ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (2. izdanje)
|
|
- Ιππόλυτος Καλλικράτης Βέργας
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 ZADACI IZ FIZIKE Riješeni ispitni zadaci, riješeni prijeri i zadaci za ježbu (. dio) (. izdanje)
2 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje. Izeđu dije točke koje se nalaze sa iste strane obale, na eđusobno rastojanju od 4 k, usjeren je otorni čaac koji ide niz rijeku i prelazi to rastojanje za 5 h, a kad se kreće uz rijeku za h. odrediti brzinu protjecanja rijeke i brzinu čaca u odnosu na odu. Zaislio koordinatni susta kojeu je x os u pracu kretanja rijeke. Označio brzinu rijeke sa u, a brzinu čaca sa, tako da iao + () u dje je - brzina čaca u zaišljeno sustau kad se kreće niz rijeku. A ako se čaac kreće uz rijeku iao + () u dje je - brzina čaca u zaišljeno sustau kad se kreće uz rijeku. S brzino čaac pređe put od 4 k za 5 h, slijedi da je brzina iznosi 5 4k,4 7,78 4 5h,8 s s 5 4k,4 3, 4 4 h 4,3 s s Jednadžbe () i () čine susta diju jednadžbi s dije nepoznanice. Tako je brzina rijeke Brzina čaca je 7, 78 3, 4 k u, 7 8,7 s h u 7,78,7 5,5 9,836 h k h. Proatrač koji u trenutku polaska laka stoji ispred pro aona priijetio je da je pri aon prošao pored njea za 3 s. Koliko reena će se pored njea kretati n-ti (deseti) aon? Kretanje laka satrati jednako ubrzani. Kad pri aon duljine l prođe pored proatrača ožeo reći da je lak prešao put l koje ožeo izraziti oako l at
3 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje Isto tako kad da aona prođu pored proatrača ožeo pisati l at Možeo pisati općeniti izraz za n aona nl at n Sad podijelio putoe koje su prošli n aona i jedan aon t n t n Dobili so rijee za koje pored proatrača prođe n aona t n t n Na kraju iao da n-ti (u naše slučaju deseti) aon prođe pored proatrača za rijee Δt n t n t n,487 s 3. Tijelo je bačeno ertikalno uis početno brzino /s. U trenutku kada tijelo dostine najišu točku so kretanja, baci se druo tijelo ertikalno uis, isto početno brzino. Na kojoj isini će se tijela sudariti? Otpor zraka zaneariti. Visina do koje se tijelo popne pri ertikalno hitcu je A brzina pri ertikalno hitcu je t h t () t U aksialno položaju brzina tijela je jednaka nuli pa iao da je t Urstiši oaj izraz u () iao h ()
4 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 3 Tijela će se susresti na nekoj isini h h h + h (3) Druo tijelo pređe put h za isto rijee za koje pro tijelo pređe put h Iz (4) i (5) slijedi t h (4) h t t (5) h h h (6) Jednadžbe (), (3) i (6) čine susta od tri jednadžbe s tri nepoznanice. Rješaanje oo sustaa dobia se rezultat h 3 8 3,83 4. Tijelo je bačeno pod kuto α prea horizontu početno brzino. Vrijee kretanja tijela iznosi,4 s. Odrediti najeću isinu na kojoj će se tijelo naći pri to kretanju. Otpor zraka zaneariti. y - koponenta brzine u oisnosti o reenu iznosi: t () y y U aksialno položaju brzina tijela y, tako da je y t () Isto tako isina u oisnosti o reenu je t y yt (3)
5 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 4 Urstiši () u (3) dobiao za aksialni položaj t t y ax t (4) U tekstu zadatka na je zadano rijee (t D,4 s) kretanja tijela od bacanja do padanja, tako da će tijelo biti u aksialno položaju za pola oo reena. ( ) / t td D y ax 7, Pod kuto od 6, prea horizontu, bačeno je tijelo početno brzino od 5 /s. Kroz koliko sekundi će njeoa brzina zaklapati sa horizonto kut od 45? Tanens kuta je tα y x t45 y x sin 6 t cos 6 Odade slijedi t sin 6 t45 cos6,933s 6. Irač udari loptu pod kuto od 4 prea horizontu dajući početnu brzinu od /s. Drui irač, udaljen od pro 3, počinje da trči prea lopti u oentu kad je ona udarena. Koliku najanju srednju brzinu ora iati drui irač da bi udario loptu u trenutku pada na zelju? Doet do koje lopta dođe je x t () D x D
6 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 5 dje je t D rijee leta lopte, ožeo a dobiti iz reena koje je potrebno lopti da se popne do aksialne isine. U točki aksialne isine koponenta brzine u y sjeru je nula. y t ax () t y ax sinα dje t ax rijee potrebno lopti da se popne do aksialne isine i ono iznosi pola reena leta lopte t D. t t sinα D ax,6s (3) Ako oo urstio u x D dobijeo doet do koje lopta putuje Put koji irač treba preći do lopte je x cosα sinα sin α D Δx x D x,6 Znači treba se kretati oo prosječno brzino 4,6 i Δx 3,87 t s D 7. Tijelo je bačeno horizontalno brzino s -. Odrediti radijus putanje tijela s nakon što se počelo kretati. Otpor zraka zaneariti. Tijelo će se nakon s kretati neko brzino pod kuto α u odnosu prea početnoj brzini. U to trenutku ubrzanje ožeo rastaiti na tanencijalnu koponentu u pracu kretanja tijela a t, te na radijalnu koponentu a r. Radijalna koponenta ubrzanja iznosi a r cosα () R dje je cos α x ()
7 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 6 Brzina iznosi + (3) t Iz (), () i (3) dobijeo radijus zakriljenosti ( ) 3 + t R,88 8. Lopta je bačena s ruba kroa zrade ertikalno uis, početno brzino od 3 /s. Koliku će brzinu iati lopta jednu sekundu nakon njeno prolaska pored ruba kroa pri padanju na tlo? Lopta će se popeti na isinu H i početi padati. Kod ruba zrade iat će brzinu jednaku početnoj što je lako pokazati. Lopta će se popeti na isinu H dje je brzina nula. t H t A pošto je t t Ako oo urstio u izraz za H iao H t t t Iz to položaja lopta počinje padati, a brzina joj iznosi + t dok je Trebao brzinu izraziti preko isine tj. preko dužine puta koje prelazi. Dužina puta koje preali lopta padajući je t s t s Urštaajući oo u izraz za iao s s
8 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 7 Pored ruba zrade lopta će biti kad prijeđe put s H tako da je brzina u to trenutku ' H Sad ožeo uzeti ou brzinu kao početnu brzinu i u iduće trenutku će brzina, koju ćeo označiti sa biti zbroj te brzine i brzine koju lopta dobije ubrzaanje u reenu t. ' + t dakle 3 + 9,8 s 39, 8 s s s 9. Tijelo slobodno pada s isine h. U točki A ia brzinu A 9,43 s -, a u točki B brzinu B 49,5 s -. Kolika je isinska razlika točaka A i B? Za koje će rijee tijelo preći put AB? Vrijee za koje tijelo dođe u točku A je t A A rijee za koje dođe u točku B je A t B Tako će tijelo preći put AB za rijee B Δt t B t A B A s Udaljenost točke A od polazne točke je h A t A Udaljenost točke B od polazne točke je h B t B Duljina puta AB je Δ h AB hb ha ( tb ta) 78,5
9 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 8. Tijelo ase 5 k koje iruje raspadne se, uslijed eksplozije, na tri jednaka dijela. Jedan dio ode prea sjeeru, drui prea istoku, oba brzino s -. Koliko brzino i u koje sjeru je odletio treći dio? Prijeno zakona očuanja količine ibanja iao ; j i 3 ; Iznos oe brzine je j + i + 3 ( j i ) ,8 s Treći dio je odletio prea juozapadu brzino 8,8 s -.. Saonice sa rećo pijeska, ukupne ase 5 k kreću se po zarznuto jezeru brzino,5 /s. Metak ase i brzine 4 /s poodi sa strane reću pijeska pod kuto 3 u odnosu na praac ibanja i zabije se u nju. Kolika je projena brzine saonica i u koje sjeru će saonice nastaiti ibanje? Na osnoi zakona očuanja količine ibanja iao + + ( ) Količine ibanja rastaio na x i y koponente: ( ) + + x ( ) + y y x
10 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 9 x cosα 346, 4 s y cosα s Iz ornjih izraza slijedi x,569 i s y,399 s Brzina saonica je +,569 s x y dakle projena brzine saonica je Sjer ibanja je određen kuto Δ,69 s 7 y β arct, x. Tijelo ase udari u tijelo ase koje iruje. Odrediti koliki treba biti odnos asa oih tijela ( / ) da bi se pri centralno elastično sudaru brzina pro tijela sanjila tri puta. Izračunati kinetičku eneriju druo tijela poslije sudara ako je početna kinetička enerija pro tijela 5 J. Količina ibanja je očuana 3 s,, + (),, dje su: - brzina tijela ase prije sudara, - brzina tijela ase poslije sudara, - brzina tijela ase poslije sudara. Ako u () urstio da je, dobijeo 3, () 3 Isto tako, ukupna enerija je očuana
11 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje E E, + E,, +, (3) urstiši izraze za, i, dobijeo odnos asa Urštaanje oo odnosa u () i (3) dobijeo E, k E, k,333 kj 3. Koliko se duo spušta tijelo niz kosinu isine h i naiba α 45 ako je aksialni kut pri koje tijelo ože iroati na kosini β 3? Ako tijelo iruje na kosini od 3 sila trenja uranotežuje koponentu sile teže paralelnu podlozi. sin β sin β μ cos β μ t β,577 cos β Na kosini od 45 tijelo dobije ubrzanje a a sinα μ cos α a,93 s Vrijee za koje se tijelo spusti niz kosinu ožeo dobiti iz relacije za pređeni put h at h s t,39 s sinα asinα 4. Da tijela različitih asa ezana su užeto, kao na crtežu i kreću se po različiti podloaa. Koeficijenti trenja izeđu tijela i odoarajućih podloa su: μ i μ. Kaka ora biti odnos asa da bi susta iroao? Masa koloture se zanearuje. Jednadžba ibanja za tijelo ase je a F F z tr Jednadžba ibanja za tijelo ase je
12 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje sinα z tr a F F Iao dije jednadžbe s dije nepoznate. Pošto je a iz oe dije jednadžbe dobiao sinα μ μ cosα Tako da je traženi odnos asa ( sinα μ cosα) μ 5. Autoobil ase,5 3 k spušta se cesto naiba 5. U oentu kada brzina iznosi 3 /s ozač počinje kočiti. Koliku silu kočenja treba priijeniti da bi se autoobil zaustaio na putu od 5. (Stalna sila kočenja je paralelna naibu.) Na pracu paralelno naibu rijedi a sinα F Kod jednoliko ubrzano ibanja brzina i prijeđeni put su + at K Iz oe dije relacije dobiao at s t + + as a s Kako je na kraju puta iao Tako je sila kočenja a 3s s F F a K 3 7,5 N
13 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 6. Da tijela, ase i, ezana su užeto i postaljena na podlou. Koeficijent trenja izeđu tijela i podloe je μ. Kolika je sila zatezanja užeta, a koliko ubrzanje sustaa? Jednadžba ibanja za tijelo ase je a sin α F F tr Z Jednadžba ibanja za tijelo ase je a F F Z tr Iao dije jednadžbe s dije nepoznate. Iz drue izrazio F z i urstio u pru a α F a F sin tr tr Ubrzanje sustaa je Sila zatezanja užeta je a (sin α μcos α) μ + F Z [ ] + α μ α μ +μ (sin cos ) 7. Na kosini, čiji kut je α 3 nalazi se tijelo ase 5 k. Koeficijent trenja izeđu tijela i podloe je μ,. Tijelo se urne niz kosinu brzino /s. Koliko silo treba djeloati na tijelo da se ono zaustai poslije reena t 5 s? Brzina kod jednoliko usporeno kretanja je Pri zaustaljanju tijela pa je at a Jednadžba ibanja tijela je t a sinα F F tr
14 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 3 Tražena sila je F + sin α Ftr ( + sinα μcos α) 7,5 N t t 8. Kulicu ase k, obješenu o nit, otklonio iz ranotežno položaja za kut α 3 i pustio. Izračunati silu zatezanja niti u trenutku prolaska kulice kroz ranotežni položaj. Kulica u iroanju opterećuje nit silo. Kulica otklonjena za 3 posjeduje potencijalnu eneriju koja iznosi EP l( cos α ) Ta potencijalna enerija se pretara u kinetičku eneriju l( cos α ) U trenutku prolaska kulice kroz ranotežni položaj njena brzina l( cos α ) 9. Na platfori kaiona bez bočnih strana nalazi se sanduk ase k. Koliki najeći ubrzanje kaion ože krenuti bez opasnosti da sanduk padne s platfore? Koeficijent trenja izeđu sanduka i platfore je μ,3. Na sanduk djeluje inercijalna sila a koja ora biti anja od sile trenja a F tr Ftr a Maksialno ubrzanje kaiona je μ a μ,943s. Na kosini naiba α 3 nalaze se da tijela, čije su ase k i k. Koeficijent trenja izeđu tijela ase i podloe je μ,5, a koeficijent trenja izeđu tijela ase i podloe je μ,. Odrediti: a. silu eđudjeloanja daju tijela i b. inialnu rijednost kuta pri koje će se tijela početi ibati.
15 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 4 a) Jednadžbe ibanja za pro i druo tijelo su: sinα + F F a tr sinα F F a tr dje je F - sila eđudjeloanja izeđu tijela ase i tijela ase, zbo koje oa da tijela čine jedan susta. F F Tijelo silo F ura tijelo, a tijelo silo F koči tijelo. Iz jednadžbi izrazio ubrzanje a i urstio u izraz za silu F. a sinα cosα cosα μ ( μ + μ ) ( μ ) + + F,85 N b) Tijela će se početi ibati kad su sile u ranoteži. Tada je ubrzanje jednako nuli. Traženi kut je a sinα cosα ( μ + μ ) ( μ + μ ) + t α,5 + α arct,5 8,53 8 3' 4''. Sila stalno intenziteta F N daje tijelu ubrzanje a c/s. Ako je prije djeloanja sile tijelo iroalo izračunati njeou kinetičku eneriju poslije reena t 5 s od početka kretanja. Poznaajući silu i ubrzanje koje dobije tijelo, ožeo odrediti asu to tijela F k a
16 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 5 Brzina tijela se stalno poećaa po izrazu tako da je brzina poslije 5 s at -,5 s Kinetička enerija tijela u to trenutku je E, 5 J. Tijelo, ase 5 k, počne da klizi sa rha kosine, naibno kuta α 6. Na kraju kosine, tijelo se zabije u kolica napunjena pijesko, ase 9 k koja iruju na horizontalnoj podlozi. Ako je isinska razlika tijela i kolica u početno položaju h, odrediti brzinu kojo će se kretati kolica zajedno sa tijelo. Trenje zaneariti. Ukupna ehanička enerija neko sustaa je očuana. Ukupna enerija u oo prijeru jednaka je potencijalnoj eneriji tijela na rhu kosine. Ona se pretara u kinetičku eneriju ibanja tijela. h Na dnu kosine brzina tijela će biti h 4s - Dakle, količina ibanja tijela na dnu kosine je. Ou količinu ibanja ožeo rastaiti na dije koponente, koponentu u pracu ibanja kolica x i koponentu okoitu na praac ibanja kolica y. Koponenta y nije očuana. Prijeno zakona očuanja količine ibanja, za koponentu x ožeo pisati Tako je brzina kolica zajedno s tijelo ( ) + X
17 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 6 cosα + s - 3. Da bi oao uzletjeti, zrakoplo, ase 4 t, na kraju piste treba da ia brzinu 44 k/h. Duljina piste je. Kolika je potrebna snaa otora za uzlijetanje zrakoploa ako je njeoo kretanje jednoliko ubrzano? Koeficijent trenja izeđu kotača i piste iznosi μ,. Vučna sila otora je F a+ F tr Brzinu ožeo odrediti iz kineatičke jednadžbe as Tako je F + μ s Tako je inialna snaa otora P F + μ s 6,59 W,59 MW Drui način (preko enerija) Ukupna enerija koju otor potroši na putu s je Eu Ek + Wtr + μs Snaa je enerija potrošena u jedinici reena de dw P dt dt Tako da otor zrakoploa ia ou snau de dt d dt ( ) u P Ek + W Deriirajući izraz za ukupnu eneriju dobiao d d ds P + μs + μ ( a + μ) dt dt dt
18 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 7 as Tako da iao isti rezultat kao i na prethodni način P F + μ s 6,59 W,59 MW 4. Kula ase k bačena je ertikalno uis, početno brzino /s. Na koju isinu će kula odskočiti ako pri udaru u podlou ubi količinu topline J? Ukupna enerija koju lopta ia u početno trenutku jednaka je kinetičkoj eneriji. E E k Kad se kula zaustai u aksialno položaju (h ) sa enerija je pretorena potencijalnu eneriju. E E p Kad kula padne na podlou dio enerije se troši na toplinu. E Q+ E k Kula odskoči i zaustai na nekoj isini h kad je sa kinetička enerija pretorena potencijalnu eneriju. E E E Q p k k h Q Visina na koju kula odskoči je h Q 4,77 5. Zaašnjak, polujera R,8, okreće se stalno brzino ω 7,5 rad/s. Pokretački stroj zaašnjaka u jedno trenutku prestane djeloati, ali se on nastai okretati s usporaanje još tijeko reena t 4 s. Koliko je kutno ubrzanje zaašnjaka, kao i tanencijalno ubrzanje točke na obodu zaašnjaka tijeko zaustaljanja? Kutna brzina u oisnosti o reenu je
19 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 8 ω ω + αt Kad se zaašnjak zaustai ω pa iao ω + αt ω - αt Tako da je kutno ubrzanje Tanencijalno ubrzanje ω t α -,33 rad/s at αr -,5 /s 6. Puni hooeni aljak radijusa 7 c pusti se kotrljanje, bez klizanja, niz kosinu duljine i naibno kuta 37. Odrediti kutnu brzinu aljka u podnožju kosine. Ukupna ehanička enerija neko sustaa je očuana E + E konst. p k E + E E + E p k p k Za aljak na kosini ožeo pisati E E E + E ; E ; E p k kotrljanja translacije k p Iω h + Moent troosti aljka je R, a brzina ω R. R ω R ω 3R ω h Tako je kutna brzina na kraju kosine h ω 56,6 s R 3
20 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 9 7. Preko da hooena aljka prebačena je nit na kojoj ise da utea. Mase utea su k i k, a ase aljaka M k i M 5 k. Odrediti ubrzanje sustaa pod pretpostako da nea klizanja. Za sako tijelo pišeo jednadžbu ibanja. Za ute ase F a () Z Za aljak ase M F F Z Z M R M je oent sile koji djeluje na aljak je Jednadžba ibanja za aljak ase M je MR a M I α; I ; α R F M a Z FZ () F M M a F R Z Z3 (3) Jednadžba ibanja za ute ase je Iz jednadžbi (), (), (3) i (4) slijedi FZ3 a (4) a ( ) ( + ) + M+ M,635 s - 8. Platfora oblika diska ase 9 k rotira frekencijo,5 s - oko okoite osi koja prolazi kroz centar ase. Na rubu platfore stoji dječak ase 3 k. Koliko će frekencijo rotirati platfora ako se dječak pojeri u sredinu platfore. ( Aproksiirati dječaka aterijalno točko.) Ako neao djeloanje oenta sile ukupna kutna količina ibanja je očuana.
21 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje i I ω const. I ω I ω Ukupni oent troosti diska i čojeka na rubu je i i R I + R Ukupni oent troosti diska i čojeka u sredini diska je I ω R πν ω πν Urstiši izraze za oente i kutne brzine u ornju jednakost iao + 4 ν ν,833 s - 9. Da tijela, jednakih asa, poezana su užeto kroz otor na horizontalnoj podlozi. Jedno tijelo se nalazi na podlozi i po njoj rotira, dok druo isi u zraku. Koliku kutnu brzinu treba iati tijelo koje rotira da bi tijelo koje isi ostalo na isto niou? Polujer putanje tijela na podlozi je R. Sa trenja zaneariti. Jednadžbe ibanja za obje kule FZ a F F a Z cf Ujet je da a, pa je Fcf ω r Kutna brzina je ω r 3. Vlak se iba 5 k/h po zakriljeno dijelu staze brzino. Kulica obješena o nit u aonu otklanja se pri toe za kut α 5. Odrediti radijus zakriljenosti putanje.
22 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje Vlak koji se iba po zakriljenoj stazi predstalja neinercijalni susta. Stoa na kulicu obješenu u aonu djeluje inercijalna centrifualna sila ω r Fcf r Pored inercijalne sile na kulicu djeluje sila teža, te sila zatezanja niti. Iznos ektorsko zbroja inercijalne sile i sile teže jednak je iznosu sile zatezanja. Tako ožeo pisati Iz ornjih izraza dobiao F cosα F F sinα cf z z r 6,98 7 tα 3. Tijelo ase k ezano je konce i rotira oko jedne točke u ertikalnoj ranini u polju Zeljine teže. Izračunati razliku eđu silaa zatezanja konca kada se tijelo nalazi u najišoj i najnižoj točki putanje. Sila zatezanja konca u točki A je FcfA - centrifualna sila u točki A, Sila zatezanja u točki B je A FA FcfA R F F + B cfb Razlika sila zatezanja je Δ F FB FA ( B A) + R Razlika B A se dobije iz zakona o očuanju enerije, iznos potencijalne enerije tijela u točki A se pretara u kinetičku eneriju u točki B.
23 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje Tako je razlika sila zatezanja B A + R B A 4R Δ F 6 7,7 N 3. Luster ase 6 k isi na plafonu koji se ože opteretiti silo od 93,34 N. Luster se otkloni za kut α i pusti. Koliki ože biti aksialni kut otklona da luster ne bi pao? Luster u iroanju opterećuje plafon sojo težino. Kad luster otklonio za kut α izršili so rad koji je pretoren u potencijalnu eneriju. pot ( cos ) E l α Oa potencijalna enerija se pretara u kinetičku eneriju koja je aksialna u početno položaju (položaju ranoteže). Ekin Epot l( cosα ) ( ) l cosα Oo kretanje djeluje na plafon dodatno centrifualno silo koja se pridodaje težini lustera, tako da iao Iz prethodna da izraza dobiao Tako je aksialni kut otklona FZ + Fcf + 93,34 N l FZ cosα,77 α arccos, Tijelo, ase k, ezano je na kraju niti duljine l,5. Nit s tijelo rotira u ertikalnoj ranini stalno kutno brzino ω rads -. Kolika je zatezna sila niti kad je tijelo u točkaa A, B, C i D?
24 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 3 Sile zatezanja u traženi točkaa su: A: F F + 5 N+ 9,8 N 59,8N Z B: F F 5 N Z cf cf C: F F 5 N -9,8 N 4,9 N Z D: F F 5 N Z cf cf 34. Leteći brzino 6 kh - aion naprai petlju u ertikalnoj ranini polujera R 6. Koliko silo djeluje pilot, ase 8 k, na soje sjedište u trenutku kad se aion nalazi u najišoj točki, a koliko kad se nalazi u najnižoj točki putanje? U najnižoj točki na sjedište djeluje pilot sojo težino i centrifualna sila. FA + Fcf + 4,485 kn R U najišoj točki pilot na sjedište djeluje centrifualno silo uanjeno za silu teže. FB Fcf - -,98 kn R 35. Odrediti rijee obilaska Mjeseca oko Zelje, ako je poznato da je: i. ubrzanje slobodno pada na Zelji (Zeljino polu) 9,83 /s, ii. polujer Zelje R Z 64 k, iii. udaljenost od centra Zelje do centra Mjeseca 5 d 3,84 k Centripetalna sila rotacije Mjeseca oko Zelje treba biti jednaka raitacijskoj sili izeđu Zelje i Mjeseca. M R M M R Z G
25 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 4 Ako zaijenio obodnu brzinu Mjeseca s kutno brzino ožeo izračunati period obilaska Mjeseca oko Zelje. MZ ωr G R Z ω R R Z 3 π T R Z 3 R 3 4π R πr R T R R Z Z 6,355 s 7 dana 36. Koliku brzinu treba iati ujetni Zeljin satelit koji se kreće po kružnoj putanji na isini H? Koliki je period kretanja oo satelita? : Centripetalna sila rotacije satelita oko Zelje treba biti jednaka raitacijskoj sili izeđu Zelje i satelita. M R H R H S S Z G Z + ( Z + ) Odade nalazio da je tražena brzina Period kretanja satelita je MZ G R + H Z ( ) π π RZ + H RZ + H T π ( RZ + H) ω GM Z
26 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 5 (: t s.). Autoobil se kreće po horizontalnoj kružnoj putanji polujera R 43, tanencijalni ubrzanje a t s -. Za koje rijee će autoobil prijeći pri kru ako u je početna brzina 36 kh -?. Osoina neko otora okreće se stalno kutno brzino 6 ok/in. Kočenje se kutna brzina osoine sanji na ω 48 ok/in za rijee t 4 s. Koliko je srednje kutno ubrzanje i broj učinjenih okretaja za rijee kočenja? - (: α π rads i n ϕ/π 36 ok) 3. Tijelo, pri ibanju stalno kutno brzino ω 4 rad/s, dobije kutno ubrzanje α -,5 rad/s. Kolika će biti kutna brzina tijela nakon: a. reena t s, b. kutno poaka od ϕ (π/3) rad, c. n okretaja? (: a. ω 3,5 rad/s; b. ω 3,9 rad/s; c. ω,85 rad/s) 4. Jedno tijelo slobodno pada s isine h 8, a u isto rijee je s zelje izbačeno druo tijelo ertikalno uis brzino. Kolika treba biti brzina da se tijela susretnu na pola puta? (: 8 /s) 5. Tijelo slobodno pada, i u posljednjoj sekundi kretanja pređe put koji je jednak putu koji je tijelo prešlo za pre 3 s kretanja. Odrediti ukupno rijee padanja kao i isinu sa koje je tijelo palo. (: h, 65 ) 6. Kaen se pusti da slobodno pada u bunar. Udar u odu čuje se nakon,58 s. Odrediti dubinu bunara. Uzeti da je brzina zuka c 34 /s. (: h 3,4 ) 7. S iste isine i u isto trenutku počnu padati dije kulice, i to jedna kulica bez početne brzine, a drua početno brzino /s. Pra kulica padne za druo nakon Δt s. S koje isine su kulice pale, te koja su reena padanja kulica? (: h,4 k; t 53,6 s i t 5,6 s) 8. Tijelo se baci u horizontalno pracu s isine h 6 iznad zelje. Tijelo padne na udaljenosti l od jesta bacanja. Pod koji kuto će tijelo pasti na zelju? (: α 56 8') 9. Tijelo je bačeno pod kuto α 7 prea horizontu. Za rijee t 8 s ono dostine najišu točku. Odrediti početnu brzinu rakete i položaj pada rakete. (: 835 /s; x D 45,7 k). Pri lansiranju rakete, ase k, trenutno saori /4 njene ase i kao produkt saorijeanja izleti u suprotno sjeru od sjera kretanja rakete. Ako je brzina produkata saorijeanja u odnosu na raketu 8 /s, kolika je početna brzina rakete? Na kojoj će udaljenosti od jesta lansiranja pasti raketa ako je kut prea horizontu pod koji je izbačena raketa α 3?
27 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 6 (: 6 /s; x D 8,8 k). U sustau tijela prikazano na slici ase tijela su k i 5 k. Koeficijent trenja izeđu tijela ase i podloe je μ, dok je kut kosine α 3. Odrediti: a. ubrzanje sustaa tijela i b. silu zatezanja užeta. (: a. a 5,4 /s; b. F Z N). Autoobil, ase 4 k, kreće se brzino k/h po horizontalno putu. Ako je sila trenja pri kretanju autoobila F tr kn, odrediti duljinu puta koju će autoobil prijeći poslije prestanka rada otora. (: s, ) 3. Na horizontalno dijelu puta, duljine s 3 k, brzina autoobila se poeća s 36 k/h na 7 k/h. Ako je asa autoobila,5 t, a koeficijent trenja izeđu autoobilskih ua i puta iznosi μ,, odrediti: a. rad koji izrši autoobil na to putu b. srednju snau koju razija otor autoobila na to putu. (: a. W, 6 J, MJ; b. P 5,54 kw) 4. S rha kosine, isine i duljine klizi tijelo ase k. Odrediti kinetičku eneriju koju tijelo postiže pri dnu kosine ako je faktor trenja klizanja,6. (: E k 7,9J ) 5. Za susta tijela prikazan na slici i uz date podatke odrediti ubrzanje sustaa i silu zatezanja konopca. 5 5 α 3 β 45 (: a,989 s - ; F Z,974 N) 6. Po kosini se iba tijelo ase M. Koeficijent trenja izeđu tijela i podloe je μ,. S oi tijelo je preko koloture poezano druo tijelo ase k. Treba odrediti asu tijela M ako se ono po kosini iba ubrzanje /s. (: M 53,68 k ) 7. Autoobil, čiji kotači iaju projer D,6, kreće se po rano putu brzino 6 k/h. Pri kočenju autoobil se zaustai poslije prijeđeno puta s. Pod pretpostako da je usporenje autoobila ranojerno, izračunati kutno usporaanje
28 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 7 njeoih kotača tijeko kočenja. (: -,6 rad/s ) 8. Tijelo ase, koje se nalazi na kosini naiba 4, ezano je užeto preko koloture s tijelo ase,5, kao što je prikazano na slici. Odrediti koliki treba biti koeficijent trenja μ izeđu tijela na kosini i podloe da bi tijela iroala. Trenje u koloturi zaneariti. (: μ,87 ) 9. Autoobil ukupne ase 3 k spušta se cesto naiba 3. U trenutku kad brzina autoobila iznosi /s ozač je započeo kočiti. Koliku silu kočenja treba priijeniti da bi se autoobil zaustaio na putu od? Pretpostalja se stalna sila kočenja paralelna naibu. (: F 3,8 kn ) K. Vlak se kreće po kružno željezničko kolosijeku, polujera R,5 k kutni ubrzanje α,49 rad/s. Koliko je ubrzanje laka u trenutku kad je njeoa brzina 6 k/h? Kolika je tada kutna brzina kotača aona ako je njiho polujer r,5? (: a,5 /s, ω 33,3 rad/s). Disk, polujera R c, počne se okretati kutni ubrzanje α rad/s. Izračunati ubrzanje točke na obodu diska poslije reena t s od trenutka početka kretanja? (: a,9 /s ). Kotač, polujera R c počne se okretati stalni kutni ubrzanje α 6,8 rad/s. Kolika je brzina i ubrzanje točke na obodu kotača poslije reena t 5 s od početka kretanja? (: a 97, /s ) 3. Metalna kula, polujera r c i ase 4 k, rotira stalno kutno brzino ω rad/s oko osi: a) koja prolazi kroz njen centar ase, b) koja se nalazi na udaljenosti d r od prethodne osi. Kolika je kinetička enerija kule u oba slučaja? (: E k,3 J; E k 4, J) 4. Na osoini otora koji stara oent sile M 785 N, nalazi se cilindar, ase 4 k i polujera R c. Ako otor pođe iz iroanja za koje rijee će napraiti pri okretaj? Kolika je enerija predana cilindru za to rijee? (: E k 4,9 kj) 5. Na hooeni tanki cilindar ase i polujera R, naotano je tanko nerasteljio uže zanearie ase, na čije je kraju priezano tijelo ase. Zanearujući trenje u osi cilindra odrediti: a) kutnu brzinu cilindra, b) kinetičku eneriju cijelo sustaa u funkciji reena kretanja.
29 Zadaci iz fizike (. dio). izdanje 8 (: a) ω t R + ; b) E k t + ) 6. Tijelo, ase, ezano konopce duljine l,5, rotira u ertikalnoj ranini. Izračunati najeću kutnu brzinu rotiranja tijela pod ujeto da se konopac ne prekine. Maksialna sila zatezanja koju konopac ože izdržati je F Zax 95 N. (: ω ax 54, rad/s) 7. Udaljenost od Zelje do Mjeseca iznosi približno R ZM 3,85 8, a period obilaska Mjeseca oko Zelje je T M 7,3 dana. Saturno satelit Diona ia polujer putanje oko Saturna R SD 3,78 8, a period obilaska oko Saturna T D,7 dana. Na osnou oih podataka odrediti odnos asa Zelje i Saturna. (: Z / S,) 8. Planet, ase, kreće se po kružnoj putanji oko Sunca brzino 34,9 k/s. Odrediti period obilaska oo planeta oko Sunca, ako je asa Sunca S 3 k. (: T 5 dana) 9. Stacionarni Zeljin satelit kreće se oko Zelje po kružnoj putanji. a) Koliki je polujer njeoe putanje? b) Koliki su njeoa brzina i ubrzanje? (: a) r 4, 7 ; b), 3 /s, a, /s 3. Ujetni Zeljin satelit kreće se u ekatorijalnoj ranini Zelje na udaljenosti R 7 od njeno centra. Sjer kretanja je od zapada prea istoku (isti je kao i sjer rotacije Zelje). Jednu istu točku na ekatoru satelit nadlijeće poslije sakih T s,6 h. Kolika je na osnoi oih podataka asa Zelje? (: R Z 6 4 k)
ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (1/2)
ZADACI IZ FIZIKE Riješeni ispitni zadaci, riješeni prijeri i zadaci za ježbu (. dio) (/) Zadaci iz fizike (. dio) (/). Zadana su da ektora a 4 i j + k i b 4i + j + 3 k. Odrediti kut izeđu njih. Kut ožeo
Διαβάστε περισσότεραDinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1
Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:
Διαβάστε περισσότερα= = = vrijeme za koje tijelo doñe u točku B. g Vrijeme za koje tijelo prijeñe put od točke A do točke B jednako je razlici vremena t B i t A : m m
Zadatak 6 (Ginazijalci, ginazija) Tijelo lobodno pada i u točki ia brzinu /, a u točki 4 /. Za koje će rijee prijeći udaljenot od do? Koliko u udaljene točke i? (g = 9.8 / ) Rješenje 6 h, = /, = 4 /, g
Διαβάστε περισσότεραm m ( ) m m v v m m m
Zadatak (Ria, ginazija) Autoobil raketni pogono započne e iz tanja iroanja ubrzaati zbog potika rakete Potiak traje 5, a ubrzanje iznoi 5 / Nakon gašenja raketnog pogona autoobil e natai gibati kontantno
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραRad, energija i snaga
Rad, energija i snaga Željan Kutleša Sandra Bodrožić Rad Rad je skalarna fizikalna veličina koja opisuje djelovanje sile F na tijelo duž pomaka x. = = cos Oznaka za rad je W, a mjerna jedinica J (džul).
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραZadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?
Zadata 00 (Jasna, osnovna šola) Kolia je težina tijela ase 400 g? Rješenje 00 Masa tijela izražava se u ilograia pa najprije orao 400 g pretvoriti u ilograe. Budući da g = 000 g, orao 400 g podijeliti
Διαβάστε περισσότεραVILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.
VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako
Διαβάστε περισσότεραh = v t π m 6.28
Zadatak 00 (Too, elektrotehnička škola) Za koliko e ati napuni prenik obuja 400 odo koja utječe kroz cije projera 0 brzino /? Rješenje 00 V = 400, d = 0 = 0., = /, π.4, t =?.inačica Cije ia oblik aljka
Διαβάστε περισσότεραšupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)
šupanijsko natjecanje iz zike 017/018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova) U prvom vremenskom intervalu t 1 = 7 s automobil se giba jednoliko ubrzano ubrzanjem
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραAkvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Διαβάστε περισσότεραRepetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):
Repetitorij-Dinamika Dinamika materijalne točke Sila: F p = m a = lim t 0 t = d p dt m a = i F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j i p ix = j p jx te i p iy = j p jy u 2D sustavu Zakon očuvanja
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENI. TEHNIČKE FAKULTETE 1997./98.g. PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNU PRIPREMU PRIJEMNOG ISPITA NA
POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNU PRIPREMU PRIJEMNOG ISPITA NA TEHNIČKE FAKULTETE 997./98.g. Zadatke riješili i grafički obradili * IVANA i MLADEN SRAGA * Zadaci su uzeti iz ateatičko fizičkog
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE IZ FIZIKE GRADEVINSKI FAKULTET U OSIJEKU. ilukacevic/
VJEŽBE IZ FIZIKE GRADEVINSKI FAKULTET U OSIJEKU www.fizika.unios.hr/ ilukacevic/ ilukacevic@fizika.unios.hr Igor Lukačević Odjel za fiziku Trg Ljudevita Gaja 6 1. kat, soba 6 9. listopada 7. LITERATURA
Διαβάστε περισσότερα2.7 Primjene odredenih integrala
. INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga i energija zadatci
Rad, snaga i energija zadatci 1. Tijelo mase 400 g klizi niz glatku kosinu visine 50 cm i duljine 1 m. a) Koliki rad na tijelu obavi komponenta težine paralelna kosini kada tijelo s vrha kosine stigne
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότερα,8 8,33 28,8 16,8 16,8? 8,33? (brzina voza)
PRIMJER 1: Voz je krečući se po pruzi, prešao 5 km za 10 minuta. Istom brzinom prešao je most za 28,8 sekundi. Pored posmatrača na kraj mosta voz je prošao za 16,8 sekundi. Odredi dužinu mosta i dužinu
Διαβάστε περισσότερα2. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1)
Fakultet tehničkih nauka Novi Sad Katedra za Mehaniku 2. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1) A grupa A3 Dva robota se kreću po glatkoj horizontalnoj podlozi. Robot A, mase 20, 0 kg, kreće se brzinom 2, 00 m/s
Διαβάστε περισσότεραGravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa
Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραDinamika krutog tijela. 14. dio
Dnaka kutog tjela 14. do 1 Pojov: 1. Vekto sle F (tanslacja). Moent sle (otacja) 3. Moent toost asa 4. Rad kutog tjela A 5. Knetka enegja E k 6. Moent kolna gbanja 7. u oenta kolne gbanja oenta sle M (
Διαβάστε περισσότεραλ λ ν =. Zadatak 021 (Zoki, elektrotehnička škola) Dva zvučna vala imaju intenzitete 10 i 600 mw/cm 2. Za koliko se decibela razlikuju ta dva zvuka?
Zadatak (Zoki, elektrotehnička škola) Da zučna ala iaju intenzitete i 5 W/c. Za koliko e decibela razlikuju ta da zuka? Rješenje I = W/c = W/, I = 5 W/c = 5 W/, I = - W/, L L =? Tražio razliku intenziteta
Διαβάστε περισσότεραKinematika i vektori
ZADACI ZA INTERAKTIVNE VJEŽBE IZ OPĆE FIZIKE 1 Kinematika i vektori 1. Svjetiljka udaljena 3m od vertikalnog zida baca na zid svijetlu mrlju. Svjetiljka se jednoliko okreće oko svoje osi frekvencijom f
Διαβάστε περισσότερα( ) ρ = ρ. Zadatak 141 (Ron, gimnazija) Gustoća leda je 900 kg/m 3, a gustoća morske vode 1000 kg/m 3. Koliki dio ledene sante
Zadatak 4 (Ron, ginazija) Gustoća leda je 900 /, a gustoća orske vode 00 /. Koliki dio ledene sante voluena viri iznad orske površine? (g = 9.8 /s ) Rješenje 4 ρ l = 900 /, ρ v = 000 /,, =? Akceleracija
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJA TROKUTA
TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane
Διαβάστε περισσότερα2. Predavanje. October 4, 2016
. Predaanje October 4, 6 Zakoni održanja U fizici postoje nekoliko zakona održanja. Zakoni održanja su posledica neke osnone sietrije kososa. Postoje zakoni održanja koji se odnose na energiju, ipuls,
Διαβάστε περισσότεραρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3.
Zadaak 0 (Ana Marija, ginazija) Koliki obuja ia koad plua ae kg? (guoća plua ρ 50 kg/ ) Rješenje 0 kg, ρ 50 kg/,? Guoću ρ neke vari definirao ojero ae i obuja ijela. kg ρ / 0.004. ρ ρ kg 50 jeba 0 Koliki
Διαβάστε περισσότεραRad, energija i snaga
Rad, energija i snaga 1. Koliko se puta promijeni kinetička energija automobila kada se njegova brzina poveća tri puta? A. Poveća se 3 puta. B. Poveća se 6 puta. C. Poveća se 9 puta. D. Poveća se 12 puta.
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότερα4. Aerodinamički koeficijenti krila zbog rotacije
4-4 erodinaički koefiijenti krila zbog rotaije 4 Propinjanje Želio odrediti oent propinjanja zbog rotaije krila oko osi na udaljenosti od vrha krila kao na slii 4- Krilo ia konstantnu kutnu brzinu oko
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραRješenje: F u =221,9 N; A x = F u =221,9 N; A y =226,2 N.
Osnove strojrstv Prvilo izolcije i uvjeti rvnoteže Prijeri z sostlno rješvnje 1. Gred se, duljine uležišten je u točki i obješen je n svoje krju o horizontlno uže. Izrčunjte horizontlnu i vertiklnu koponentu
Διαβάστε περισσότεραp a D, k Q A D, k Q max D, k Q P z=0 ρ,ν Rješenje: Linijski gubici u dijelu cjevovoda od točke 1 do točke 2
0. VJEŽBA - RIJEŠENI ZAACI IZ MEANIKE FLUIA. ri maksimalnoj potrošnji max = 00 l/s u odoodnom sustau prema slici pumpa dobalja 7% protoka, a akumulacijsko jezero %. Stupanj djeloanja pumpe je η =0,8, a
Διαβάστε περισσότερα1.inačica Iz formula za put i brzinu pri jednolikom usporenom gibanju dobije se brzina vlaka na kraju puta v = v a t v =
Zadatak (Marko, ginazija) Vlak e giba talno brzino 6 k/h. U jedno trenutku lakooña počne jednoliko kočiti te lak za 6 preali put od 6. Koliko e brzino lak giba na kraju tog puta? Rješenje = 6 k/h = [6
Διαβάστε περισσότεραFizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva Školska godina 2006/2007 Fizika 1 Auditorne vježbe 5 Dinamika: Newtonovi zakoni 12. prosinca 2008. Dunja Polić (dunja.polic@fesb.hr)
Διαβάστε περισσότεραα = 12, v 1 = 340 m/s, v 2 = m/s, β =? m sin12 = v sin v sin sin 72
Zadatak (Franjo, elektrotehnička škola) Zučni al pada pod kuto na ranu poršinu orke ode. Brzina zuka u zraku je 3 /, a u odi 56 /. Koliki je kut loa? Rješenje Budući da al prelazi iz redta anjo brzino
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (3. dio) (2. izdanje)
ZADACI IZ FIZIKE Riješeni ispitni zadaci, riješeni prijeri i zadaci za vježbu (3. dio) (. izdanje) Zadaci iz fizike (3. dio). izdanje. O oprugu čija je konstanta N - obješena je kuglica ase 0 g koja haronijski
Διαβάστε περισσότερα1. KINEMATIKA MATERIJALNE TOČKE
1 1. KINEMATIKA MATERIJALNE TOČKE 1. Automobil prvu trećinu puta vozi brzinom 50km/h, a preostali dio puta brzinom 20km/h. Kolika je srednja (prosječna) brzina tijekom putovanja? R: 25 km/h 2. Biciklista
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραFizika 1. Auditorne vježbe 3 Kružna gibanja. Dunja Polić. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva. 17. listopada 2008.
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva Školska godina 008/009 Fizika 1 Auditorne vježbe 3 Kružna gibanja 17. listopada 008. Dunja Polić dunja.polic@fesb.hr Ponavljanje jednoliko
Διαβάστε περισσότεραRotacija krutog tijela
Rotacija krutog tijela 6. Rotacija krutog tijela Djelovanje sile na tijelo promjena oblika tijela (deformacija) promjena stanja gibanja tijela Kruto tijelo pod djelovanjem vanjskih sila ne mijenja svoj
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet
Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραDinamika krutog tijela ( ) Gibanje krutog tijela. Gibanje krutog tijela. Pojmovi: C. Složeno gibanje. A. Translacijsko gibanje krutog tijela. 14.
Pojmo:. Vektor se F (transacja). oment se (rotacja) Dnamka krutog tjea. do. oment tromost masa. Rad krutog tjea A 5. Knetka energja k 6. oment kona gbanja 7. u momenta kone gbanja momenta se f ( ) Gbanje
Διαβάστε περισσότεραRAD, SNAGA I ENERGIJA
RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA
Διαβάστε περισσότεραI PARCIJALNI ISPIT IZ INŽENJERSKE FIZIKE 1
I PARCIJALNI ISPIT IZ INŽENJERSKE FIZIKE 1 Grupa A 1. Definisati šta je jednoliko kružno kretanje i naći vezu između linearne i ugaone brzine i izvesti izraz za ugaoni pomak i ukupno ubrzanje (ako ga ima).
Διαβάστε περισσότεραMehanika. Uvod. Mikrometarskim vijkom odredili ste debljinu jedne vlasi d = 0,12 mm. Kolika je ta debljina izražena potencijama od deset u metrima?
Mehanika Uvod Jednoliko gibanje duž pravca Jednoliko ubrzano i usporeno gibanje duž pravca Nejednoliko gibanje Osnovni zakon gibanja Impuls sile i količina gibanja Složena gibanja Sastavljanje i rastavljanje
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραPITANJA IZ OČUVANJA ENERGIJE I ROTACIJSKOG GIBANJA
PITANJA IZ OČUVANJA ENERGIJE I ROTACIJSKOG GIBANJA 1. Potencijalna energija tijela mase m smanjila se za 6J. Iz toga slijedi da je rad izvršen djelovanjem gravitacijske sile na masu tijela: a) 6J i visina
Διαβάστε περισσότερα2 2 c s Vježba 021 U sustavu koji miruje, π mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijeñe put 150 m. Rezultat: 50 ns.
Zadatak (Rex, ginazija) U utau koji iruje, π ezon od trenutka natanka do trenutka rapada prijeñe put 75. Brzina π ezona je.995. Koliko je rijee žiota π ezona u latito utau? Rješenje = 75, =.995, = 3 8
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότερα11. VJEŽBE RIJEŠENI PRIMJERI 1 / 9
11 VJEŽBE RIJEŠENI RIMJERI 1 / 9 111 Centrifualna pumpa radi na N=1750 o/min, a apsolutna brzina na ulazu u lopatični prostor je radijalna (α 1 =90 o ) Kut lopatica na ulaznom bridu u odnosu na neatini
Διαβάστε περισσότεραPeriodičke izmjenične veličine
EHNČK FAKULE SVEUČLŠA U RJEC Zavod za elekroenergeiku Sudij: Preddiploski sručni sudij elekroehnike Kolegij: Osnove elekroehnike Nosielj kolegija: Branka Dobraš Periodičke izjenične veličine Osnove elekroehnike
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραIzradio: Željan Kutleša, mag.educ.phys. Srednja tehnička prometna škola Split
DINAMIKA Izradio: Željan Kutleša, mag.educ.phys. Srednja tehnička prometna škola Split Ova knjižica prvenstveno je namijenjena učenicima Srednje tehničke prometne škole Split. U knjižici su korišteni zadaci
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραMATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio
MATEMATIKA I kolokvij zadaci za vježbu I dio Odredie c 0 i kosinuse kueva koje s koordinanim osima čini vekor c = a b ako je a = i + j, b = i + k Odredie koliki je volumen paralelepipeda, čiji se bridovi
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga i energija. Dinamika. 12. dio
Rad, snaga i energija Dinaika 1. dio Veliine u ehanici 1. Skalari. Vektori 3. Tenzori II. reda 4. Tenzori IV. reda 1. Skalari: 3 0 1 podatak + jerna jedinica (tenzori nultog reda). Vektori: 3 1 3 podatka
Διαβάστε περισσότερα1 Opis fizikalnih pojava
Opis fizikalnih pojava Opis fizikalnih pojava. Fizikalne veličine Prirodne pojave opisujeo veličinaa koje ožeo jeriti.svaku veličinu jerio posebno jedinico, na prijer, etar je jedinica za veličinu duljine.97
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραMehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika
1. Kinematika Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika Kinematika (grč. kinein = gibati) je dio mehanike koji
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότερα3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA
MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότερα7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje
7. itranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje IRANJE Općenito je titranje mijenjanje bilo koje mjerne veličine u nekom sustavu oko srednje vrijednosti. U tehnici titranje podrazumijeva takvo gibanje
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραm m. 2 k x k x k m
Zadata 4 (Daro, rednja šola) Na glatoj horizontalnoj podlozi uz abijenu oprugu ontante 5 N/ leži ugla ae 4.5 g. Kolio će brzino ugla odletjeti ao je iputio? Opruga je prije ipuštanja ugle abijena za.6
Διαβάστε περισσότεραZadatak Rješenje: skica problema O R b φ a. Dinamika gibanja krutog tijela. Kinetička energija krutog tijela. E-L jednadžbe
Homogeni štap mase M i duljine 2a kreće se bez trenja u sfernom udubljenju polumjera R tako da stalno ostaje u okomitoj ravnini koja prolazi kroz centar sfere. Na dite kinetičku energiju štapa. Rješenje:
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA 2 ISPIT
MEHNIK IPIT 06.0.07.. Čestica se iba po pravcu. Zadan je dijara projene ubrzanja. Potrebno je napisati diferencijalne i interalne odnose oji povezuju ubrzanje, brzinu i prijeđeni put, te oristeći te odnose
Διαβάστε περισσότερα1. Jednoliko i jednoliko ubrzano gibanje
1. JEDNOLIKO I JEDNOLIKO UBRZANO GIBANJE 3 1. Jednoliko i jednoliko ubrzano gibanje Jednoliko gibanje po pravcu je ono gibanje pri kojem se ne mijenja ni iznos ni smjer brzine. Ako se ne mijenja iznos
Διαβάστε περισσότερα( ) p a. poklopac. Rješenje:
5 VJEŽB - RIJEŠENI ZDI IZ MENIKE LUID 1 1 Treb odrediti silu koj drži u rvnoteži poklopc B jedinične širine, zlobno vezn u točki, u položju prem slici Zdno je : =0,84 m; =0,65 m; =5,5 cm; =999 k/m B p
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραπ π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;
1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,
Διαβάστε περισσότεραt t , 2 v v v 3 m
Zadatak 4 (Maturantia, ginazija) Zeljin atelit giba e brzino = 9 3 /. Oobi u atelitu prođe reenki interal od jedan at. Koliki je taj reenki interal na Zelji? Kolika je razlika u reenu? ( = 3 8 /) Rješenje
Διαβάστε περισσότεραakceleraciju koja je proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila. F m
Zadaak 4 (Ana, rednja škola) Tijelo vučeo alno ilo po horizonalnoj podlozi. Ako renje zaneario, ijelo e iba: A. alno brzino B. alno akceleracijo C. jednoliko uporeno D. ve većo akceleracijo Rješenje 4
Διαβάστε περισσότερα1. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1)
Fakultet tehničkih nauka Novi Sad Katedra za Mehaniku 1. Kolokvijum iz MEHANIKE (E1) A grupa A1 Padobranac mase m je iskočio iz aviona. U trenutku otvaranja padobrana, u kom je imao brzinu v 0 usmerenu
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραINŽENJERSTVO NAFTE I GASA. 2. vežbe. 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50
INŽENJERSTVO NAFTE I GASA Tehnologija bušenja II 2. vežbe 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 1 of 50 Proračuni trajektorija koso-usmerenih bušotina 2. vežbe Tehnologija bušenja II Slide 2 of 50 Proračun
Διαβάστε περισσότερα