FREKVENCIJSKE KOMPENZACIJE OPERACIONIH POJAČAVAČA

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "FREKVENCIJSKE KOMPENZACIJE OPERACIONIH POJAČAVAČA"

Transcript

1 FEKVENIJSKE KOMPENZAIJE OPEAIONIH POJAČAVAČA 4 ZADATAK: Operacioni pojačavač čija je prenosna uncija data iraom: 5 (4) A( s) ( s)( s) oristi se a realiaciju invertujućeg pojačavača (slia 4) odnosno neinvertujućeg pojačavača (sli 4) sa oeicijentom povratne sprege β a) Odrediti marginu ae invertujućeg i neinvertujućeg pojačavača b) Ivršiti serijsu ompenaciju smanjivanjem ulane otpornosti operacionog pojačavača c) Odrediti vrednost otpornia a ompenaciju tao da margina ae inosi 45 o uolio je otporni 9Ω Slia 4 Slia 4 EŠENJE: Kolo povratne sprege u oba slučaja neavisno je od revencije sa oeicijentom povratne sprege: (4) β( s) β odale se dobija da je potreban odnos otpornia: (4) 9 Funcija ružnog pojačanja ao invertujućeg tao i neinvertujućeg pojačavača je: 4 (44) T( s) A( s) β ( s)( s) Moduo i aa ružnog pojačanja priaani su na slici 4 Sa slie se može videti da je na revenciji na ojoj moduo ružnog pojačanja opadne na db aa inosi -8 o što nači da je margina ae jednaa nuli Freventna ompenacija smanjivanjem ulane otpornosti ivodi se tao što se imedju ulanih priljučaa operacionog pojačavača veže otporni a ompenaciju prema sliama 44 i 45 a invertujući i neinvertujući pojačavač respetivno U tom slučaju oeicijent povratne sprege inosi: (45) β β β gde je: (46) β β

2 8 ANALOGNA ELEKTONIKA MODUO (db) lo g ( /β ) - d B /d e ω' -4 d B /d e ω K U Z N A F E K V E N IJA (ra d /s) FAZA (stepeni) o /d e - 8 Slia 4 Slia 44 Slia 45 Da bi margina ae bila 45 o reventnu osu treba podići a 4dB tao da moduo uncije ružnog pojačanja seče novu reventnu osu ω upravo na revenciji na ojoj aa ima vrednost -5 o To nači da je: (47) log 4dB β odale se dobija β a i iraa (46) se dobija potrebna vrednost 99Ω 4 ZADATAK: Operacioni pojačavač čija je prenosna uncija data iraom: 5 (4) A( s) ( s)( s) oristi se a realiaciju invertujućeg pojačavača (slia 4) odnosno neinvertujućeg pojačavača (slia 4) sa oeicijentom povratne sprege β a) Odrediti marginu ae invertujućeg odnosno neinvertujućeg pojačavača

3 FEKVENIJSKE KOMPENZAIJE OPEAIONIH POJAČAVAČA 9 b) Iršiti dierencijalnu (LEAD) ompenaciju veivanjem ompenacionog ondenatora paralelno otporniu c) Odrediti vrednost ompenacionog ondenatora tao da margina ae inosi 45 o uolio je otporni 9Ω Slia 4 Slia 4 EŠENJE: Kolo povratne sprege u oba slučaja neavisno je od revencije sa oeicijentom povratne sprege: (4) β( s) β odale se dobija da je potreban odnos otpornia: (4) 9 Funcija ružnog pojačanja invertujućeg ao i neinvertujućeg pojačavača je: 4 44) T( s) A( s) β ( s)( s) Moduo i aa ružnog pojačanja priaani su punom linijom (onačeni su onaom B) na slici 4 Sa slie se može videti da je na revenciji na ojoj moduo ružnog pojačanja opadne na db aa inosi -8 o što nači da je margina ae jednaa nuli Dierencijalna (LEAD) ompenacija ivodi se tao što se imedju ilanog i invertujućeg ulanog priljuča operacionog pojačavača paralelno otporniu veže ondenator a ompenaciju prema sliama 44 i 45 a invertujući i neinvertujući pojačavač respetivno U oba slučaja oeicijent povratne sprege inosi: s (45) β odnosno sβ s s ω (46) β β s ω p gde su sa ω i ω p onačene nula i pol oje unosi olo povratne sprege i oni su dati sledećim iraima: (47) ω (48) ω ω p β

4 4 ANALOGNA ELEKTONIKA MODUO (db) a -db /de -4dB /de -db /de K U Z N A F E K V E N IJ A (ra d /s ) B ω B FAZA (rad/s) Slia 4 Slia 44 Slia 45 Kao je oeicijent povratne sprege β manji od jedinice to je nula manja od pola tj ω <ω p što nači da najpre deluje nula ola povratne sprege pa atim pol ovog ola Najbolji reultati dobijaju se ao se nula ola povratne sprege postavi u oolini ritične revencije tj u oolini revencije na ojoj moduo ružnog pojačanja opadne na jedinicu ( db) Prema tome ao nulu ola povratne sprege postavimo na ω 4 rad/s prema jednačini (48) pol će biti na ω p 5 rad/s Za ovao odabran položaj nule i pola ola povratne sprege uncija ružnog pojačanja ima obli: 4 4 ( s) (49) T( s) A( s) β 5 ( s)( s)( s) Na slici 4 priaani su moduo i aa ružnog pojačanja pojačavača od oga je ivršena dierencijalna ompenacija (onačeno sa ) Sa ove slie može se aljučiti da je margina ae ovavog ola 45 o Medjutim uolio se ne dobije željena margina ae položaj nule ola povratne sprege treba iterativno pomerati do dobijanja željene margine

5 FEKVENIJSKE KOMPENZAIJE OPEAIONIH POJAČAVAČA 4 4 ZADATAK: Operacioni pojačavač čija je prenosna uncija data iraom: 4 (4) A( s) 4 ( s)( s)( s) oristi se a realiaciju invertujućeg pojačavača (slia 4) odnosno neinvertujućeg pojačavača (slia 4) sa oeicijentom povratne sprege β ( 9Ω) a) Odrediti marginu ae invertujućeg odnosno neinvertujućeg pojačavača b) Ivršiti integralnu (LAG) ompenaciju ubacivanjem redne vee ompenacionog ondenatora i otpornia imedju ulanih priljučaa operacionog pojačavača i iračunati elemente a ompenaciju uolio se ahteva margina ae od 45 o i ompenacija dominantnim polom c) Odrediti vrednost ompenacionog ondenatora i otpornia uolio se ahteva ista margina ae u uslov da je širina propusnog opsega uncije ružnog pojačanja masimalna Slia 4 Slia 4 EŠENJE: I ovom priliom olo povratne sprege je u oba slučaja neavisno je od revencije i njegov oeicijent povratne sprege inosi: (4) β( s) β odale se dobija da je potreban odnos otpornia: (4) 9 Funcija ružnog pojačanja invertujućeg pojačavača je ao i od neinvertujućeg data iraom: (44) T( s) A( s) β 4 ( s)( s)( s) Moduo i aa ružnog pojačanja priaani su na slici 4 onačene sa B i E respetivno MODUO (db) K U Z N A F E K V E N IJA (ra d/s ) B D

6 4 ANALOGNA ELEKTONIKA E 6 F G FAZA (rad/s) Slia 4 Sa slie 4 se može videti da je na revenciji na ojoj moduo ružnog pojačanja opadne na db aa inosi -8 o što nači da je margina ae jednaa nuli Integralna (LAG) ompenacija ivodi se tao što se imedju ulanih priljučaa operacionog pojačavača priljuči redna vea otpornia i ondenatora prema sliama 44 i 45 a invertujući i neinvertujući pojačavač respetivno Slia 44 Slia 45 U oba slučaja oeicijent povratne sprege inosi: ( s ) s (45) β ( ) s s ( ) s ω (46) β β s ω p ( s ) s ( β ) odnosno gde su sa ω i ω p onačene nula i pol oje unosi olo povratne sprege i oni su dati sledećim iraima: (47) ω (48) ω p β ( ) Kada je olo sa pasivnom negativnom povratnom spregom oeicijent povratne sprege β veći je od nule a manji od jedinice pa je nula veća od pola tj ω >ω p što nači da najpre deluje pol ola povratne sprege a atim nula ovog ola Uolio se želi ivršiti integralna ompenacija dominantnim polom nulom ola povratne sprege treba poništiti najmanji pol u prenosnoj unciji operacionog pojačavača tj treba da je:

7 FEKVENIJSKE KOMPENZAIJE OPEAIONIH POJAČAVAČA 4 (49) ω rad / s Položaj pola oji unosi olo povratne sprege treba odrediti i uslova da njegovim delovanjem počinje nagib modula ružnog pojačanja od -db/de sve do moduo ružnog pojačanja ne padne na jedinicu (db) posle čega počinje delovanje drugog po veličini pola u prenosnoj unciji operacionog pojačavača Kao je moduo ružnog pojačanja pri nisim revencijama 6dB to je potrebno tri deade da bi on opao na db Prema tome pol ola povratne sprege treba postaviti na revenciju oja je puta niža od revencije drugog pola prenosne uncije operacionog pojačavača: (4) ω p rad / s β ( ) I iraa (49) i (4) mogu se odrediti potrebne vrednosti ompenacionih elemenata i one inose: (4) µ F i Ω Sa ovao odabranim položajima nule i pola ola povratne sprege (ω rad/s i ω p rad/s) uncija ružnog pojačanja ima obli: ( s) T( s) A( s) β( s) 4 ( s)( s)( s) ( s) (4) 4 ( s)( s)( s) Na slici 4 su priaani i sa i F onačeni respetivno moduo i aa ružnog pojačanja pojačavača od oga je ivršena integralna ompenacija dominantnim polom Sa ove slie može se aljučiti da je margina ae ovavog ola 45 o Uolio se želi ivršiti integralna ompenacija sa masimalnom širinom propusnog opsega uncije ružnog pojačanja revencija pola ola povratne sprege mora biti jednaa najmanjem polu prenosne uncije operacionog pojačavača odnosno: (4) ω p rad / s β ( ) tao da nagib modula uncije ružnog pojačanja posle ove revencije inosi -4dB/de Nula ola povratne sprege veća je od pola ovog ola pa je najpogodnije da se ona postavi na revenciji oja je a red veličine manja od ritične revencije ola sa ivršenom ompenacijom S obirom da se ritična revencija unapred ne može predpostaviti uećemo proivoljno da je: (44) ω rad / s I iraa (4) i (44) mogu se odrediti potrebne vrednosti ompenacionih elenata i one inose: (45) µ F i Ω Prema tome ao nulu ola povratne sprege postavimo na ω rad/s a pol na ω p rad/s uncija ružnog pojačanja ima obli: ( s) (46) T( s) A( s) β( s) ( s) 4 ( s)( s) Na slici 4 priaani su moduo i aa ružnog pojačanja pojačavača od oga je ivršena integralna ompenacija sa masimalnom širinom propusnog opsega uncije ružnog pojačanja i onačeni sa D i G respetivno Sa ove slie može se aljučiti da je

8 44 ANALOGNA ELEKTONIKA margina ae ovavog ola 45 o Medjutim uolio se ne dobije željena margina ae položaj nule ola povratne sprege treba iterativno pomerati na odgovarajuću stranu do dobijanja željene margine 44 ZADATAK: Operacioni pojačavač čija je prenosna uncija data iraom: (44) A( s) 4 ( s) ( s) ( s) oristi se a realiaciju invertujućeg pojačavača (slia 4) odnosno neinvertujućeg pojačavača (slia 4) od ojih je pomoću otpornia ivršena ompenacija uticaja ulanih struja polariacije a) Odrediti marginu ae invertujućeg odnosno neinvertujućeg pojačavača b) Iršiti integralnu (LAG) ompenaciju ubacivanjem redne vee ompenacionog ondenatora i otpornia imedju ulanih priljučaa operacionog pojačavača i iračunati elemente a ompenaciju uolio se ahteva margina ae od 45 o a da se ivrši ompenacija dominantnim polom c) Odrediti vrednost ompenacionog ondenatora i otpornia tao da margina ae inosi 45 o uolio se ahteva ista margina ae u uslov da je širina propusnog opsega uncije ružnog pojačanja masimalna Slia 44 Slia 44 EŠENJE: Kao su ulane struje polariacije operacionog pojačavača jednae nuli otporni a ompenaciju njihovog uticaja nema niavog uticaja na oeicijent povratne sprege oji i u ovom slučaju ne avisi od revencije i isti je a oba ola: (44) β( s) β Funcija ružnog pojačanja invertujućeg ao i neinvertujućeg pojačavača je: (44) T( s) A( s) β( s) 4 ( s) ( s) ( s) Moduo i aa ružnog pojačanja priaani su na slici 44 onačne sa B i E respetivno

9 FEKVENIJSKE KOMPENZAIJE OPEAIONIH POJAČAVAČA 45 MODUO (db) K U Z N A F EK V E N IJA (ra d/s) B D E 6 F G FAZA (rad/s) Slia 44 Sa slie 44 se može videti da je na revenciji na ojoj moduo ružnog pojačanja opadne na db aa inosi -8 o što nači da je margina ae jednaa nuli Integralna (LAG) ompenacija ivodi se tao što se imedju ulanih priljučaa operacionog pojačavača priljuči redna vea otpornia i ondenatora prema sliama 444 i 445 a invertujući i neinvertujući pojačavač respetivno Slia 44 Slia 45 Kolo povratne sprege je u oba slučaja identično Koeicijent povratne sprege može se odrediti i jednačina napisanih a invertujući i neinvertujući ula operacionog pojačavača: u' e (444) d u' u s u' e e (445) d d s Eliminacijom napona u i ovih jednačina dobija se:

10 46 ANALOGNA ELEKTONIKA e s (446) β( s) d odnosno uo u i s s ω (447) β β s ω p gde su sa ω i ω p onačene nula i pol oje unosi olo povratne sprege i oni su dati sledećim iraima: (448) ω (449) ω p Kod integralne ompenacije nula ola povratne sprege veća je od pola tj ω >ω p što nači da najpre deluje pol ola povratne sprege a atim nula ovog ola S obirom da je uncija ružnog pojačanja identična sa uncijom ružnog pojačanja i prethodnog adata slede ista objašnjenja o načinu postavljanja nule i pola ola povratne sprege samo će se raliovati vrednosti elemenata a ompenaciju bog ralie u iraima a pol ola povratne sprege Uolio se želi ivršiti integralna ompenacija dominantnim polom nulom ola povratne sprege treba poništiti najmanji pol u prenosnoj unciji operacionog pojačavača tj treba da je: (44) ω rad / s Položaj pola oji unosi olo povratne sprege treba odrediti i uslova da njegovim delovanjem imamo nagib modula ružnog pojačanja od -db/de sve do moduo ružnog pojačanja ne padne na jedinicu (db) posle čega može nastupiti delovanje drugog po veličini pola u prenosnoj unciji operacionog pojačavača Kao moduo ružnog pojačanja pri nisim revencijama inosi 6dB to je potrebno tri deade da bi on opao na db pa stoga pol ola povratne sprege treba postaviti na revenciju oja je puta niža od revencije drugog pola prenosne uncije operacionog pojačavača: (44) ω p rad / s I iraa (44) i (44) mogu se odrediti potrebne vrednosti ompenacionih elenata i one inose: (4) 9µ F i Ω Prema tome ao nulu ola povratne sprege postavimo na ω rad/s a pol na ω p rad/s uncija ružnog pojačanja ima obli: (44) T( s) A( s) β 4 ( s)( s)( s) Na slici 44 su priaani moduo i aa ružnog pojačanja pojačavača od oga je ivršena integralna ompenacija dominantnim polom i onačeni su sa i F respetivno Sa ove slie može se aljučiti da je margina ae ovavog ola 45 o

11 FEKVENIJSKE KOMPENZAIJE OPEAIONIH POJAČAVAČA 47 Uolio se želi ivršiti integralna ompenacija sa masimalnom širinom propusnog opsega uncije ružnog pojačanja revencija pola ola povratne sprege mora biti jednaa najmanjem polu prenosne uncije operacionog pojačavača odnosno: (444) ω p rad / s tao da nagib modula uncije ružnog pojačanja posle ove revencije inosi -4dB/de Nula ola povratne sprege je veća od pola ovog ola pa je najpogodnije da se ona postavi na revenciji oja je a red veličine manja od ritične revencije ola sa ivršenom ompenacijom S obirom da se ritična revencija unapred ne može predpostaviti uećemo proivoljno da je: (445) ω rad / s I iraa (44) i (45) mogu se odrediti potrebne vrednosti ompenacionih elemenata i one inose: (446) 99µ F i Ω Prema tome ao nulu ola povratne sprege postavimo na ω rad/s a pol na ω p rad/s uncija ružnog pojačanja ima obli: ( s) (447) T( s) A( s) β ( s) 4 ( s)( s) Na slici 44 su priaani moduo i aa ružnog pojačanja pojačavača od oga je ivršena integralna ompenacija sa masimalnom širinom propusnog opsega uncije ružnog pojačanja i onačeni sa D i G respetivno Sa ove slie može se aljučiti da je margina ae ovavog ola 45 o Naravno i ovom priliom ao se ne dobije željena margina ae položaj nule ola povratne sprege treba iterativno pomerati do dobijanja željene margine 45 ZADATAK: Na slici 45 priaano je olo od oga je primenjena ompenacija premošćavanjem (FEED FOWAD) Naći prenosnu unciju pojačavača U (45) A( s) i U U uolio prvi pojačavač ima prenosnu unciju: (45) A( s) s a drugi: (45) A ( s) 4 s Ulana otpornost a simetrični signal na svaom od ulaa drugog pojačavača je cm Nacrtati amplitudsu i anu arateristiu pojačavača ao je ispunjen uslov: (454) cm Ostale araterisie pojačavača su idealne

12 48 ANALOGNA ELEKTONIKA Slia 45 EŠENJE: Kada ne bi postojali ondenatori a premošćavanje prvog pojačavača oji je inače usopojasni sa nešto većim pojačanjem pojačanje celog pojačavača bi bilo: (454) A( s) A A 5 4 ( s)( s) a moduo i aa ove prenosne uncije priaana je na slici 45 sa onaom B i D respetivno MODUO (db) B KUZNA FEKV ENIJA (rad/s ) D E FAZA (rad/s) Slia 45 Naponi na ulaima drugog pojačavača mogu se napisati na sledeći način: (455) u' A ( u u cm ) u i cm s (456) u'' cm u cm s Ilani napon celog pojačavača je prema tome dat iraom:

13 FEKVENIJSKE KOMPENZAIJE OPEAIONIH POJAČAVAČA 49 s cm (456) u A ( u' u'' ) A A ( u u ) s cm Posle amene datih iraa a A i A u poslednji ira dobija se pojačanje celog pojačavača u obliu: 5 ( s) (457) A'( s) 4 ( s)( s) Moduo i aa pojačavača od oga je ivršena ompenacija premošćavanjem priaani su na slici 45 sa onaama i E respetivno 46 ZADATAK: Prenosna uncija operacionog pojačavača može se aprosimirati tropolnom uncijom Polovi se nalae na revencijama MH 4 MH 4 MH Pojačanje operacionog pojačavača na nisim revencijama je A 68 db Sa ovim operacionim pojačavačem je realiovan invertor Ivršiti ompenaciju invertora dierencijalnim ompenatorom tao da pojačanje na nisim revencijama inosi db a margina ae 45 o Slia 46 EŠENJA: Na slici je priaana šema ompenacionog pojačavača čije je ružno pojačanje A β ( ) 68 dato iraom: T(s) Za log A 68dB A ( j )( j )( j )( j ) Polaeći od ponatog pojačanja pojačavača sa reacijom dobija se oeicijent povratne β : log A r () db tj log( ) db β β β Nula Z treba da bude približno na revenciji u ojoj ružno pojačanje dostiže jedinicu odnosno db Pošto je u tom slučaju ( P 6 Z )>>( Z ) revenciju iračunavamo i sledeće jednačine: 4 ( ) ( ) ( ) ( ) i u uslov Z dobija se 4 MH π Na revenciji margina ae je Φ m 45 ( ) pa je 4 p

14 5 ANALOGNA ELEKTONIKA Φ m π ϕ( ) arctg arctg arctg arctg Odavde se dobija revencija nule 44MH 97 Ao se usvoji vrednost a pf ostali elementi inose 68Ω 59Ω 6 π ZADATAK: Model trostepenog operacionog pojačavača priaan je na slici 47 Ilana impendansa ulanog stepena je vrlo velia do je njegova prenosna admitansa data I b 67 iraom Y(s) 6 7 u ( s)( s) d Jednosmerna oletorsa struja tranistora T inosi µa Parametri tranistora su: β c5 pf i i pf Temperatursi napon je V T 5 mv Zanemariti eeat modulacije širine bae Slia 47 a) Ivesti ira a pojačanje operacionog pojačavača ao je 5 Ω A (s) Ulana impedansa ilanog stepena je vrlo velia b) Ovim operacionim pojačavačem realiovan je invertor sa pojačanjem A r ()-6 Nacrtati Bodeove dijagrame a ružno pojačanje i proveriti stabilnost c) Ivršiti unutrašnju ompenaciju operacionog pojačavača dominantnim polom elementima a ompenaciju n i n oji se veuju imeđu bae i emitora tranistora T EŠENJE: Evivalentna ulana apacitivnost tranistora inosi: i (g m c ) c i gmcc nf VT ulana otpornost je ri β re 5Ω a strmina gm re 4* S ; r 5Ω I Napon na ilau je U - g m V c gde je a) Pojačanje operacionog pojačavača je : ri V' I b sr i u g mri A(s) Y(S) Y I sr Kao je A r () - 6 to je β 6 b i e

15 FEKVENIJSKE KOMPENZAIJE OPEAIONIH POJAČAVAČA 5 g mri Kružno pojačanje dato je iraom T(s) Y(s) β 6 odnosno ( 55* s) T(s) 67 6 ( s)( s) ( 55 s) s s s ( )( )( ) b) Na slici su nacrtani Bodeovi dijagrami a amplitudsu i anu arateristiu ola I Bodeovih dijagrama dobija se da je invertor nestabilan sa marginom ae φ m c) Prenosna uncija omparativnog operacionog pojačavača je s g mri ( ) g mri ( sn n ) ω A n ( s) Y(s) Y (s) s[ ri nn ri n ] s nri n s ri s ri ri i ω ω gde je ω nn Za ompenaciju dominantnim polom treba n i n odabrati tao da se nulom ω poništi pol ω 6 rad/s a ao je ω 6 n n rad / s to se može postići iborom n 8Ω i n 5nF Tada su 6 7 ωp rad / s i ω p 47 rad / s 9 r 5 8 i n n

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA.

nvt 1) ukoliko su poznate struje dioda. Struja diode D 1 je I 1 = I I 2 = 8mA. Sada je = 1,2mA. IOAE Dioda 8/9 I U kolu sa slike, diode D su identične Poznato je I=mA, I =ma, I S =fa na 7 o C i parametar n= a) Odrediti napon V I Kolika treba da bude struja I da bi izlazni napon V I iznosio 5mV? b)

Διαβάστε περισσότερα

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

Otpornost R u kolu naizmjenične struje Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja

Διαβάστε περισσότερα

( t) u( t) ( t) STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM

( t) u( t) ( t) STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM STABILNOST POJAČAVAČA SA POVRATNOM SPREGOM Ponašanje pojačavača u vremenskom domenu zavisi od frekvencijske karakteristike, odnosno položaja nula i polova prenosne funkcije. ( N r ( D( B( Pogodan način da se ustanovi stabilnost pojačavača je da

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE SVI ODSECI OSIM ODSEKA ZA ELEKTRONIKU LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 1 OSNOVNA KOLA SA DIODAMA Autori: Goran Savić i Milan

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE ELEKTRONSKI FAKULTET NIŠ KATEDRA ZA ELEKTRONIKU predmet: OSNOVI ELEKTRONIKE studijske grupe: EMT, EKM Godina 2014/2015 RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA OSNOVI ELEKTRONIKE 1 1. ZADATAK Na slici je prikazano električno

Διαβάστε περισσότερα

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:

S t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina: S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110

Διαβάστε περισσότερα

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

MOSTOVI beleške za predavanja

MOSTOVI beleške za predavanja MOSTOVI beleše za predavanja. Opšta onfiguracija, generalizovana A E eletrična mreža B U ( E, Z, K ) AB = f Z n ( L,, M, f ) Z i = g, avnoteža mosta: U = 0. AB Osetljivost mosta, definicija: S m U U AB

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

Obrada signala

Obrada signala Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Diferencijabilnost funkcije više promenljivih

Diferencijabilnost funkcije više promenljivih Matematiči faultet Beograd novembar 005 godine Diferencijabilnost funcije više promenljivih 1 Osnovne definicije i teoreme, primeri Diferencijabilnost je jedan od centralnih pojmova u matematičoj analizi

Διαβάστε περισσότερα

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe

BIPOLARNI TRANZISTOR Auditorne vježbe BPOLARN TRANZSTOR Auditorne vježbe Struje normalno polariziranog bipolarnog pnp tranzistora: p n p p - p n B0 struja emitera + n B + - + - U B B U B struja kolektora p + B0 struja baze B n + R - B0 gdje

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k.

Funkcija prenosa. Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k. OT3OS1 7.11.217. Definicije Funkcija prenosa Funkcija prenosa se definiše kao količnik z transformacija odziva i pobude. Za LTI sistem: y n h k x n k Y z X z k Z y n Z h n Z x n Y z H z X z H z H z n h

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA

MAGNETNO SPREGNUTA KOLA MAGNETNO SPEGNTA KOA Zadatak broj. Parametri mreže predstavljene na slici su otpornost otpornika, induktivitet zavojnica, te koeficijent manetne spree zavojnica k. Ako je na krajeve mreže -' priključen

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrijske nejednačine

Trigonometrijske nejednačine Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja

Διαβάστε περισσότερα

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log =

2log. se zove numerus (logaritmand), je osnova (baza) log. log. log = ( > 0, 0)!" # > 0 je najčešći uslov koji postavljamo a još je,, > 0 se zove numerus (aritmand), je osnova (baza). 0.. ( ) +... 7.. 8. Za prelazak na neku novu bazu c: 9. Ako je baza (osnova) 0 takvi se

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema

Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Poglavlje 7 Blok dijagrami diskretnih sistema 95 96 Poglavlje 7. Blok dijagrami diskretnih sistema Stav 7.1 Strukturni dijagram diskretnog sistema u kome su sve veliqine prikazane svojim Laplasovim transformacijama

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.

Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona. Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona Prema osnovnoj formuli za dimenzionisanje maksimalni tangencijalni napon τ max koji se javlja u štapu mora biti manji

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11.

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE II Vježba 11. OSNOVE EEKTOTEHNKE Vježba... Za redno rezonantno kolo, prikazano na slici. je poznato E V, =Ω, =Ω, =Ω kao i rezonantna učestanost f =5kHz. zračunati: a) kompleksnu struju u kolu kao i kompleksne napone

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

Analogna mikroelektronika

Analogna mikroelektronika Analogna mikroelektronika Z. Prijić Elektronski fakultet Niš Katedra za mikroelektroniku Predavanja 2014. Idealni operacioni pojačavač Diferencijalni pojačavač Deo I Operacioni pojačavači Idealni operacioni

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić

OSNOVI ELEKTRONIKE. Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić OSNOVI ELEKTRONIKE Vežbe (2 časa nedeljno): mr Goran Savić savic@el.etf.rs http://tnt.etf.rs/~si1oe Termin za konsultacije: četvrtak u 12h, kabinet 102 Referentni smerovi i polariteti 1. Odrediti vrednosti

Διαβάστε περισσότερα

PROJEKTOVANJE CELINE AVAČA

PROJEKTOVANJE CELINE AVAČA PROJEKTOVANJE CELINE POJAČAVA AVAČA Johan Huijsing, OPERATIONAL AMPLIFIERS, Theory and Design, Kluwer Academic Publishers, 2001, Ch 6 1 Pored aspekata specifičnih za ulazni odnosno izlazni stepen, operacioni

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK

SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK SISTEMI DIFERENCIJALNIH JEDNAČINA - ZADACI NORMALNI OBLIK. Rši sism jdnačina: d 7 d d d Ršnj: Ša j idja kod ovih zadaaka? Jdnu od jdnačina difrniramo, o js nađmo izvod l jdnačin i u zamnimo drugu jdnačinu.

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR

OSNOVI ELEKTRONIKE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU OSNOVI ELEKTRONIKE ODSEK ZA SOFTVERSKO INŽENJERSTVO LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 2 DIODA I TRANZISTOR 1. 2. IME I PREZIME BR. INDEKSA GRUPA

Διαβάστε περισσότερα

CENTRIČNO PRITISNUTI ELEMENTI

CENTRIČNO PRITISNUTI ELEMENTI 3/7/013 CETRIČO PRITISUTI ELEMETI 1 Primeri primene 1 3/7/013 Oblici poprečnih presea 3 Specifičnosti pritisnutih elemenata ivijanje Konrola napona u poprečnom preseu nije dovoljan uslov a dimenionisanje;

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova

, Zagreb. Prvi kolokvij iz Analognih sklopova i Elektroničkih sklopova Grupa A 29..206. agreb Prvi kolokvij Analognih sklopova i lektroničkih sklopova Kolokvij se vrednuje s ukupno 42 boda. rijednost pojedinog zadatka navedena je na kraju svakog zadatka.. a pojačalo na slici

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

Reverzibilni procesi

Reverzibilni procesi Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici. Za adani sustav prostornih sila i j k () oktant i j k () oktant koje djeluju na materijalnu toku odredite: a) reultantu silu? b) ravnotežnu silu? a) eultanta sila? i j k 8 Vektor reultante: () i 8 j k

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na

Ovo nam govori da funkcija nije ni parna ni neparna, odnosno da nije simetrična ni u odnosu na y osu ni u odnosu na . Ispitati tok i skicirati grafik funkcij = Oblast dfinisanosti (domn) Ova funkcija j svuda dfinisana, jr nma razlomka a funkcija j dfinisana za svako iz skupa R. Dakl (, ). Ovo nam odmah govori da funkcija

Διαβάστε περισσότερα

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM

LINEARNA ELEKTRONIKA VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET U BEOGRADU KATEDRA ZA ELEKTRONIKU LINEARNA ELEKTRONIKA LABORATORIJSKE VEŽBE VEŽBA BROJ 4 ANALIZA AKTIVNIH FILTARA SA JEDNIM OPERACIONIM POJAČAVAČEM.. IME I PREZIME BR. INDEKSA

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka

IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka IMPULSNA ELEKTRONIKA Zbirka rešenih zadataka Stančić Goran Jevtić Milun Niš, 2004 2 IMPULSNA ELEKTRONIKA Glava 1 Logička kola i njihova primena 3 4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C0.. (. ( n n n-. (a a lna 6. (e e 7. (log a 8. (ln ln a (>0 9. ( 0 0. (>0 (ovde je >0 i a >0. (cos. (cos - π. (tg kπ cos. (ctg

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike

Διαβάστε περισσότερα

Stabilnost linearnih sistema automatskog upravljanja

Stabilnost linearnih sistema automatskog upravljanja Stabilnost linearnih sistema automatskog upravljanja Najvažnija osobina SAU jeste stabilnost. Generalni zahtev koji se postavlja pred projektanta jeste da projektovani i realizovani SAU bude stabilan (u

Διαβάστε περισσότερα

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()

Διαβάστε περισσότερα

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI SVUČILIŠT U ZAGU FAKULTT POMTNIH ZNANOSTI predmet: Nastavnik: Prof. dr. sc. Zvonko Kavran zvonko.kavran@fpz.hr * Autorizirana predavanja 2016. 1 Pojačala - Pojačavaju ulazni signal - Zahtjev linearnost

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović

RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) II deo. Miloš Marjanović Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) II deo Miloš Marjanović Bipolarni tranzistor kao prekidač BIPOLARNI TRANZISTORI ZADATAK 16. U kolu sa slike bipolarni

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

Linearni operatori. Stepenovanje matrica

Linearni operatori. Stepenovanje matrica Linearni operatori Stepenovanje matrica Nea su X i Y vetorsi prostori nad istim poljem salara K Presliavanje A : X Y zovemo operator Za operator A ažemo da je linearan ao je istovremeno 1 aditivan: A(u

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

4 IMPULSNA ELEKTRONIKA

4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 4 IMPULSNA ELEKTRONIKA 1.1 Na slici 1.1 prikazano je standardno TTL kolo sa parametrima čije su nominalne vrednosti: V cc = 5V, V γ = 0, 65V, V be = V bc = V d = 0, 7V, V bes = 0, 75V, V ces = 0, 1V, R

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

10.1. Bit Error Rate Test

10.1. Bit Error Rate Test .. Bt Error Rat Tst.. Bt Error Rat Tst Zadata. Izračuat otrba broj rth formacoh bta u BER tstu za,, ogršo dttovaa bta a rjmu, tao da s u sstmu sa brzoom sgalzacj od Mbs mož tvrdt da j vrovatoća grš rosa

Διαβάστε περισσότερα

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika

NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i

1. zadatak , 3 Dakle, sva kompleksna re{ewa date jedna~ine su x 1 = x 2 = 1 (dvostruko re{ewe), x 3 = 1 + i PRIPREMA ZA II PISMENI IZ ANALIZE SA ALGEBROM. zadatak Re{avawe algebarskih jedna~ina tre}eg i ~etvrtog stepena. U skupu kompleksnih brojeva re{iti jedna~inu: a x 6x + 9 = 0; b x + 9x 2 + 8x + 28 = 0;

Διαβάστε περισσότερα

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD

35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti

Διαβάστε περισσότερα