Lazar Kovačev, Nevena Nagl i Milorad Rajić: Korišćenje in vitro metoda u održavanju očeve komponente triploidne hibridne sorte šećerne repe Živko Ćurčić i Lazar Kovačev: Kombinacione sposobnosti za prinos korena i sadržaj šećera kod šećerne repe Nastasija Mrkovački, Snežana Mezei, Nikola Čačić i Lazar Kovačev: Kako povećati potencijal za prinos šećerne repe upotrebom ns-betafixina Snežana Mezei, Lazar Kovačev, Nikola Čačić, Nevena Nagl i Željka Stojaković: Održavanje oprašivača sorte lara rekurentnom selekcijom Jovanka Atlagić, Ana Marjanović-Jeromela i Radovan Marinković: Citogenetska ispitivanja citoplazmatske muške sterilnosti kod uljane repice
Sanja Kereši, Marija Kraljević-Balalić, Đorđe Malenčić i Jegor Miladinović: Genetička divergentnost genotipova soje (Glycine max L.) za sadržaj fenolnih jedinjenja Vesna Perić, Iva Erić, Snežana Drinić-Mladenović i Mirjana Srebrić: Genetička divergentnost roditeljskih linija soje i prinos zrna u potomstvu Radovan Sabovljević, Vladan Plazinić, Srđan Anđelović i Milorad Rošulj: Uticaj ekoloških uslova na korelacije morfološko-proizvodnih osobina tri sorte soje Galina Antonova, Vesselina Nikolova, Valentina Petkova i Nasya Tomlekova: Hemijska mutageneza kupusa Brassica oleracea var capitata L. I preživljavanje i varijabilnost morfoloških svojstava M 1 generacije Veselina Nikolova, Antonova Galina, Nasya Tomlekova i Valentina Petkova: Hemijska mutageneza kupusa Brassica oleracea var capitata L. ІII. efekat etil metan sulfonata na mikrosporogenezu i fertilnost polena Nasya Tomlekova, Vesselina Nikolova, Valentina Petkova i Galina Antonova: Hemijska mutageneza kupusa Brassica oleracea var capitata L. ІV. DNK polimorfizam Radovan Marinković, Dragan Škorić i Ana Marjanović-Jeromela: Nena sorta ozime uljane repice Ana Marjanović-Jeromela, Radovan Marinković i Dragana Miladinović: Kombinirajuće sposobnosti linija uljane repice (Brassica napus L.) Igor Balalić, Nenad Dušanić i Jovan Crnobarac: Prinos zrna i ulja suncokreta u zavisnosti od roka setve Jovanka Atlagić i Sreten Terzić: Citogenetska ispitivanja heksaploidne vrste helianthus tuberosus i njenih f 1 i BC 1 F 1 hibrida sa gajenim suncokretom, H. annuus Sreten Terzić, Jovanka Atlagić i Dejana Panković: Provera uspešnosti međuvrsnog ukrštanja populacija divlje vrste Helianthus annuus L. sa gajenim suncokretom Radovan Marinković, Dejan Jovanović i Ana Marjanović Jeromela: Genetika prečnika glave i mase 1000 semena: heritabilnost, broj delujućih faktora i korelacije Emiliya Nacheva: Ispitivanje komponenti prinosa u selekcionom materijalu krompira Dejan Cvikić, Bogoljub Zečević, Nenad Pavlović i Slaven Prodanović: Iskorišćavanje mutanata (nor i rin gena) u oplemenjivanju paradajza (Licopersicon esculentum MILL.) Velichka Todorova i Galina Pevicharova: Rubin nova sorta paprike za mlevenje Todor Tudžarov: Proizvodne karakteristike eksperimentalnih hibrida paprike
Nenad Pavlović, Dejan Cvikić, Milan Zdravković, Radiša Đorđević i Slaven Prodanović: Varijabilnost i koeficijent heritabilnosti prosečnog sadržaja suve materije u lukovicama crnog luka (Allium cepa L.) Radiša Đorđević, Bogoljub Zečević, Jelena Damnjanović, Nenad Pavlović i Milan Zdravković: Uticaj afila gena na visinu formiranja prvih mahuna kod graška Pisum sativum L. Jelica Gvozdanović-Varga, Mirjana Vasić i Janko Červenski: Kombinacione sposobnosti za masu ploda lubenica Dejan Sokolović, Jasmina Radović, Zoran Lugić, Zorica Tomić i Snežana Babić: Komponente prinosa semena populacija engleskog ljulja (Lolium perenne L.) Jasmina Radović, Zoran Lugić, Goran Jevtić i Ratibor Štrbanović: Genetička varijabilnost za komponente prinosa semena lucerke (Medicago sativa L.) Olivera Ilić i Dragan Đukić: Korelacioni odnosi komponenti prinosa semena lucerke Sanja Vasiljević, Aleksandar Mikić, Vojislav Mihailović, Slobodan Katić, Zoran Lugić, Gordana Šurlan-Momirović, Tomislav Živanović, Dragan Milić i Imre Pataki: Osobine domaćih sorti crvene deteline (Trifolium pratense L.) prema protokolu UPOV-a Vojislav Mihailović, Aleksandar Mikić, Slobodan Katić, Đura Karagić, Pero Erić i Branko Ćupina: Uticaj morfoloških osobina na prinos zrna proteinskog graška (Pisum sativum L.) Vladanka Mikić, Jasmina Radović, Zoran Lugić i Dragi Lazarević: Korelacije između komponenti prinosa zelene krme lucerke (Medicago sativa L.) u zavisnosti od godine života Slavica Čolić, Gordan Zec, Dejan Marinković i Snežana Đurović: Varijabilnost morfoloških i pomoloških osobina genotipova badema iz populacije slankamenačkog brega Milisav Mitrović, Rade Miletić, Milan Rakićević, Miladin Blagojević i Ivana Glisić: Biološko-pomološke osobine nekih selekcija oraha iz prirodne populacije Milisav Mitrović, Rade Miletić, Milan Rakićević, Miladin Blagojević i Žaklina Karaklajić- Stajić: Proučavanje populacija i klonska selekcija šumske i mečje leske Milica Fotirić, Dragan Nikolić i Vera Rakonjac: Komponente varijabilnosti i heritabilnost pomoloških i hemijskih osobina klonova višnje sorte montmorensi Gordan Zec, Slavica Čolić, Dejan Marinković i Zoran Janković: Uticaj genotipa roditelja na osetljivost hibridnih sejanaca breskve prema prouzrokovaču kovrdžavosti lista Taphrina deformans (Berk.) Tul. Biljana Markovska, Zvonimir Božinović, Srebra Ilić-Popova i Violeta Dimovska: Ispitivanje vitalnosti polena, mejoze i stepena oplođivanja kod nekih sorti vinove loze Nataša Nikolić, Andrej Pilipović, Slobodanka Pajević, Borivoj Krstić i Saša Orlović: Uticaj olova na metabolizam azota i produkciju biomase klonova topole (Populus sp.)
Slobodanka Pajević, Nataša Nikolić, Andrej Pilipović, Borivoj Krstić i Saša Orlović: Fotosintetičke karakteristike klonova topole (Populus sp.) u zavisnosti od kontaminacije olovom Saša Orlović, Slobodanka Pajević, Bojana Klašnja, Zoran Galić i Andrej Pilipović: Varijabilnost fizioloških i parametara rasta klonova vrba (Salix alba L.) Radmila Knežević i Mirjana Šijačić-Nikolić: Fenotipska individualna selekcija javorolisnog platana na staništima Beograda Mirjana Šijačić-Nikolić, Jelena Milovanović, Vladan Ivetić i Radmila Knežević: Komparativna analiza razvoja različitih provenijencija bukve u juvenilnoj etapi razvića Saša Orlović, Andrej Pilipović, Zoran Galić, Petar Ivanišević i Nenad Radosavljević: Rezultati testiranja klonova topola u poljskim ogledima Mihailo Tošić: Novi dekorativni kultivar žutolisne bukve (Fagus silvatica L. 'Luteofolia') Mihailo Tošić i Biljana Nikolić: Morfo-fiziološke osobine polena piramidalne jele Abies alba MILL. var. elegantissima TOŠIĆ Mihailo Tošić: Novi dekorativni kultivar belog bora (Pinus silvestris L. 'Variegata') Oplemenjivanje mikroorganizama J. Lević, S. Stanković, D. Ivanović, R. Jevtić, V. Krnjaja i A. Obradović: Nacionalne kolekcije mikroorganizama značajne za poljoprivredu M. Nikolić, B. Jovčić, K. Veljović, N. Golić i Lj. Topisirović: Ispitivanje osobine autoagregacije kod bakterija mlečne kiseline (BMK) M. Busarčević, J. Lozo, Đ. Fira, N. Golić i Lj. Topisirović: Laktobacili kao izvor novih antimikrobijalnih supstanci M. Tolinački, I. Strahinić, J. Begović, M. Kojić i Lj. Topisirović: Kriptični plazmidi kao polazna osnova za konstrukciju vektora u bakterijama mlečne kiseline Oplemenjivanje životinja B. Miščević, R. Lazarević, M. Petrović, S. Aleksić, S. Josipović, P. Radetić, V. Pantelić i D. Ostojić: Efekat ukrštanja na ispoljavanje heterozisa u proizvodnji junećeg mesa S. Košarčić, M. Kovačević i D. Košarčić: Promene u kariotipu domaćih životinja otkrivene na farmama u Vojvodini i njihov uticaj na reprodukciju W. Tomek i T. Smiljaković: Stupnjevi fosforilacije inhibitora translacije 4E-BP1 za vreme in vitro sazrevanja goveđih jajnih ćelija M. Mladenović, N. Nedić i S. Rašić: Selekcija medonosne pčele u Srbiji
Biotehnologija LJ. Topisirović: Uloga molekularne biotehnologije u oplemenjivanju D. Saftić-Panković: Primena molekularnih markera u oplemenjivanju suncokreta B. Kobiljski, S. Denčić i J. Pilipović: Molekularna analiza alelne varijabilnosti u lokusu Rht8 gena sorti i linija pšenice poreklom iz SCG M. Brdar, M. Kraljević-Balalić, I. Maksimović i B. Kobiljski: Tolerancija NS linija pšenice na visoke koncentracije bora J. Srdić, S. Mladenović-Drinić i Z. Pajić: Karakterizacija samooplodnih linija kukuruza na osnovu molekularnih markera, heterozisa i porekla D. Ignjatović-Micić, A. Nikolić, S. Mladenović Drinić, J. Vančetović i V. Lazić-Jančić: Identifikacija tipova citoplazmatične sterilnosti kukuruza primenom specifičnih prajmera mtdnk Velichka Rodeva, Stanislava Grozeva i Velichka Todorova: In vitro odgovor bugarskih sorti paprike (Capsicum annuum L.) S. Marić, R. Bošković, M. Lukić: Polimorfizam ETR1 gena kod autohtonih sorti jabuke Vladislava Galović, Snežana Mladenović Drinić, Julijana Navalušić i Marija Zlokolica: Metode karakterizacije i lična karta agronomski značajnih biljnih vrsta Ksenija Taški-Ajduković, Mirjana Milošević, Zorica Nikolić i Milka Vujaković: Upotreba metoda reakcije lančane polimerizacije (PCR) u agrobiotehnologiji Zorana Kotaranin i Borislav Kobiljski: Alelni polimorfizam domaćih genotipova pšenice primenom 4 mikrosatelitska markera Dragana Kačavenda i Borislav Kobiljski: Detekcija alelne varijabilnosti u lokusima pšenice značajnim za otpornost na Fusarium ssp. primenom molekularnih markera mikrosatelita Nevena Mitić, Dejan Dodig i Radomirka Nikolić: Variranje in vitro odgovora pšenice, uticaj genotipa i spoljne sredine Branka Ljevnaić, Ankica Kondić-Špika, Borislav Kobiljski i Srbislav Denčić: Androgeneza heterozigotnih genotipova pšenice i citološke karakteristike zelenih regeneranata OlgicaGrujić, Jelena Pejin i NovoPržulj: Ispitivanje jarih i ozimih sorti pivskog ječma iz selekcionih ogleda žetve 2005. godine kao sirovine za proizvodnju slada Snežana Drinić Mladenović, Dragana Ignjatović Micić, Ana Nikolić i Kosana Konstantinov: Genetička karakterizacija biljnih vrsta proteinskim markerima
Ana Nikolić, Snežana Mladenović Drinić i Dragana Micić-Ignjatović: Poređenje koeficijenta sličnosti na osnovu rapd markera kod soje Nevena Nagl, Ivana Čabarkapa, Snežana Mezei i Lazar Kovačev: Regeneracija šećerne repe iz eksplantata kotiledona i hipokotila u uslovima in vitro Dragana Miladinović, Ana Marjanović Jeromela i Radovan Marinković: Kultura tkiva i genetske transformacije uljane repice Dejana Saftić-Panković, Branislava Rakić, Ana Marjanović-Jeromela i Radovan Marinković: Primena PCR markera u ispitivanju sposobnosti prezimljavanja kod populacija uljane repice (Brassica napus L.) Zorica Nikolić, Mirjana Vasić, Mirjana Milošević, Ksenija Taški-Ajduković, Milka Vujaković i Jelica Gvozdanović-Varga: Karakterizacija sorti pasulja na osnovu proteinskih markera Ljiljana Tubić, Snežana Zdravković-Korać, Dušica Ćalić, Ivana Dragićević i Branka Vinterhalter: Cvetanje i produkcija semena kod spanaća (Spinacia oleracea L.) in vitro Nasya Tomlekova, Bistra Atanasova, Emilia Nacheva i Velichka Todorova: DNA fingerprint useva iz familije Solanaceae Tatjana Lazić i Đurđina Ružić: Adventivna organogeneza in vitro iz lista kupine cv čačanska bestrna Dušica Ćalić, Snežana Zdravković-Korać, Ljiljana Radojević i Branka Vinterhalter: Sazrevanje androgenih embriona divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.) Miroslava V. Veličković: Pokazuju li složeni listovi divljeg kestena osetljivost prema sredinskom stresu kao što je zagađenje? Radomirka Nikolić, Nevena Mitić i Slavica Ninković: Genetička transformacija Lotus corniculatus L. pomoću Agrobacterium tumefaciens "super-binarnog" vektora i direktna regeneracija biljaka iz kotiledona Slađana Jevremović, Milana Trifunović, Marija Nikolić, Angelina Subotić i Ljiljana Radojević: Variranje boje cveta posle dugotrajne micropropagacije hrizantema Semenarstvo M. Milošević i M. Vujaković: Stanje i perspektive semenarstva u Srbiji D. Knežević, N. Đukić, V. Zečević, D. Mićanović, A. Paunović i M. Madić: Seme izvor različitosti i identiteta biljnih vrsta M. Mirić: Novi metodološki parametri u semenarstvu S. Sredojević, V. Dragičević, M. Milivojević, M. Srebrić, P. Piper i M. Vrvić: Stanje slobodne energije kod pšenice sa različitom klijavošću
M. Pavlov, P. Jovin i L. Đukanović: Mogućnosti proizvodnje semena ZP hibrida kukuruza za domaći promet i izvoz B. Aćimović, R. Sabovljević, D. Marković Simić, Đ. Goranović i S. Milosavljević: Uticaj oblika i veličine semena kukuruza na varijabilnost i korelacije promena tokom klijanja J. Ikanović, R. Sabovljević, Đ. Goranović, M. Davidović i D. Poštić: Uticaj temperature na varijabilnost i korelacije promena tokom klijanja semena kukuruza šećerca B. Marinković i J. Crnobarac: Značaj gustine, međurednog razmaka i udaljenosti reda majke od reda oca u proizvodnji semenskog kukuruza Lj. Stanisavljević i Ž. Tomanović: Proizvodnja semena lucerke pomoću solitarne pčele Megachile rotundata (fab.) (hymenoptera: megahilidae) u Srbiji R. Sabovljević, R. Jevđović, M. Davidović, Đ. Goranović i D. Marković Simić: Uticaj temperature na korelacije između mase semena, klijanja i nicanja pet vrsta lekovitih biljaka Nikolay Dimitrov Panayotov: Uticaj folijarnog đubriva Masterbland na prinos i kvalitet semena paprike Z. Ilić, Lj. Šunić, L. Milenković i J. Gvozdanović-Varga: Uticaj vremena setve na prinos i kvalitet semena crnog luka (Allium cepa L.) u proizvodnji sistemom SEME-SEME Z. Stanković, D. Marković, R. Sabovljević, Đ. Goranović i S. Milosavljević: Uticaj temperature na klijanje frakcija semena duvana sorte Gilanska Jaka Mladen Mirić, Dragojlo Selaković, Predrag Jovin i Zdravko Hojka: Masa 1.000 semena u teoriji i praksi Lazar Panković i Gojko Mladenović: Semenska proizvodnja strnih žita u uslovima promene klime Gojko Mladenović i Lazar Panković: Semenarstvo novosadskih sorti strnih žita u periodu 1995-2005. godina Predrag Jovin, Milovan Pavlov, Lana Đukanović, Dragiša Lopandić, Zdravko Hojka i Đalović Ivica: Uticaj gustine setve na prinos i broj semena u semenskom kukuruzu Ljubića Prijić, Branka Kresović, Mioljub Mišović i Mile Sečanski: Režim sušenja i klijavost semena kukuruza Lidija Stefanović i Milena Simić: Reakcija roditeljskih komponenti zp hibrida kukuruza na delovanje herbicida Dragiša Lopandić, Jovo Stojčić, Slavko Radanović i Josif Dubovina: Proizvodnja sjemena ZP hibrida kukuruza u Republici Srpskoj: stanje i mogućnosti Milka Vujaković, Mirjana Milošević, Zorica Nikolić i Ksenija Taški-Ajduković: Uticaj navodnjavanja na klijavost i životnu sposobnost semena soje (Glycine max. (L.) MERR.)
Srđan Anđelović, Radovan Sabovljević, Vladan Plazinić i Milorad Rošulj: Uticaj gustine semenskog useva na varijabilnost komponenti rodnosti semena kod tri sorte soje Mirjana Srebrić, Ljubiša Prijić i Irina Božović: Lana sorta soje (Glycine max L.) bez kunitz-tripsin inhibitora Živoslav Marković, Jasmina Zdravković, Bogoljub Zečević, Mirjana Mijatović i Željko Radošević: Jasmin crveni - nova sorta paradajza cherry tipa Dejan Cvikić, Bogoljub Zečević, Nenad Pavlović i Radiša Đorđević: Mona F 1 novi hibrid paprike (Capsicum annuum L.) centra za povrtarstvo Milan Zdravković, Jasmina Zdravković, Vesna Todorović, Nenad Pavlović i Dejan Cvikić: Ispitivanje kvaliteta i klijavosti semena pasulja - boranije Mirjana Vasić, Jelica Gvozdanović-Varga i Adam Takač: Uporedni opisi sorata pasulja po deskriptorima IPGR-u i UPOV- a Radiša Đorđević, Bogoljub Zečević, Dejan Cvikić, Jelena Damnjanović i Milan Damjanović: Gorostas srednje rana sorta graška (Pisum sativu. L.), centra za povrtarstvo Radovan Sabovljević, Dobrivoja Poštić i Predrag Jovanić: Korelacije između promena tokom klijanja krtola semenskog krompira različitog porekla Ljubomir Šunić, Zoran Ilić i Mihal Đurovka: Proizvodnja semena crnog luka u zavisnosti od vremena sadnje izvodnica Jasmina Zdravković, Ljiljana Stanković, Vesna Todorović, Nenad Pavlović i Milan Zdravković: Prinos semena salate u različitim rokovima setve Radovan Sabovljević, Zlatoljupka Stanković, Borivoje Petrović, Đorđe Goranović, Dragan Biserčić i Saša Petrović: Uticaj nekih postupaka u doradi na osobine semena cvekle Dragoljub Beković: Uticaj međurednog rastojanja i ekoloških uslova na prinos semena lucerke (Medicago sativa L.) Lana Đukanović, Marija Milivojević, Jasna Vujinović i Batrić Radenović: Dugovečnost semena krmne galege (Galega orientalis LAM.) Batrić Radenović: Gajenje krmne galege (galege orientalis lam) sorte Ju Margarita, Mag - 1/97 u agroekološkim uslovima Srbije i Crne Gore Vesna Vujačić i Marija Bodroža-Solarov: Hemijski sastav semena introdukovanih vrsta iz roda Amaranthus spp. Gordan Zec, Slavica Čolić, Dejan Marinković, Dragan Nikolić i Zoran Janković: Varijabilnost osobina stabla sejanaca vinogradske breskve Vasilije Isajev i Vladan Ivetić: Genetičko-fiziološke osnove dormantnosti semena lišćara
Vladan Ivetić i Vasilije Isajev: Unapređenje klijavosti semena bukve (Fagus moesiaca /DOMIN, MALY/ CZECZOTT) Mirjana Šijačić-Nikolić, Jelena Milovanović i Dragica Vilotić: Varijabilnost morfoloških svojstava semena različitih matičnih stabala ginka sa zelenih površina Beograda Radmila Knežević i Mirjana Šijačić-Nikolić: Model generativne semenske plantaže za namensku proizvodnju sadnica javorolisnog platana Vera Lavadinović, Vasilije Isajev i Aleksandar Lučić: Kvalitet uroda u semenskim objektima četinara srbije, osnov za izdvajanje semenskih zona Milka Vujaković, Janoš Berenji, Radosav Sekulić i Mirjana Milošević: Uticaj tretiranja insekticidom na energiju klijanja i klijavost semena uljane tikve OPLEMENJIVANJE KUKURUZA DOSADAŠNJI REZULTATI I DALJI PRAVCI Goran Drinić i Goran Stanković Institut za kukuruz Zemun Polje, Zemun Polje Kukuruz (Zea mays L.) se ubraja u najznačajnije gajene biljne vrste u svetu. U 2001. godini je postao prvi usev u svetu po proizvedenoj količini zrna. U poslednjih 100 godina proizvodnja kukuruza se uvećala sedam puta u svetu, a u Srbiji za poslednjih 50 godina dva i po puta. Tokom treće dekade 20. veka došlo je do uvođenja hibridnog kukuruza u proizvodnu praksu u SAD. Moderno oplemenjivanje i gajenje hibridnog kukuruza u našoj zemlji započeto je početkom 1953. godine, a prvi domaći hibrid (ZP 755) je priznat 1964. godine. Doprinos oplemenjivanja u povećanju proizvodnje kukuruza prema nizu istraživanja iznosi oko 50%. Intenzivan rad na oplemenjivanju rodnijih inbred linija tokom poslednjih 40 godina doprineo je bržem rastu njihove rodnosti per se u odnosu na hibride i do smanjenja heterozisa za oko 2% po dekadi. Tokom 90-tih godina 20. veka informacione i tehnologija rekombinantne DNK omogućile su dalje unapređenje programa oplemenjivanja kukuruza. Početkom 21. veka nastavljen je dalji rad na povećanju genetičkog potencijala rodnosti, tolerantnosti prema abiotičkim i biotičkim stresnim faktorima, bolje prilagođenosti za gajenje u većim gustinama po jedinici površine. Jedan od novih trendova u oplemenjivanju kukuruza može biti uslovljen energetskom krizom, kao što je potreba za većom upotrebom kukuruza u proizvodnji etanola. POLA VEKA HIBRIDNOG SIRKA Janoš Berenji 1 i Jeff Dahlberg 2 1 Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad 2 National Sorghum Producers, Lubbock, Texas, USA Prve komercijalne hibridne sorte sirka za zrno su uvedene u proizvodnju u SAD 1956. godine. Proizvodnja sirka u razvijenim zemljama sveta (SAD, Australija, Evropa) praktično u celosti je bazirana na F 1 hibridnim sortama. Heterozis se pre svega ogledava u većem prinosu zrna i boljoj adaptabilnosti. U nepovoljnim uslovima spoljne sredine hibridne sorte obezbeđuju ne samo veći već i stabilniji prinos zrna. Jedna od najvažnijih komponenti heterozisa za prinos zrna je povećanje broja zrna po biljci.
Hibridi rastu intenzivnije u poređenju sa njihovim roditeljima. Procesi koji nisu vezani za intenzitet deobe ćelija (sadržaj skroba ili proteina u zrnu) ne pokazuju heterozis. Proizvodnja hibridnog F 1 semena u komercijalnim razmerama je omogućena otkrićem citoplazmatsko-genetske muške sterilnosti (CMS). U sistemu CMS postoje tri komponente: A-linija (majčinska linija hibrida), B-linja (održivač sterilnosti) i R-linija (restaurator fertilnosti - oprašivač hibrida). Većina hibrida sirka za zrno su dvolinijski, ali su poznati i trolinijski hibridi silažnog sirka i sudanske trave. U oplemenjivanju hibridnog sirka dominira tzv. A 1 tip citoplazme. Postoje napori za uvođenje i drugih CMS sistema radi umanjenja rizika od genetičke ranjivosti. Prema iskustvu oplemenjivača, OKS igra presudnu ulogu u heterotičnim hibridnim kombinacijama ali se ne može zanemariti ni PKS. Dalje poboljšanje performansi A- i B-linija je jedan od ključeva stvaranja još uspešnijih F 1 hibridnih sorti sirka. OPLEMENJIVANJE ŠEĆERNE REPE DOSADAŠNJI REZULTATI I DALJI PRAVCI Lazar Kovačev, Nikola Čačić, Snežana Mezei i Nevena Nagl Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad Zahvaljujući rezultatima fundamentalne nauke, mnogo češće nego kod drugih gajenih biljaka, kod šećerne repe je nekoliko puta dolazilo do kompletne promene genetičke kompozicije gajenih sorti šećerne repe. Svaka promena dovodila je do povećanja genetičkog potnecijala rodnosti za najvažnije kvantitativne karakteristike ili do povećanja ekonomičnosti i profitabilnosti proizvodnje. Oplemenjivanje šećerne repe u Naučnom institutu za ratarstvo i povrtarstvo je uglavnom vrlo efikasno pratilo evropske i svetske trendove u smislu stvaranja sorti koje po svojim karakteristikama nisu zaostajale za sortama multinacionalnih kompanija. U zadnjih nekoliko dekada povećanje potencijala rodnosti koje se duguje isključivo poboljšanom genotipu iznosi 2% godišnje što pretstavlja nesumnjivo veliki uspeh genetičara i oplemenjivača šećerne repe. OPLEMENJIVANJE SUNCOKRETA ZA POSEBNE NAMENE Dejan Jovanović Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad Potražnja konzumnog (proteinskog) tipa suncokreta i sve veća mogućnost korišćenja proteina iz semena suncokreta u prehrambenoj i konditorskoj industriji, otvara nove pravce i ciljeve u oplemenjivanju. Postojanje značajnih tržišta u Evropi (Nemačka, Španija i dr.), povoljni klimatski i zemljišni uslovi, znanje i umeće naših ratara su dobra polazna osnova za dalje širenje i povećanje proizvodnje konzumnog tipa suncokreta. U uvodnom delu rada prikazana je proizvodnja, značaj i upotrebna vrednost suncokreta. Posebno je dat prikaz ciljeva oplemenjivanja konzumnog tipa suncokreta i rezultati ostvareni na povećanju sadržaja proteina i smanjenju sadržaja ulja u semenu, sadržaja ljuske i mase 1000 semena, kao i proizvodnja. Stvorene su inbred linije i hibridi suncokreta sa smanjenim sadržajem ulja i povećanim sadržajem proteina u semenu. Tržišni faktori imaju jak uticaj na komercijalne efekte proizvodnje. SADAŠNJI RAD NA GENETSKIM RESURSIMA POVRĆA U SRBIJI Mirjana Vasić 1, Jelica Gvozdanović-Varga 1, Janko Červenski 1, Milan Zdravković 1, Dejan Cvikić 2, Nenad Pavlović 2, Đorđe Moravčević 1 i Zoran Ilić 1
1 Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad 2 Institut SRBIJA, Centar za povrtarstvo, Smederevska Palanka 3 Poljoprivredni fakultet, Zemun 4 Poljoprivredni fakultet, Priština-Lešak U okviru međunarodnog projekta u oblasti genetskih resursa SEEDNet-a konstituisana je radna grupa za rad sa povrtarskim vrstama u Republici Srbiji. Evidentirano je postojeće stanje u ovoj oblasti. Planira se inventarisanje stanja kolekcija povrtarskih biljaka. Na osnovu dosadašnjih iskustava i znanja za rad u oblasti genetskih resursa određeni su prioriteti za rad. Opstanak u prirodi divljih vrsta bliskih gajenom povrću je ugrožen, te će se, kao prvi korak, identifikovati lokaliteti na kojima se nalaze, a to je prvenstveno u Vojvodini. Najvažnije vrste kod kojih će se vršiti skupljanje starih sorti i populacija su lukovi, leguminoze (boranije, pasulji, bobovi) kupusnjače, vrežaste (tikve, dinje i lubenice), salata, plodovito (paprika, paradajz). S obzirom da je tu deo posla urađen ranije definisani su lokaliteta sa kojih još nije vršeno prikupljanje materijala i planirana ekspedicija. Pošto se rad na genetičkim resursima većinom odvija u oplemenjivačkim institucijama predviđeno je i čuvanje selekcionisanog materijala i sorata izvora gena za pojedine osobine. Poseban akcenat biće na podizanju javne svesti o značaju rada u ovoj oblasti. Stare sorte i populacije gajiće se u bašti na salašu i biće dostupne zainteresovanima. REZULTATI OPLEMENJIVANJA VOĆAKA U CENTRU ZA VOĆARSTVO I VINOGRADARSTVO U ČAČKU Milisav Mitrović, Dobrivoje Ogašanović, Žarko Tešović, Radunka Plazinić, Slađana Marić, Milan Lukić, Sanja Radičević, Vladan Milinković i Aleksandar Leposavić Institut SRBIJA, Centar za voćarstvo i vinogradarstvo, Čačak Centar za voćarstvo i vinogradarstvo u Čačku ima dugu tradiciju oplemenjivačkog rada na stvaranju novih sorti jabučastih, koštičavih, jezgrastih i jagodastih vrsta voćaka. Kao rezultat kontinuiranog i sistematskog rada priznate su dve sorte jabuke (Malus x domestica Borkh.), četiri sorte kruške (Pirus communis L.), jedna sorta dunje (Cydia oblonga Mill.), jedanaest sorti šljive (Prunus domestica L.), tri sorte breskve (Prunus persica var. vulgaris L.), dve sorte kajsije (Prunus armeniaca L.), dve sorte trešnje (Prunus avium L.), dve sorte višnje (Prunus cerasus L.), tri sorte oraha (Juglans regia L.), tri sorte jagode (Fragaria ananassa Duch.), tri sorte maline (Rubus ideaus L.), jedna sorta kupine (Rubus caesius L.) i jedna sorta ribizle (Ribes nigrum L.). Centar takođe poseduje i veći broj perspektivnih selekcija navedenih vrsta voćaka koje su u postupku priznavanja, kao i veliki broj selekcija koje se intenzivno proučavaju. REZULTATI I PRAVCI OPLEMENJIVANJA VIŠEGODIŠNJIH KRMNIH LEGUMINOZA I TRAVA U CENTRU ZA KRMNO BILJE Zoran Lugić, Jasmina Radović, Dejan Sokolović i T. Vasić Institut SRBIJA, Centar za krmno bilje, Kruševac U radu su prikazani rezultati oplemenjivanja ekonomski najvažnijih višegodišnjih krmnih vrsta (lucerke, crvene deteline, žutog zvezdana i bele deteline) i višegodišnjih krmnih trava. Najčešće korišćene metode oplemenjivanja ovih biljnih vrsta su masovna selekcija, fenotipska rekurentna selekcija, polikros metoda i hibridizacija, odnosno kombinacije ovih ili
drugih metoda. Lucerka i crvena detelina kao najvažnije leguminozne krmne biljke odlikuju se visokim potencijalom za prinos suve mase (15-17 tha -1 ), dok je prinos žutog zvezdana i bele deteline niži i kreće se od 10 do 12tha -1. Najvećim sadržajem sirovih proteina odlikuje se bela detelina 266 gkg -1 i lucerka, dok najveći prinos proteina ostvaruje lucerka i crvena detelina (3,5 tha -1 ). Višegodišnje trave su vrlo važne krmne vrste u proizvodnji kabaste stočne hrane naročito na zemljištima niže plodnosti i u brdsko-planinskim područjima. Iz domaćeg i introdukovanog početnog materijala primenom različitih metoda oplemenjivanja tokom zadnjih trideset godina kreirano je 14 sorti. Prinos krme višegodišnjih trava se u zavisnosti od vrste kreće od 12 do 15,5 tha -1 sa sadržajem sirovih proteina od 14 do 17%. Domaće sorte su široko rasprostranjene i proizvođači im daju prednost u odnosu na inostrane sorte. DESKRIPCIJA SAVREMENIH EVROPSKIH SORTI PŠENICE PREMA UPOV Slaven Prodanović 1, Gordana Šurlan-Momirović¹, Violeta Ranđelović 1, Marija Sovrlić 1, Nenad Đurić 2 i Dušan Stanisavljević 1 ¹Poljoprivredni fakultet, Zemun 2 Institut PKB Agroekonomik, Padinska Skela Deskriptor po UPOV-u (International Union for the Protection of new Varieties of Plants) sadrži uputstva za sprovođenje DUS testova, koji se odnose na različitost, uniformnost i stabilnost genotipova. U ovom radu opisali smo karakteristike savremenih evropskih sorti pšenice na osnovu UPOV deskriptora koji se primenjuje za sve sorte Triticum aestivum L.. Osnovna kolekcija sastojala se od 500 sorti pšenice, od kojih je opisano 55 sorti za 12 osobina. Poljski ogledi sa ispitivanim sortama pšenice izvedeni su u Institutu PKB- Agroekonomik u Padinskoj Skeli, tokom 2004/05. godine. Utvrđena je velika divergencija između ispitivanih sorti: svi genotipovi imali su različite vrednosti ocena osobina. Frekvencije vrednosti ocena osobina ukazuju na dominantne pravce selekcije pšenice u evropskim zemljama. Naznačeno je koje oblike osobina favorizuje savremeno oplemenjivanje pšenice. OTPORNOST SORTI PŠENICE PREMA NISKIM TEMPERATURAMA Nikola Hristov, Novica Mladenov, Borislav Kobiljski i Ankica Kondić-Špika Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad Proizvodnja pšenice u različitim regionima, kao i ostvarivanje visokih i stabilnih prinosa, u velikoj meri zavisi od tolerantnosti gajenih sorti na stres izazvan niskim temperaturama. Pored genetički uslovljene reakcije, od velikog je značaja postepeno prilagođavanje biljaka efektu niskih temperatura. U dvogodišnjem periodu (2004 2005), analizirano je 23 sorte pšenice iz različitih etapa oplemenjivanja. Testiranje je izvršeno u hladnim komorama na temperaturi 15 C u trajanju od 24, 36, 48 i 60 časova. Sve sorte su podeljene u tri grupe u zavisnosti od godine priznavanja. U prvoj grupi, u kojoj se uglavnom nalaze introdukovane sorte, procenat preživelih biljaka na svim tretmanima iznosio je u proseku 87%. Različito poreklo sorti koje se nalaze u ovoj grupi, značajno je uticalo na međusobne razlike u otpornosti prema niskim temperaturama. U drugoj grupi, koju čine domaće sorte gajene na velikim površinama 70-ih godina, procenat preživelih biljaka iznosio je 88,1%. Većina sorti koje čine treću grupu, trenutno je zastupljena u velikoj meri na proizvodnim površinama u našoj zemlji. Kod ovih sorti, otpornost prema niskim temperaturama se nalazi na nivou prethodne grupe, pri čemu je procenat preživelih biljaka iznosio 87,4%. Visoke temperature u periodu kaljenja biljaka, uslovile su veća oštećenja, odnosno veći procenat izmrzlih biljaka u
drugoj godini ispitivanja. Cilj ovog rada je bio da se utvrdi, da li je u procesu oplemenjivanja došlo do unapređenja otpornosti pšenice prema niskim temperaturama. STRATEGIJA AKUMULACIJE GENA ZA DUGOTRAJNU OTPORNOST PREMA PATOGENU LISNE RĐE PŠENICE Jelena Bošković 1, Momčilo Bošković 2 i Željana Prijić 1 1 Fakultet za biofarming, Sombor 2 Poljoprivredni fakultet, Novi Sad Lisna rđa koju prouzrokuje Puccinia recondita Rob. ex Desm. F. sp. tritici Eriks.&Henn je jedna od najznačajnih bolesti pšenice širom sveta. Smatra se da metod gajenja otpornih sorti predstavlja najekonomičniji način za smanjenje šteta u prinosu, a posebno sa aspekta zaštite životne sredine. Više od 50 gena za otpornost prema patogenu lisne rđe (Lr geni) izolovano je, opisano i selekcijom preneto u jednu sortu Thacher. Ovim metodom se postiže dugotrajnija otpornost posebno primenom kombinacije različitih Lr gena otpornosti. U našem selekcionom programu primenjena je strategija akumulacije gena otpornosti upotrebom nekoliko jakih gena otpornosti za dobijanje dugotrajnije otpornosti prema patogenu lisne rđe. Posle nekoliko godina testiranja Međunarodnih rasadnika rđa pšenice, izdvojeno je osam genetički različitih izvora otpornosti i ukršteno sa rekurentnim roditeljima Princ i Starke. Hibridne kombinacije prvog povratnog ukrštanja testirane su sa tri međunarodne kulture patogena i nasleđivanje otpornosti pokazalo u hibridnim potomstvima prisustvo jednog, dva ili tri gena otpornosti. Osam najboljih hibridnih linija izdvojeno je i ukršteno ponovo sa jedino efektivnim izogenim linijama koje su sadržavale gene otpornosti Lr9, Lr19 i Lr24. Dvadeset kombinacija ukrštanja ponovo je testirano sa tri različita patotipa Puccinia recondita tritici, a odnosi cepanja su potvrdili akumulaciju upotrebljenih gena otpornosti. MODELI ZA PROCENU INTERAKCIJE GENOTIP/SPOLJNA SREDINA NA HALOMORFNOM ZEMLJIŠTU Miodrag Dimitrijević, Sofija Petrović, Milivoj Belić, Vladimir Hadžić i Marija Kraljević- Balalić Poljoprivredni fakultet, Novi Sad U proceni interakcije genotip/spoljna sredina, kao i pri kvantifikovanju i analizi varijabilnosti ogleda uopšte, koristi se nekoliko modela. Najčešći modeli su analiza varijanse, model Eberhart and Russell i AMMI model. Svaki od ovih modela ima svoje specifičnosti, koje su vezane pre svega za način tretiranja izvora varijacije. Poznato je, takođe, da eko-sredine slabije produktivnosti uvećavaju pogrešku, umanjuju razlike u reakciji između genotipova i smanjuju ponovljivost uslova tokom godina. U radu je ispitivan uzorak od šest sorti pšenice u tri vegetaciona perioda na halomorfnom zemljištu tipa solonjec na lokalitetu Kumane (Banat). Interakcija genotip/spoljna sredina procenjena je ANOVA-om, modelom Eberhart and Russell i AMMI modelom i upoređeni su rezultati pojedinih komponenti prinosa na kontroli i solonjecu u uslovima melioracije od 25t i 50t fosforgipsa po hektaru. VARIJABILNOST KOMPONENTI TEHNOLOŠKOG KVALITETA OZIME PŠENICE Veselinka Zečević 1, Desimir Knežević 2, Danica Mićanović 1 i Dušan Urošević 1 1 Institut SRBIJA, Centar za strna žita, Kragujevac 2 Poljoprivredni fakultet, Priština-Lešak
U radu je ispitivana varijabilnost parametara tehnološkog kvaliteta (sedimentacija, sadržaj i kvalitet glutena i reološke osobine testa) kod deset kragujevačkih sorti pšenice (KG-56, Srbijanka, Studenica, Takovčanka, KG-56S, KG-100, Toplica, Levčanka, Gruža i Tara). Sorte su gajene na oglednom polju Centra za strna žita, Kragujevac tokom četiri vegetacione sezone. Sedimentacija je urađena po metodi Zeleny, sadržaj i kvalitet glutena po standardnoj metodi, a reološke osobine testa su određene na farinografu. Analizom varijanse je utvrđena značajna zavisnost ispitivanih komponenti kvaliteta od genotipa i ekoloških faktora. Ustanovljeno je da su sve sorte imale sedimentaciju na nivou prve kvalitetne klase, a najveća prosečna vrednost utvrđena je kod sorte KG-56S (61,8 ml). Sadržaj vlažnog glutena se kretao u rasponu od 25,6 % (KG-100) do 36,3 % (Gruža). Sorte su ispoljile vrlo dobar i stabilan reološki kvalitet brašna i testa, koji je bio na nivou A 2, B 1 i B 2 kvalitene grupe. Analizom komponenti fenotipske varijanse ustanovljeno je da, za sve ispitivane osobine kvaliteta, najmanji udeo varijanse pripada godini, a znatno veća varijansa pripada sorti i interakciji sorta x godina, što ukazuje da na ispoljavanje kvaliteta pšenice veći uticaj ima genotip, a znatno manji ekološki faktori. KOMBINACIONE SPOSOBNOSTI I RECIPROČNO UKRŠTANJE INBRED LINIJA ZA PRINOS I DRUGA KVANTITATIVNA SVOJSTVA KUKURUZA Slavko Radanović Poljoprivredni institut Republike Srpske, Banja Luka U procesu oplemenjivanja kukuruza oplemenjivač se susreće sa problemom selekcije inbred linija iz hibridnog potomstva na bazi fenotipa, ali i problemom izbora odgovarajućih inbred linija, kao roditelja sa dobrim kombinacionim sposobnostima. Zbog toga je potrebno ispitati njihove kombinacione sposobnosti metodom dialelnih ukrštanja. U ovom radu, koristeći metod dialelne analize tokom dvogodišnjih istraživanja, ispitivane su kombinacione sposobnosti pet inbred linija kukuruza uključujući i recipročna ukrštanja. Proučavana su svojstva: prinos zrna, dužina klipa, prečnik klipa, broj redova zrna na klipu, broj zrna u redu, visina biljke i visina klipa. Pošlo se od pretpostavke da pojedine ispitivane inbred linije kukuruza posjeduju relativno bolje opšte i posebne kombinacione sposobnosti u poređenju sa drugim linijama i da postoje razlike između direktnog i recipročnog ukrštanja nekih proučavanih svojstava. Ustanovljene su značajne vrijednosti opštih i posebnih kombinacionih sposobnosti, kod svih sedam ispitivanih svojstava, u obe proučavane godine. Recipročno ukrštanje je značajno uticalo na efekat posebnih kombinacionih sposobnosti za sva proučavana svojstva, osim za prečnik klipa. LINIJA X TESTER ANALIZA MORFOLOŠKIH SVOJSTVA I NJIHOVA MEĐUZAVISNOST SA PRINOSOM I SADRŽAJEM ULJA SUNCOKRETA (Helianthus annuus L.) Nada Hladni 1, Dragan Škorić 1 i Marija Kraljević-Balalić 2 1 Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad 2 Poljoprivredni fakultet, Novi Sad Jedan od primarnih zadataka oplemenjivanja suncokreta je stvaranje inbred linija putem interspecijes hibridizacije radi dobijanja visokoprinosnih i stabilnih hibrida promenjenog
izgleda koji u uslovima intenzivne agrotehnike omogućavaju povećanje broja biljaka po jedinici površine. Za linija x tester analizu korišćeno je sedam novih divergentnih (A) citoplazmatski sterilnih inbred linija nastalih interspecijes hibridizacijom, tri Rf-restorer linije kao testeri i 21 hibrid F 1 generacije. Dobijene su značajne razlike u srednjim vrednostima za sva ispitivana svojstva. Izračunate su visoko značajne vrednosti OKS i PKS za dužinu lisne drške (DLD) i ukupne lisne površine po biljci (ULP). Glavnu ulogu u nasleđivanju oba svojstva ima neaditivna komponenta genetske varijanse. To potvrđuje i odnos OKS/PKS u F 1 generaciji koji je manji od jedinice i iznosi 0,34 za DLD i 0,07 za ULP. Najveći prosečan doprinos u ekspresiji ovih svojstava imale su A-linije majke 49,89% za DLD i 57,06% za ULP. Ustanovljena je pozitivna međuzavisnost prinosa semena sa DLD (0,374*) i ULP (0,630**). Između sadržaja ulja i ULP ustanovljena je negativna međuzavisnost (-0,520**). Ova istraživanja mogu biti od značaja za stvaranje novih visoko prinosnih genotipova suncokreta na bazi interspecijes hibridizacije. UTICAJ EKOLOŠKIH USLOVA NA VISINU PRVOG RODNOG KOLENCA KOD TRI SORTE SOJE Vladan Plazinić 1, Srđan Anđelović 1, Radovan Sabovljević 2 i Milorad Rošulj 3 1 SELSEM-INR Uljarice, Beograd 2 Poljoprivredni fakultet, Zemun 3 Institut za kukuruz Zemun Polje, Zemun Polje Ispitivanja su vršena tokom tri godine (1999, 2000. i 2001.godina) sa tri sorte soje (Dragana, Nera i Volođa), u tri gustine useva (300.000, 400.000 i 600.000 biljaka po hektaru). U svakoj godini za svaku gustinu posebno i za svaku sortu ispitivano je po dvadeset biljaka iz poljskog ogleda. Merene su sledeće osobine biljaka: visina prvog rodnog kolenca, visina biljke, broj kolenca i broj grana na biljci. Eksperimentalni podaci obrađeni su na ukupnu varijabilnost (po varijantama istraživanja), trofaktorijalnom analizom varijanse (faktori su: sorta, gustina useva i godina-vegetacioni period) i korelacionom analizom (gde je zavisna osobina visina prvog rodnog kolenca, primena jednačine višestruke regresije). Na osnovu F-testa utvrđene su vrednosti LSD testa. Na osnovu jednačine višestruke regresije utvrđeni su koeficijenti višestruke determinacije (D), koeficijenti višestruke korelacije (R) i prosti koeficijenti korelacije (r). Korelaciona analiza urađena je za svaku sortu posebno i za svaku godinu istraživanja posebno. Varijabilnost svih ispitivanih osobina pokazuje različite vrednosti po sve tri osnove istraživanja (sorta, gustina useva, vegetacioni period) kao i različit raspored tih vrednosti. Visina prvog rodnog kolenca pokazuje izrazito visoku varijabilnost. Analiza varijanse pokazuje veoma značajan uticaj sva tri pojedinačna faktora i svih interakcija na ispoljavanje prvog rodnog kolenca. Vrednosti koeficijenata D i R menjaju se po godinama istraživanja i po sortama. Vrednosti koeficijenata R veoma su promenljive i neujednačene između osobina po sortama i godinama. OPLEMENJIVANJE LUCERKE NA VEĆI PRINOS SUVE MATERIJE ZA RAZLIČITE INTENZITETE KOŠENJA Slobodan Katić, Vojislav Mihailović, Dragan Milić, Đura Karagić i Sanja Vasiljević Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad
Intenzivnijom kosidbom dobija se ne samo veći prinosi već i bolji kvalitet suve materije. Glavni cilj oplemenjivanja lucerke je povećanje prinosa i kvaliteta suve materije. Cilj rada je bio da se oceni prinos polusrodnih porodica u različitim intenzitetima košenja. Veći broj sorti gajen je u matičnjaku (0,5 m x 0.8 m). Najprinosnije biljke su odabrane u drugoj godini života. Dobijeno seme je korišćeno za setvu linija, a odabrano je 50 linija. Od ovih linija u drugoj godini života odabrano je 24 koje su svaka posebno ovršene. Dobijeno seme od ovih polusrodnih porodica posejano je gustoredo u ogled sa osnovnom parcelom 5 m 2 (5 m x 1 m) u 2 puta po 3 ponavljanja, radi ocene ranostasnosti i tolerantnosti na intenzivno košenje. Primenjen je intenzivan način košenja (5 otkosa u fazi butonizacije) i manje intenzivan (4 otkoca u fazi cvetanja). Prinosi suve materije sedam polusrodnih porodica nije zavisio od intenziteta košenja (5 košenja 12.848 kg/ha sena i 4 košenja 13.185 kg/ha sena). Međutim 15 porodica je dalo veće prinose suve materije u intenzivnijem načinu košenja (13.872 kg/ha sena). Samo dve porodice su bile prinosnije u manje intenzivnom načinu košenja, ali su one bile najmanje prinosne u celom ogledu (13.182 kg/ha sena). REKONSTRUKCIJA REPRODUKTIVNIH PUTEVA KOD Poa pratensis L. Sanja Prodanović 1, Slaven Prodanović 1 i Fritz Matzk 2 Poljoprivredni fakultet, Zemun IPK, Gatersleben, Nemačka Skrivenosemenice se razmnožavaju preko semena seksualno ili aseksualno. Aseksualno obrazovanje semena označava se kao apomiksis i ova pojava predstavlja prirodni put kloniranja biljaka preko semena. Osnovna prednost apomiksisa je da omogućava fiksiranje heterozisa. Poa pratensis je aposporična pseudogama fakultativna apomiktična vrsta. Za rekonstrukciju načina obrazovanja semena kod Poa izvršen je skrining semena pomoću protočne citometrije. Skriningom pojedinačnih semena otkrivena su 4 reproduktivna puta, a skriningom smeše semena osam reproduktivnih puteva. Metod je omogućio klasifikaciju F 1 potomstava u 12 reproduktivnih klasa. U radu će se predstaviti novi trendovi i rezultati u ovoj oblasti, od kojih neki mogu biti od značaja za unapređenje oplemenjivanja bilja. UTICAJ VRSTE PODLOGE ZA KALEMLJENJE NA KVALITET I PRINOS PARADAJZA Anđelko Mišković, Žarko Ilin, Mihal Đurovka i Vladan Marković Poljoprivredni fakultet, Novi Sad Kalemljenje paradajza predstavlja novu specijalnu agrotehničku meru, koja se izvodi sa ciljem pojačavanja intenziteta razvijenosti korenovog sistema i povećanja otpornosti na zemljišne štetočine. Tokom 2004. i 2005. godine na Poljoprivrednom fakultetu su se vršila ispitivanja uticaja nekoliko različitih podloga za kalemljenje, na kvalitet i prinos ploda paradajza. Kao podloge koriste se sledeći hibridi i vrste: Maxifort, Beaufort, Vigomax, Licopersicon esculentum var. cerasiformae, Licopersicon esculentum var. pruniformae i Licopersicon esculentum var. pyriformae. Za podlogu je izabran hibrid Jeremy, koji je predstavljao i kontrolnu varijantu. Izmerene vrednosti ph su vrlo slične, sadržaj likopena je bio značajno veći u 2005. godini u svim posmatranim varijantama; najveći prinos u 2004. godini izmeren je u varijanti sa podlogom Vigomax, dok je u 2005. godini najveća vrednost bila u varijanti sa hibridnom podlogom Maxifort.