4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO

Σχετικά έγγραφα
Pojednostavljeni postupak proračuna gubitaka topline prema EN12831

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

tuš kabine i tuš kade ADRIA MEDITERAN

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Algoritam za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790

AGREGAT. Asistent: Josip Crnojevac, mag.ing.aedif. SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

TOPLOTNO OPTEREĆENJE I KLIMATIZACIJA

Iz poznate entropije pare izračunat ćemo sadržaj pare u točki 2, a zatim i specifičnu entalpiju stanja 2. ( ) = + 2 x2

A+ A B C D F G. Q H,nd,rel % Zgrada nova x postojeća. Podaci o osobi koja je izdala certifikat. Podaci o zgradi > 250. Izračun

Algoritam za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

*** **** policije ****

CENTRALNO GRIJANJE URBANE VILE

BLUEGREEN LINIJA PROZORA I VRATA ZA PASIVNE I NISKO-ENERGETSKE KUĆE

Proračun potrebne glavne snage rezanja i glavnog strojnog vremena obrade

Tip ureappleaja: ecovit Jedinice VKK 226 VKK 286 VKK 366 VKK 476 VKK 656

8a. FIZIKALNA SVOJSTVA ZGRADE POTROŠNJA ENERGIJE U ZGRADAMA

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

PRILOG 2: PRORAČUN KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE ZA STAMBENO-POSLOVNU ZGRADU

Upotreba tablica s termodinamičkim podacima

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Bojan Jurinjak. Zagreb, godina.

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

DALJINSKO GRIJANJE U SUSTAVU TOPLINSKE ENERGIJE

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

Proračun toplotne zaštite

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Klima uređaji renomiranog proizvođača. predstavljaju vrhunac ponude split i multisplit sustava za grijanje i hlađenje.

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

PRERADA GROŽðA. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet. Zavod za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju. Referati za vježbe iz kolegija

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Srednjenaponski izolatori

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Termodinamika vlažnega zraka. stanja in spremembe

10. STABILNOST KOSINA

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

GLAZBENA UMJETNOST. Rezultati državne mature 2010.

INŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

numeričkih deskriptivnih mera.

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

INSTALACIJE ZGRADA. Marina MALINOVEC PUČEK

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

( , 2. kolokvij)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

Kaskadna kompenzacija SAU

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

Dimenzije: visina mm širina mm dubina mm Težina kg

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Energetska obnova ovojnice zgrade, Rekonstrukcija. Predrag Čaklović, dipl. ing. arh.

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

konst. Električni otpor

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Metode i instrumenti za određivanje visinskih razlika. Zdravka Šimić

IZVORI DEPRESIJE U VJETRENOJ MREŽI

Informacioni list. VITOCAL 300-G Oznaka BWC 301.A06 do A17, WWC 301.A06 do A17. VITOCAL 300-G Oznaka BW 301.A06 do A45, WW 301.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

POMOĆNI SUSTAVI U ENERGETSKIM PROCESIMA SUSTAV ZA REKUPERACIJU KONDENZATA

Sveučilište u Zagrebu F a k u l t e t s t r o j a r s t v a i b r o d o g r a d n j e Z A V R Š N I. Voditelj rada: Zagreb, 2008.

Polarizacija. Procesi nastajanja polarizirane svjetlosti: a) refleksija b) raspršenje c) dvolom d) dikroizam

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Transmisioni gubici. Predavanje 2

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

KLIMATIZACIJA Tema: -TOPLINSKA UGODNOST. Doc.dr.sc. Igor BALEN

Katedra za biofiziku i radiologiju. Medicinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Vlaga zraka

Bosch klima uređaji. Vaše zdravlje i udobnost ovisi o zraku u prostoriji

Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Masa, Centar mase & Moment tromosti

ΟΔΙΚΕΣ ΑΠΑΓΟΡΕΥΣΕΙΣ ΚΡΟΑΤΙΑ

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

Korenica. Podaci o osobi koja je izdala energetski certifikat

МЕХАНИКА НА ФЛУИДИ (AFI, TI, EE)

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

KURS ZA ENERGETSKI AUDIT 1.2

Transcript:

4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO Izvori topline u ljetnom razdoblju: 1. unutrašnji izvori topline Q I (dobitak topline od ljudi, rasvjete, strojeva, susjednih prostorija, ) 2. vanjski izvori topline Q A (dobitak topline kroz zidove i staklene plohe transmisijom i zračenjem) 1. Unutrašnji izvori topline Q I QI = QP + QM + QE + Q R Q P Q M Q E Q R toplina koju odaju ljudi, [W] toplina koju odaju različiti električni uređaji, [W] dobitak topline od rasvjete, [W] dobitak topline od susjednih prostorija, [W] Toplina koju odaju ljudi Q P Q N P = N Q ukupna broj osoba, [ ] Q ukupna ukupna toplina (osjetna+latentna) koju odaje jedna osoba, [W], (Tablica 1) Tablica 1: Toplina koju odaju ljudi Q P (VDI 2078) [ C] 18 20 22 23 24 25 26 Q osjetna [W] 100 95 90 85 75 75 70 Ljudi koji ne vrše Q latentna [W] 25 25 30 35 40 40 45 fizički rad Q ukupna [W] 125 120 120 120 115 115 115 od.v.p* [g/h] 35 35 40 50 60 60 65 Srednje težak rad Q ukupna [W] 270 270 270 270 270 270 270 Q osjetna [W] 155 140 120 115 110 105 95 * odavanje vodene pare, [g/h] 1

Tablica 2: Toplina koju odaju različiti električni uređaji Q M (VDI 3804) Električni uređaj Priključna Trajanje Voda Odavanje topline vrijednost upotrebe osjetna ukupna [W] [min/h] [g/h] [W] [W] Računalo (PC) 100..150 60 40..50 80..100 Printer 20..30 15 5..7 5..7 Ploter 20..60 15 5..15 5..15 Električni štednjak 3000 60 2100 1450 3000 5000 60 3600 2500 5000 Usisavač 200 15 50 50 Perilica rublja 3000 60 2100 1450 3000 6000 60 4200 2900 6000 Centrifuga za rublje 100 10 15 15 Hladnjak 100 60 300 300 175 60 500 500 Pegla 500 60 400 230 500 Radio 40 60 40 40 Televizor 175 60 175 175 Aparat za kavu 500 30 100 180 250 3000 30 500 1200 1500 Toaster 500 30 70 200 250 2000 30 300 800 1000 Sušilo za kosu-fen 500 30 120 175 250 1000 30 240 350 500 2

2. Vanjski izvori topline Q A ( ) Q = Q + Q = Q + Q + Q A W F W T S Q W Q F dobitak topline transmisijom kroz zidove, [W] dobitak topline kroz staklene površine-prozore, [W] Q T Q S dobitak topline kroz staklene površine-prozore transmisijom, [W] dobitak topline kroz staklene površine-prozore zračenjem, [W] Transmisija topline kroz zidove Q W Toplina koja prodire izvana kroz zidove i krov prema unutra. Prolaz topline opisan je također općepoznatom jednadžbom: W pri čemu su: ( ) Q = A U θ θ Q W e int transmisija topline kroz zidove i krov, [W] A površina plohe, [m 2 ] U koeficijent prolaza topline, [W/(m 2 K)] (već korišten kod toplinskih gubitaka) θ e vanjska projektna temperatura (LJETO), [ C], Zagreb θ e =32 C (Tablica 3) θ int unutarnja projektna temperatura (LJETO), [ C], θ int =26 C LJETO (θ e θ int ) = (32 26) = 6 C Tablica 3: Vanjska projektna temperatura θ e i relativna vlažnost zraka ϕ e LJETO Mjesto θ e ϕ e [ C] [%] Dubrovnik 32 52 Hvar 32 48 Karlovac 32 40 Ogulin 31 45 Osijek 33 44 Pula 31 47 Rijeka 32 40 Sisak 32 37 Slavonski Brod 33 37 Split 34 46 Šibenik 34 39 Varaždin 31 43 Vinkovci 32 43 Mollier-ov h-x dijagram za Zadar 32 45 vlažni zrak Zagreb 32 40 entalpija h = 63 kj/kg 3

Dobitak topline kroz prozore Q F transmisijom Q T i zračenjem Q S Q = Q + Q F T S TRANSMISIJA kroz staklene površine-prozore Q T T ( ) Q = A U θ θ pri čemu su: Q T e int transmisija topline kroz staklene površine-prozore, [W] A površina plohe, [m 2 ] U koeficijent prolaza topline, [W/(m 2 K)] (već korišten kod toplinskih gubitaka) θ e vanjska projektna temperatura (LJETO), [ C], Zagreb θ e =32 C (Tablica 3) θ int unutarnja projektna temperatura (LJETO), [ C], θ int =26 C LJETO (θ e θ int ) = (32 26) = 6 C ZRAČENJE kroz staklene površine-prozore Q S Q = I A b+ I A b S max s dif max sjena I max maksimalna vrijednost ukupnog sunčevog zračenja, [W/m 2 ] (Tablica II) stara jedinica 1 kcal/(m 2 h) = 1.163 W/m 2 I dif max maksimalna vrijednost difuznog sunčevo zračenje, [W/m 2 ] (Tablica II) A s osunčana površina stakla, [m 2 ] A sjena zasjenjena površina stakla, [m 2 ] A ukupna površina stakla A = A s + A sjena, [m 2 ] b koeficijent propusnosti sunčevog zračenja, [ ] (Tablica 8 podloge iz Predavanja) Zasjenjeni dio prozora Osunčani dio prozora prima samo difuzno sunčevo zračenje prima i direktno i difuzno sunčevo zračenje 4

3. VENTILACIJA Q h Stanje zraka θ ϕ h [ C] [%] [kj/kg] VANJSKI ZRAK (e) Zagreb θ e =32 C ϕ e =40% h e =63 kj/kg ZRAK U PROSTORIJI int θ int =26 C ϕ int =50% h int =53 kj/kg UBAČENI ZRAK U PROSTORIJU θ int-ulaz =25 C ϕ int-ulaz =40% h int-ulaz =46 kj/kg -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Entalpija vlažnog zraka (zrak + vodena para) h [kj/kg] Mollier-ov dijagram za vlažni zrak h= h + x h h L h D L D entalpija zraka, [kj/kg] entalpija vodene pare, [kj/kg] x sadržaj vlage, [ ] ρ z 1.2 kg/m 3 h L D = c t p, L h = r + c t 0 p,d --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- pri čemu su: Vz Qh = ρz ( he hint ulaz ) [W] 3.6 Q h V z rashladni učin hladnjaka, [W] potrebni volumni protok zraka, [m 3 /h] ρ z gustoća zraka, [kg/m 3 ] ρ z 1.2 kg/m 3 h e entalpija vanjskog zraka, [kj/kg] h int-ulaz entalpija zraka ubačenog u prostoriju, [kj/kg] Uvrsti li se ρ z 1.2 kg/m 3 i h e -h int-ulaz =63-46=17 kj/kg dobiva se: z z z Qh 1 = V ρz ( he hint ) V ulaz 1.2 ( 63 46) V = = 1.2 17 = Vz 1.2 4.72 = 5.667 V z 3.6 3.6 3.6 Rekuperator: ( ) ( ) Φ R = Vz cz ρz θe θint λ = Vz 0.28055 1.2 32 26 0.5 = 1.01 V [W] z λ koeficijent povrata topline na rekuperatoru 45-70% λ = 0.50 pa slijedi (ukoliko se koristi rekuperator): [W] Qh = Qh1 Q R [W] Ukupni potrebni rashladni učin hladnjaka: Q= Q + Q + Q I A h 5

PRIMJER proračuna dobitaka topline Tablica 4: Pojednostavljeni postupak proračuna dobitaka topline Osnovni podaci VANJSKI ZRAK temperatura θ e [ C] 32 VANJSKI ZRAK relativna vlažnost ϕ e [%] 40 VANJSKI ZRAK entalpija h e [kj/kg] 63 ZRAK U PROSTORIJI temperatura θ int [ C] 26 ZRAK U PROSTORIJI relativna vlažnost ϕ int [%] 50 ZRAK U PROSTORIJI entalpija h int [kj/kg] 53 UBAČENI ZRAK temperatura θ int-ulaz [ C] 25 UBAČENI ZRAK relativna vlažnost ϕ int-ulaz [%] 40 UBAČENI ZRAK entalpija h int-ulaz [kj/kg] 46 Temperatura tla θ po [ C] 20 Razlika temperatura Δθ θ e θ int [ C] 6 Razlika temperatura Δθ θ po θ int [ C] 6 Razlika entalpija h e h int-ulaz [kj/kg] 17 1. Unutarnji izvori topline Q I Toplina koju odaju ljudi Q M (VDI 2078) Broj osoba N [ ] 10 Osjetna toplina 1 osoba Q osjetna [W] 70 Latentna toplina 1 osoba Q latentna [W] 45 Ukupna toplina 1 osoba Q ukupna [W] 115 Osjetna toplina N osoba Q osjetna-n = N Q osjetna, [W] 700 Latentna toplina N osoba Q latentna-n = N Q latentna, [W] 450 Ukupna toplina N osoba Q M = N Q ukupna, [W] 1150 Suma unutarnjih izvora topline Q I 1150 6

2. Vanjski izvori topline Q A Transmisija topline kroz zidove Q W Građevni dio U A Δθ U A Δθ [W/m 2 K] [m 2 ] [K] [W] vanjski zid (prema zraku) 0.7 500 6 2100 vanjski zid (ukopan-prema tlu) 0.6 60 6-216 krov 0.5 1800 6 5400 pod 0.4 2000 6-4800 Transmisija topline kroz zidove Q w Q W = (U A Δθ), [W] 2484 Transmisija topline kroz prozore Q T Građevni dio U A Δθ U A Δθ [W/m 2 K] [m 2 ] [K] [W] prozori S 1.9 600 6 6840 prozori J 1.9 100 6 1140 prozori I 1.9 200 6 2280 prozori Z 1.9 100 6 1140 Transmisija topline kroz prozore Q T Q T = (U A Δθ), [W] 11400 Zračenje topline kroz prozore Q S RUJAN 12 h Građevni dio I A b U A Δθ [W/m 2 ] [m 2 ] [ ] [W] prozori S 102.34 600 0.8 49123.2 prozori J 575.70 100 0.8 46056.0 prozori I 102.34 200 0.8 16374.4 prozori Z 102.34 100 0.8 8187.2 Zračenje topline kroz prozore Q S Q S = (I A b), [W] 119740.8 Suma vanjskih izvora topline Q A Q A = Q W + Q T + Q S, [W] 133624.8 Ukupni dobitak topline Q I + Q A, [W] 134775 3. Ventilacija Q h Ukupni potrebni volumen zraka V z [m 3 /h] 54000 Specifični toplinski kapacitet zraka c z [W/kgK] 0.28055 Gustoća zraka ρ z [kg/m 3 ] 1.2 Razlika entalpije Δh h e h int-ulaz [kj/kg] 17 Koeficijent povrata topline na rekuperatoru λ [ ] 0.5 Rashladni učin hladnjaka, [W] Q h1 = V z ρ z (h e h int-ulaz ) / 3.6 306000 Toplina dobivena procesom povrata topline Q R = V z c z ρ z (θ e θ int ) λ, [W] 54539 Rashladni učin hladnjaka Q h = Q h1 Q R, [W] 251461 251461 Ukupni rashladni uč in hladnjaka Q = Q I + Q A + Q h, [W] 386236 7

Odabrani rashladni agregat zrakom hlađen vanjska ugradnja: Oznaka tipa: GEA GAC-AA-160 Nazivni učin: 409.8 kw Broj kompresora: 2 Masa agregata: 5400 kg Masa agregata s radnom tvari: 5454 kg Radna tvar: R134a Buka: 99 db Dimenzije (visina x širina x dubina): 2156x5906x2256 mm 8

GEA RASHLADNI AGREGAT ZRAKOM HLAĐEN za vanjsku ugradnju 9

Trenutni položaj Sunca određuju: visina Sunca h (kut visine Sunca), [ ] azimut Sunca a 0, [ ] Zasjenjenje prozora zaslonom Zasjenjenje prozora zaslonom dijagram za određivanje faktora s 1 i s 2 10

Tablica 5: Visina sunca h i azimut Sunca a 0 Sunčano 22.2. i 23.10. 23.3. i 24.9. 20.4. i 24.8. 21.5. i 23.7. 21.6 Sunčano vrijeme h a 0 h a 0 h a 0 h a 0 h a 0 vrijeme 6 9 97 15 103 18 106 18 7 1 71 10 78 18 86 25 92 27 95 17 8 9 59 19 66 28 74 34 80 37 83 16 9 17 46 27 53 37 60 44 66 46 70 15 10 23 32 34 37 44 43 52 49 55 52 14 11 27 17 38 19 50 23 58 27 61 29 13 12 29 0 40 0 51 0 60 0 63 0 12 11