( ). Pritom je obavljeni rad motora: 2 2

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "( ). Pritom je obavljeni rad motora: 2 2"

Transcript

1 Zadata (Hroje, ginazija) Dizalo ae 5 g brza e aceleracijo / iz iroanja do brzine 4 / Za cijelo rijee gibanja djelje talna ila trenja N Kolii je obaljeni rad? (g = 98 / ) Rješenje = 5 g, a = /, = 4 /, F tr = N, g = 98 /, W =? Ao na tijelo ae djelje talna ila F jer njegoa gibanja, tijelo ia aceleracij a oja je razjerna (proporcionalna) ili, a obrnto razjerna (proporcionalna) ai tijela te ia iti jer ao i ila (drgi Newtono poča): F a = F = a Sil ojo Zelja prilači a tijela naziao ilo težo Pod djeloanje ile teže a tijela padaj na Zelj ili pritišć na njezin poršin Aceleracija g ojo tijela padaj na Zelj nazia e aceleracija lobodnog pada G = g Jednolio brzano gibanje dž pta jet gibanje za oje rijedi izraz = a, gdje i brzina, odnono pt za tijelo pošto e porenlo iz iroanja i gibalo jednolio brzano aceleracijo a za rijee t Tijelo obalja rad W ao djelje neo ilo F na pt na drgo tijelo Ao ila djelje jer gibanja tijela, rijedi: W = F Bdći da otor dizala ora aladati il tež G, il trenja F tr i dizalo brzaati talno aceleracijo a, ila F oj otor dizala ora proizeti iznoi: ( ) F = G + Ftr + a F = g + Ftr + a F = g + a + Ftr Prito je obaljeni rad otora: = a = a W = F W = ( g a) F a + + tr = W = F a W = F 4 = 5 g 98 N + 54 J 54 J + = = Vježba Dizalo ae 5 g brza e aceleracijo / iz iroanja do brzine 4 / Za cijelo rijee gibanja djelje talna ila trenja 5 N Kolii je obaljeni rad? (g = 98 / ) Rezltat: 474 J Zadata (Ante, Vioa šola za igrnot na rad) Na tijelo ae 3 g, oje je početno trent tanj iroanja, djelje ila od N jer jga i ila od 5 N jer itoa Kolia je inetiča energija reen 5 naon početa djeloanja ila? Rješenje = 3 g = 3 g, F J = N, F I = 5 N = 5 N, t = 5 = 5, E =? Pitagorin poča: Trot je praotan ao i ao ao je adrat nad hipotenzo jedna zbroj adrata nad atetaa Ao na tijelo ae djelje talna ila F jer njegoa gibanja, tijelo ia aceleracij a oja je razjerna (proporcionalna) ili, a obrnto razjerna (proporcionalna) ai tijela te ia iti jer ao i ila (drgi Newtono poča):

2 F a = F = a Jednolio brzano gibanje dž pta jet gibanje za oje rijedi izraz = a t, gdje je brzina za tijelo pošto e porenlo iz iroanja i gibalo jednolio brzano aceleracijo a za rijee t Tijelo ae i brzine ia inetič energij E = Pro izračnao rezltantn il F oja djelje na tijelo Uporabit ćeo Pitagorin poča: F J Kinetiča energija iznoi: F F = F I + F J Sada izedeo forl za brzin : F = a F = a F = / t = a t a = t t F t F t = = F t = F t F t F t E E E = = = E = ( ) ( N ) ( 5 N ) F ( 5 ) I + F J t + 5 E = = = 5 J 3 g Vježba Na tijelo ae 3 g, oje je početno trent tanj iroanja, djelje ila od N jer zapada i ila od 5 N jer jeera Kolia je inetiča energija reen 5 naon početa djeloanja ila? 5 Rezltat: 5 J Zadata 3 (Ante, Vioa šola za igrnot na rad) Tijelo ae 5 g pada a iine Kolia je brzina tijela ada je potencijalna energija /5 od početne potencijalne energije? (g = 98 / ) Rješenje 3 = 5 g = 5 g, h =, g = 98 /, =? Tijelo ae i brzine ia inetič energij E = U polj ile teže tijelo ae ia graitacij potencijaln energij F I Egp = g h, gdje je g aceleracija lobodnog pada, a h ertialna daljenot tijela od jeta gdje bi prea dogoor tijelo ialo energij nla Zaon očanja energije: Energija e ne ože ni toriti ni ništiti, eć ao pretoriti iz jednog oblia drgi Upna energija zatorenog (izoliranog) taa ontantna je bez obzira na to oji e procei

3 zbiaj to ta Kad e neo proce pojai gbita neog oblia energije, ora e pojaiti i jedna prirat neog drgog oblia energije Na iini h tijelo irje pa je graitacija potencijalna energija E gp = g h, a inetiča energija E = Kada tijelo počne padati graitacija potencijalna energija anjje e, a inetiča energija rate Bdći da tijelo za rijee pada ne eđdjelje oolino, rijedi zaon očanja energije Upna ehaniča energija tijela početno položaj jednaa je ehaničoj energiji bilo ojoj toči iine Iz jeta zadata lijedi: E gp E = g h + = g h + g h = g h + / 5 5 g h = g h = g h g h 5 = 8 g h h 8 98 E gp = E 8 g h 8 g h = / = = = Vježba 3 Tijelo ae 5 g pada a iine 8 Kolia je brzina tijela ada je potencijalna energija /5 od početne potencijalne energije? (g = 98 / ) Rezltat: 3544 Zadata 4 (Mia, ginazija) Tijelo ae 8 g giba e aceleracijo / Naon olio reena će tijelo iati inetič energij J? Rješenje 4 = 8 g, a = /, E = J = J, t =? Jednolio brzano gibanje dž pta jet gibanje za oje rijedi izraz = a t, gdje je brzina za tijelo pošto e porenlo iz iroanja i gibalo jednolio brzano aceleracijo a za rijee t Tijelo ae i brzine ia inetič energij E = = a t E E ( a t) E ( a t) / ( a t) = = = / E = E E / J a t = t = = = 8 a a 8 g Vježba 4 Tijelo ae 8 g giba e aceleracijo / Naon olio reena će tijelo iati inetič energij J? Rezltat: 36 Zadata 5 (Robert, tdent) Kglica ae i brzine giba e odorano Ona dari o priz ae oja ože liziti bez trenja po odoranoj podlozi, pa e poto odbije ooito i do iine h Kolia je brzina prize polije dara? (g) 3

4 Rješenje 5,,, h, g, =? Tijelo ae i brzine ia inetič energij E = U polj ile teže tijelo ae ia graitacij potencijaln energij Egp = g h, gdje je g aceleracija lobodnog pada, a h ertialna daljenot tijela od jeta gdje bi prea dogoor tijelo ialo energij nla Zaon očanja energije: Energija e ne ože ni toriti ni ništiti, eć ao pretoriti iz jednog oblia drgi Upna energija zatorenog (izoliranog) taa ontantna je bez obzira na to oji e procei zbiaj to ta Kad e neo proce pojai gbita neog oblia energije, ora e pojaiti i jedna prirat neog drgog oblia energije Količino gibanja ae zoeo noža p = Ao početne brzine da tijela jednae nli zaon održanja oličine gibanja glai + =, gdje brzine i brzine tijela ae odnono naon njihoa eđobnog djeloanja Zbog zaona očanja oličine gibanja za odoran o, rijedi: =, gdje je aa glice, brzina glice prije dara, aa prize, brzina prize polije dara Zbog zaona očanja energije lijedi da je inetiča energija glice prije dara jednaa zbroj inetiče energije prize naon dara i graitacije potencijalne energije glice ad e odbije ooito i do iine h: = + g h Iz taa jednadžbi dobije e brzina prize : = = = + g h = + g h = + g h = + g h = + g h / = + g h ( ) g h = g h = g h = / g h g h = = 4

5 F z G h h H Vježba 5 Kglica ae g i brzine giba e odorano Ona dari o priz ae 4 g oja ože liziti bez trenja po odoranoj podlozi, pa e poto odbije ooito i do iine Kolia je brzina prize polije dara? (g = 98 / ) Rezltat: 33 / Zadata 6 (Vlata, atrantica) Šplje tijelo, anjog obja c 3, ia a 4 g Tijelo e potopi do dbine h = ipod poršine ode i pti Do oje e iine diglo tijelo iznad poršine ode? Zanearite dienzije tijela odno na iin h (ρ = g/ 3, g = 98 / ) Rješenje 6 V = c 3 = -4 3, = 4 g = 4 g, h =, ρ = g/ 3, g = 98 /, H =? U polj ile teže tijelo ae ia graitacij potencijaln energij Egp = g h, gdje je g aceleracija lobodnog pada, a h ertialna daljenot tijela od jeta gdje bi prea dogoor tijelo ialo energij nla Tijelo obalja rad W ao djelje neo ilo F na pt na drgo tijelo Ao ila djelje jer gibanja tijela, rijedi W = F Kad tijelo obalja rad, ijenja e energija Projena energije tijela jednaa je trošeno rad Zaon očanja energije: Energija e ne ože ni toriti ni ništiti, eć ao pretoriti iz jednog oblia drgi Upna energija zatorenog (izoliranog) taa ontantna je bez obzira na to oji e procei zbiaj to ta Kad e neo proce pojai gbita neog oblia energije, ora e pojaiti i jedna prirat neog drgog oblia energije Bdći da tla tećini oii o dbini, na tijelo ronjeno tećin djelje tećina odozdo ećo ilo nego odozgo, tj na tijelo djelje zgon Za zgon rijedi Arhiedo zaona: Fz = ρt g V, gdje je ρ t gtoća tećine, g brzanje ile teže, V obja ronjenog dijela tijela Zadata ćeo riješiti porabo zaona održanja energije Poećanje graitacije potencijalne energije tijela E gp jednao je rad W z ile zgona F z na pt h: V h Egp Wz g ( H h) Fz h g ( H h) g V h / g H h ρ = + = + = ρ + = g 4 3 ρ V h ρ V 3 H = h H = h = = 486 = 486 c 4 g 5

6 H F z h Vježba 6 Šplje tijelo, anjog obja 4 c 3, ia a 8 g Tijelo e potopi do dbine h = ipod poršine ode i pti Do oje e iine diglo tijelo iznad poršine ode? Zanearite dienzije tijela odno na iin h (ρ = g/ 3, g = 98 / ) Rezltat: 486 c Zadata 7 (Ia, ginazija) Da tijela jednaih aa padn na tlo jednae iine h Sdar prog tijela tlo je neelatičan Drgo je tijelo naon dara elatično odočilo na iin h Pri oje je dar iše energije prešlo ntrašnj energij tijela i tla te olio pta iše? Rješenje 7 = =, h = h = h, h ' = h, U : U =? U polj ile teže tijelo ae ia graitacij potencijaln energij Egp = g h, gdje je g aceleracija lobodnog pada, a h ertialna daljenot tijela od jeta gdje bi prea dogoor tijelo ialo energij nla Račnao energij oja je neelatično dar prešla ntrašnj energij tijela i tla: U = Egp U = g h U = g h Račnao energij oja je elatično dar prešla ntrašnj energij tijela i tla: ( ) U = Egp U = g h g h U = g h U = 8 g h Ojer energija iznoi: U g h U g h U = = = 5 U 8 g h U 8 g h U Pri neelatično dar prešlo je ntrašnj energij tijela i tla iše energije, 5 pta Vježba 7 Da tijela jednaih aa padn na tlo jednae iine h Sdar prog tijela tlo je neelatičan Drgo je tijelo naon dara elatično odočilo na iin 5 h Pri oje je dar iše energije prešlo ntrašnj energij tijela i tla te olio pta iše? Rezltat: G Pri neelatično dar prešlo je ntrašnj energij tijela i tla iše energije, pta Zadata 8 (Ia, ginazija) U barenoj podi ae g nalazi e 4 g ode Voda e zagrijaa ređaje oji trenje pretara ehanič energij ntrašnj energij ode i pode Teperatra ode i pode narate ae inte za 3 K Kolio nago ređaj zagrijaa od i pod ao gbite energije prea oolini zaneario? (pecifični toplini apacitet bara c b = 38 J/(g K), pecifični toplini apacitet ode c = 49 J/(g K)) Rješenje 8 b = g = g, = 4 g = 4 g, t = in = 6, t = 3 K, c b = 38 J/(g K), c = 49 J/(g K), P =? Toplina Q oj neo tijelo zagrijaanje prii odnono hlađenje izgbi jednaa je Q = c t, gdje je aa tijela, c pecifični toplini apacitet, a t projena teperatre tijela 6

7 Brzin rada izražaao nago Snaga P jednaa je ojer rada W i reena t za oje je rad obaljen, tj W P = t Snaga ojo e ređaj trenje ehaniča energija pretara ntrašnj energij iznoi: Q P = t Račnao oličin topline ojo zagrijani barena poda i oda: 7 ( ) Q = Q b + Q Q = b c b t + c t Q = b c b + c t Snaga ojo ređaj zagrijaa od i pod, ao gbite energije prea oolini zaneario, iznoi: J J g g 49 3 K Q ( b c b + c ) t g K g K P = P = = = 876 W t t 6 Vježba 8 U barenoj podi ae g nalazi e 4 g ode Voda e zagrijaa ređaje oji trenje pretara ehanič energij ntrašnj energij ode i pode Teperatra ode i pode narate ae inte za 3 K Kolio nago ređaj zagrijaa od i pod ao gbite energije prea oolini zaneario? (pecifični toplini apacitet bara c b = 38 J/(g K), pecifični toplini apacitet ode c = 49 J/(g K), Rezltat: 438 W Zadata 9 (Marin, ginazija) Olona ača doleti brzino / i zabije e dren da Kolio e poii teperatra ače ao e poloica ehaniče energije potroši na njezino zagrijaanje? (pecifični toplini apacitet oloa c = 3 J/(g K)) Rješenje 9 = /, c = 3 J/(g K), t =? Toplina Q oj neo tijelo zagrijaanje prii odnono hlađenje izgbi jednaa je Q = c t, gdje je aa tijela, c pecifični toplini apacitet, a t projena teperatre tijela Tijelo ae i brzine ia inetič energij E = Bdći da e poloica ehaniče energije ače (inetiče energije zbog gibanja brzino ) potroši na njezino zagrijaanje, lijedi: Q = / E c t = c t t = 4 c = = 4 c = = 93 K = 93 C J 4 3 g K Vježba 9 Olona ača doleti brzino / i zabije e dren da Kolio e poii teperatra ače ao e poloica ehaniče energije potroši na njezino zagrijaanje? (pecifični toplini apacitet oloa c = 3 J/(g K)) Rezltat: 93 C

8 Zadata 3 (Lidija, atrantica) Čeić ae 4 g pada iine 5 na željezn gred ae g Kolio pta treba čeić dariti o gred da e teperatra grede poii za 4 K? Na zagrijaanje grede troši e 6% ehaniče energije (g = 98 /, pecifični toplini apacitet željeza c = 46 J/(g K)) Rješenje 3 = 4 g, h = 5, = g, t = 4 K, η = 6% = 6, g = 98 /, c = 46 J/(g K), n =? U polj ile teže tijelo ae ia graitacij potencijaln energij Egp = g h, gdje je g aceleracija lobodnog pada, a h ertialna daljenot tijela od jeta gdje bi prea dogoor tijelo ialo energij nla Toplina Q oj neo tijelo zagrijaanje prii odnono hlađenje izgbi jednaa je Q = c t, gdje je aa tijela, c pecifični toplini apacitet, a t projena teperatre tijela Kada čeić ae padne iine h na željezn gred njegoa ehaniča energija (graitacija potencijalna energija) iznoi: Egp = g h Bdći da e 6% ehaniče energije čeića potroši na zagrijaanje željezne grede ae, broj daraca n čeića bit će: J g 46 4 K Q c t g K n η Egp = Q n = n = = = 5 daraca η Egp η 4 g h 6 g 98 5 Vježba 3 Čeić ae 4 g pada iine 5 na željezn gred ae 4 g Kolio pta treba čeić dariti o gred da e teperatra grede poii za 4 K? Na zagrijaanje grede troši e 6% ehaniče energije (g = 98 /, pecifični toplini apacitet željeza c = 46 J/(g K)) Rezltat: 5 daraca Zadata 3 (Mato, ginazija) Kglica ae g, bačena a zelje ertialno i početno brzino od 8 /, na tlo pada brzino od 4 / Na glic za cijelo rijee gibanja djelje talna ila otpora Kolii je rad obaljen na aladaanje ile otpora? Rješenje 3 = g = g, = 8 /, = 4 /, W =? Kad tijelo obalja rad, ijenja e energija Projena energije tijela jednaa je trošeno rad Tijelo ae i brzine ia inetič energij E = Vertialni hitac je gibanje ataljeno od jednoliog gibanja ertialno i i lobodnog pada Vrijee padanja jednao je reen pinjanja; tijelo će e ratiti brzino oja je po izno jednaa brzini ojo o ga bacili ertialno i ali protnog jera, tj brzino Rad obaljen na aladaanje ile otpora jedna je razlici inetičih energija na počet i na raj gibanja tijela: ( ) W = E E W = W = ( ) ( ) W = g J + = + = 8

9 Vježba 3 Kglica ae g, bačena a zelje ertialno i početno brzino od 8 /, na tlo pada brzino od 4 / Na glic za cijelo rijee gibanja djelje talna ila otpora Kolii je rad obaljen na aladaanje ile otpora? Rezltat: 48 J Zadata 3 (Pedantna, ginazija) Tijelo ae g bačeno je ertialno i inetičo energijo od 58 J Kolia je iina oj dotigne tijelo? (g = 98 / ) Rješenje 3 = g = g, E = 58 J, g = 98 /, h =? Tijelo ae i brzine ia inetič energij E = U polj ile teže tijelo ae ia graitacij potencijaln energij Egp = g h, gdje je g aceleracija lobodnog pada, a h ertialna daljenot tijela od jeta gdje bi prea dogoor tijelo ialo energij nla Vertialni hitac je gibanje ataljeno od jednoliog gibanja ertialno i i lobodnog pada Najiši doet h što ga tijelo ože potići pri ertialno hic jet pt ča ad je = Onda je h = g Zaon očanja energije: Energija e ne ože ni toriti ni ništiti, eć ao pretoriti iz jednog oblia drgi Upna energija zatorenog (izoliranog) taa ontantna je bez obzira na to oji e procei zbiaj to ta Kad e neo proce pojai gbita neog oblia energije, ora e pojaiti i jedna prirat neog drgog oblia energije inačica Bdći da je zadana inetiča energija E, početna brzina ojo je tijelo bačeno i iznoi: E E E / / = E = = = Maialna iina h oj tijelo doegne je: E E E = E 58 J h = h h 593 = = = = g g g g 98 h = g inačica Zbog zaona o očanj energije lijedi da je zbroj inetiče i graitacije potencijalne energije talan: E Egp ont + = Kada tijelo doegne aialn iin inetiča energija jednaa je nli, a graitacija potencijalna po izno jednaa je inetičoj energiji oj je tijelo ialo počet bacanja (ipaljianja) i: 9

10 E 58 J E / gp = E g h = E g h = E h = = = 593 g g g 98 Vježba 3 Tijelo ae g bačeno je ertialno i inetičo energijo od 6 J Kolia je iina oj dotigne tijelo i olia je tada graitacija potencijalna energija? (g = 98 / ) Rezltat: 845 Zadata 33 (Ian, ginazija) Kolii je tpanj orinog djeloanja η atoobila oji troši 6 litara benzina na at, razijajći pri toe nag od 3 W? Toplina izgaranja benzina je 46 7 J/g, a gtoća benzina 75 g/ 3 Rješenje 33 V = 6 l = 6 d 3 = 6-3 3, t = h = 36, P = 3 W = 3 4 W, q = 46 7 J/g, ρ = 75 g/ 3, η =? Gtoć ρ nee tari ožeo naći iz ojera ae tijela i njegoa olena: ρ = = ρ V V Brzin rada izražaao nago Snaga P jednaa je ojer rada W i reena t za oje je rad obaljen, tj W P = W = P t t Toplina Q oja e olobađa pri potpno izgaranj goria ae izražaa e nošo Q = q, gdje je q pecifična toplina izgaranja Kad tijelo obalja rad, ijenja e energija Projena energije tijela jednaa je trošeno rad Ojer izeđ energije oj iorišćjeo od neog troja i pne energije oj lažeo troj zoeo orinot troja η Četo je izražaao potocia: W η = i % W Energija oj atoobil iorišćje iznoi: W i = P t Upna energija benzina je = ρ V W = ρ V q W = q Stpanj orinog djeloanja η atoobila ia rijednot: W 4 i P t 3 W 36 4 η = η = = = 4 = = 4% W ρ V q g J g Vježba 33 Kolii je tpanj orinog djeloanja η atoobila oji troši 6 litara benzina na at, razijajći pri toe nag od 46 W? Toplina izgaranja benzina je 46 7 J/g, a gtoća benzina 75 g/ 3 Rezltat: 8% Zadata 34 (Siniša, tehniča šola) Na tijelo ae 3 g djelje talna ertialna ila i podiže ga na iin reen od 5 Kolii je rad te ile? (g = 98 / )

11 Rješenje 34 = 3 g, h =, t = 5, g = 98 /, W =? Ao na tijelo ae djelje talna ila F jer njegoa gibanja, tijelo ia aceleracij a oja je razjerna (proporcionalna) ili, a obrnto razjerna (proporcionalna) ai tijela te ia iti jer ao i ila (drgi Newtono poča): F a = F = a Sil ojo Zelja prilači a tijela naziao ilo težo Pod djeloanje ile teže a tijela padaj na Zelj ili pritišć na njezin poršin Aceleracija g ojo tijela padaj na Zelj nazia e aceleracija lobodnog pada G = g Jednolio brzano gibanje dž pta jet gibanje za oje rijede izrazi = a t, = a, gdje i pt, odnono brzina za tijelo pošto e porenlo iz iroanja i gibalo jednolio brzano aceleracijo a za rijee t Tijelo obalja rad W ao djelje neo ilo F na pt na drgo tijelo Ao ila djelje jer gibanja tijela, rijedi: W = F Upan rad W jedna je zbroj rada obaljenog prilio ladaanja ile teže G na pt h i rada oji obai ila F na ito pt: h = a t h h = a t / a h G g, F a = = = t t W = h g + = W = G h + F h W = g h + a h W = h ( g + a) t = 3 g 98 + = 383 J ( 5 ) Vježba 34 Na tijelo ae 6 g djelje talna ertialna ila i podiže ga na iin reen od 5 Kolii je rad te ile? (g = 98 / ) Rezltat: 6366 J Zadata 35 (Vena, ginazija) Projetil ae g ipaljen je i brzino 4 / i potigne iin 4 Kolia je energija prito trošena na otpor zraa? (g = 98 / ) Rješenje 35 = g, = 4 /, h = 4 = 4, g = 98 /, E =? Tijelo ae i brzine ia inetič energij E = U polj ile teže tijelo ae ia graitacij potencijaln energij E g h, gp = gdje je g aceleracija lobodnog pada, a h ertialna daljenot tijela od jeta gdje bi prea dogoor tijelo ialo energij nla Vertialni hitac je gibanje ataljeno od jednoliog gibanja ertialno i i lobodnog pada Najiši doet H što ga tijelo ože potići pri ertialno hic jet pt ča ad je = Onda je

12 H = g inačica Energija trošena na otpor zraa jednaa je razlici početne inetiče energije i onačne graitacije potencijalne energije: E = E E E gp = g h E = g h = = g = 85 J 8 MJ inačica Da nea otpora zraa tijelo bi e popelo na aialn iin (ertialni hitac i): H = g Energija trošena na otpor zraa jednaa je razlici graitacijih potencijalnih energija na iinaa H i h: E = Egp Egp E g H g h E ( g H g h) H h = = E = g g h E = g g h E = g h = g g = g = 85 J 8 MJ Vježba 35 Projetil ae 4 g ipaljen je i brzino 4 / i potigne iin 4 Kolia je energija prito trošena na otpor zraa? (g = 98 / ) Rezltat: MJ Zadata 36 (Vena, ginazija) Tijelo ae g bačeno je ertialno i brzino / Kolia je projena potencijalne energije naon ende gibanja? (g = 98 / ) Rješenje 36 = g, = /, t =, g = 98 /, E gp =? Tijelo ae i brzine ia inetič energij E = U polj ile teže tijelo ae ia graitacij potencijaln energij Egp = g h, gdje je g aceleracija lobodnog pada, a h ertialna daljenot tijela od jeta gdje bi prea dogoor tijelo ialo energij nla Vertialni hitac atoji e od jednolioga gibanja prea gore brzino i lobodnog pada Zato brzina i pt ča ad je prošlo rijee t dani oi izrazia: = g t, = t g t inačica Izračnao iin na oj e tijelo popne naon reena t:

13 = t g t Projena graitacije potencijalne energije iznoi: E gp = g E gp = g t g t = = g ( ) 4998 J 5 J = inačica Tijelo je bačeno brzino pa je inetiča energija: E = Naon reena t brzina iznoi: = g t Tada je inetiča energija: E = E = g t 3 ( ) Projena inetiče energije tijela jednaa je projeni graitacije potencijalne energije: ( ) E gp = E E E gp = g t ( ) gp ( ( ) ) ( ( ) ) gp ( ( ) ) E gp = g t E = + g t g t = E gp = + g t g t E = g t g t = = g = 4998 J 5 J Vježba 36 Tijelo ae g bačeno je ertialno i brzino / Kolia je projena potencijalne energije naon ende gibanja? (g = 98 / ) Rezltat: J Zadata 37 (Mirola, ginazija) Tijelo ae g bačeno je ertialno i inetičo energijo od 98 J Zanearite otpor zraa Kolia je iina oj dotigne tijelo? (g = 98 / ) Rješenje 37 = g, E = 98 J, g = 98 /, h =? Tijelo ae i brzine ia inetič energij E = U polj ile teže tijelo ae ia graitacij potencijaln energij E g h, gp = gdje je g aceleracija lobodnog pada, a h ertialna daljenot tijela od jeta gdje bi prea dogoor tijelo ialo energij nla Zaon očanja energije:

14 Energija e ne ože ni toriti ni ništiti, eć ao pretoriti iz jednog oblia drgi Upna energija zatorenog (izoliranog) taa ontantna je bez obzira na to oji e procei zbiaj to ta Kad e neo proce pojai gbita neog oblia energije, ora e pojaiti i jedna prirat neog drgog oblia energije Vertialni hitac atoji e od jednolioga gibanja prea gore brzino i lobodnog pada Zato brzina i pt ča ad je prošlo rijee t dani oi izrazia: = g t, = g, = t g t Najiši doet h što ga tijelo ože potići pri ertialno hic jet pt ča ad je = Onda je h = g inačica Iz forle za inetič energij E izračnao početn brzin ertialnog hica i: Za ertialni hitac rijedi: E E / = E = = = g h U najišoj toči trentna brzina jednaa je nli pa je: = g h E g h g h / h = = = g g = = E E E 98 J h = h = h = = = g g g g 98 inačica Otpor zraa zanearjeo Zbog zaona o očanj energije lijedi da je zbroj inetiče i graitacije potencijalne energije talan: E Egp ont + = Kada tijelo doegne aialn iin inetiča energija jednaa je nli, a graitacija potencijalna po izno jednaa je inetičoj energiji oj je tijelo ialo počet bacanja (ipaljianja) i: E 98 J E / gp = E g h = E g h = E h = = = g g g 98 Vježba 37 Tijelo ae g bačeno je ertialno i inetičo energijo od 96 J Zanearite otpor zraa Kolia je iina oj dotigne tijelo? (g = 98 / ) Rezltat: Zadata 38 (Neen, tdent) Tijelo ae 4 g i brzine 5 / elatično e dara tijelo ae 3 g oje dolazi ret Ao e tijelo ae 3 g naon dara popne do iine 3 z oin bez trenja, olia je bila njegoa brzina prije dara? (g = / ) 4

15 Rješenje 38 = 4 g, = 5 /, = 3 g, h = 3, g = /, =? Slobodni pad je jednolio brzano praocrtno gibanje a početno brzino = / i ontantno aceleracijo a = g = 98 / Za lobodni pad rijedi izraz = g h, gdje je brzina pada, h iina pada Zaon o ačanj energije Energija e ne ože ni toriti ni ništiti, eć ao pretoriti iz jednog oblia drgi Upna energija zatorenog (izoliranog) taa ontantna je bez obzira na to oji e procei zbiaj to ta Kad e neo proce pojai gbita neog oblia energije, ora e pojaiti i jedna prirat neog drgog oblia energije Zaon o ačanj oličine gibanja Zbroj oličina gibanja da tijela prije njihoa eđobnog djeloanja jedna je zbroj njihoih oličina gibanja naon eđobnog djeloanja To rijedi i za iše od da tijela Centralni elatični raz (dar) prije raza 5 polije raza Centralni raz je raz od ojega e tijela gibaj po pojnici njihoih redišta Centralni raz da tijela nataje: ) ao e tijela gibaj jedno prea drgo ) ao tiž jedno drgo Kod elatičnog raza ne ijenja e pna inetiča energija tijela prije i polije raza Jednadžbe oje određj gibanje tijela polije raza glae: + = + (zaon o ačanj oličine gibanja), + = + (zaon o ačanj inetiče energije) gdje, ae prog i drgog tijela;, brzine prog i drgog tijela prije raza;, brzine prog i drgog tijela polije raza Iz zaona o ačanj ehaniče energije i oličine gibanja priijenjenih na aršeno elatičan raz tijela aa, i brzina, lijede brzine tijela naon raza: ( ) + ( ), + = = + + Specijalni lčajei oih rješenja: drgo tijelo irje prije raza, = = + + drgo tijelo je beonačne ae (npr odraz elatične glice od fine čelične ploče, glica e odbije ito brzino ojo je darila ploč, ali protnog jera) =, = oba tijela jednae ae (pro tijelo e zatalja i predaje oj energij drgo tijel oje odlazi ito brzino ojo je pro tijelo nj darilo)

16 =, = h Bdći da e tijelo ae naon raza popne bez trenja do iine h z oin, njegoa brzina iznoi (lobodan pad) Brzina tijela ae prije raza iznoila je: = g h = 3 = 8 ( ) ( ) + + = = / ( + ) + + ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) / + = + = + + = + = = ( 4 g + 3 g ) 8 4 g 5 = = 6 protan jer 3 g 4 g Vježba 38 Tijelo ae 8 g i brzine 5 / elatično e dara tijelo ae 6 g oje dolazi ret Ao e tijelo ae 6 g naon dara popne do iine 3 z oin bez trenja, olia je bila njegoa brzina prije dara? (g = / ) Rezltat: 6 / Zadata 39 (Neen, tdent) Tijelo ae 5 g i brzine 5 / elatično e dara tijelo ae g oje dolazi ret brzino 3 / Do oje će e iine drgo tijelo naon dara popeti z oin bez trenja? (g = / ) Rješenje 39 = 5 g, = 5 /, = g, = 3 / protan jer, g = /, h =? Slobodni pad je jednolio brzano praocrtno gibanje a početno brzino = / i ontantno aceleracijo a = g = 98 / Za lobodni pad rijedi izraz = g h, gdje je brzina pada, h iina pada Zaon o ačanj energije Energija e ne ože ni toriti ni ništiti, eć ao pretoriti iz jednog oblia drgi Upna energija zatorenog (izoliranog) taa ontantna je bez obzira na to oji e procei zbiaj to ta Kad e neo proce pojai gbita neog oblia energije, ora e pojaiti i jedna prirat neog drgog oblia energije Zaon o ačanj oličine gibanja Zbroj oličina gibanja da tijela prije njihoa eđobnog djeloanja jedna je zbroj njihoih oličina gibanja naon eđobnog djeloanja To rijedi i za iše od da tijela 6

17 Centralni elatični raz (dar) prije raza polije raza Centralni raz je raz od ojega e tijela gibaj po pojnici njihoih redišta Centralni raz da tijela nataje: ) ao e tijela gibaj jedno prea drgo ) ao tiž jedno drgo Kod elatičnog raza ne ijenja e pna inetiča energija tijela prije i polije raza Jednadžbe oje određj gibanje tijela polije raza glae: + = + (zaon o ačanj oličine gibanja), + = + (zaon o ačanj inetiče energije) gdje, ae prog i drgog tijela;, brzine prog i drgog tijela prije raza;, brzine prog i drgog tijela polije raza Iz zaona o ačanj ehaniče energije i oličine gibanja priijenjenih na aršeno elatičan raz tijela aa, i brzina, lijede brzine tijela naon raza: ( ) + ( ), + = = + + Specijalni lčajei oih rješenja: drgo tijelo irje prije raza, = = + + drgo tijelo je beonačne ae (npr odraz elatične glice od fine čelične ploče, glica e odbije ito brzino ojo je darila ploč, ali protnog jera) =, = oba tijela jednae ae (pro tijelo e zatalja i predaje oj energij drgo tijel oje odlazi ito brzino ojo je pro tijelo nj darilo) =, = h Brzina tijela ae naon raza iznoi: ( ) ( 5 ) g g g + = = = g + g Bdći da e tijelo naon raza popne brzino do iine h z oin, iina h iznoi (lobodan pad): 7

18 59 = g h = g h / h = = = 74 g g Vježba 39 Tijelo ae 5 g i brzine 5 / elatično e dara tijelo ae 4 g oje dolazi ret brzino 3 / Do oje će e iine drgo tijelo naon dara popeti z oin bez trenja? (g = / ) Rezltat: 74 Zadata 4 (Neen, tdent) Kglica ae g i brzine / dara glic ae 5 g oja ii na niti dljine 4 c Za olio će e nit otloniti od ertiale naon dara, ao je dar bio elatičan? (g = / ) Rješenje 4 = g = g, = /, = 5 g = 5 g, r = 4 c = 4, g = /, α =? Slobodni pad je jednolio brzano praocrtno gibanje a početno brzino = / i ontantno aceleracijo a = g = 98 / Za lobodni pad rijedi izraz = g h, gdje je brzina pada, h iina pada Zaon o ačanj energije Energija e ne ože ni toriti ni ništiti, eć ao pretoriti iz jednog oblia drgi Upna energija zatorenog (izoliranog) taa ontantna je bez obzira na to oji e procei zbiaj to ta Kad e neo proce pojai gbita neog oblia energije, ora e pojaiti i jedna prirat neog drgog oblia energije Zaon o ačanj oličine gibanja Zbroj oličina gibanja da tijela prije njihoa eđobnog djeloanja jedna je zbroj njihoih oličina gibanja naon eđobnog djeloanja To rijedi i za iše od da tijela Centralni elatični raz (dar) prije raza polije raza Centralni raz je raz od ojega e tijela gibaj po pojnici njihoih redišta Centralni raz da tijela nataje: ) ao e tijela gibaj jedno prea drgo ) ao tiž jedno drgo Kod elatičnog raza ne ijenja e pna inetiča energija tijela prije i polije raza Jednadžbe oje određj gibanje tijela polije raza glae: + = + (zaon o ačanj oličine gibanja), + = + (zaon o ačanj inetiče energije) gdje, ae prog i drgog tijela;, brzine prog i drgog tijela prije raza;, brzine prog i drgog tijela polije raza 8

19 Iz zaona o ačanj ehaniče energije i oličine gibanja priijenjenih na aršeno elatičan raz tijela aa, i brzina, lijede brzine tijela naon raza: ( ) + ( ), + = = + + Specijalni lčajei oih rješenja: drgo tijelo irje prije raza, = = + + drgo tijelo je beonačne ae (npr odraz elatične glice od fine čelične ploče, glica e odbije ito brzino ojo je darila ploč, ali protnog jera) =, = oba tijela jednae ae (pro tijelo e zatalja i predaje oj energij drgo tijel oje odlazi ito brzino ojo je pro tijelo nj darilo) =, = Drgo tijelo (tijelo ae ) irje prije raza pa je njegoa brzina naon raza dana izrazo: = + Bdći da e tijelo naon raza popne brzino do iine h z oin, iina h ia rijednot (lobodan pad): / = g h = g h h = h = g g g h = h = h = g g ( + ) ( + ) g ( + ) r - h α r h Račnao za olio će e nit otloniti od ertiale naon dara Sa lie idi e: r h r h h co co co co α = α = α = α = r r r r r g ( + ) co co α = α = r g ( ) + r g + 9

20 g α = co co = = 69 4' 593'' r g + g + 5 g 4 Vježba 4 Kglica ae g i brzine / dara glic ae 5 g oja ii na niti dljine 4 Za olio će e nit otloniti od ertiale naon dara, ao je dar bio elatičan? (g = / ) Rezltat: 69 4' 593''

m m. 2 k x k x k m

m m. 2 k x k x k m Zadata 4 (Daro, rednja šola) Na glatoj horizontalnoj podlozi uz abijenu oprugu ontante 5 N/ leži ugla ae 4.5 g. Kolio će brzino ugla odletjeti ao je iputio? Opruga je prije ipuštanja ugle abijena za.6

Διαβάστε περισσότερα

2 E m v = = s = a t, v = a t

2 E m v = = s = a t, v = a t Zadata 6 (Matea, ginazija) Sila N djeloala je na tijelo 4 eunde i dala u energiju 6.4 J. Kolia je aa tijela? Rješenje 6 = N, t = 4, E = 6.4 J, =? Tijelo obalja rad W ao djeluje neo ilo na putu na drugo

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?

Zadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5? Zadata 00 (Jasna, osnovna šola) Kolia je težina tijela ase 400 g? Rješenje 00 Masa tijela izražava se u ilograia pa najprije orao 400 g pretvoriti u ilograe. Budući da g = 000 g, orao 400 g podijeliti

Διαβάστε περισσότερα

2 k. Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

2 k. Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. Zadaa (Lidija, ginazija) Tijelo ae g pui e da lobodno pada a počeno brzino /. Nađi ineiču energiju ijela polije 0.. (g = 9.8 / ) Rješenje = g = 0.00 g, v 0 = /, = 0., g = 9.8 /, =? Tijelo ae i brzine v

Διαβάστε περισσότερα

= = = vrijeme za koje tijelo doñe u točku B. g Vrijeme za koje tijelo prijeñe put od točke A do točke B jednako je razlici vremena t B i t A : m m

= = = vrijeme za koje tijelo doñe u točku B. g Vrijeme za koje tijelo prijeñe put od točke A do točke B jednako je razlici vremena t B i t A : m m Zadatak 6 (Ginazijalci, ginazija) Tijelo lobodno pada i u točki ia brzinu /, a u točki 4 /. Za koje će rijee prijeći udaljenot od do? Koliko u udaljene točke i? (g = 9.8 / ) Rješenje 6 h, = /, = 4 /, g

Διαβάστε περισσότερα

2 2 t. Masa tijela je 50 kg. Vježba 001 Sila 300 N djeluje na neko tijelo 10 sekundi te ga pomakne 500 m. Kolika je masa tog tijela?

2 2 t. Masa tijela je 50 kg. Vježba 001 Sila 300 N djeluje na neko tijelo 10 sekundi te ga pomakne 500 m. Kolika je masa tog tijela? Zadata 00 (Veronia, edicina šola) Sila 00 N djeluje na neo tijelo 0 eundi te ga poane 800. Kolia je aa tog tijela? Rješenje 00 Iz forula za jednolio ubrzano gibanje i II. Newtonovog pouča dobijeo traženo

Διαβάστε περισσότερα

1.inačica Iz formula za put i brzinu pri jednolikom usporenom gibanju dobije se brzina vlaka na kraju puta v = v a t v =

1.inačica Iz formula za put i brzinu pri jednolikom usporenom gibanju dobije se brzina vlaka na kraju puta v = v a t v = Zadatak (Marko, ginazija) Vlak e giba talno brzino 6 k/h. U jedno trenutku lakooña počne jednoliko kočiti te lak za 6 preali put od 6. Koliko e brzino lak giba na kraju tog puta? Rješenje = 6 k/h = [6

Διαβάστε περισσότερα

m m ( ) m m v v m m m

m m ( ) m m v v m m m Zadatak (Ria, ginazija) Autoobil raketni pogono započne e iz tanja iroanja ubrzaati zbog potika rakete Potiak traje 5, a ubrzanje iznoi 5 / Nakon gašenja raketnog pogona autoobil e natai gibati kontantno

Διαβάστε περισσότερα

k = Kad tijelo obavlja rad mijenja mu se energija pa je obavljeni rad jednak povećanju kinetičke energije kutije.

k = Kad tijelo obavlja rad mijenja mu se energija pa je obavljeni rad jednak povećanju kinetičke energije kutije. Zadaa 0 (Key, ginazija) Kuija ae g iruje na horizonalnoe olu. Anonija počne gurai uiju alno horizonalno ilo od 0 N. Naon šo je prešla pu.5, uija je poigla brzinu /. Kolio je energije Anonija urošila na

Διαβάστε περισσότερα

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu.

Kad tijelo obavlja rad, mijenja mu se energija. Promjena energije tijela jednaka je utrošenom radu. Zadatak 6 (Daneja, ginazija) Loticu za tolni teni, olujera 5 i ae 5 g, uronio u odu na dubinu 0 c. Kad loticu iutio, ona ikoči iz ode na iinu 0 c iznad ode. Kolika e energija rito retorilo u tolinu zbog

Διαβάστε περισσότερα

h = v t π m 6.28

h = v t π m 6.28 Zadatak 00 (Too, elektrotehnička škola) Za koliko e ati napuni prenik obuja 400 odo koja utječe kroz cije projera 0 brzino /? Rješenje 00 V = 400, d = 0 = 0., = /, π.4, t =?.inačica Cije ia oblik aljka

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 281 (Luka, strukovna škola)

Zadatak 281 (Luka, strukovna škola) Zadaak 8 (Luka, rukovna škola) Kuglica ae. kg izbacuje e praćko. Priliko izbacivanja kuglice elaična vrpca praćke produži e za.5. Konana elaičnoi vrpce iznoi N/. Koliko brzino kuglica izlei iz praćke?

Διαβάστε περισσότερα

2 2 c s Vježba 021 U sustavu koji miruje, π mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijeñe put 150 m. Rezultat: 50 ns.

2 2 c s Vježba 021 U sustavu koji miruje, π mezon od trenutka nastanka do trenutka raspada prijeñe put 150 m. Rezultat: 50 ns. Zadatak (Rex, ginazija) U utau koji iruje, π ezon od trenutka natanka do trenutka rapada prijeñe put 75. Brzina π ezona je.995. Koliko je rijee žiota π ezona u latito utau? Rješenje = 75, =.995, = 3 8

Διαβάστε περισσότερα

λ =. m = kg,

λ =. m = kg, Zadata 6 (Ante, srednja šola) Kolia je valna duljina teralni neutrona energije 0.04 ev? (asa neutrona =.675 0-7 g, Plancova onstanta = 6.66 0-34 J s) Rješenje 6 E = 0.04 ev = [ 0.04.6 0-9 ] = 6.4 0 - J,

Διαβάστε περισσότερα

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1

GIBANJE (m h) giba miruje giba giba miruje miruje h 1000 :1000 h 1 h h :1000 1 GIBANJE ( h) gibnje gibnje ijel je projen položj ijel ili dijelo ijel u odnou pre neko drugo ijelu z koje o ujeno (dogoorno) uzeli d iruje U odnou n liječnik: gib iruje gib iruje gib gib iruje iruje gib

Διαβάστε περισσότερα

2 k s k s k m. m m m 0.2 kg s. Odgovor je pod B.

2 k s k s k m. m m m 0.2 kg s. Odgovor je pod B. Zadata (Ana, inazija) Opruu ontante 5 N/ tineo za c i putio titrati. Odredite najeću brzinu tijea ae da pri titranju. A. 3 B. 5 C. D. 4 Rješenje = 5 N/, = c =., = da =., =? Eatična oprua produžena za ia

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

v =. . Put s koji automobil mora prijeći jednak je zbroju duljine automobila l 1 i duljine autobusa l 2. . Vrijeme t mimoilaženja iznosi: + l s s

v =. . Put s koji automobil mora prijeći jednak je zbroju duljine automobila l 1 i duljine autobusa l 2. . Vrijeme t mimoilaženja iznosi: + l s s adatak 4 (Marija, ginazija) utoobil duljine 4 ozi brzino 90 k/h, a autobu duljine 0 brzino 6 k/h Izračunaj koliko reena treba da e ioiñu Rješenje 4 l = 4, = 90 k/h = [90 : 6] = 5 /, l = 0, = 6 k/h = [6

Διαβάστε περισσότερα

gdje je E k, max kinetička energija izbijenog elektrona, a W izlazni rad. Formula se može i ovako napisati: c

gdje je E k, max kinetička energija izbijenog elektrona, a W izlazni rad. Formula se može i ovako napisati: c Zadata (Maro, gnazja) Cezjev ploč obajao eletroagnet zračenje valne dljne 450 n. Kola je razla potenjala potrebna za zatavljanje eje eletrona z ploče? Izlazn rad za ezj zno ev. (Planova ontanta h 6.66

Διαβάστε περισσότερα

t t Za snagu vrijedi i sljedeća formula: W F s Sila kojom se čovjek pokreće iznosi: 1 v s

t t Za snagu vrijedi i sljedeća formula: W F s Sila kojom se čovjek pokreće iznosi: 1 v s Zadata 04 (Maro, trojara šola) r noralnoj brzn 5 /h čovje ae 75 g razvja nagu otprle 60 W. ovećanje brzne ta naga naglo rate pr brzn 7. /h narate do 00 W. Odred za oba lučaja lu ojo e čovje poreće. Rješenje

Διαβάστε περισσότερα

ρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3.

ρ = ρ V V = ρ m 3 Vježba 101 Koliki obujam ima komad pluta mase 2 kg? (gustoća pluta ρ = 250 kg/m 3 ) Rezultat: m 3. Zadaak 0 (Ana Marija, ginazija) Koliki obuja ia koad plua ae kg? (guoća plua ρ 50 kg/ ) Rješenje 0 kg, ρ 50 kg/,? Guoću ρ neke vari definirao ojero ae i obuja ijela. kg ρ / 0.004. ρ ρ kg 50 jeba 0 Koliki

Διαβάστε περισσότερα

t t , 2 v v v 3 m

t t , 2 v v v 3 m Zadatak 4 (Maturantia, ginazija) Zeljin atelit giba e brzino = 9 3 /. Oobi u atelitu prođe reenki interal od jedan at. Koliki je taj reenki interal na Zelji? Kolika je razlika u reenu? ( = 3 8 /) Rješenje

Διαβάστε περισσότερα

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa. Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34

Διαβάστε περισσότερα

λ λ ν =. Zadatak 021 (Zoki, elektrotehnička škola) Dva zvučna vala imaju intenzitete 10 i 600 mw/cm 2. Za koliko se decibela razlikuju ta dva zvuka?

λ λ ν =. Zadatak 021 (Zoki, elektrotehnička škola) Dva zvučna vala imaju intenzitete 10 i 600 mw/cm 2. Za koliko se decibela razlikuju ta dva zvuka? Zadatak (Zoki, elektrotehnička škola) Da zučna ala iaju intenzitete i 5 W/c. Za koliko e decibela razlikuju ta da zuka? Rješenje I = W/c = W/, I = 5 W/c = 5 W/, I = - W/, L L =? Tražio razliku intenziteta

Διαβάστε περισσότερα

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici.

VILJUŠKARI. 1. Viljuškar se koristi za utovar standardnih euro-pool paleta na drumsko vozilo u sistemu prikazanom na slici. VILJUŠKARI 1. Viljuškar e korii za uoar andardnih euro-pool palea na druko ozilo u ieu prikazano na lici. PALETOMAT a) Koliko reba iljuškara da bi ree uoara kaiona u koji aje palea bilo anje od 6 in, ako

Διαβάστε περισσότερα

m p V = n R T p V = R T, M

m p V = n R T p V = R T, M Zadata 4 (Ante, tehniča šola) Pri C asa g vodia nalazi se od tlao 5.7 5 Pa. Naon širenja ri stalno tlau obuja lina je 5 litara. a) Kolii je rad utrošio lin ri širenju? b) Kolia je rojena unutrašnje energije

Διαβάστε περισσότερα

Rad, energija i snaga

Rad, energija i snaga Rad, energija i snaga Željan Kutleša Sandra Bodrožić Rad Rad je skalarna fizikalna veličina koja opisuje djelovanje sile F na tijelo duž pomaka x. = = cos Oznaka za rad je W, a mjerna jedinica J (džul).

Διαβάστε περισσότερα

Rad i energija. Rad i energija

Rad i energija. Rad i energija Rad (P 45-46) Snaga (P 46) Energija (P 46-5) Potencijalna energija. Kinetiča energija Zaon održanja energije (P 5-5) Da bi rad bio izvršen neohodno je otojanje ile. Sila vrši rad: ri omerenju tela jednog

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

= = = Za h = 0 dobije se prva kozmička brzina:

= = = Za h = 0 dobije se prva kozmička brzina: adatak 08 (Ljilja, ednja škola) Koliku bzinu oa iati ujetni eljin atelit koji e giba po kužnici na iini h iznad elje? Kolika je pa kozička bzina? (poluje elje R = 6.4 0 6, aa elje = 6 0 4 kg, gaitacijka

Διαβάστε περισσότερα

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA MEHANIKA TLA: Onovni paraetri tla 4. OSNONI POKAZATELJI TLA Tlo e atoji od tri faze: od čvrtih zrna, vode i vazduha i njihovo relativno učešće e opiuje odgovarajući pokazateljia.. Specifična težina (G)

Διαβάστε περισσότερα

α = 12, v 1 = 340 m/s, v 2 = m/s, β =? m sin12 = v sin v sin sin 72

α = 12, v 1 = 340 m/s, v 2 = m/s, β =? m sin12 = v sin v sin sin 72 Zadatak (Franjo, elektrotehnička škola) Zučni al pada pod kuto na ranu poršinu orke ode. Brzina zuka u zraku je 3 /, a u odi 56 /. Koliki je kut loa? Rješenje Budući da al prelazi iz redta anjo brzino

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

5. Rad, snaga, energija, Zakon očuvanja mehaničke energije, Zakon kinetičke energije

5. Rad, snaga, energija, Zakon očuvanja mehaničke energije, Zakon kinetičke energije 5. Rad, naga, energija, Zakon očuvanja mehaničke energije, Zakon kinetičke energije RAD SILE Rad je djelovanje ile na putu. Diferencijal rada jednak je kalarnom produktu ile i diferencijala pomaka vektora

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora

Διαβάστε περισσότερα

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet

Rad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4

( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log

Διαβάστε περισσότερα

E 2? E = λ 1 = 10 µm = 10-5 m, λ 2 = 10 nm = 10-8 m,

E 2? E = λ 1 = 10 µm = 10-5 m, λ 2 = 10 nm = 10-8 m, adata (Brano, srednja šola) Valna je duljina infrarvenog zračenja µm, a ultraljubičaste svjetlosti nm. ato je energija fotona ultraljubičaste svjetlosti: A. puta veća B. puta veća C. puta veća D. puta

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) β = gdje je β koeficijent linearnog rastezanja koji se definira izrazom:

( ) ( ) β = gdje je β koeficijent linearnog rastezanja koji se definira izrazom: Zadatak 8 (Filip, elektrotehnička škola) Štap od cinka i štap od željeza iaju pri C jednaku duljinu l Kolika je razlika duljina štapova pri C? (koeficijent linearnog rastezanja cinka β cink 9-5 K -, koeficijent

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET BEOGRAD računske vežbe iz Fizike 2 prolećni semestar godine KINETIČKA TEORIJA GASOVA

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET BEOGRAD računske vežbe iz Fizike 2 prolećni semestar godine KINETIČKA TEORIJA GASOVA LKROHIČKI FKUL OGRD računse ežbe iz Fizie rolećni seestar 00. godine KIIČK ORIJ GSO Jedna od glanih tea oje terodinaia razatra je fizia gasoa. Gas se sastoji od atoa (ili indiidualnih ili eđusobno ezanih

Διαβάστε περισσότερα

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj

( ) ( ) Zadatak 001 (Ines, hotelijerska škola) Ako je tg x = 4, izračunaj Zadaak (Ines, hoelijerska škola) Ako je g, izračunaj + 5 + Rješenje Korisimo osnovnu rigonomerijsku relaciju: + Znači svaki broj n možemo zapisai n n n ( + ) + + + + 5 + 5 5 + + + + + 7 + Zadano je g Tangens

Διαβάστε περισσότερα

Iz poznate entropije pare izračunat ćemo sadržaj pare u točki 2, a zatim i specifičnu entalpiju stanja 2. ( ) = + 2 x2

Iz poznate entropije pare izračunat ćemo sadržaj pare u točki 2, a zatim i specifičnu entalpiju stanja 2. ( ) = + 2 x2 1. zadata Vodena para vrši promjene stanja po desnoretnom Ranineovom cilusu. Kotao proizvodi vodenu paru tlaa 150 bar i temperature 560 o C. U ondenzatoru je tla 0,06 bar, a snaga turbine je 0 MW. otrebno

Διαβάστε περισσότερα

Harmonijsko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = k s ili neke druge sile proporcionalne elongaciji. Tada je perioda titranja:

Harmonijsko titranje nastaje djelovanjem elastične sile F = k s ili neke druge sile proporcionalne elongaciji. Tada je perioda titranja: Zadata 4 (Pety, inazija) Objesio i tijeo na opruu ona se produži za 4 c. Ao taj sustav oprua + tijeo zatitrao, oia je perioda i frevencija? (aceeracija sie teže = 9.8 /s ) Rješenje 4 s = 4 c =.4, = 9.8

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo

IZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi

MEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

Nastavna jedinica. Gibanje tijela je... tijela u... Položaj točke u prostoru opisujemo pomoću... prostor, brzina, koordinatni sustav,

Nastavna jedinica. Gibanje tijela je... tijela u... Položaj točke u prostoru opisujemo pomoću... prostor, brzina, koordinatni sustav, 1. UVOD 1. * Odgovorite na sljedeća pitanja tako da dopunite tvrdnje. 1.1 Što je gibanje tijela? Gibanje tijela je... tijela u... 1.2 Osnovni parametri u kinematici su... i... 1.3 Na koji način opisujemo

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:

Διαβάστε περισσότερα

( ) 2. σ =. Iz formule za površinsku gustoću odredimo naboj Q na kugli. 2 oplošje kugle = = =

( ) 2. σ =. Iz formule za površinsku gustoću odredimo naboj Q na kugli. 2 oplošje kugle = = = Zadatak 0 (Maija, ginazija) Koliki ad teba utošiti da e u paznini (vakuuu) penee naboj 0. 0-7 iz bekonačnoti u točku koja je c udaljena od povšine kugle polujea c? Na kugli je plošna (povšinka) gutoća

Διαβάστε περισσότερα

akceleraciju koja je proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila. F m

akceleraciju koja je proporcionalna sili, a obrnuto proporcionalna masi tijela te ima isti smjer kao i sila. F m Zadaak 4 (Ana, rednja škola) Tijelo vučeo alno ilo po horizonalnoj podlozi. Ako renje zaneario, ijelo e iba: A. alno brzino B. alno akceleracijo C. jednoliko uporeno D. ve većo akceleracijo Rješenje 4

Διαβάστε περισσότερα

σ (otvorena cijev). (34)

σ (otvorena cijev). (34) DBLOSTJN POSUD CIJVI - UNUTARNJI ILI VANJSKI TLAK 8 "Dobo je htjeti, ali teba i znati." Z. VNUČC, 9. NAPRZANJA I POMACI DBLOSTJN POSUD ILI CIJVI NASTAVAK. Debelostjena osa oteećena ntanjim tlaom Debelostjena

Διαβάστε περισσότερα

4. Na krajevima platforme mase 460 kg duge Površinom jezera gibaju se tri čamca jednakih masa M = 100 kg jedan za drugim jednoliko

4. Na krajevima platforme mase 460 kg duge Površinom jezera gibaju se tri čamca jednakih masa M = 100 kg jedan za drugim jednoliko . a) Nacraj graf oisnosi aceleracije o reenu ( a- graf ). b)nacraj graf oisnosi pua o reenu ( s- graf ). c) Nacraj graf oisnosi poaa o reenu ( x- graf ). d) Izračunaj srednju brzinu po puu. e) Izračunaj

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE

ELEKTROMOTORNI POGONI - AUDITORNE VJEŽBE veučilište u ijeci TEHNIČKI FAKULTET veučilišni preddiplomki tudij elektrotehnike ELEKTOOTONI OGONI - AUDITONE VJEŽBE Ainkroni motor Ainkroni motor inkrona obodna brzina inkrona brzina okretanja Odno n

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni principi kompresije 2D i 3D signala. 2D transformacija kompakcija energije. Estimacija pokreta u 3D signalima

Osnovni principi kompresije 2D i 3D signala. 2D transformacija kompakcija energije. Estimacija pokreta u 3D signalima OADP: Kompreija lie i ideo igala Ooi priipi ompreije D i 3D igala D traformaija ompaija eergije Katoaje D igala Kodoaje D igala Etimaija poreta u 3D igalima oi ad 06 traa OADP: Kompreija lie i ideo igala

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A :

PRAVAC. riješeni zadaci 1 od 8 1. Nađite parametarski i kanonski oblik jednadžbe pravca koji prolazi točkama. i kroz A : PRAVAC iješeni adaci od 8 Nađie aameaski i kanonski oblik jednadžbe aca koji olai očkama a) A ( ) B ( ) b) A ( ) B ( ) c) A ( ) B ( ) a) n a AB { } i ko A : j b) n a AB { 00 } ili { 00 } i ko A : j 0 0

Διαβάστε περισσότερα

Rad, snaga i energija zadatci

Rad, snaga i energija zadatci Rad, snaga i energija zadatci 1. Tijelo mase 400 g klizi niz glatku kosinu visine 50 cm i duljine 1 m. a) Koliki rad na tijelu obavi komponenta težine paralelna kosini kada tijelo s vrha kosine stigne

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA 2 ISPIT

MEHANIKA 2 ISPIT MEHNIK IPIT 06.0.07.. Čestica se iba po pravcu. Zadan je dijara projene ubrzanja. Potrebno je napisati diferencijalne i interalne odnose oji povezuju ubrzanje, brzinu i prijeđeni put, te oristeći te odnose

Διαβάστε περισσότερα

λ ν = metoda + = + = = =

λ ν = metoda + = + = = = Zadata (Mira, gimnazija) Polumjer zarivljenosti udubljenog zrala je 4 m, a predmet je od zrala udaljen a = f. Nañi položaj slie. Rješenje r = 4 m, a = f, b =? Sferno zralo je dio ugline površine, tj. ono

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα

v v 1 m y T s s Vježba 041 Kroz neko sredstvo šire se valovi koji imaju frekvenciju 1320 Hz i amplitudu 0.3 mm. Duljina

v v 1 m y T s s Vježba 041 Kroz neko sredstvo šire se valovi koji imaju frekvenciju 1320 Hz i amplitudu 0.3 mm. Duljina Zadatak 4 (Mirjana, rednja škoa) Kroz neko redto šire e aoi koji iaju frekenciju 66 Hz i apitudu.3. Dujina aa je 5 c. Odredi: a) brzinu širenja aa i b) akianu brzinu jedne četice. Rješenje 4 66 Hz, y.3

Διαβάστε περισσότερα

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA 3

NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA 3 GIMNZIJ I STRUKOVN ŠKOL JURJ DORILE PZIN NSTVNI PREDMET: MTEMTIK nalitiča geometrija u ravnini. GORTN ROERT..00 Nastavno pismo NSTVNO PISMO - MTEMTIK TEHNIČR Z ELEKTROTEHNIKU TLI SDRŽJ. NLITIČK GEOMETRIJ

Διαβάστε περισσότερα

ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (2. izdanje)

ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (2. izdanje) ZADACI IZ FIZIKE Riješeni ispitni zadaci, riješeni prijeri i zadaci za ježbu (. dio) (. izdanje) Zadaci iz fizike (. dio). izdanje. Izeđu dije točke koje se nalaze sa iste strane obale, na eđusobno rastojanju

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

RAD, SNAGA I ENERGIJA

RAD, SNAGA I ENERGIJA RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA

Διαβάστε περισσότερα

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac

a) Kosi hitac Krivolinijsko gibanje materijalne toke Sastavljeno gibanje Specijalni sluajevi kosog hica: b) Horizontalni hitac c) Vertikalni hitac ) Kosi hic Kriolinijsko ibnje merijlne oke Ssljeno ibnje 5. dio 3 4 Specijlni slujei koso hic: b) orizonlni hic c) Veriklni hic b) orizonlni hic c) Veriklni hic 5 6 7 ) Kosi hic 8 Kosi hic (bez opor zrk)

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

Rad, energija i snaga

Rad, energija i snaga Rad, energija i snaga 1. Koliko se puta promijeni kinetička energija automobila kada se njegova brzina poveća tri puta? A. Poveća se 3 puta. B. Poveća se 6 puta. C. Poveća se 9 puta. D. Poveća se 12 puta.

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

Решенија на задачите за основно училиште. REGIONALEN NATPREVAR PO FIZIKA ZA U^ENICITE OD OSNOVNITE U^ILI[TA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA 25 april 2009

Решенија на задачите за основно училиште. REGIONALEN NATPREVAR PO FIZIKA ZA U^ENICITE OD OSNOVNITE U^ILI[TA VO REPUBLIKA MAKEDONIJA 25 april 2009 EGIONALEN NATPEVA PO FIZIKA ZA U^ENICITE OD OSNOVNITE U^ILI[TA VO EPUBLIKA MAKEDONIJA 5 april 9 Zada~a Na slikata e prika`an grafikot na proena na brzinata na dvi`eweto na eden avtoobil so tekot na vreeto

Διαβάστε περισσότερα

A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N

A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N I N F O T E K N I K V o l u m e 1 5 N o. 1 J u l i 2 0 1 4 ( 61-70) A N A L I S I S K U A L I T A S A I R D I K A L I M A N T A N S E L A T A N S E B A G A I B A H A N C A M P U R A N B E T O N N o v i

Διαβάστε περισσότερα

Sa slike vidi se: r h r h. r r. za slobodan pad s visine h:

Sa slike vidi se: r h r h. r r. za slobodan pad s visine h: Zadatak (Ljiljana, ednja škola) Uteg ae kg ii na niti koju o iz etikalnog položaja otklonili za kut α 3. Nađi napetot niti kad o uteg iputili te on polazi položaje anoteže. (g 9.8 / ) Rješenje kg, α 3,

Διαβάστε περισσότερα

m m s s m m Vježba 121 S ruba mosta bacimo vertikalno u vodu kamen brzinom 1 m/s. Nañi visinu mosta i brzinu s s

m m s s m m Vježba 121 S ruba mosta bacimo vertikalno u vodu kamen brzinom 1 m/s. Nañi visinu mosta i brzinu s s dk (Kriijn, ginzij) S rub o bcio eriklno u odu ken brzino.8 /. Nñi iinu o i brzinu kojo ken pdne u odu ko pd 3 ekunde. (g = 9.8 / ) Rješenje =.8 /, = 3, g = 9.8 /, =? Gibnje je jednoliko ubrzno (lobodni

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (1/2)

ZADACI IZ FIZIKE. Riješeni ispitni zadaci, riješeni primjeri i zadaci za vježbu (1. dio) (1/2) ZADACI IZ FIZIKE Riješeni ispitni zadaci, riješeni prijeri i zadaci za ježbu (. dio) (/) Zadaci iz fizike (. dio) (/). Zadana su da ektora a 4 i j + k i b 4i + j + 3 k. Odrediti kut izeđu njih. Kut ožeo

Διαβάστε περισσότερα

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1

Dinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1 Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:

Διαβάστε περισσότερα

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min

( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu

Διαβάστε περισσότερα

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika

Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika 1. Kinematika Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika Kinematika (grč. kinein = gibati) je dio mehanike koji

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА

ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА ТЕМПЕРАТУРА СВЕЖЕГ БЕТОНА empertur sežeg beton menj se tokom remen i zisi od ećeg broj utijnih prmetr: Početne temperture mešine (n izsku iz mešie), emperture sredine, opote hidrtije ement, Rzmene topote

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

DRŽAVNI SUSRET I NATJECANJE IZ FIZIKE OSNOVNE ŠKOLE PISMENI ZADACI

DRŽAVNI SUSRET I NATJECANJE IZ FIZIKE OSNOVNE ŠKOLE PISMENI ZADACI DRŽAVNI SSRET I NATJECANJE IZ FIZIKE. OSNOVNE ŠKOLE PISMENI ZADACI. Na dijagraia su prikazani najniži i najviši ton koje čuje ljudsko uho. Odredi frekventni raspon čujnosti ljudskog uha. Brzina zvuka je

Διαβάστε περισσότερα

2 m. Rad elastične sile opruge je jednak:

2 m. Rad elastične sile opruge je jednak: Zadaak 8 (Jaca, auranca) Kolk je rad poreban da bo oprugu konane N/ raegnul z ranoežnog položaja za 3 c? Kolk je pr o rad elačne le opruge? Rješenje 8 k = N/, x = 3 c = 3, =?, el =? oreban rad da bo oprugu

Διαβάστε περισσότερα