OPLEMENJIVANJE - OBRADA, DORADA DOMA IH PROIZVODA (ROBE) I POPRAVAK ROBE U INOZEMSTVU (PASIVNI LOHN POSLOVI) Oplemenjivanje - obrada i dorada domaêih proizvoda (robe) u inozemstvu s glediπta vanjskotrgovaëkog poslovanja, svrstava se u tzv. pasivne lohn poslove, za razliku od aktivnih lohn poslova - oplemenjivanja strane robe u Republici Hrvatskoj. U carinskom smislu ta vrsta vanjskotrgovaëkog poslovanja svrstava se u postupak vanjske proizvodnje. Osim oplemenjivanja - obrade i dorade robe u te se poslove svrstava i popravak proizvoda (robe) u inozemstvu. U ovom Ëlanku razmatramo raëunovodstvo tog poslovanja poduzetnika, uz prikaz bitnih obiljeæja komercijalnog carinskog i financijskog dijela tog poslovanja u skladu s vaæeêim propisima Republike Hrvatske.
1. PRISTUPNA RAZMATRANJA 1.1. OpÊenite napomene Oplemenjivanje proizvoda (robe) u inozemstvu uobiëajeno se obavlja u dva osnovna oblika: A) Prvi se odnosi na obradu, doradu i preradu (proizvoda, materijala, poluproizvoda odnosno robe) koja je u vlasniπtvu domaêeg naruëitelja, a koja se nakon obavljenog oplemenjivanja vraêa u zemlju u promijenjenom stanju u obliku gotovog proizvoda koji se uvozi u Republiku Hrvatsku. U ovim poslovima domaêa tvrtka (naruëitelj) privremeno izvozi u inozemstvo inozemnom izvoappleaëu proizvode, reprodukcijski materijal, sirovine i dijelove, odnosno robu radi obrade, dorade ili prerade u novi gotovi proizvod. Valja napomenuti da takvi vanjskotrgovaëki poslovi nisu tipiëni za domaêe tvrtke, no kada se dogode tada se uglavnom radi o izradi proizvoda visoke tehnoloπke klase koju nije moguêe obaviti u zemlji. Takvi se proizvodi najëeπêe ugraappleuju u domaêe proizvode namijenjene daljnjoj prodaji u zemlji ili u inozemstvu. B) Drugi oblik ovih poslova odnosi se na privremeni izvoz robe radi ugradnje u inozemnu robu koja Êe se uvesti u zemlju. Za razliku od prethodno opisanog privremenog izvoza, u kojem domaêa tvrtka isporuëuje glavninu materijala, poluproizvoda i dijelova, u ovoj drugoj alternativi domaêa tvrtka (naruëitelj) isporuëuje samo manji dio navedenih komponenata radi ugradnje u inozemni proizvodi koji Êe uvesti u zemlju u promijenjenom stanju. Motivacija za tu vrstu privremenog izvoza je ponajprije povezana sa svrhom da se dobije kvalitetan gotovi proizvod tako da se u njega ugradi domaêi materijal za koji je sigurno da odgovara propisanim standardima i kakvoêi (primjerice, ISO standardi). Drugi je razlog takvog posla vezan uz smanjenje odljeva novca u inozemstvo, jer se isporukom domaêeg materijala, radi ugradnje u proizvod koji se uvozi, smanjuje uvozna cijena za vrijednost privremeno izvezenog materijala i dijelova. C) Osim navedenih oblika vanjske proizvodnje valja spomenuti i popravak robe. Prema vrsti vanjskotrgovaëkog posla (s obzirom na naplativost popravka) postoje dvije vrste izvoza robe radi popravka, i to popravak uz plaêanje i popravak bez plaêanja (podrobnije o tome piπemo u sklopu prikaza carinskog postupka vanjske proizvodnje). Meappleusobna prava i obveze domaêe tvrtke i inozemnog partnera ureappleuju se ugovorom, u skladu s uzajamnim interesima i obiëajima struke. Posebna vrsta vanjskotrgovaëkih poslova oplemenjivanja robe ureappleena je odredbom Ëlanka 39. Zakona o trgovini - proëiπêeni tekst (Nar. nov., od br. 49/03 do br. 170/03), a uobliëena je pojmovno kao privremeni uvoz, odnosno izvoz robe, ovisno o tome radi li se o privremenom uvozu ili izvozu robe radi oplemenjivanja, odnosno popravka. 2. IZVOZ PROIZVODA (ROBE) RADI OPLEMENJIVANJA, ODNOSNO POPRAVKA (PASIVNI LOHN POSLOVI) 2.1. Kratki osvrt na komercijalnu pripremu pasivnih lohn poslova Komercijalna priprema pasivnih lohn poslova sastoji se, uglavnom, od prikupljanja ponuda i njihove usporedbe radi odabira inozemnog izvoappleaëa proizvodnih radnji glede odreappleenog poslovanja oplemenjivanja, odnosno popravka proizvoda (robe) i postizanja πto povoljnije cijene dorade i drugih uvjeta oplemenjivanja, odnosno popravka te njezinog ponovnog uvoza naruëitelja u zemlji. Navedeni poslovi oplemenjivanja ili popravka obavljaju se na temelju sklopljenog ugovora izmeappleu domaêeg naruëitelja i inozemnog izvoappleaëa, a koji se uobiëajeno sklapa u pisanom obliku, iako za takve poslove nije propisan formalni oblik ugovora. Modalitete ugovora o poslovima oplemenjivanja robe u inozemstvu preteæno nude domaêi naruëitelji, u Ëijem su vlasniπtvu predmeti oplemenjivanja (proizvodi, odnosno materijali na kojima se obavljaju odreappleene radnje radi dobivanja novih proizvoda koji se ponovno uvoze u zemlju). U poslovnoj praksi obiëno se nude opêi uvjeti ugovora koji su Ëesto tipizirani, a posebnosti se uglavljuju s obzirom na prirodu konkretnog posla prema strukovnim pravilima i obiëajima. Bitni su sastojci takvih ugovora predmet i cijena oplemenjivanja, odnosno popravak robe, a sporedni (ne manje vaæni) sastojci uobiëajeno se odnose na rokove isporuke i plaêanja te standarde kakvoêe izrade. Zbog spomenutih okolnosti u ovom Ëlanku ne dajemo model ugovora za lohn poslove, iako se modaliteti nude od strane domaêeg naruëitelja, a glede njihovog moguêeg sadræaja upuêujemo Ëitatelje na priruënik naπeg izdanja "TrgovaËki ugovori - modeli i komentari" u dijelu koji se odnosi na usluge. Ono πto je u komercijalnoj pripremi tih poslova vaæno za domaêe naruëitelje je ponuappleena cijena pojedinih inozemnih sudionika za usluge oplemenjivanja uz ponuappleene uvjete izrade i isporuke te kakvoêe u smislu odabranih standarda. 2.2. Sklapanje ugovora o lohn poslovima Osim veê spomenutih napomena u ugovoru o pasivnim lohn poslovima, potrebno je imati na umu da se nastoji ugovoriti koje Êe pravo biti primijenjeno u konkretnom poslu. DomaÊi izvoznik (naruëitelj) nastojat Êe u ugovoru uglaviti domaêe obvezno pravo sadræano najveêim dijelom u Zakonu o obveznim odnosima (Nar. nov., od br. 53/91 do br. 112/99; nastavku teksta: ZOO). Novi Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05) primjenjivat Êe se od 1. sijeënja 2006. godine. To nastojanje ne mora uvijek biti uspjeπno, jer Êe u sluëaju veêe ovisnosti o inozemnom izvoappleaëu domaêi naruëitelj morati prihvatiti strano obvezno pravo. 26 09/2005
Ovdje valja utvrditi Ëinjenicu da u najveêem broju sklopljenih ugovora s inozemnim partnerima nije uglavljena primjena mjerodavnog prava za konkretni posao te se s tim u svezi postavlja pitanje, koje Êe se pravo primijeniti u sluëaju spora izmeappleu stranaka. Za razrjeπenje takvih sluëajeva u pravnim sustavima veêine zemalja postoje tzv. kolizijske norme meappleunarodnog privatnog prava koje se primjenjuju u sluëaju kada mjerodavno pravo u ugovorima stranaka razliëitih zemalja nije ugovoreno. S obzirom na okolnost da namjena ovog Ëlanka nije πire razmatranje kolizijskih normi, ovdje ukazujemo na postojanje domaêih kolizijskih normi u Republici Hrvatskoj, a koje su sadræane u Zakonu o rjeπavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreappleenim odnosima (Sl. l. od br. 43/82 do br. 72/82 te preuzimanje - Nar. nov., br. 53/91). Prema odredbi Ëlanka 29. izvornog teksta navedenog Zakona, ako nije ugovoreno mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti sluëaja ne upuêuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se za ugovor o djelu, odnosno za ugovor o gradnji, pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivaliπte, odnosno sjediπte poslenika (poduzimaëa). U poslovima oplemenjivanja robe u inozemstvu to je redovito mjesto izvoappleaëa usluge oplemenjivanja, odnosno popravka robe - inozemnog izvoappleaëa. Meappleutim, s obzirom na moguêe posljedice u odnosima stranaka u sluëaju sporova, pribjegava se sklapanju pisanog ugovora sa svrhom da se izbjegnu neæeljeni problemi u dokazivanju koje je pravo u pojedinom sluëaju ugovoreno. 2.3. Prikaz bitnih sastojaka carinskog postupka vanjske proizvodnje Znatan dio poslova oplemenjivanja u inozemstvu odnosi se na carinski postupak vanjske proizvodnje, pa tom segmentu valja obratiti iznimnu pozornost prvi ovom vanjskotrgovinskom poslu. A) Carinski postupak vanjske proizvodnje podrazumijeva privremeni izvoz domaêe drobe u inozemstvo radi obavljanja odreappleenih proizvodnih radnji. Proizvodne radnje u postupku vanjske proizvodnje su obrada, prerada, dorada i ugradnja te popravak robe. Obrada, prerada, dorada i ugradnja u strukovnoj praksi nazivaju se oplemenjivanjem robe. Taj je carinski postupak ureappleen odredbama Ëlanka 153.-168. Carinskog zakona (Nar. nov., od br. 78/99 do br. 47/03), Ëlanka 298.-305. Uredbe za provedbu carinskog zakona (Nar. nov., br. 161/03) te Pravilnika o uporabi obrazaca pri provedbi Carinskog zakona (Nar. nov., br. 176/03). Na privremeni izvoz domaêe robe radi vanjske proizvodnje primjenjuju se mjere trgovinske politike i druge formalnosti predviappleene za izvoz domaêe robe iz Republike Hrvatske te moæebitne izvozne carine (ako ih dræava uvede za odreappleene proizvode). Postupak vanjske proizvodnje nije dopuπten za: domaêu robu Ëiji izvoz daje pravo na povrat ili otpust uvozne carine, domaêu robu koja je prije izvoza bila puπtena u slobodni promet, tj. uvozno carinjena i puπtena deklarantu, uz neobraëunavanje carine zbog uporabe u odreappleene svrhe, te domaêu robu Ëiji izvoz daje pravo na izvozne poticaje. U tom carinskom postupku domaêa osoba privremeno izvozi repromaterijal, sirovine, dijelove i gotove proizvode radi oplemenjivanja u svrhu dobivanja novog gotovog proizvoda, a sve u svrhu ponovnog uvoza tog proizvoda u Republiku Hrvatsku. Odobrenje za postupak vanjske proizvodnje izdaje nadleæna carinarnica na temelju pisanog zahtjeva. Zahtjev se podnosi na posebnom obrascu (16 E), a odobrenje izdaje carinarnica (na obrascu 17 E, Ëiji sadræaji su propisani Pravilnikom o uporabi obrazaca ). Odobrenje za postupak vanjske proizvodnje moæe se dati samo osobama sa sjediπtem u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da takva proizvodnja ne ugroæava osnovne gospodarske interese drugih hrvatskih proizvoappleaëa te da je moguêe utvrditi da Êe dobiveni proizvodi biti proizvedeni od privremeno izvezene robe. U pravilu, odobrenje moæe dobiti osoba koja organizira izvoappleenje proizvodnih radnji, a iznimno odobrenje se moæe izdati i osobi koja ne organizira izvoappleenje proizvodnih radnji ako se radi o robi hrvatskog podrijetla u smislu pravila o nepovlaπtenom podrijetlu robe iako se proizvodna radnja sastoji od ugraappleivanja robe u stranu robu koja Êe se uvesti u Republiku Hrvatsku kao dobiveni proizvod, pod uvjetom da uporaba tog postupka pomaæe boljoj prodaji izvezene hrvatske robe te da uvoz dobivenog proizvoda ne ugroæava osnovne gospodarske interese hrvatskih proizvoappleaëa takvih proizvoda ili sliënih uvezenim dobivenim proizvodima. B) ObraËun carinskog duga pri uvozu gotovog proizvoda u Republiku Hrvatsku nakon oplemenjivanja Nakon zavrπetka vanjske proizvodnje gotovi proizvod se uvozi u Republiku Hrvatsku i puπta u slobodni promet. Na gotovi proizvod, koji se uvozi, obraëunava se carina, PDV i dr. na temelju uvozne Jedinstvene carinske deklaracije (u nastavku teksta: JCD) koja se obvezno ispostavlja u skladu sa zakonom. Iznos carine utvrappleuje se za dobivene proizvode tako da se od iznosa uvozne carine obraëunane za dobivene proizvode odbije iznos uvozne carine koji bi se obraëunao na isti dan za privremeno izvezenu robu ako bi se ona uvozila u Republiku Hrvatsku iz zemlje u kojoj je bila predmet proizvodne radnje vanjske proizvodnje ili iz zemlje u kojoj je obavljena posljednja radnja (Ël. 159. Carinskog zakona). PDV se obraëunava na plativu (transakcijsku) vrijednost koju kupac plaêa prodavatelju, uveêanu za iznos carine i moæebitnih drugih davanja (troπarina). C) Kod uvoza robe s popravka iznos uvozne carine obraëunava se samo na plativu vrijednost popravka, a poreznu osnovicu za obraëun PDV-a Ëini ta plativa vrijednost uveêana za carinu i moæebitna druga davanja. D) Sredstva i metode za prepoznavanje dobivenih proizvoda iz privremeno izvezene robe Postupak i metode za prepoznavanje dobivenih proizvoda iz privremeno izvezene robe utvrappleuje carinarnica u odobrenju za postupak vanjske proizvodnje. 09/2005 OPLEMENJIVANJE - OBRADA, DORADA DOMA IH PROIZVODA (ROBE) I POPRAVAK ROBE U INOZEMSTVU (PASIVNI LOHN POSLOVNI) 27
Sredstva i metode ukljuëuju i primjenu informativnog obrasca (br. 31) koji je sastavni dio Uredbe za provedbu Carinskog zakona te provjeru knjigovodstvene evidencije. U sluëaju da nije moguêe utvrditi da su dobiveni proizvodi nastali iz privremeno izvezene robe, odobrenje se moæe u posebnim sluëajevima izdati pod uvjetom da podnositelj zahtjeva carinarnici na odgovarajuêi naëin dokaæe da roba koriπtena u postupku vanjske proizvodnje ima istu osmeroznamenkastu tarifnu oznaku iz Carinske tarife te da je iste trgovaëke kakvoêe i tehniëkih svojstava kao i privremeno izvezena roba. Kod postupka popravka privremeno izvezene robe, roba mora biti podobna za popravak koji se ne smije koristiti u svrhu poboljπanja njezinih tehniëkih ili drugih uporabnih svojstava. U odobrenju se odreappleuje rok zavrπetka postupka vanjske proizvodnje, odnosno povratka robe u Republiku Hrvatsku uz moguênost viπekratnog produljenja. E) ZakljuËne napomene glede carinjenja robe pri uvozu i izvozu U prethodnim toëkama prikazane su bitne odrednice vezane uz carinjenje u postupku vanjske proizvodnje, no u ovom prikazu nije nam bila namjera obuhvatiti carinjenje sa svim podrobnostima koje taj sloæeni postupak zahtijeva. Da bi se roba mogla pustiti u slobodan promet, mora zadovoljiti normizacijske uvjete i trgovaëke standarde prema propisima Republike Hrvatske te mora biti ocarinjena. Na temelju odredbe Ëlanka 71. Carinskog zakona, za svu robu koja se stavlja u carinski postupak podnosi se carinska deklaracija (JCD). Carina se obraëunava i naplaêuje primjenom carinske stope propisane u carinskoj tarifi na carinsku osnovicu (carinska vrijednost). Carinska vrijednost robe utvrappleuje se prema odredbama Carinskog zakona, tako da je to transakcijska vrijednost robe koju Ëini stvarno plaêena ili plativa cijena kojoj se dodaju - rasporeappleuju inozemni troπkovi prijevoza, osiguranja i sl. Carinski dug nastaje u trenutku prihvaêanja carinske deklaracije. Odredbom Ëlanka 204. Carinskog zakona propisano je tko je carinski duænik, a to je deklarant. U sluëaju neizravnog zastupanja to je osoba za Ëiji je raëun carinska deklaracija podnesena. U JCD-u, u polje 8 - primatelj, upisuje se ime osobe na koju glasi raëun (faktura). Ako primatelj robe nema zastupnika, tada se upisuje i u polje 14 - deklarant/zastupnik, pa je istovremeno primatelj i deklarant. Ako primatelj ima zastupnika tada se u polje 14 upisuje naziv i adresa zastupnika i njegov matiëni broj. Zastupnik pritom nastupa u svoje ime, a za raëun primatelja. To, praktiëno, znaëi da je carinski duænik osoba iz polja 8 JCD-a na koju glasi raëun. Primatelj robe moæe, dakle, sam za sebe podnijeti carinsku deklaraciju i u tom se sluëaju u polja 8, 14 i 54 JCD-a upisuje primatelj. Ako primatelj robe ovlasti opunomoêenika da podnese carinsku deklaraciju za njegov raëun (neizravni opunomoêenik - zastupnik), tada se u polje 8 upisuje osoba na koju glasi raëun, a u polja 14 i 54 upisuje se opunomoêenik. Kada primatelj robe ovlasti opunomoêenika da podnese carinsku deklaraciju u ime i za raëun primatelja (izravni opunomoêenik - zastupnik), tada se u polja 8 i 14 upisuje primatelj, a u polje 54 opunomoêenik. Ovdje valja imati na umu odredbu Ëlanka 5. Carinskog zakona u kojoj je propisano da carinsku deklaraciju u svojstvu opunomoêenika moæe podnijeti samo osoba koja, sukladno posebnim propisima, ispunjava uvjete za obavljanje poslova otpremniπtva - πpeditera (Zakon o posebnim uvjetima za obavljanje poslova meappleunarodnog otpremniπtva u svezi s carinjenjem robe - Nar. nov., br. 106/93). Stoga Ëitatelje upuêujemo da radi pravilnog obavljanja poslova carinjenja (primjene carinskih propisa i sastavljanja i podnoπenja carinske deklaracije i dr.) ukljuëe usluge specijaliziranog otpremnika (πpeditera) za carinjenje, posebno u dijelu koji se odnosi na postupak vanjske proizvodnje. Meappleutim, ako uvoznik ili izvoznik ne æeli angaæirati meappleunarodnog otpremnika (πpeditera) za carinjenje robe, nego sam æeli podnijeti JCD nadleænoj carinarnici, u tom sluëaju mora imati djelatnika koji je poloæio struëni ispit za obavljanje meappleunarodnog otpremniπtva u svezi s carinjenjem robe. UkljuËivanje usluga otpremnika (πpeditera) U poslovanju uvoza robe, posebno kod sudionika kojima ta vrsta trgovine s inozemstvom Ëini znaëajni dio djelatnosti, u poslovnoj je praksi uobiëajeno ukljuëivanje specijaliziranog poduzetnika otpremnika (πpeditera). Otpremnik u svoje ime a za raëun nalogodavatelja obavlja razne usluge od kojih su najëeπêe zastupljene: sklapanje ugovora o prijevozu iz svih grana prijevozniπtva; sklapanje ugovora o ukrcaju, prekrcaju i iskrcaju te pakiranju robe; sklapanje ugovora o osiguranju robe od razliëitih rizika; zastupanje nalogodavatelja u carinskom postupku, primjerice, podnoπenje JCD-a, ugovaranje plaêanja carine i poreza za uvoznika kao i plaêanja drugih pristojbi; ispostavljanje i pribavljanje, kao i kontrola prijevoznih, carinskih i drugih isprava; ukljuëivanje usluga inozemnog otpremnika (πpeditera); nadzor kretanja robe na relaciji od prodavatelja do kupca u zemlji i u inozemstvu i sl. Prema spomenutim odredbama, otpremnik (πpediter) moæe u skladu s ugovorom iz Ëlanka 827. ZOO-a osim sklapanja ugovora o prijevozu u svoje ime a za raëun nalogodavatelja, sklapati ugovor o prijevozu stvari i poduzimati i druge pravne radnje u ime i za raëun nalogodavatelja. Valja posebno napomenuti da otpremnik (πpediter) moæe za raëun nalogodavatelja plaêati razne usluge treêim osobama, osobito plaêanje carine i poreza pri uvozu robe. 28 09/2005
Usluga otpremnika (πpeditera) glede obraëuna PDV-a S obzirom na vaænost pitanja obraëuna PDV-a u svezi sa zaraëunavanjem otpremniëkih usluga, a u smislu odredbe Ëlanka 8. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., od br. 47/95 do br. 90/05) i Ëlanka 51. stavka 10. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., od br. 60/96 do br. 77/04), prema kojima u poreznu osnovicu PDV-a ne ulaze iznosi koje poduzetnik zaraëuna, primi ili izda u ime i za raëun drugih osoba (prolazne stavke), u nastavku prikazujemo odrednice i praktiëne primjere obraëunavanja otpremniëkih (πpediterskih) usluga pri uvozu robe. Navedene odredbe propisa o PDV-u otpremnik u svom raëunu praktiëno primjenjuje najuëinkovitije tako da odvojeno iskazuje obavljene usluge prema vrstama i vrijednostima uz zasebno iskazivanje PDV-a, s obzirom na to podlijeæu li odreappleene usluge PDV-u u skladu s navedenim Zakonom i Pravilnikom. Primjer izraëuna otpremnika (πpeditera) CENTRO PED ZAGREB ÆITNJAK bb MatiËni broj Zagreb, 2005. Nalogodavac: VELEPROMET ZAGEB ÆITNJAK b.b. RaËun br. (R-1) Na temelju naloga od 2005. godine i prihvaêenih opêih uvjeta od 2005. godine zaraëunavamo vam otpremniëke usluge pri uvozu, πto slijedi: Red. br. Opis usluge Cijena bez PDV-a u kn PDV 22% u kn Ukupno cijena s PDV-om u kn Ugovaranje prijevoza, 1. carinjenje i ostale usluge otpremnika 5.600,00 1.232,00 6.832,00 2. Prijevoz od granice RH 3.500,00 770,00 4.270,00 UKUPNO OPOREZIVE USLUGE 9.100,00 2.002,00 11.102,00 Osiguranje u transportu 3. - raëun "Croatia osiguranja" 600,00-600,00 4. Prijevoz u inozemstvu 5.600,00-5.600,00 5. 6. Usluge otpremnika u inozemstvu 1.800,00-1.800,00 Carina plaêena na temelju JCD-a od 16.800,00-16.800,00 PDV plaêen na temelju 7. JCD-a od 36.960,00-36.960,00 8. PlaÊene takse 350,00-350,00 UKUPNO NEOPOREZIVA USLUGA 62.110,00-62.110,00 9. UKUPNO USLUGE 71.210,00 2.002,00 73.212,00 PDV nije obraëunan u skladu sa Ëlankom 5. i 8. Zakona o PDV-u. PlaÊanje u roku 20 dana na raëun br. kod ZagrebaËke banke u Zagrebu. M. P. Potpis odgovorne osobe Prilozi: Isprave pod 2, 3, 4, 5, 6, 7 Napomena: U ovom je primjeru pretpostavka da πpediter plaêa carinu i PDV. 2.4. PlaÊanje uvoza robe i usluga prema inozemstvu Na plaêanje uvoza primjenjuju se odredbe Zakona o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03) te propisi o platnom prometu s inozemstvom, koji su sadræani u Odluci o naëinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom (Nar. nov., br. 146/03 i 176/04), koja se primjenjuje od 1. sijeënja 2005. godine. To praktiëno znaëi da se do poëetka njezine primjene primjenjuje Odluka o naëinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom (Nar. nov., od br. 99/93 do br. 7/96) i Uputa o provedbi Odluke (Nar. nov., od br. 35/96 do br. 77/01) do donoπenja nove upute u skladu s navedenom Odlukom (u nastavku teksta: Uputa). Valja napomenuti da Êe se nova Odluka o uvjetima i naëinu obavljanja platnog prometa s inozemstvom (Nar. nov., br. 88/05) primjenjivati od 1. travnja 2006. godine. U skladu s ugovorom, trgovac ili druga pravna ili fiziëka osoba (uvoznik) obavlja i plaêanje u inozemstvo (u svoje ime i za svoj raëun ili uz posredovanje trgovca koji robu uvozi u svoje ime, a za raëun korisnika robe iz uvoza). PlaÊanje u inozemstvo obavlja se davanjem naloga domaêoj poslovnoj banci, u skladu sa Ëlankom 19. Upute, a to je: nalog koji je ispostavljen na naëin utvrappleen Uputom, popunjen i ovjeren od ovlaπtenih osoba nalogodavatelja, odnosno koji sadræava identifikacijsku πifru kad je nalog dan telekomunikacijskim putem. Nalogodavatelj je trgovac - uvoznik koji obavlja uvoz u svoje ime i za svoj raëun, odnosno na temelju ugovora o komisiji u svoje ime, a za raëun krajnjeg korisnika; À nalog uz koji su priloæene isprave na temelju kojih se dokazuje osnova i obveza plaêanja; Ã nalog uz koji je dano pokriêe u valuti plaêanja. Navedeni nalozi su πto slijede: Nalog 14 - za doznaku u inozemstvo, za doznake, inkaso dokumente, Ëek, efektivni strani novac, te Nalog 15 - za otvaranje akreditiva za dokumentarni akreditiv. Nalogodavatelj je osoba koja predaje banci ovlaπtenoj za poslove s inozemstvom nalog za plaêanje, a to je uvijek uvoznik, bez obzira na to je li to trgovac koji uvoz obavlja u svoje ime a za tuapplei raëun ili je to trgovac ili druga pravna ili fiziëka osoba koja robu uvozi u svoje ime i za svoj raëun u sklopu registrirane djelatnosti. Korisnik robe iz uvoza ne 09/2005 OPLEMENJIVANJE - OBRADA, DORADA DOMA IH PROIZVODA (ROBE) I POPRAVAK ROBE U INOZEMSTVU (PASIVNI LOHN POSLOVNI) 29
moæe biti nalogodavatelj za plaêanje u inozemstvo kad je posao uvoza povjerio drugom trgovcu. Isprave koje je nalogodavatelj obvezan priloæiti uz nalog za plaêanje u inozemstvo (ugovor, raëun) na temelju kojih se dokazuje osnova plaêanja u inozemstvo, trebaju glasiti na uvoznika, bez obzira na to obavlja li uvoz u svoje ime i za svoj raëun ili u svoje ime a za raëun druge osobe. Ako se nalog za plaêanje u inozemstvo dostavlja banci telekomunikacijskim putem, banka i nalogodavatelj mogu, pisanim ugovorom, uglaviti da uz nalog nije potrebno priloæiti isprave za dokazivanje osnove obveza plaêanja u inozemstvo. U tom sluëaju nalogodavatelj je obvezan sam voditi evidenciju i Ëuvati isprave te ih na zahtjev banke ili tijela nadleænih za nadzor mora dati na uvid. Nalogodavatelj je obvezan u nalogu za plaêanje u inozemstvo unijeti ispravnu πifru osnove plaêanja iz Priloga br. 8 - πifre, koji je sastavni dio Upute. Ako ima viπe osnova plaêanja uz nalog se prilaæe i specifikacija toga plaêanja na Prilogu br. 7. a) PlaÊanje doznakom PokriÊe za izvrπenje naloga za plaêanje u inozemstvo moæe biti devizno u valuti plaêanja ili kunska protuvrijednost za kupnju deviza na deviznom træiπtu. Devizno pokriêe je pokriêe s deviznog raëuna domaêe osobe za koju se roba uvozi (korisnik robe iz uvoza) ili koja je uslugu koristila ili za koju se obavlja plaêanje. Kada pokriêe osigurava kunskom protuvrijednoπêu za kupnju deviza kod banke, nalogodavatelj doznaëuje kunsku protuvrijednost deviza uz nalog za plaêanje u inozemstvo. U trenutku kupoprodaje deviza, devize banka odobrava na odgovarajuêem analitiëkom raëunu sredstava za plaêanje u inozemstvo. b) PlaÊanje Ëekom PlaÊanje u inozemstvo Ëekom, prema odredbama Upute, obavlja banka ovlaπtena za poslove s inozemstvom, kao izdavatelj Ëeka, na temelju Naloga 14 i primljenog pokriêa s deviznog raëuna ili deviza kupljenih na deviznom træiπtu od strane nalogodavatelja. Primljeno pokriêe, koje osigurava nalogodavatelj, vodi se na odgovarajuêem analitiëkom raëunu sredstava za plaêanje u inozemstvo. Banka, izdavatelj Ëeka, zadræava Nalog 14 do primitka izvjeπtaja o zaduæenju raëuna u inozemstvu za iskoriπteni Ëek. Po primitku izvjeπtaja o zaduæenju, popunjeni Nalog 14 banka ovjerava i postupa prema odredbama Upute. c) PlaÊanje Ëekom i stranom gotovinom rezidenta u inozemstvu Savjet Hrvatske narodne banke donio je na temelju ovlasti iz Ëlanka 34. Zakona o deviznom poslovanju Odluku o naëinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvrπiti plaêanja u gotovini u kunama, stranoj gotovini i Ëekovima (Nar. nov., br. 146/03). Za potrebe ove Odluke rezidentima se smatraju: pravne osobe sa sjediπtem u Republici Hrvatskoj, osim njihovih podruænica u inozemstvu; podruænice stranih trgovaëkih druπtava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji se vodi kod nadleænog tijela dræavne vlasti ili uprave u Republici Hrvatskoj; trgovci pojedinci, obrtnici i druge fiziëke osobe sa sjediπtem, odnosno prebivaliπtem u Republici Hrvatskoj koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirane. Naplata i plaêanje u smislu ove Odluke mogu se obavljati u konvertibilnim valutama i kunama. Prema odredbi toëke IV. Odluke, u inozemstvo se moæe platiti u stranoj gotovini i Ëekovima na osnovi uvoza robe i usluga u vrijednosti do 3.000,00 EURA mjeseëno. Za mjeseëna plaêanja u stranoj gotovini i Ëekovima za iznose veêe od navedenog, potrebno je odobrenje Hrvatske narodne banke, koje se moæe zatraæiti uz uvjet da se plaêanje u poslovima s inozemstvom ne moæe obaviti ili je znatno oteæano ili ako priroda posla zahtijeva da se takvo plaêanje obavi u stranoj gotovini i Ëekovima (obrazloæenje se navodi u zahtjevu). Uvoz se dokazuje JCD-om za uvoz, a uvoz usluga ugovorom ili raëunom za uslugu. Odobrenje se izdaje pojedinaëno za svako plaêanje, a moæe se dati i za iznos i odreappleeno razdoblje, ali ne dulje od jedne godine. Za svako plaêanje nerezidentu, u stranoj gotovini i Ëekovima, rezident je obvezan podiêi sredstva sa svog raëuna u banci ili ih kupiti od banke. Zahtjevu za podizanje strane gotovine ili izdavanje Ëekova radi plaêanja u inozemstvu prilaæe se predraëun nerezidenta - prodavatelja robe ili izvrπitelja usluge. Banka je obvezna u ispravi koju izdaje naznaëiti da je gotovina podignuta ili da su Ëekovi izdani radi plaêanja u inozemstvo, te mora voditi posebnu evidenciju o izdanim Ëekovima, a predraëune na osnovi kojih je isplatila gotovinu ili izdala Ëekove Ëuvati za potrebe nadzornih tijela. Rezident iz ove Odluke, kojem su izdani Ëekovi radi plaêanja u inozemstvu prema toj Odluci, obvezan je u roku 60 dana od dana podizanja gotovine ili Ëekova podnijeti banci dokaze da su gotovina i/ili Ëekovi iskoriπteni za plaêanje robe, odnosno usluga u inozemstvu ili ih vratiti na svoj raëun u banci. d) PlaÊanje u gotovini u kunama Rezident iz Odluke o naëinu i uvjetima moæe obaviti plaêanje u gotovini u kunama na osnovi uvoza robe i usluga u vrijednosti do 1.000,00 kn po raëunu. Nije dopuπteno plaêanje u kunama na osnovi izravnih ulaganja, ulaganja u nekretnine, poslova s vrijednosnim papirima na træiπtu kapitala i træiπtu novca, poslova s udjelima u investicijskim fondovima te kreditnih poslova. Poslovanje s Ëekovima i gotovinom iz ove Odluke usklaappleuje se na odgovarajuêi naëin s odredbama vaæeêe Upute o platnom prometu s inozemstvom do donoπenja nove upute Hrvatske narodne banke. e) Osiguranje plaêanja mjenicom Mjenica kao instrument osiguranja plaêanja spada prema odredbi Ëlanka 4. Zakona o deviznom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03) u strana sredstva plaêanja - ostale novëane instrumente koji glase na stranu valutu i Ëine novëana potraæivanja od izdavatelja. Mjenica koju izdaje rezident Republike Hrvatske je domaêi vrijednosni papir. 30 09/2005
U poslovanju s inozemstvom koriste se uglavnom tri vrste mjenica: vlastita mjenica (promissory note); À kreditna mjenica (credit bill clean draft), te à robna ili trgovaëka mjenica (mercantile bill commercial). U ovom Ëlanku prikazat Êemo ukratko vlastitu mjenicu kao instrument osiguranja plaêanja prema inozemstvu u poslovima uvoza i trasiranu mjenicu vuëenu na domaêeg uvoznika od strane inozemnog prodavatelja, koje su prema vaæeêoj poslovnoj praksi u uporabi u poslovanju domaêih uvoznika s inozemnim partnerima. Vlastitu mjenicu, ako je tako ugovoreno s inozemnim prodavateljem, izdaje domaêi uvoznik prema pravilima koja vrijede za tu vrstu mjenice u domaêem Zakonu o mjenici (s obzirom na unifikaciju mjeniënog prava na meappleunarodnoj razini, takva je mjenica prihvatljiva i u drugim zemljama). U skladu s odredbom Ëlanka 109. Zakona o mjenici (Nar. nov., br. 74/94) vlastita mjenica bi, primjerice, imala sljedeêi sadræaj u pretpostavljenom konkretnom sluëaju: Primjer vlastite mjenice U Zagrebu, 20. oæujka 2005. Dana 14. svibnja 2005. platit Êemo za ovu jedinu mjenicu 1 EUR (slovima: stodvadesettisuêa EUR) po naredbi Schenker a.g. Wien, Trieste strasse b.b. Vrijednost primljena u robi. PlaÊanje u Wien, kod Steiermarkische bank, Taucher strasse b.b. Per aval: ZagrebaËka banka bez protesta Izdavatelj Paromlinska b.b. Kemopromet, Kemopromet Direktor M.M. Zagreb Zagreb Direktor N.N. Direktor N. N. peëat peëat peëat Avalom solidne banke, mjenica je pojaëana te je zbog toga obiëno bezuvjetno prihvatljiva od strane prodavatelja u inozemstvu. Pretpostavka je da bi izdavatelj takve mjenice iskupio vlastitu mjenicu na dan plaêanja i time podmirio svoju obvezu prema inozemnom prodavatelju. Pritom bi se obavio veê opisani postupak za plaêanje u inozemstvo doznakom s pomoêu Naloga 14 koji daje nalogodavatelj domaêoj poslovnoj banci uz predoëenje osnove plaêanja. Nakon iskupa, inozemni bi prodavatelj mjenicu vratio izdavatelju. Trasiranu mjenicu za naplatu obveze domaêeg uvoznika moæe, prema ugovoru, trasirati (vuêi) inozemni prodavatelj na domaêeg uvoznika prema vlastitoj naredbi, koju domaêi uvoznik akceptira uz pojaëanje avalom neke solidne banke. Sudionici u realizaciji trate (trasirane mjenice) u nekom pretpostavkom sluëaju su: inozemni prodavatelj, kao trasant i remitent, À kupac (domaêi uvoznik) kao trasat, akceptant, à imenovana banka, kao domicilijat, kod koje se obavlja plaêanje o dospijeêu mjenice. UobiËajeno je u takvom sluëaju da akceptant o dospijeêu plati mjenicu izdavanjem domaêoj poslovnoj banci Naloga 14 za plaêanje u inozemstvo prema postupku koji je veê opisan u ovoj toëki Ëlanka. U ovom Ëlanku ne prikazujemo plaêanje akreditivom jer je plaêanje usluga Ëesto oteæano glede kreiranja dokumenata za realizaciju dokumentarnog akreditiva (akreditiv je tipiëan za plaêanje isporuke robe). f) Primjena teëaja strane valute TeËaj strane valute prema kuni, u smislu odredbe Ëlanka 44. Zakona o deviznom poslovanju, slobodno se formira na træiπtu stranih sredstava plaêanja na temelju ponude i potraænje. Hrvatska narodna banka (u nastavku teksta: HNB) dnevno utvrappleuje vrijednost kune prema drugim valutama. Tako utvrappleeni teëaj HNB javno objavljuje (arg. iz Ël. 45. Zakona o deviznom poslovanju). Srednji teëaj HNB-a za strana sredstva plaêanja koristi se za iskazivanje potraæivanja i obveza prema inozemstvu te za potrebe statistike. Pri obraëunu uvoznih i izvoznih davanja strana se valuta preraëunava u kune prema srednjem teëaju HNB-a koji je vrijedio pretposljednjeg radnog dana u tjednu, a koji prethodi tjednu u kojem se utvrappleuje iznos uvoznih i izvoznih davanja, ako ministar financija ne odredi drukëije. Strana sredstva plaêanja su devize, strana gotovina, Ëekovi i ostali novëani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovëivi u stranoj valuti. Devize su, u smislu Ëlanka 4. Zakona o deviznom poslovanju, novëana potraæivanja od inozemstva. Strana gotovina (novëanice i kovani novac) novëano je potraæivanje od srediπnje banke ili dræave koja je gotovinu izdala.»ekovi i ostali novëani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovëivi u stranoj valuti novëana su potraæivanja od izdavatelja. 2.5. Porezni tretman postupka vanjske proizvodnje Izvoz robe radi oplemenjivanja ne podlijeæe plaêanju PDV-a. Odredbom Ëlanka 2. Zakona o PDV-u porez na dodanu vrijednost plaêa se i na uvoz dobara u tuzemstvo pri Ëemu se pod uvozom razumijeva unos i prijam i drugi oblici uvoza dobara. Na temelju odredbe Ëlanka 9. Zakona o PDV-u, ako se neko dobro izveze u inozemstvo i u inozemstvu se oplemeni, pa izvoznik ili netko drugi to dobro opet uveze, tada se porezna osnovica PDV-a utvrappleuje prema naknadi plaêenoj za oplemenjivanje. Ako takva naknada nije plaêena, tada se porezna osnovica utvrappleuje prema vrijednosti poveêanoj zbog oplemenjivanja. Porezna obveza pri uvozu nastaje danom nastanka carinskog duga. Porez obraëunava i naplaêuje carinarnica koja provodi carinski postupak zajedno s obraëunom i naplatom carinskog duga, prema propisima o obraëunu i naplati carinskog duga (vidjeti o tome pod toëkom 2.3. ovog Ëlanka u prikazu carinskog postupka). Poreznu osnovicu pri uvozu Ëini carinska osnovica utvrappleena prema carinskim propisima, uveêana za carinu, druge pristojbe i posebne poreze koji se plaêaju u postupku uvoznog carinjenja (Ël. 9. st. 1. Zakona o PDV-u). 09/2005 OPLEMENJIVANJE - OBRADA, DORADA DOMA IH PROIZVODA (ROBE) I POPRAVAK ROBE U INOZEMSTVU (PASIVNI LOHN POSLOVNI) 31
Porezni obveznik PDV-a pri uvozu je uvoznik. Porezna osloboappleenja pri uvozu propisana su odredbom Ëlanka 12. Zakona o PDV-u. PlaÊeni PDV pri uvozu porezni je obveznik ovlaπten odbiti kao pretporez u skladu s odredbom Ëlanka 20. Zakona o PDV-u. Pritom plaêeni PDV pri uvozu kao pretporez, porezni obveznik iskazuje u obrascu PDV na rednom broju III. Pod 2. Radi evidencije pretporeza pri uvozu, porezni je obveznik obvezan voditi posebnu evidenciju iz Ëlanka 129. stavka 7. Pravilnika o PDV-u. Sadræaj posebne evidencije iz navedene odredbe nije propisan, tako da je ustrojava i vodi sam porezni obveznik prema sadræaju poslovnog dogaappleaja. Takva evidencija moæe imati sljedeêi oblik: EVIDENCIJA O PRETPOREZU PRI UVOZU DOBARA Naziv poreznog obveznika: MatiËni broj: Red. br. Broj carinske deklaracije (JCD) Datum JCD-a Iznos PDV-a Datum plaêanja PDV-a PlaÊanje PDV-a pri uvozu moæe obaviti sam porezni obveznik ili za njega netko drugi (arg. iz Ël. 105. Pravilnika o PDV-u). Ta se odredba Pravilnika Ëesto realizira tako da PDV pri uvozu plati za poreznog obveznika zastupnik (πpediter), koji mu u obraëunu usluge zaraëunava plaêeni PDV. Meappleutim, u poreznom sustavu nema osnove da pretporez pri uvozu moæe odbiti druga osoba, osim poreznog obveznika - deklariranog primatelja (uvoznika). Stoga valja uvaæavati samo iskljuëivo pravilo (potvrappleeno od strane nadleænih tijela) da je porezni obveznik i ovlaπtenik za odbitak pretporeza pri uvozu, osoba oznaëena u polju 8 JCD-a, bez obzira na to πto je PDV platila za njega druga osoba. PlaÊanje pri obraëunu pretporeza u takvom sluëaju dokazuje i porezni obveznik ispravom koju mu dostavlja druga osoba - platitelj PDV-a. 2.6. Nadzorna knjiga za lohn poslove Razdoblje obraëuna pretporeza (obrazac PDV) Odredbom Ëlanka 50. Zakona o deviznom poslovanju propisano je da su drugi rezidenti iz Ëlanka 2. stavka 1. toëke 1., 2. i 3. tog Zakona, obvezni voditi nadzornu knjigu o plaêanju i naplati u poslovima iz podruëja tekuêih i kapitalnih transakcija s inozemstvom, neovisno o tome trebaju li podatke koji se u nju unose upisivati u druge knjige i evidencije koje su obvezni voditi prema drugim propisima. Ministar financija propisuje naëin voappleenja i sadræaj nadzorne knjige. S tim u svezi Ministarstvo financija donijelo je Naredbu o voappleenju nadzorne knjige o tekuêim i kapitalnim poslovima s inozemstvom (Nar. nov., br. 145/03; u nastavku teksta: Naredba), kojom se ureappleuju sadræaj nadzorne knjige i naëin na koji rezidenti vode nadzornu knjigu o tekuêim i kapitalnim poslovima s nerezidentima. U nadzornu knjigu unose se podaci o svakom sklopljenom tekuêem i kapitalnom poslu s inozemstvom te o plaêanjima i naplati prema tim poslovima u stranim sredstvima plaêanja i u kunama (arg. iz Ël. I. Naredbe). Nadzorne knjige, u smislu Naredbe, poslovne su knjige u kojima se u svakoj zasebno razvrstavaju i evidentiraju sklopljeni tekuêi i kapitalni poslovi s nerezidentima nastali s osnove: trgovine robom, À prometa usluga, à ostalih tekuêih poslova, Õ kreditnih poslova, Œ izravnih ulaganja, œ ulaganja u nekretnine, poslova s vrijednosnim papirima, osiguranja, depozitnih poslova, ostalog kretanja kapitala (arg. iz Ël. II. Naredbe). Za lohn poslove vodi se nadzorna knjiga prometa usluga. S obzirom na povezanost tih poslova s uvozom i izvozom robe, potrebno je osigurati podatke o uvozu i izvozu oplemenjene robe, i to: broj i datum Jedinstvene carinske deklaracije (JCD), À podatke o zemlji podrijetla robe iz koje se roba uvozi, odnosno o zemlji u koju se roba izvozi. OpÊi podaci propisani Ëlankom VII. Naredbe su sljedeêi: redni broj i datum upisa podataka, À oznaka i datum isprave koja je osnova za izvrπenje plaêanja ili naplate (predugovor, ugovor, pismo namjere, predraëun, raëun, zakljuënica ), à naziv tvrtke i zemlja sjediπta nerezidenta s kojim je sklopljen posao, Õ ugovorena vrijednost posla, Œ naznaka u Ëije je ime i za Ëiji raëun sklopljen posao, œ postotak ugovorene zastupniëke ili posredniëke provizije, datum, iznos i naëin izvrπenog plaêanja ili naplate, odnosno prijenosa sredstava (instrumenti platnog prometa, gotovina ili drugi oblik), oznaka i datum odobrenja ili rjeπenja dobivenog od tijela dræavne uprave ili pravnih osoba s javnim ovlastima, sukladno odredbama Zakona o deviznom poslovanju za sklapanje i izvrπavanje poslova iz podruëja tekuêih i kapitalnih transakcija s inozemstvom (odobrenje Hrvatske narodne banke, potvrda Ministarstva financija - Porezne uprave, odobrenje prospekta Komisije za vrijednosne papire Republike Hrvatske ), oznaka rednog broja i godine upisa podataka ako je posao veê upisan u neku od nadzornih knjiga. Podaci koji se unose u nadzornu knjigu zasnivaju se na ispravama o tekuêim i kapitalnim transakcijama s inozemstvom. Podaci se unose svaki zasebno, redoslijedom kako nastaju, i to u roku pet dana od dana primitka isprave. Odgovorna osoba obvezna je ovjeriti naknadne ispravke unesenih podataka u nadzornu knjigu. 32 09/2005
Nadzorna knjiga moæe se voditi u obliku uvezane knjige, kartica ili elektroniëkog zapisa, odnosno u onom obliku koji omoguêava uvid i kontrolu deviznog poslovanja rezidenta. Odgovorna osoba mora ovjeriti nadzornu knjigu koja se vodi u obliku uvezane knjige ili kartica, odnosno ovjeriti ispis nadzorne knjige kad se ona vodi u obliku elektroniëkog zapisa. Nadzorna knjiga mora biti dostupna deviznoj kontroli odmah, a najkasnije sljedeêi radni dan. To se odnosi i na isprave iz kojih se podaci unose u nadzornu knjigu. Nadzorna knjiga Ëuva se najmanje πest godina (arg. iz Ël. V. Naredbe). Nadzornu knjigu obvezni su voditi sljedeêi rezidenti: pravne osobe sa sjediπtem u Republici Hrvatskoj, osim njihovih podruænica u inozemstvu; À podruænice stranih trgovaëkih druπtava i trgovaca pojedinaca upisane u registar koji se vodi kod nadleænog tijela dræavne vlasti ili uprave Republike Hrvatske; Ã trgovci pojedinci, obrtnici i druge fiziëke osobe sa sjediπtem, odnosno prebivaliπtem u Republici Hrvatskoj koji samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirani. Svojstvo rezidenta i nerezidenta odreappleeno je Ëlankom 2. Zakona o deviznom poslovanju. Danom primjene Naredbe prestaje vrijediti Naredba o voappleenju nadzorne knjige svakog sklopljenog vanjskotrgovinskog posla i kreditnog posla s inozemstvom (Nar. nov., br. 112/93). Naredba se primjenjuje od 1. sijeënja 2004. godine. 3. RA»UNOVODSTVENO PRA ENJE PASIVNIH LOHN POSLOVA U uvodnom dijelu utvrappleeno je bitno obiljeæje oplemenjivanja robe (proizvoda, materijala ili dijelova) u inozemstvu. Pritom vrijedi pravilo da izvezena imovina ostaje u vlasniπtvu domaêeg naruëitelja, tako da se nakon oplemenjivanja odnosno popravka uvozi u Republiku Hrvatsku u skladu s pravilima koja vrijede za uvoz dobara. Nakon πto je roba (proizvod) izvezena na oplemenjivanje ili ugradnju u inozemstvu radi uvoza u Republiku Hrvatsku, primjenjuje se raëunovodstveni postupak praêenja usluge, odnosno proizvodnje u skladu s nastankom i tijekom poslovnih promjena koje su svojstvene strukovnoj pripadnosti naruëitelja. Pritom je potrebno ustrojiti odreappleene isprave s pomoêu kojih se biljeæe poslovne promjene na raëunima zaliha, prirodnih vrsta troπkova, proizvodnje i realizacije kod naruëitelja u Republici Hrvatskoj, kao πto su: radni nalozi, izdatnice, odnosno otpremnice materijala, fakture za obavljene usluge i sl. U nastavku prikazujemo primjere knjiæenja poslova oplemenjivanja, odnosno ugradnje u inozemstvu, a koji su tipiëni za takvo poslovanje prema pretpostavljenim podacima: www.ripup.hr a) Primjer izvoza materijala radi oplemenjivanja koji se vraêa u zemlju u promijenjenom stanju RED. BR. 1. OPIS Otprema materijala za reprodukciju inozemnom izvoappleaëu radi dorade u dijelove kao komponente za proizvodnju elektroureappleaja u RH IZNOS U KN 60.000,00 2. Faktura špeditera u izvozu 4.000,00 3. Faktura za prijevoz u izvozu 2.000,00 4. Faktura za uslugu oplemenjivanja materijala u skladu s carinskim ispravama (protuvrijednost EURA prema srednjem teëaju HNB-a) 5. Faktura špeditera pri uvozu - u tome PDV - iznos fakture bez PDV-a 5.000,00 901,64 4.098,36 6. Faktura za prijevoz pri uvozu - u tome PDV - iznos fakture bez PDV-a 3.000,00 842,00 2.148,00 7. Carina i pristojbe na temelju JCD-a za uvoz 2.600,00 8. PDV na temelju JCD-a za uvoz 5.060,00 9. 10.-11. Vrijednost izraappleenih dijelova na temelju kalkulacije (60.000,00 + 4.000,00 + 2.000,00 + + 4.098,36 + 2.148,00 + 2.600,00) Za plaêanje u inozemstvo naruëitelj je akceptirao trasiranu mjenicu izvoappleaëa - te je u oznaëenom roku iskupio Telefon za savjete 01/ 49 21 739 94.846,36 20.256,00 (iskljuëivo putem PIN-a) Svakim radnim danom od 8.30-13.00 sati 09/2005 OPLEMENJIVANJE - OBRADA, DORADA DOMA IH PROIZVODA (ROBE) I POPRAVAK ROBE U INOZEMSTVU (PASIVNI LOHN POSLOVNI) 33
Knjiæenje: OPIS KONTO DUGUJE POTRAŽUJE 1) Za otpremljeni materijal inozemnom izvoappleaëu na temelju ugovora i otpremnice te carinske deklaracije Zalihe sirovina i materijala 2) Za fakturu špeditera u izvozu materijala na doradu Obveze prema dobavljaëima u zemlji 3) Za fakturu prijevoznika za prijevoz u izvozu Obveze prema dobavljaëima u zemlji 4) Za fakturu inozemnog izvoappleaëa za doradu sirovine i materijala u obradi i doradi Obveze prema dobavljaëima u inozemstvu 5) Za fakturu špeditera pri uvozu Pretporez prema primljenim raëunima tuzemnih poduzetnika Obveze prema dobavljaëima u zemlji 6) Za fakturu prijevoznika pri uvozu Pretporez prema primljenim raëunima tuzemnih poduzetnika Obveze prema dobavljaëima u zemlji 7) Za carinu i pristojbe na temelju carinske deklaracije Obveze prema carinarnici 8) Za pretporez plaêen pri uvozu na temelju carinske deklaracije Pretporez pri uvozu Žiro-raËun 9) Za prijenos izraappleenih dijelova na temelju obraëunske kalkulacije PriËuvni dijelovi u skladištu 10) Za akcept mjenice inozemnog izvoappleaëa dorade materijala Obveze prema dobavljaëima u inozemstvu Obveze za mjeniëne akcepte 11) Za iskup akceptirane mjenice o roku dospjelosti Obveze za mjeniëne akcepte Devizni raëun u banci Negativne teëajne razlike Obveze za mjeniëne akcepte 3100 220 220 221 1600 220 1600 220 261 1603 1000 3200 221 2179 2179 1030 7211 2179 60.000,00 4.000,00 2.000,00 4.098,36 901,64 2.148,00 852,00 2.600,00 5.060,00 94.846,36 20.256,00 256,00 60.000,00 4.000,00 2.000,00 5.000,00 3.000,00 2.600,00 5.060,00 94.846,36 20.256,00 256,00 u prethodnim primjerima, uz napomenu da se faktura popravka knjiæi na odgovarajuêi raëun prirodnih vrsta troπkova usluga (primjerice, raëun 412 - Usluge odræavanja). ISKORISTITE PRILIKU!!! Objavite svoje financijske izvjeπtaje u Ëasopisu RA»UNO VOD STVO I PO RE ZI U PRAK SI (ci je na: 980,00 kn + PDV) Napomena: Ostale novëane tijekove plaêanja ne prikazujemo jer nisu bitni za materiju oplemenjivanja. b) Primjer izvoza robe iz skladiπta na doradu u inozemstvu koja se vraêa u zemlju Za ovaj primjer vrijede pravila kao u primjeru pod a), uz uvaæavanje da se u raëunovodstvu koristi raëun za evidentiranje robe u skladiπtu (660) i u doradi (analitiëki raëun u skupini raëuna 662 - Roba u doradi, obradi, komisijskoj i konsignacijskoj prodaji). Nakon dovrπene dorade roba se uvozi u zemlju uz izradu nove kalkulacije i zaduæenja zaliha na raëunu 660 - Roba u skladiπtu. Svi ostali poslovni dogaappleaji istovjetni su kao u prethodnom primjeru te se zbog toga ne ponavljaju prikazani postupci obraëuna i knjiæenja. c) Prikaz primjera popravka proizvoda (robe) u inozemstvu ne prikazujemo jer je postupak istovjetan kao 34 09/2005