2 k s k s k m. m m m 0.2 kg s. Odgovor je pod B.

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "2 k s k s k m. m m m 0.2 kg s. Odgovor je pod B."

Transcript

1 Zadata (Ana, inazija) Opruu ontante 5 N/ tineo za c i putio titrati. Odredite najeću brzinu tijea ae da pri titranju. A. 3 B. 5 C. D. 4 Rješenje = 5 N/, = c =., = da =., =? Eatična oprua produžena za ia eatičnu potencijanu eneriju Eep =, dje je ontanta oprue. ijeo ae i brzine ia inetiču eneriju E. = Zaon očuanja enerije: Enerija e ne ože ni toriti ni uništiti, eć ao pretoriti iz jedno obia u drui. Uupna enerija zatoreno (izoirano) utaa ontantna je bez obzira na to oji e procei zbiaju u to utau. Kad e u neo proceu pojai ubita neo obia enerije, ora e pojaiti i jedna prirat neo druo obia enerije. Pri titranju tijeo e iba, na prijer ore doje oo ranotežno poožaja. Poa tijea ijenja e od nue do aianoa na jednu i na druu tranu. Maiani poa naziao apitudo titranja. Kada tijeo proazi ranotežni poožaje, poa (eonacija) u je nua, a brzina aiana. ada je i inetiča enerija aiana, a eatična potencijana nua. Kada je tijeo u apitudno poožaju inetiča enerija je nua, a eatična potencijana je aiana. Budući da je uupna ehaniča enerija očuana, inetiča enerija tijea u ranotežno poožaju jednaa je eatičnoj potencijanoj eneriji oju tijeo ia u apitudno poožaju. E = Eep = = / = Odoor je pod B. N 5 = / = = =. = 5.. Vježba Opruu ontante N/ tineo za c i putio titrati. Odredite najeću brzinu tijea ae 4 da pri titranju. A. 3 B. 5 C. D. 4 Rezutat: B. Zadata (Vado, inazija) Koia je perioda ateatičo njihaa dujine na Zeji, a oia na Mjeecu? (Aceeracija obodno pada na Zeji iznoi = 9.8 /, a na Mjeecu =.6 / ) Rješenje =, = 9.8 /, =.6 /, =?, =? Mateatičo njihao je njihao (zaišjeno) oje ia neratejiu nit bez ae i ojea je aa uice oja njiše oncentrirana u jednoj toči. Uz ae apitude tao njihao izodi haroniče titraje. Vrijee jedno titraja ateatičo njihaa jet

2 = π, dje je dujina njihaa, a aceeracija obodno pada. Perioda ateatičo njihaa dujine je: na Zeji na Mjeecu = π = π = = π = π = Vježba Koia je perioda ateatičo njihaa dujine na panetu dje je aceeracija obodno pada = 4 /? Rezutat: 3.4. Zadata 3 (Vado, inazija) Dujina je ateatičo njihaa na Zeji. Za oio poto treba anjiti dujinu njihaa na Mjeecu da bi njeoa perioda bia ita ao na Zeji? (Aceeracija obodno pada na Zeji iznoi = 9.8 /, a na Mjeecu =.6 / ) Rješenje 3 =, = 9.8 /, =.6 /, p =? Mateatičo njihao je njihao (zaišjeno) oje ia neratejiu nit bez ae i ojea je aa uice oja njiše oncentrirana u jednoj toči. Uz ae apitude tao njihao izodi haroniče titraje. Vrijee jedno titraja ateatičo njihaa jet = π, dje je dujina njihaa, a aceeracija obodno pada. z ujeta da periode ateatičo njihaa na Zeji i Mjeecu oraju biti ite izračuna e dujina njihaa na Mjeecu. = π = π π = π / π = = / = = / =. Reatino anjenje dujine njihaa iznoi: p = p = p = p = p = p = p = = =.8349 = %. 9.8 =

3 ?? Vježba 3 Dujina je ateatičo njihaa na Zeji c. Za oio poto treba anjiti dujinu njihaa na Mjeecu da bi njeoa perioda bia ita ao na Zeji? (Aceeracija obodno pada na Zeji iznoi = 9.8 /, a na Mjeecu =.6 / ) Rezutat: %. Zadata 4 (an, inazija) Uzduž užeta širi e a brzino /. Saa toča užeta izrši jedan titraj za.4. Koia je freencija titranja aa? A. 4 Hz B..5 Hz C. 5 Hz D..5 Hz Rješenje 4 = /, =.4, ν =? Freencija ν je broj ophoda (titraja) u jedinici reena (u eundi). Perioda je rijee jedno ophoda (titraja). zeñu freencije ν i periode potoji eza: ν = = ν =. ν Freencija titranja iznoi: ν = = =.5 =.5 Hz..4 Odoor je pod B. Vježba 4 Uzduž užeta širi e a brzino /. Saa toča užeta izrši jedan titraj za 4. Koia je freencija titranja aa? Rezutat: D. A. 4 Hz B..5 Hz C. 5 Hz D..5 Hz Zadata 5 (an, inazija) Da jednaa zučnia daju na ito jetu u protoru razinu zua od 95 db. Koia će biti razina zua na to jetu ao jedan od zučnia pretane raditi? Rješenje 5 = /, =.4, ν =? Razina intenziteta zua (L) izražena u decibeia (db) definira e izrazo L = o, dje intenzitet odoara otpriie najabije zuu oje još proječno uho ože čuti te iznoi W =, pri freenciji Hz. Decibe je brojčana jedinica. Budući da da jednaa zučnia daju na ito jetu u protoru razinu zua L, računao intenzitet da zučnia. 3

4 L / o o o o L L = L = = = o L a L L ntioaritiranje o x = = = / = x L =. Ao itodobno rade da jednaa zučnia intenzitet porate da puta. Dae, ada radi jedan zučni intenzitet će biti upoa anji. L = =. Računao razinu intenziteta jedno zučnia. L L L L o o o o = L = L = L = = = o = o = 9.99 db 9 db. 95 db? Vježba 5 Da jednaa zučnia daju na ito jetu u protoru razinu zua od 8 db. Koia će biti razina zua na to jetu ao jedan od zučnia pretane raditi? Rezutat: 77 db. Zadata 6 (ABC, tehniča šoa) ijeo ae oješeno je o dije oprue jednaih ontanti eatičnoti. Jedno je oješeno tao da u oprue u ''eriji'', a drui put tao da u oprue u ''paraei''. Periode titranja tijea u ta da učaja zadoojaaju izraz: A. = p B. = p C. = p D. = 4 p Rješenje 6 = =, : p =? Ao tijeo obješeno o eatičnu opruu izučeo iz poožaja ranoteže za nei poa x i putio a, ono će haroniji titrati. Za ao tijeo oje e iba poput tijea na opruzi, što uzrouje ia uprano proporcionana poau x, jera uprotnoa poau, dae F = x ažeo da haroniji titra. Perioda je rijee jedno titraja (ophoda). Haroničo titranje nataje djeoanje eatične ie F = ii nee drue ie proporcionane eonaciji. ada je perioda titranja: = π. 4

5 Oa forua upotrebjaa e obično od titranja ae oje nataje djeoanje eatične ie oprue; je ontanta oprue (a znači iu potrebnu za jedinično produjenje oprue). Općenito, je fator proporcionanoti izeñu ie i eonacije. Ao dije oprue oje iaju ontante eatičnoti i pojio eriji, ožeo ih zaijeniti jedno opruo čija ontanta eatičnoti iznoi: = +. Seriji pojene oprue ponašaju e ao eriji pojeni ondenzatori. p Ao dije oprue oje iaju ontante eatičnoti i pojio paraeno, ožeo ih zaijeniti jedno opruo čija ontanta eatičnoti p iznoi: p = +. Paraeno pojene oprue ponašaju e ao paraeno pojeni ondenzatori. ijeo ae oješeno je o dije oprue jednaih ontanti eatičnoti tao da u oprue u eriji. Kontanta eatičnoti to utaa iznoi: = + = + = =. ijeo ae oješeno je o dije oprue jednaih ontanti eatičnoti tao da u oprue u paraei. Kontanta eatičnoti p to utaa iznoi: Računao ojer perioda i p. p = + p = + p =. π π = = = = = p p p p p π π p p p p p 5

6 p = = = = = p p p p p p = = 4 = = / p p p p p = p. Odoor je pod B. Vježba 6 ijeo ae oješeno je o tri oprue jednaih ontanti eatičnoti. Jedno je oješeno tao da u oprue u ''eriji'', a drui put tao da u oprue u ''paraei''. Periode titranja tijea u ta da učaja zadoojaaju izraz: A. = p B. = 3 p C. = p D. = 6 p 3 Rezutat: B. Zadata 7 (Joip, rednja šoa) ijeo na opruzi titra freencijo Hz. Poećanje ae tijea za poećat će periodu titranja za.. Odredite ontantu eatičnoti oprue. Rješenje 7 ν = Hz, =, = =., = +, =., =? Freencija ν je broj titraja (ophoda) u jedinici reena. Perioda je rijee jedno titraja (ophoda). zeñu freencije ν i periode potoji eza: ν = = ν =. ν Ao tijeo obješeno o eatičnu opruu izučeo iz poožaja ranoteže za nei poa x i putio a, ono će haroniji titrati. Za ao tijeo oje e iba poput tijea na opruzi, što uzrouje ia uprano proporcionana poau x, jera uprotnoa poau, dae F = x ažeo da haroniji titra. Perioda je rijee jedno titraja (ophoda). Haroničo titranje nataje djeoanje eatične ie F = ii nee drue ie proporcionane eonaciji. ada je perioda titranja: = π. Oa forua upotrebjaa e obično od titranja ae oje nataje djeoanje eatične ie oprue; je ontanta oprue (a znači iu potrebnu za jedinično produjenje oprue). Općenito, je fator proporcionanoti izeñu ie i eonacije. Računao periode titranja tijea prije i naon poećanja njeoe ae. = ν = = = =. = + =.5 +. =.7 = + = + z utaa jednadžbi izračuna e ontanta eatičnoti. 6

7 / = π = π adrirao = π jednadžbe + + / = π = π = π = 4 π oduzeo pru jednadžbu + od drue jednadžbe = 4 π π π π = = + + = 4 π = 4 π = 4 π. = 4π / = 4 π = 4 π = (.7 ) (. 5 ) N = 3.9 = 3.9 = 3.9. Vježba 7 ijeo na opruzi titra freencijo Hz. Poećanje ae tijea za da poećat će periodu titranja za.. Odredite ontantu eatičnoti oprue. Rezutat: 3.9 N/. Zadata 8 (Joip, rednja šoa) ijeo na opruzi titra freencijo Hz. Poećanje ae tijea za poećat će periodu titranja za.. Odredite au tijea. Rješenje 8 ν = Hz, =, = =., = +, =., =? Freencija ν je broj titraja (ophoda) u jedinici reena. Perioda je rijee jedno titraja (ophoda). zeñu freencije ν i periode potoji eza: ν = = ν =. ν Ao tijeo obješeno o eatičnu opruu izučeo iz poožaja ranoteže za nei poa x i putio a, ono će haroniji titrati. Za ao tijeo oje e iba poput tijea na opruzi, što uzrouje ia uprano proporcionana poau x, jera uprotnoa poau, dae F = x ažeo da haroniji titra. Perioda je rijee jedno titraja (ophoda). Haroničo titranje nataje djeoanje eatične ie F = ii nee drue ie proporcionane eonaciji. ada je perioda titranja: = π. Oa forua upotrebjaa e obično od titranja ae oje nataje djeoanje eatične ie oprue; je ontanta oprue (a znači iu potrebnu za jedinično produjenje oprue). Općenito, je fator proporcionanoti izeñu ie i eonacije. Računao periode titranja tijea prije i naon poećanja njeoe ae. 7

8 = ν = = = =. = + =.5 +. =.7 = + = + z utaa jednadžbi izračuna e aa. / = π = π adrirao = π jednadžbe + + / = π = π = π + = 4 π podijeio druu jednadžbu 4 π = + pro jednadžbo 4 4 π = π + 4 π + = = = ( + ) 4 π 8 ( ) = + = =. (.5 ) ( ) / = = = =. =. (. 7 ) (. 5 ) Vježba 8 ijeo na opruzi titra freencijo Hz. Poećanje ae tijea za da poećat će periodu titranja za.. Odredite au tijea. Rezutat:. Zadata 9 (an, rednja šoa) Ute ae titra apitudo A = c i periodo =.5. Odredi: a) ontantu oprue b) aianu brzinu c) inetiču eneriju utea. Rješenje 9 = =., A = c =., =.5, =?, =?, E a =? Ao tijeo obješeno o eatičnu opruu izučeo iz poožaja ranoteže za nei poa i putio a, ono će haroniji titrati. Za ao tijeo oje e iba poput tijea na opruzi, što uzrouje ia uprano proporcionana poau, jera uprotnoa poau, ažeo da haroniji titra. Perioda je rijee jedno titraja (ophoda). Haroničo titranje nataje djeoanje eatične ie F = ii nee drue ie proporcionane eonaciji. ada je perioda titranja: = π. Oa forua upotrebjaa e obično od titranja ae oje nataje djeoanje eatične ie oprue; je ontanta oprue (a znači iu potrebnu za jedinično produjenje oprue). Općenito, je fator proporcionanoti izeñu ie i eonacije. Poa ii eonacija je udajenot od poožaja

9 ranoteže tijea oje haroniči titra. Maiana eonacije zoe e apituda A. Kada tijeo proijeće roz ranotežni poožaj ia: najeću brzinu najeću inetiču eneriju a) Kontanta oprue iznoi: π = A E a =. / 4 4 = π = π = π = π / 4 π 4 π. N = = = 3.58 = 3.58 = 3.58 N = ( ) b) Maiana brzina ia rijednot: π π = A =. =.6..5 c) Kinetiča enerija utea je: E a = etoda π E A π uptitucije a = = = A π =.. =.6 J..5 Vježba 9 Ute ae 4 titra apitudo A = c i periodo =.5. Odredi inetiču eneriju utea. Rezutat:.3 J. Zadata 3 (in, rednja šoa) Jednadžba oja opiuje haronijo titranje nee toče ai Nañi aianu brzinu toče. Rješenje 3 π x = 6 c in t + π, 3 =? π x = 6 c in t + π. 3 Ao tijeo obješeno o eatičnu opruu izučeo iz poožaja ranoteže za nei poa i putio a, ono će haroniji titrati. Za ao tijeo oje e iba poput tijea na opruzi, što uzrouje ia uprano proporcionana poau, jera uprotnoa poau, ažeo da haroniji titra. Haronijo titranje nataje djeoanje eatične ie F = ii nee drue ie proporcionane eonaciji. Ao tijeo ne počne titrati iz poožaja ranoteže, eonacija x ijenja e reeno 9

10 π x = Ai n t + ϕ, dje je A apituda (aiana eonacija), rijee jedno titraja (perioda), t rijee, φ početni fazni ut. Maiana brzina tijea oje haroniji titra dana je izrazo Maiana brzina iznoi: π = A. π π x = Ain t + ϕ x A in t A 6 c = + ϕ = π π π π = x = 6 c in t + ϕ x = 6 c in t + ϕ Vježba 3 π π c = A = 6 c = Jednadžba oja opiuje haronijo titranje nee toče ai Nañi aianu brzinu toče. Rezutat:.57 c/. π x = c in t + π. 3 Zadata 3 (Ana, rednja šoa) Apituda haronijo titranja je c, a perioda titranja. Najeća brzina tijea oje titra iznoi: c c A. 6.8 B. 6.8 C. 68 D. 6.8 Rješenje 3 A = c, =, =? Ao tijeo obješeno o eatičnu opruu izučeo iz poožaja ranoteže za nei poa i putio a, ono će haroniji titrati. Za ao tijeo oje e iba poput tijea na opruzi, što uzrouje ia uprano proporcionana poau, jera uprotnoa poau, ažeo da haroniji titra. Haronijo titranje nataje djeoanje eatične ie F = ii nee drue ie proporcionane eonaciji. Maiana brzina tijea oje haroniji titra dana je izrazo π = A, dje je A apituda (aiana eonacija), rijee jedno titraja (perioda). Maiana brzina iznoi: π π c = A = c = 6.8. Odoor je pod B. Vježba 3 Apituda haronijo titranja je, a perioda titranja. Najeća brzina tijea oje titra iznoi: c c A. 6.8 B. 6.8 C. 68 D. 6.8 Rezutat: A.

11 Zadata 3 (Ana, rednja šoa) Apituda haronijo titranja je c, a perioda titranja. Najeća aceeracija tijea oje titra iznoi: c c c A. 6.8 B. 6.8 C D Rješenje 3 A = c, =, a =? Ao tijeo obješeno o eatičnu opruu izučeo iz poožaja ranoteže za nei poa i putio a, ono će haroniji titrati. Za ao tijeo oje e iba poput tijea na opruzi, što uzrouje ia uprano proporcionana poau, jera uprotnoa poau, ažeo da haroniji titra. Haronijo titranje nataje djeoanje eatične ie F = ii nee drue ie proporcionane eonaciji. Maiana aceeracija tijea oje haroniji titra dana je izrazo a π = A, dje je A apituda (aiana eonacija), rijee jedno titraja (perioda). Maiana aceeracija iznoi: Odoor je pod C. π π c a = A = c = Vježba 3 Apituda haronijo titranja je, a perioda titranja. Najeća aceeracija tijea oje titra iznoi: c c A. 6.8 B. 6.8 C D Rezutat: C. Zadata 33 (Ana, rednja šoa) ijeo ae titra na opruzi. Kada e aa tijea poeća da puta, što e doaña periodo titranja utaa? A. Perioda e poeća da puta. B. Perioda e poeća za anje od da puta. C. Perioda e anji da puta. D. Perioda e anji za anje od da puta. Rješenje 33 =, =, : =? Haroničo titranje nataje djeoanje eatične ie F = ii nee drue ie proporcionane eonaciji. ada je perioda titranja: = π. Perioda je rijee jedno titraja (ophoda). Oa forua upotrebjaa e obično od titranja ae oje nataje djeoanje eatične ie oprue; je ontanta oprue (a znači iu potrebnu za jedinično produjenje oprue). Općenito, je fator proporcionanoti izeñu ie i eonacije. Računao ojer perioda ada je na opruzi tijeo ae, a zati tijeo ae.

12 π π = = = = = π π = = = = / = =.4. Perioda e poeća za anje od da puta. Odoor je pod B. Vježba 33 ijeo ae titra na opruzi. Kada e aa tijea poeća četiri puta, što e doaña periodo titranja utaa? A. Perioda e poeća da puta. B. Perioda e poeća za anje od da puta. C. Perioda e anji da puta. D. Perioda e anji za anje od da puta. Rezutat: A. Zadata 34 (Edy, rednja šoa) očati izor aa titra freencijo 5 Hz. Va e širi brzino od 3 /. Koia je razia u fazi izeñu točaa oje u i 8 udajene od izora? A. rad B. π rad C. 6 rad D. π rad Rješenje 34 ν = 5 Hz, = 3 /, x =, x = 8, φ =? Vana dujina je udajenot diju najbižih točaa aa oje titraju u itoj fazi. Drui riječia, to je udajenot do oje e proširi a za rijee jedno titraja, tj. =, =, ν dje je ana dujina, perioda titraja, ν freencija, a brzina širenja aa. Dije toče oje e naaze na udajenoti x i x od izora aa iaju eñuobnu raziu u fazi, odnono poa u fazi: x x x ϕ = π ϕ = π. Razia u fazi izeñu točaa oje u za x i x udajene od izora iznoi: x x = ν x x ϕ = π ϕ = π x x ϕ = π ν ν ( x x ) ν ( 8 ) ϕ = π ϕ = π ϕ = π ϕ = π ϕ = π ϕ = π rad. 3 3

13 Odoor je pod D. Vježba 34 očati izor aa titra freencijo 5 Hz. Va e širi brzino od 3 /. Koia je razia u fazi izeñu točaa oje u 3 i 9 udajene od izora? Rezutat: D. A. rad B. π rad C. 6 rad D. π rad Zadata 35 (a, rednja šoa) Graf priazuje brzinu u oinoti o reenu titranja jednotano njihaa. Koia je apituda titranja njihaa? Rješenje 35 = /, = 4, A =? Ao tijeo obješeno o eatičnu opruu izučeo iz poožaja ranoteže za nei poa i putio a, ono će haroniji titrati. Za ao tijeo oje e iba poput tijea na opruzi, što uzrouje ia uprano proporcionana poau, jera uprotnoa poau, ažeo da haroniji titra. Perioda je rijee jedno titraja (ophoda). Poa ii eonacija je udajenot od poožaja ranoteže tijea oje haroniči titra. Maiana eonacije zoe e apituda A. Kada tijeo proijeće roz ranotežni poožaj ia najeću brzinu π = A. - aiana brzina Sa ie očitao aianu brzinu i periodu. Apituda titranja iznoi: =. = 4 π π 4 = A = A / A = = =.7. π π π 3

14 Vježba 35 Graf priazuje brzinu u oinoti o reenu titranja jednotano njihaa. Koia je apituda titranja njihaa? Rezutat: Zadata 36 (Ana, rednja šoa) Kada na opruu objeio ute ae 3, njezina je dujina 83.9 c, a za ute ae 9 dujina je 4.7 c. Koia je ontanta oprue? ( = 9.8 / ) Rješenje 36 = 3, = 83.9 c =.839, = 9, = 4.7 c =.47, = 9.8 /, =? Siu ojo Zeja priači a tijea naziao io težo. Pod djeoanje ie teže a tijea padaju na Zeju ii pritišću na njezinu poršinu. Aceeracija ojo tijea padaju na Zeju nazia e aceeracija obodno pada. G =. ežina tijea jet ia ojo tijeo zbo Zejina priačenja djeuje na horizontanu podou ii oje. Za učaj ad tijeo i podoa, odnono oje, iruju ii e ibaju jednoio po pracu obziro na Zeju, težina tijea je eičino jednaa ii teže. Ao tijeo obješeno o eatičnu opruu izučeo iz poožaja ranoteže za nei poa x i putio a, ono će haroniji titrati. Za ao tijeo oje e iba poput tijea na opruzi, što uzrouje ia uprano proporcionana poau x, jera uprotnoa poau, dae F = x ažeo da haroniji titra, je ontanta eatičnoti oprue (ia oja opruu itene za jediničnu dujinu). Predzna inu ožeo izotaiti u nueriči zadatcia. Nea je dujina neopterećene oprue (oprue bez utea). Kada na opruzi ii ute ae ona ia dujinu pa eatična ia oprue iznoi: F = F = ( ). Kada na opruzi ii ute ae ona ia dujinu pa eatična ia oprue iznoi: F = F = ( ). Budući da ute ii na opruzi, ia teža jednaa je eatičnoj ii oprue. ( ) ( ) F = G = oduzeo ( ) ( ) jednadžb = F = G e = ( ) ( ) + = + = ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) = = = / 4

15 ( ) ( 9 3 ) 9.8 N = = = Vježba 36 Kada na opruu objeio ute ae, njezina je dujina 83.9 c, a za ute ae 8 dujina je 4.7 c. Koia je ontanta oprue? ( = 9.8 / ) Rezutat: N/. Zadata 37 (Maja, rednja šoa) ijeo ae haroniji titra. Brzina titranja tijea ijenja e u reenu po forui = 9 co ( π t). Koia je uupna enerija titranja tijea? Rješenje 37 =, E u =? itranje je ibanje od ojea tijeo proazi, ibajući e u da uprotna jera, tano iti dio riuje (najčešće ružnice) ii praca. Poožaj ranoteže je poožaj u oje tijeo iruje. Haronijo titranje nataje djeoanje eatične ie F = x ii nee drue ie razjerne (proporcionane) eonaciji. Brzina tijea oje haroniji titra ijenja e reeno π t = co, dje je aiana brzina, rijee jedno titraja ii perioda. Kinetiča enerija je najeća ada tijeo proijeće roz ranotežni poožaj. ada ia aianu inetiču eneriju E = i eatičnu potencijanu eneriju Eep = y. = = Najprije odredio aiana brzina : ( π ) 9 ( π ) = 9 co t = co t = 9. π t π t = co = co ada je uupna enerija titranja tijea jednaa aianoj inetičoj eneriji. Eu = E Eu = J. = = Vježba 37 ijeo ae haroniji titra. Brzina titranja tijea ijenja e u reenu po forui = co ( π t). Koia je uupna enerija titranja tijea? Rezutat: 5 J. Zadata 38 (Max, inazija) Sia priazuje da aona oji e ibaju prea opruaa jednaih ontanti eatičnoti. Pri udaru opruo aon ae abije opruu za x, a aon ae abije opruu za x. Koji odno rijedi za x i x? 5

16 x A. x = B. x = x C. x = x D. x = x Rješenje 38, =, =, =, =, x? x = Eatična oprua produžena za ia eatičnu potencijanu eneriju Eep =, dje je ontanta eatičnoti oprue. ijeo ae i brzine ia inetiču eneriju E. = Zaon očuanja enerije: Enerija e ne ože ni toriti ni uništiti, eć ao pretoriti iz jedno obia u drui. Uupna enerija zatoreno (izoirano) utaa ontantna je bez obzira na to oji e procei zbiaju u to utau. Kad e u neo proceu pojai ubita neo obia enerije, ora e pojaiti i jedna prirat neo druo obia enerije. Zbo zaona očuanja enerije pri udaru aona opruo inetiča enerija aona tranforira e u eatičnu potencijanu eneriju oprue. Za pru i druu opruu rijedi: E x x ep = E = = E ep = E x = x = ( ) x = podijeio 4 x jednadžbe = x 4 x = x 4 x x = = = / x x = x x x x x = x / x = x x = x. Odoor je pod C. 6

17 Vježba 38 Sia priazuje da aona oji e ibaju prea opruaa ontanti eatičnoti i. Pri udaru opruo aon ae abije opruu za x, a aon ae abije opruu za x. Koji odno rijedi za x i x? x A. x = B. x = x C. x = x D. x = x Rezutat: B. Zadata 39 (ana, truona šoa) Što je potrebno izjeriti da bi e pooću jednotanoa ateatičoa njihaa odredia aceeracija ie teže? A. periodu titranja i au obješenoa utea B. periodu titranja i dujinu niti njihaa C. au obješenoa utea i dujinu niti njihaa D. periodu i apitudu titranja Rješenje 39,, Mateatičo njihao je njihao (zaišjeno) oje ia neratejiu nit bez ae i ojea je aa uice oja njiše oncentrirana u jednoj toči. Uz ae apitude tao njihao izodi haroniče titraje. Vrijee jedno titraja ateatičo njihaa jet = π, dje je dujina njihaa, a aceeracija obodno pada..inačica U forui za periodu ateatičo njihaa pojajuju e tri fiziane eičine: perioda (), dujina niti () i ubrzanje ie teže (). = π. Da bio izračunai jednu fizianu eičinu otae dije oraju biti zadane. Dae, da bio odredii aceeraciju ie teže orao izjeriti periodu titranja i dujinu niti njihaa. 7

18 Odoor je pod B..inačica = π. = π = π / = = / π π π = = 4 π = 4 π / = 4 π 4 π = 4 π. Možeo piati = f (, ) čie itičeo oinot aceeracije ie teže o eičinaa: periodi titranja () i dujini niti njihaa (). Odoor je pod B. Vježba 39 Koje je fiziane eičine potrebno znati da bi e odredia perioda jednotanoa ateatičoa njihaa? A. aceeraciju ie teže i au obješenoa utea B. aceeraciju ie teže i dujinu niti njihaa C. au obješenoa utea i dujinu niti njihaa D. au obješenoa utea i apitudu titranja Rezutat: B. Zadata 4 (Ante, truona šoa) Žica duača 9 učršćena je na rajeia. Žica e zatitra tao da e njo širi tranerzani a te e na njoj forira tojni a četiria čoroia (računajući i rajee). Koio iznoi ana dujina aa oji je žica zatitrana? Rješenje 4 A. 3 B. 4.5 C. 6 D. 9 Vaoito je ibanje periodičo prenošenje enerije titranja od jedno jeta na druo. ranerzani a je a od oje četice eatično redta titraju ooito na jer širenja aa. nterferencija nataje aanje daju ii iše aoa jednae freencije i ontantne razie u fazi (tz. oherentni aoi). Eonacije titraja eñu obo e etori zbrajaju pa aoi ou jačati ii abiti. Stojni a je oobit učaj interferencije daju aoa oji e u ito redtu šire uprotni jeroia, a jednaih u dujina, apituda i podudaraju e u fazaa. Potiže e tao da e jedan a odbije od črte toče te e naon odbijanja raća natra a tani fazni poao π (8 ), tj. razio hoda. Čoroi tojno aa u toče oje nepretano iruju. rbui tojno aa u toče oje titraju najeći apitudaa. Raza izeñu daju ujednih čoroa ii trbuha je. Zatitrao i napetu žicu dujine učršćenu na oba raja (to u čoroi aa), natao ano ibanje širi e žico, doazi do njezino raja i refetira e u uprotno jeru poanuto u fazi za π (8 ) ii. Stojni e aoi na napetoj žici pojajuju iše freencija titranja. Onona freencija daje tojni a čiji u čoroi na rajeia, a trbuh u redini žice. Vana dujina jednaa je dotruoj dujini žice. 8

19 Ao žica zatitra freencijo dotruo ećo od onone freencije, dobiju e čoroi na rajeia i redini žice, a trbui u na i 3 od početa žice. 4 4 Na žici će e pobuditi ao tojni aoi za oje je dujina žice jednaa cijeo broju pooica ane dujine. n = n n =, n =,, 3,... n n = = n = = n = 3 = 3 n = 4 = 4 Budući da e na žici forirao tojni a a četiri čora (računajući i rajee), dujina žice jednaa je trotruoj pooici ane dujine. = 3. ada je: = 3 = 3 / = = 9 = Odoor je pod C. Vježba 4 Žica duača učršćena je na rajeia. Žica e zatitra tao da e njo širi tranerzani a te e na njoj forira tojni a četiria čoroia (računajući i rajee). Koio iznoi ana dujina aa oji je žica zatitrana? Rezutat: D. A. 4 B. C. 6 D. 8 9

Harmonijsko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = k s ili neke druge sile proporcionalne elongaciji. Tada je perioda titranja:

Harmonijsko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = k s ili neke druge sile proporcionalne elongaciji. Tada je perioda titranja: Zadata 4 (Pety, inazija) Objesio i tijeo na opruu ona se produži za 4 c. Ao taj sustav oprua + tijeo zatitrao, oia je perioda i frevencija? (aceeracija sie teže = 9.8 /s ) Rješenje 4 s = 4 c =.4, = 9.8

Διαβάστε περισσότερα

v v 1 m y T s s Vježba 041 Kroz neko sredstvo šire se valovi koji imaju frekvenciju 1320 Hz i amplitudu 0.3 mm. Duljina

v v 1 m y T s s Vježba 041 Kroz neko sredstvo šire se valovi koji imaju frekvenciju 1320 Hz i amplitudu 0.3 mm. Duljina Zadatak 4 (Mirjana, rednja škoa) Kroz neko redto šire e aoi koji iaju frekenciju 66 Hz i apitudu.3. Dujina aa je 5 c. Odredi: a) brzinu širenja aa i b) akianu brzinu jedne četice. Rješenje 4 66 Hz, y.3

Διαβάστε περισσότερα

10 m Perioda titranja je 1.26 s. Vježba 001 Oprugu mase 900 g, konstante opiranja 10 N/m, povučemo 6 cm prema dolje i pustimo da titra.

10 m Perioda titranja je 1.26 s. Vježba 001 Oprugu mase 900 g, konstante opiranja 10 N/m, povučemo 6 cm prema dolje i pustimo da titra. Zadatak 00 (ea, inazija) Opruu ae 00, kontante opiranja 0 N/, povučeo c prea doje i putio da titra. Izračunajte periodu titranja. Rješenje 00 Perioda titranja ovii ao o ai oprue i kontanti opiranja. =

Διαβάστε περισσότερα

λ λ ν =. Zadatak 021 (Zoki, elektrotehnička škola) Dva zvučna vala imaju intenzitete 10 i 600 mw/cm 2. Za koliko se decibela razlikuju ta dva zvuka?

λ λ ν =. Zadatak 021 (Zoki, elektrotehnička škola) Dva zvučna vala imaju intenzitete 10 i 600 mw/cm 2. Za koliko se decibela razlikuju ta dva zvuka? Zadatak (Zoki, elektrotehnička škola) Da zučna ala iaju intenzitete i 5 W/c. Za koliko e decibela razlikuju ta da zuka? Rješenje I = W/c = W/, I = 5 W/c = 5 W/, I = - W/, L L =? Tražio razliku intenziteta

Διαβάστε περισσότερα

2 E m v = = s = a t, v = a t

2 E m v = = s = a t, v = a t Zadata 6 (Matea, ginazija) Sila N djeloala je na tijelo 4 eunde i dala u energiju 6.4 J. Kolia je aa tijela? Rješenje 6 = N, t = 4, E = 6.4 J, =? Tijelo obalja rad W ao djeluje neo ilo na putu na drugo

Διαβάστε περισσότερα

m m. 2 k x k x k m

m m. 2 k x k x k m Zadata 4 (Daro, rednja šola) Na glatoj horizontalnoj podlozi uz abijenu oprugu ontante 5 N/ leži ugla ae 4.5 g. Kolio će brzino ugla odletjeti ao je iputio? Opruga je prije ipuštanja ugle abijena za.6

Διαβάστε περισσότερα

α = 12, v 1 = 340 m/s, v 2 = m/s, β =? m sin12 = v sin v sin sin 72

α = 12, v 1 = 340 m/s, v 2 = m/s, β =? m sin12 = v sin v sin sin 72 Zadatak (Franjo, elektrotehnička škola) Zučni al pada pod kuto na ranu poršinu orke ode. Brzina zuka u zraku je 3 /, a u odi 56 /. Koliki je kut loa? Rješenje Budući da al prelazi iz redta anjo brzino

Διαβάστε περισσότερα

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici. VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5? Zadata 00 (Jasna, osnovna šola) Kolia je težina tijela ase 400 g? Rješenje 00 Masa tijela izražava se u ilograia pa najprije orao 400 g pretvoriti u ilograe. Budući da g = 000 g, orao 400 g podijeliti

Διαβάστε περισσότερα

( ). Pritom je obavljeni rad motora: 2 2

( ). Pritom je obavljeni rad motora: 2 2 Zadata (Hroje, ginazija) Dizalo ae 5 g brza e aceleracijo / iz iroanja do brzine 4 / Za cijelo rijee gibanja djelje talna ila trenja N Kolii je obaljeni rad? (g = 98 / ) Rješenje = 5 g, a = /, = 4 /, F

Διαβάστε περισσότερα

2 2 c s Vježba 021 U sustavu koji miruje, π mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijeñe put 150 m. Rezultat: 50 ns.

2 2 c s Vježba 021 U sustavu koji miruje, π mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijeñe put 150 m. Rezultat: 50 ns. Zadatak (Rex, ginazija) U utau koji iruje, π ezon od trenutka natanka do trenutka rapada prijeñe put 75. Brzina π ezona je.995. Koliko je rijee žiota π ezona u latito utau? Rješenje = 75, =.995, = 3 8

Διαβάστε περισσότερα

= = = vrijeme za koje tijelo doñe u točku B. g Vrijeme za koje tijelo prijeñe put od točke A do točke B jednako je razlici vremena t B i t A : m m

= = = vrijeme za koje tijelo doñe u točku B. g Vrijeme za koje tijelo prijeñe put od točke A do točke B jednako je razlici vremena t B i t A : m m Zadatak 6 (Ginazijalci, ginazija) Tijelo lobodno pada i u točki ia brzinu /, a u točki 4 /. Za koje će rijee prijeći udaljenot od do? Koliko u udaljene točke i? (g = 9.8 / ) Rješenje 6 h, = /, = 4 /, g

Διαβάστε περισσότερα

2 2 t. Masa tijela je 50 kg. Vježba 001 Sila 300 N djeluje na neko tijelo 10 sekundi te ga pomakne 500 m. Kolika je masa tog tijela?

2 2 t. Masa tijela je 50 kg. Vježba 001 Sila 300 N djeluje na neko tijelo 10 sekundi te ga pomakne 500 m. Kolika je masa tog tijela? Zadata 00 (Veronia, edicina šola) Sila 00 N djeluje na neo tijelo 0 eundi te ga poane 800. Kolia je aa tog tijela? Rješenje 00 Iz forula za jednolio ubrzano gibanje i II. Newtonovog pouča dobijeo traženo

Διαβάστε περισσότερα

1.inačica Iz formula za put i brzinu pri jednolikom usporenom gibanju dobije se brzina vlaka na kraju puta v = v a t v =

1.inačica Iz formula za put i brzinu pri jednolikom usporenom gibanju dobije se brzina vlaka na kraju puta v = v a t v = Zadatak (Marko, ginazija) Vlak e giba talno brzino 6 k/h. U jedno trenutku lakooña počne jednoliko kočiti te lak za 6 preali put od 6. Koliko e brzino lak giba na kraju tog puta? Rješenje = 6 k/h = [6

Διαβάστε περισσότερα

2 k. Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

2 k. Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. Zadaa (Lidija, ginazija) Tijelo ae g pui e da lobodno pada a počeno brzino /. Nađi ineiču energiju ijela polije 0.. (g = 9.8 / ) Rješenje = g = 0.00 g, v 0 = /, = 0., g = 9.8 /, =? Tijelo ae i brzine v

Διαβάστε περισσότερα

t t , 2 v v v 3 m

t t , 2 v v v 3 m Zadatak 4 (Maturantia, ginazija) Zeljin atelit giba e brzino = 9 3 /. Oobi u atelitu prođe reenki interal od jedan at. Koliki je taj reenki interal na Zelji? Kolika je razlika u reenu? ( = 3 8 /) Rješenje

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA 2 ISPIT

MEHANIKA 2 ISPIT MEHNIK IPIT 06.0.07.. Čestica se iba po pravcu. Zadan je dijara projene ubrzanja. Potrebno je napisati diferencijalne i interalne odnose oji povezuju ubrzanje, brzinu i prijeđeni put, te oristeći te odnose

Διαβάστε περισσότερα

akceleraciju koja je proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila. F m

akceleraciju koja je proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila. F m Zadaak 4 (Ana, rednja škola) Tijelo vučeo alno ilo po horizonalnoj podlozi. Ako renje zaneario, ijelo e iba: A. alno brzino B. alno akceleracijo C. jednoliko uporeno D. ve većo akceleracijo Rješenje 4

Διαβάστε περισσότερα

ρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3.

ρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3. Zadaak 0 (Ana Marija, ginazija) Koliki obuja ia koad plua ae kg? (guoća plua ρ 50 kg/ ) Rješenje 0 kg, ρ 50 kg/,? Guoću ρ neke vari definirao ojero ae i obuja ijela. kg ρ / 0.004. ρ ρ kg 50 jeba 0 Koliki

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

Newtonovi aksiomi: MEHANIKA II. Zadaci dinamike: I. Aksiom: Zakon inercije. II. Aksiom: Osnovni zakon dinamike. III. Aksiom: Zakon akcije i reakcije

Newtonovi aksiomi: MEHANIKA II. Zadaci dinamike: I. Aksiom: Zakon inercije. II. Aksiom: Osnovni zakon dinamike. III. Aksiom: Zakon akcije i reakcije Newoo ao: MHANIKA II. do: D Aebero prcp Zao dae I. ao: Zao ercje II. ao: Zao baja III. ao: Zao acje reacje (poajaje z ae) I. Ao: Zao ercje Maerjao jeo oa bez djeoaja ajh a zadržaa aje roaja jedoo praocro

Διαβάστε περισσότερα

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. Zadatak 6 (Daneja, ginazija) Loticu za tolni teni, olujera 5 i ae 5 g, uronio u odu na dubinu 0 c. Kad loticu iutio, ona ikoči iz ode na iinu 0 c iznad ode. Kolika e energija rito retorilo u tolinu zbog

Διαβάστε περισσότερα

k = Kad tijelo obavlja rad mijenja mu se energija pa je obavljeni rad jednak povećanju kinetičke energije kutije.

k = Kad tijelo obavlja rad mijenja mu se energija pa je obavljeni rad jednak povećanju kinetičke energije kutije. Zadaa 0 (Key, ginazija) Kuija ae g iruje na horizonalnoe olu. Anonija počne gurai uiju alno horizonalno ilo od 0 N. Naon šo je prešla pu.5, uija je poigla brzinu /. Kolio je energije Anonija urošila na

Διαβάστε περισσότερα

h = v t π m 6.28

h = v t π m 6.28 Zadatak 00 (Too, elektrotehnička škola) Za koliko e ati napuni prenik obuja 400 odo koja utječe kroz cije projera 0 brzino /? Rješenje 00 V = 400, d = 0 = 0., = /, π.4, t =?.inačica Cije ia oblik aljka

Διαβάστε περισσότερα

λ =. m = kg,

λ =. m = kg, Zadata 6 (Ante, srednja šola) Kolia je valna duljina teralni neutrona energije 0.04 ev? (asa neutrona =.675 0-7 g, Plancova onstanta = 6.66 0-34 J s) Rješenje 6 E = 0.04 ev = [ 0.04.6 0-9 ] = 6.4 0 - J,

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

v =. . Put s koji automobil mora prijeći jednak je zbroju duljine automobila l 1 i duljine autobusa l 2. . Vrijeme t mimoilaženja iznosi: + l s s

v =. . Put s koji automobil mora prijeći jednak je zbroju duljine automobila l 1 i duljine autobusa l 2. . Vrijeme t mimoilaženja iznosi: + l s s adatak 4 (Marija, ginazija) utoobil duljine 4 ozi brzino 90 k/h, a autobu duljine 0 brzino 6 k/h Izračunaj koliko reena treba da e ioiñu Rješenje 4 l = 4, = 90 k/h = [90 : 6] = 5 /, l = 0, = 6 k/h = [6

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu

Διαβάστε περισσότερα

Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1

Gravitacija ZADACI ZA SAMOSTALNI RAD STUDENATA OSNOVE FIZIKE 1 Oje z fiziku eučiište Joi Juj toye itcij ADACI A AOALNI AD UDENAA ONOVE IIKE. Oeite eio obik jeec oko eje ko zno je enji ouje eje 670 k, je enj ujenot izeñu eje i jeec,8 0 8 i oć (uniezn) gitcijk kontnt

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleouniacijsog roeta FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, svibanj/lianj 2009. Oće inforacije Konzultacije:

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1 Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1 GIBANJE ( h) gibnje gibnje ijel je projen položj ijel ili dijelo ijel u odnou pre neko drugo ijelu z koje o ujeno (dogoorno) uzeli d iruje U odnou n liječnik: gib iruje gib iruje gib gib iruje iruje gib

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

Područno (općinsko) natjecanje iz fizike Zagreb, razred (skupina)

Područno (općinsko) natjecanje iz fizike Zagreb, razred (skupina) Područno (općinko) natjecanje iz fizike Zagreb,... razred (kupina). Iz zadanog v-t dijagraa odredi -t i a-t dijagra, te naći rednju brzinu za prvih ekundi gibanja?. Prvo tijeo e izbaci na viinu H u horizontano

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA 3

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA 3 GIMNZIJ I STRUKOVN ŠKOL JURJ DORILE PZIN NSTVNI PREDMET: MTEMTIK nalitiča geometrija u ravnini. GORTN ROERT..00 Nastavno pismo NSTVNO PISMO - MTEMTIK TEHNIČR Z ELEKTROTEHNIKU TLI SDRŽJ. NLITIČK GEOMETRIJ

Διαβάστε περισσότερα

= = = Za h = 0 dobije se prva kozmička brzina:

= = = Za h = 0 dobije se prva kozmička brzina: adatak 08 (Ljilja, ednja škola) Koliku bzinu oa iati ujetni eljin atelit koji e giba po kužnici na iini h iznad elje? Kolika je pa kozička bzina? (poluje elje R = 6.4 0 6, aa elje = 6 0 4 kg, gaitacijka

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni principi kompresije 2D i 3D signala. 2D transformacija kompakcija energije. Estimacija pokreta u 3D signalima

Osnovni principi kompresije 2D i 3D signala. 2D transformacija kompakcija energije. Estimacija pokreta u 3D signalima OADP: Kompreija lie i ideo igala Ooi priipi ompreije D i 3D igala D traformaija ompaija eergije Katoaje D igala Kodoaje D igala Etimaija poreta u 3D igalima oi ad 06 traa OADP: Kompreija lie i ideo igala

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 281 (Luka, strukovna škola)

Zadatak 281 (Luka, strukovna škola) Zadaak 8 (Luka, rukovna škola) Kuglica ae. kg izbacuje e praćko. Priliko izbacivanja kuglice elaična vrpca praćke produži e za.5. Konana elaičnoi vrpce iznoi N/. Koliko brzino kuglica izlei iz praćke?

Διαβάστε περισσότερα

ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (2. izdanje)

ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (2. izdanje) ZADACI IZ FIZIKE Riješeni ispitni zadaci, riješeni prijeri i zadaci za ježbu (. dio) (. izdanje) Zadaci iz fizike (. dio). izdanje. Izeđu dije točke koje se nalaze sa iste strane obale, na eđusobno rastojanju

Διαβάστε περισσότερα

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )

( x) ( ) ( ) ( x) ( ) ( x) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) Zadatak 08 (Vedrana, maturantica) Je li unkcija () = cos (sin ) sin (cos ) parna ili neparna? Rješenje 08 Funkciju = () deiniranu u simetričnom području a a nazivamo: parnom, ako je ( ) = () neparnom,

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A : PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

t t Za snagu vrijedi i sljedeća formula: W F s Sila kojom se čovjek pokreće iznosi: 1 v s

t t Za snagu vrijedi i sljedeća formula: W F s Sila kojom se čovjek pokreće iznosi: 1 v s Zadata 04 (Maro, trojara šola) r noralnoj brzn 5 /h čovje ae 75 g razvja nagu otprle 60 W. ovećanje brzne ta naga naglo rate pr brzn 7. /h narate do 00 W. Odred za oba lučaja lu ojo e čovje poreće. Rješenje

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici. VILJUŠKARI. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a Koliko rea iljuškara da i ree uoara kaiona u koji aje 0 palea ilo anje od 6 in, ako u

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

Periodičke izmjenične veličine

Periodičke izmjenične veličine EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

m m ( ) m m v v m m m

m m ( ) m m v v m m m Zadatak (Ria, ginazija) Autoobil raketni pogono započne e iz tanja iroanja ubrzaati zbog potika rakete Potiak traje 5, a ubrzanje iznoi 5 / Nakon gašenja raketnog pogona autoobil e natai gibati kontantno

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje

7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje 7. itranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje IRANJE Općenito je titranje mijenjanje bilo koje mjerne veličine u nekom sustavu oko srednje vrijednosti. U tehnici titranje podrazumijeva takvo gibanje

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.

Dijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11. Dijagrami:. Udužnih sia N Greda i konoa. Popre nih sia TZ 3. Momenata savijanja My. dio Prosta greda. Optere ena koncentriranom siom F I. Reaktivne sie:. M A = 0 R B F a = 0. M B = 0 R A F b = 0 3. F =

Διαβάστε περισσότερα

4. Aerodinamički koeficijenti krila zbog rotacije

4. Aerodinamički koeficijenti krila zbog rotacije 4-4 erodinaički koefiijenti krila zbog rotaije 4 Propinjanje Želio odrediti oent propinjanja zbog rotaije krila oko osi na udaljenosti od vrha krila kao na slii 4- Krilo ia konstantnu kutnu brzinu oko

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

σ (otvorena cijev). (34)

σ (otvorena cijev). (34) DBLOSTJN POSUD CIJVI - UNUTARNJI ILI VANJSKI TLAK 8 "Dobo je htjeti, ali teba i znati." Z. VNUČC, 9. NAPRZANJA I POMACI DBLOSTJN POSUD ILI CIJVI NASTAVAK. Debelostjena osa oteećena ntanjim tlaom Debelostjena

Διαβάστε περισσότερα

gdje je E k, max kinetička energija izbijenog elektrona, a W izlazni rad. Formula se može i ovako napisati: c

gdje je E k, max kinetička energija izbijenog elektrona, a W izlazni rad. Formula se može i ovako napisati: c Zadata (Maro, gnazja) Cezjev ploč obajao eletroagnet zračenje valne dljne 450 n. Kola je razla potenjala potrebna za zatavljanje eje eletrona z ploče? Izlazn rad za ezj zno ev. (Planova ontanta h 6.66

Διαβάστε περισσότερα

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije

transformacija j y i x x promatramo dva koordinatna sustava S i S sa zajedničkim ishodištem z z Homogene funkcije Ortogonalne transformacije promatramo dva oordnatna sustava S S sa zaednčm shodštem z z y y x x blo o vetor možemo raspsat u baz, A = A x + Ay + Az = ( A ) + ( A ) + ( A ) (1) sto vred za ednčne vetore sustava S = ( ) + ( ) + (

Διαβάστε περισσότερα

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković

Devizno tržište. Mart 2010 Ekonomski fakultet, Beograd Irena Janković Devizno tržište Devizni urs i devizno tržište Devizni urs - cena jedne valute izražena u drugoj valuti Promene deviznog ursa utiču na vrednost ative i pasive oje su izražene u stranoj valuti Devizni urs

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA

II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike

Διαβάστε περισσότερα

Iz poznate entropije pare izračunat ćemo sadržaj pare u točki 2, a zatim i specifičnu entalpiju stanja 2. ( ) = + 2 x2

Iz poznate entropije pare izračunat ćemo sadržaj pare u točki 2, a zatim i specifičnu entalpiju stanja 2. ( ) = + 2 x2 1. zadata Vodena para vrši promjene stanja po desnoretnom Ranineovom cilusu. Kotao proizvodi vodenu paru tlaa 150 bar i temperature 560 o C. U ondenzatoru je tla 0,06 bar, a snaga turbine je 0 MW. otrebno

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleomuniacijsog rometa FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, ožuja 2009. Oće informacije Konzultacije:

Διαβάστε περισσότερα

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa

odvodi u okoliš? Rješenje 1. zadatka Zadano: q m =0,5 kg/s p 1 =1 bar =10 5 Pa zrak w 1 = 15 m/s z = z 2 -z 1 =100 m p 2 =7 bar = Pa .vježba iz Terodiaike rješeja zadataka 1. Zadatak Kopresor usisava 0,5 kg/s zraka tlaka 1 bar i 0 o C, tlači ga i istiskuje u eizolirai tlači cjevovod. Na ulazo presjeku usise cijevi brzia je 15 /s. Izlazi

Διαβάστε περισσότερα

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka.

Neka je a 3 x 3 + a 2 x 2 + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. Neka je a 3 x 3 + a x + a 1 x + a 0 = 0 algebarska jednadžba trećeg stupnja. Rješavanje ove jednadžbe sastoji se od nekoliko koraka. 1 Normiranje jednadžbe. Jednadžbu podijelimo s a 3 i dobivamo x 3 +

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom

Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Kolegij: Obrada industrijskih otpadnih voda Vježba: Uklanjanje organskih bojila iz otpadne vode koagulacijom/flokulacijom Zadatak: Ispitati učinkovitost procesa koagulacije/flokulacije na obezbojavanje

Διαβάστε περισσότερα

10.1. Bit Error Rate Test

10.1. Bit Error Rate Test .. Bt Error Rat Tst.. Bt Error Rat Tst Zadata. Izračuat otrba broj rth formacoh bta u BER tstu za,, ogršo dttovaa bta a rjmu, tao da s u sstmu sa brzoom sgalzacj od Mbs mož tvrdt da j vrovatoća grš rosa

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Q = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C

Q = m c ( t t Neka je m 2 masa leda koja se tom toplinom može rastaliti. Tada vrijedi jednadžba: J m c t t 0. kg C Zadatak 4 (Ivica, tehnička škola) U osudi se nalazi litara vode na teeraturi 8 ºC. Ako u ovu količinu vode uronio 3 kg leda teerature ºC, onda će se led istoiti. Hoće li se istoiti sva količina leda? (secifični

Διαβάστε περισσότερα

Identitet filter banke i transformacije transformacije sa preklapanjem

Identitet filter banke i transformacije transformacije sa preklapanjem OASDSP: asoacije i ile bae asoacije disei sigala File bae Ideie ile bae i asoacije asoacije sa elaaje Uslov eee eosucije ovi Sad 6 saa OASDSP: asoacije i ile bae ovi Sad 6 saa DF: vadaa asoacija DF IF

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα