FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI ODSJEK ZA POLITEHNIKU. PRAKTIKUM ELEKTRONIKE (upute za vježbe) Rijeka, 2005.

Σχετικά έγγραφα
PRAKTIKUM ELEKTRONIKE (upute za vježbe)

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

Tranzistori s efektom polja. Postupak. Spoj zajedničkog uvoda. Shema pokusa

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Tranzistori u digitalnoj logici

Priprema za državnu maturu

Ovisnost ustaljenih stanja uzlaznog pretvarača 16V/0,16A o sklopnoj frekvenciji

Elektronički Elementi i Sklopovi

Klizni otpornik. Ampermetar. Slika 2.1 Jednostavni strujni krug

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

Slika 1. Simboli i oznake tranzistora.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Operacije s matricama

8. RAZRED - ELEKTRONIKA - RJEŠAVANJE PRAKTIČNOG ZADATKA

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

Elektronički Elementi i Sklopovi. Sadržaj predavanja: 1. Mreže sa kombiniranim DC i AC izvorima 2. Sklopovi sa Zenner diodama 3. Zennerov regulator

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Održavanje Brodskih Elektroničkih Sustava

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

7 Algebarske jednadžbe

numeričkih deskriptivnih mera.

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

STABILIZIRANI ISPRAVLJAČ S REGULACIJOM

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

18. listopada listopada / 13

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Zadaci za pripremu. Opis pokusa

radni nerecenzirani materijal za predavanja

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

Unipolarni tranzistori - MOSFET

1. As (Amper sekunda) upotrebljava se kao mjerna jedinica za. A) jakost električne struje B) influenciju C) elektromotornu silu D) kapacitet E) naboj

Alarmni sustavi 07/08 predavanja 12. i 13. Detekcija metala, izvori napajanja u sustavima TZ

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Mehatronika - Metode i Sklopovi za Povezivanje Senzora i Aktuatora. Sadržaj predavanja: 1. Operacijsko pojačalo

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

ELABORAT. Mjesto realizacije : Srednja škola Marka Marulića. Vrijeme realizacije : do Obrazovni profil : Elektrotehničar

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

L E M I L I C E LEMILICA WELLER WHS40. LEMILICA WELLER SP25 220V 25W Karakteristike: 220V, 25W, VRH 4,5 mm Tip: LEMILICA WELLER. Tip: LEMILICA WELLER

Prateće brojke označavaju serijski broj komponente Serijski broj komponente ne označava funkciju ili specifikacije

8. RAZRED - ELEKTRONIKA - RJEŠAVANJE PRAKTIČNOG ZADATKA

56. ŠKOLSKO NATJECANJE MLADIH TEHNIČARA PISANA PROVJERA ZNANJA 8. RAZRED

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

( , 2. kolokvij)

Osnove elektrotehnike I popravni parcijalni ispit VARIJANTA A

TOLERANCIJE I DOSJEDI

Induktivno spregnuta kola

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

Dijagonalizacija operatora

Elektronički Elementi i Sklopovi

Praktikum laboratorijskih vježbi. Praktikum laboratorijskih vježbi se sastoji od 24 vježbe:

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

IZVODI ZADACI (I deo)

Zadatak 1. U kojim od spojeva ispod je iznos pada napona na otporniku R=100 Ω približno 0V?

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

Elektronički Elementi i Sklopovi

5. Karakteristične funkcije

1 Promjena baze vektora

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

Elementi spektralne teorije matrica

TEHNIČKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI Zavod za elektroenergetiku. Prijelazne pojave. Osnove elektrotehnike II: Prijelazne pojave

LABORATORIJSKI PRAKTIKUM- ELEKTRONSKE KOMPONENTE. Laboratorijske vežbe

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

poluvodička dioda općenito izmjenično kapacitativna dioda (varikap) tunelska dioda

Transcript:

FILOZOFSKI FAKULTT U RIJI ODSJK ZA POLITHNIKU PRAKTIKUM LKTRONIK (upute za vježbe) Rijeka, 2005.

SADRŽAJ Vježba 1. UPOZNAVANJ S OZNAKAMA I PARAMTRIMA OSNOVNIH LKTRONIČKIH LMNATA... 3. 1.1 Određivanje parametara otpornika... 3. 1.2 Određivanje parametara kondenzatora... 5. 1.3 Određivanje parametara dioda... 6. 1.4 Određivanje parametara tranzistora... 7. Vježba 2. SPOJ TRANZISTORA KAO SKLOPK... 8. Vježba 3. SVJTLĆI DISPLJ... 10. Vježba 4. NAIZMJNIČNO TITRAJUĆI SVJTLOSNI SIGNAL PRIMJNOM TRANZISTORA KAO SKLOPK... 11. Vježba 5. NAIZMJNIČNO TITRAJUĆI SVJTLOSNI SIGNAL PRIMJNOM INTGRIRANOG SKLOPA N 555... 13. Vježba 6. NISKOFRKVNTNI OSILATOR... 15. Prilog: Povezanost kontakata na ploči GL-11... 17.

VJŽA 1: UPOZNAVANJ S OZNAKAMA I PARAMTRIMA OSNOVNIH LKTRONIČKIH LMNATA 1.1 Određivanje parametara otpornika Otpornici su pasivni elektronički elementi čiji je osnovni zadatak stvaranje električnog otpora u strujnim krugovima. Za njihovu se izradu koriste materijali s vrlo visokim specifičnim otporom kao što su npr. grafit, konstantan, cekas i dr. Otpornici se proizvode kao standardizirane komponente. Najvažniji parametri otpornika su: 1. nazivna vrijednost električnog otpora otpornika, 2. nazivna snaga otpornika. Nazivna vrijednost električnog otpora otpornika obilježava se na samom otporniku na dva načina : slovima i bojama. Nazivna je snaga otpornika obilježena petim prstenom, a ukoliko tog prstena nema snaga je definirana dimenzijama otpornika. 1. znamenka 2. znamenka broj nula snaga tolerancija oja 1. prsten 2. prsten 3. prsten Tolerancija rna 0 0 - Smeđa 1 1 1 rvena 2 2 2 Narandžasta 3 3 3 Ako nije označena Žuta 4 4 4 onda iznosi 20 % Zelena 5 5 5 Plava 6 6 6 Ljubičasta 7 7 7 Siva 8 8 8 ijela 9 9 9 Srebrna - - 0.01 10 % Zlatna - - 0.11 5 % 3

Zadatak: Odrediti vrijednosti otpora otpornika koristeći se oznakama na otpornicima te provjeriti dobivene rezultate korištenjem univerzalnog mjernog instrumenta. Otpornik 1. 2. 3. 4. 5. 1. oja 2. prstena 3. 4. Otpor prema oznakama Tolerancija Snaga Izmjereni otpor Usporediti rezultate dobivene mjerenjem mjernim instrumentom i korištenjem oznaka na otpornicima. 4

1.2 Određivanje parametara kondenzatora Kondenzatori su pasivni elektronički elementi koji se odlikuju svojstvom električnog kapaciteta. U ovisnosti o materijalu od kojeg su napravljeni dijele se na keramičke, zračne, folijske i elektrolitske. Kondenzatori se proizvode kao standardizirane komponente. Najvažniji parametri kondenzatora su: 1. električni kapacitet, 2. radni napon, 3. ispitni napon, 4. frekvencija izmjenične struje. Vrijednosti parametara kondenzatora mogu biti napisane na samom elementu ili označene bojama slično kao i kod otpornika. Ukoliko je upotrebljeno označavanje bojama tada je vrijednost dana u piko faradima [pf], a peti prsten označava nazivni napon. oja Znamenka roj nula Tolerancija Temp. koef. rna 0-20 % 0 Smeđa 1 1 1 % 30 rvena 2 2 2 % 80 Narandžasta 3 3 150 Žuta 4 4 220 Zelena 5 5 5 % 330 Plava 6 6 170 Ljubičasta 7 7 150 Siva 8 8 30 ijela 9 9 500 Zadatak: Skicirati nekoliko različitih kondenzatora te odrediti njihove parametre na osnovu oznaka na kondenzatorima. Kondenzator 1. 2. 3. 4. Skica kondenzatora Proizvođač Kapacitet Napon Temperatura 5

1.3 Određivanje parametara dioda Poluvodičke diode se sastoje od PN strukture koja se, pri priključenom naponu, ponaša kao električni ventil, odnosno posjeduje ispravljačka svojstva. Parametri dioda navedeni su na samim komponentama prema sljedećim specifikacijama: Prvo slovo A germanij silicij P foto dioda Ostala slova Y ispravljačka dioda Z zener dioda Troznamenkasti broj iza slova označava tip i ovisi o proizvođaču. Zadatak: Skicirati nekoliko različitih dioda, prema oznakama na diodama odrediti njihove parametre. Dioda 1. 2. 3. 4. Skica diode Oznake i objašnjena 6

1.4 Određivanje parametara tranzistora Tranzistori spadaju među aktivne elektroničke elemente građene od poluvodiča germanija i silicija. Osnovna podjela je na bipolarne i unipolarne tranzistore. Po tipu razlikuju se PNP i NPN tipovi tranzistora. Svaki tranzistor ima tri elektrode: emiter (), bazu () i kolektor (). Parametri tranzistora navedeni su na samim komponentama prema sljedećim specifikacijama: Prvo slovo A germanij silicij nisko-frekvencijski tranzistor za male snage D nisko-frekvencijski tranzistor za velike snage F visoko-frekvencijski tranzistor Ostala slova S sklopni tranzistor P foto tranzistor U visoko-frekvencijski tranzistor T unipolarni (FT) tranzistor Tranzistor je bipolarni ukoliko na nije navedeno da je unipolarni. Troznamenkasti broj iza slova označava tip i ovisi o proizvođaču. Položaj emitera, baze i kolektora se određuje prema sljedećim crtežima (pogled odozdo): Zadatak: Skicirati nekoliko različitih tranzistora te prema oznakama na njima odrediti njihove parametre. Tranzistor 1. 2. 3. 4. Skica tranzistora Oznake i objašnjena 7

VJŽA 2: SPOJ TRANZISTORA KAO SKLOPK Zadatak 1.: Spojiti strujni krug prema slici. Položaj emitera, baze i kolektora tranzistora odrediti prema prikazanom crtežu tranzistora. + 9 [V] 22 [kω] 107 Na osnovu provedenog pokusa opisati na koji način tranzistor radi kao sklopka: Zadatak 2.: Spojiti strujni krug prema slici. Položaj emitera, baze i kolektora tranzistora odrediti prema prikazanom crtežu tranzistora. + 9 [V] 220 [µf] 22 [kω] 107 8

Na osnovu provedenog pokusa opisati do kakvih razlika u odnosu na spoj iz zadatka 1. u ovom slučaju dolazi te objasniti uzroke tih promijena: Popis materijala i instrumenata koji se koriste u vježbi: - baterija 9 V D - tranzistor 107 (1 kom.) - otpornik R = 22 [kω] (1 kom.) - kondenzator = 220 [µf] - LD dioda - project board 9

VJŽA 3: SVJTLĆI DISPLJ Svjetleći displej omogućava prikaz proizvoljnog broja od 0 do 9. Željeni se broj dobiva tako da se segmenti od kojih se taj broj sastoji priključe na istosmjerni napon tako da se omogući propusna polarizacija dioda u segmentu. Zadatak: Spojiti strujni krug u kojem se nalazi priloženi displej na takav način da se na njemu ispiše po volji odabrani broj u crvenoj ili zelenoj boji. zeleni segmenti - + seg. - + seg. 9 0 d 9 5-9 1 b 9 6 e 9 2 h 9 7 g 9 3 a 9 8 f 9 4 c b e 0 1 2 3 4 a d c f g h 5 6 7 8 9 crveni segmenti - + seg. - + seg. 5 0 d 5 5 e 5 1 b 5 7 g 5 2 h 5 8 f 5 3 a 5 9-5 4 c Popis materijala i instrumenata koji se koriste u vježbi: - izvor napajanja +4,5 V D (baterija) - displej (1 kom.) - project board 10

VJŽA 4: NAIZMJNIČNO TITRAJUĆI SVJTLOSNI SIGNAL PRIMJNOM TRANZISTORA KAO SKLOPK Naizmjenično titrajući svjetlosni signal izveden je na principu diferencijalnog pojačala te radi kao strujna sklopka. Ukoliko dioda D 1 svijetli, tranzistor T 1 je otvoren dok je tranzistor T 2 zatvoren. Kondenzator 1 je u tom slučaju spojen na negativni pol izvora preko tranzistora T 1 te se puni preko otpornika R 2. Kondenzator 2 također je spojen na negativni pol izvora preko tranzistora T 1 te se puni preko otpornika R 4 i diode D 2. udući da je napon kondenzatora 1 priključen na bazu tranzistora T 2, nakon određenog se vremena tranzistor T 2 otvara. Otvaranje tog tranzistora uvjetuje pojavu napona kondenzatora 2 na tranzistoru T 1 između baze i emitera (+ napona je spojen na bazu tranzistora). Ovakva polarizacija baze i emitera tranzistora T 1 dovodi do njegovog zatvaranja u istom trenutku kad se otvara tranzistor T 2. Posljedica ove promjene je gašenje diode D 1 i paljenje diode D 2. Nakon toga se na kondenzatoru 2 počinju stvarati naponski uvjeti za ponovno otvaranje tranzistora T 1 i ciklus se ponavlja. Zadatak: Spojiti strujni krug prema slici. Promjenom vrijednosti otpornika R 2 i R 3 mijenjati vrijeme punjenja kondenzatora 1 i 2 te uočiti promjenu u brzini paljenja i gašenja LD dioda. 100 [Ω] 100 [Ω] 100 [Ω] 100 [Ω] + 9 [V] 47 [Ω] 47 [Ω] 22 [kω] R2 R3 22 [kω] D1 220 [µf] 220 [µf] + + D2 1 2 T1 T2-11

Položaj emitera, baze i kolektora tranzistora određuje se prema sljedećim crtežima (pogled odozdo): Kako se odnosi brzina paljenja i gašenja LD dioda prema veličini otpornika R 2 i R 3? Popis materijala i instrumenata koji se koriste u vježbi: - izvor napajanja +9 V D (baterija) - LD diode (2 kom.) - otpornici R 2 = R 3 = 22 [kω] / 2,2 [kω] (2 kom.) R = 100 [Ω] (4 kom.) R = 47 [Ω] (2 kom.) - kondenzatori 1 = 2 = 220 [µf] - tranzistori 107 (2 kom.) - project board 12

VJŽA 5: NAIZMJNIČNO TITRAJUĆI SVJTLOSNI SIGNAL PRIMJNOM INTGRIRANOG SKLOPA N 555 Naizmjenično titrajući svjetlosni signal izveden je pomoću integriranog sklopa N 555 koji radi kao oscilator (astabilni multivibrator) vrlo niske frekvencije koju prate dvije diode D 1 i D 2 spojene na izlazu iz sklopa (nožica br. 3 integriranog sklopa N 555). Za rad integriranog sklopa potrebna su dva otpornika R 1 i R 2 i elektrolitski kondenzator 1. Pomoću kondenzatora 1 i otpornika R 2 možemo mijenjati frekvenciju uključivanja dioda D 1 i D 2. Otpornici R 3 i R 4 ograničavaju struju dioda D 1 i D 2, koja ovisi o iznosu priključenog napona (u ovom slučaju 4,5 V D). Zadatak: Spojiti strujni krug prema slici. Promjenom vrijednosti otpornika R 2 s 200 [kω] na 100 [kω] promijeniti frekvenciju uključivanja dioda D 1 i D 2 te uočiti i opisati tu promjenu. 2,2 [kω] R 1 D 1 4 7 8 R 3 330 [Ω] 200 [kω] R 2 N 555 6 2 1 3 R 4 330 [Ω] 4,5 [V] 4,7 [µf] 1 D 2 8 7 6 5 Raspored nožica integriranog sklo-pa N 55 određuje se prema shemi prika-zanoj na slici desno (pogled odozgo): N 555 1 2 3 4 13

Kako se odnosi brzina paljenja i gašenja dioda D 1 i D 2 prema veličini otpornika R 2? Popis materijala i instrumenata koji se koriste u vjebi: - izvor napajanja +4,5 V D (baterija) - LD diode (2 kom.) - otpornici R1 = 2,2 [kω] R2 = 200 [kω] / 100 [kω] R3 = R4 = 330 [Ω] - kondenzator 1 = 4,7 [µf] - integrirani sklop N 555 (1 kom.) - project board 14

VJŽA 6: NISKOFRKVNTNI OSILATOR Niskofrekventni oscilator (elektronički tongenerator ili zujalica) jedan je od jednostavnijih elektroničkih sklopova koji se mogu napraviti korištenjem osnovnih elektroničkih elemenata. Zadatak: Spojiti strujni krug prema priloženoj shemi. Mijenjanjem vrijednosti potenciometra ispitivati utjecaj promjene otpora u ulaznom krugu spoja na promjenu napona na zvučniku (jačinu zvuka dobivenog na zvučniku). 0,15 µf V 0,5 W 8 Ω 107 25 kω 327 + 4,5 V 20 kω 56 kω R [kω] 0 5 10 15 20 25 U [V] Pri kojoj je vrijednosti promjenjivog otpora R zvuk dobiven na zvučniku najjačeg, a pri kojoj vrijednosti najmanjeg intenziteta? najjači intenzitet zvuka: najslabiji intenzitet zvuka: 15

Popis materijala i instrumenata koji se koriste u vjebi: - izvor napajanja +4,5 V D (baterija) - zvučnik 0,5 [W] / 8 [W] - potenciometar 25 [kω] linearno - otpornici R1 = 20 [kω] R2 = 56 [kω] - kondenzator 1 = 0,15 [µf] - tranzistori 107 i 327 - univerzalni mjerni instrument - project board 16

PRILOG Povezanost kontakata na ploči GL-11: 17