Tipovi reakcija u kemiji organskih spojeva

Save this PDF as:
 WORD  PNG  TXT  JPG

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Tipovi reakcija u kemiji organskih spojeva"

Transcript

1 Tipovi reakcija u kemiji organskih spojeva J. Lovrić U stanicama se događaju mnogobrojne enzimski specifične reakcije: npr. razgradnja složenih molekula (ugljikohidrata ili proteina) do jednostavnih kao što su glukoza ili aminokiseline, razgradnja nukleotida ili lipida, dobivanje energije iz goriva, polimerizacija monomernih jedinica u makromolekule itd. Na sreću, postoji samo nekoliko tipova kemijskih reakcija unutar kojih su mnogobrojne sličnosti što znatno olakšava razumijevanje bioloških zakonitosti. Mnoge od navedenih reakcija mogu se svrstati u pet glavnih skupina: 1. oksidacijsko-redukcijske reakcije 2. stvaranje i pucanje - veze 3. intramolekularno pregrađivanje 4. prijenos grupa 5. kondenzacijske i eliminacijske reakcije Reakcije unutar svake navedene skupine obično slijede sličan mehanizam. 1. ksidacijsko-redukcijske reakcije uključuju prijenos elektrona Kada dva atoma iste elektronegativnosti dijele elektrone u kovalentnoj vezi tada je takova veza nepolarnog karaktera. Ako vezu čine atomi različite elektronegativnosti (kao što je npr. - veza), tada je veza polariziranaelektrone odvlači elektronegativniji atom. Kada je razlika u elektronegativnosti između atoma izrazito velika (metal-nemetal) tada je veza ionskog karaktera (npr. sol Nal). U -H vezi elektronegativniji je -atom te su elektroni iz zajedničke veze više na strani -atoma, dok su kod - veze elektroni odvučeni od atoma ugljika prema kisiku te se može reći da je ugljikov atom izgubio elektrone, odnosno da se oksidirao. pćenito, oksidacija je reakcija u kojoj dolazi do otpuštanja elektrona, a redukcija je reakcija primanja elektrona. Tablica 1. Elektronegativnost nekih elemenata Element Elektronegativnost Element Elektronegativnost F H 2.1 l 3.0 P 2.1 N 3.0 Fe 1.8 S 2.5 Na 0.9 U spojevima -atom može biti u oksidacijskim stanjima od 4 do +4 ovisno o skupinama atoma koje ga okružuju i s kojima dijeli elektrone. U organskim molekulama -atom najčešće dijeli elektrone s drugim atomima ugljika i/ili s atomima: H, N, S ili. bzirom da postoji značajna razlika u elektronegativnosti između navedenih atoma i atoma ugljika, raspodjela elektrona je uglavnom nejednolika. Elektronegativniji atomi će elektrone iz zajedničkog para odvući na svoju stranu, te će se veza polarizirati. 4 H U metanu,, -atom je elektronegativniji od H-atoma pa na sebe privuče svih 8 e - iz zajedničkih veza, te je -atom u oksidacijskom stanju 4. U etanu, H 3 -H 3, elektroni su u - vezi ravnomjerno raspodijeljeni između atoma ugljika, a elektroni iz veza s vodikom su na strani -atoma pa tako svaki -atom posjeduje 7 od 8 veznih elektrona, a oksidacijsko stanje svakog -atoma je 3. H H 3 H3 H 2 H U etanolu H 3 H, -1 atom je elektropozitivniji od kisika s kojim je vezan, te tako atomu kisika pripadaju 2 e - iz - veze, a -1 atomu ostaje 5 veznih elektrona, a oksidacijako stanje -1 atoma je 1. U aldehidima (- H) je oksidacijsko stanje -1 atoma +1, u karboksilnim kiselinama (- H) Najviše oksidacijsko stanje (+4) ugljik postiže u ugljikovom(iv) oksidu, 2. Prilikom svakog gubitka elektrona, -atom se podvrgava oksidaciji, čak i u slučaju kada kisikov atom nije prisutan kao npr. u oksidaciji alkana u alkene. 1

2 Svaku reakciju oksidacije prati reakcija redukcije. Naime, molekula akceptor (oksidans) prima elektrone donorske molekule (reducens). Važna karakteristika reakcija oksidacije je oslobađanje energije. Mnoge stanice dobivaju energiju za rad oksidacijom metabolita, npr. ugljikohidrata ili masti. Katabolitički put čine različite reakcije oksidacije. U tim reakcijama se iz molekule metabolita oslobađaju elektroni koji preko serije nosača (respiracijski lanac) dolaze do konačnog akceptora elektrona, a to je molekula kisika. Visoki afinitet kisika za elektrone čini ukupnu reakciju jako egzergonom (ΔG<0), te je na taj način omogućeno dobivanje energije npr. za sintezu ATP, centralne molekule energetskog metabolizma. U biološkom sustavu oksidacija često nije vezana na -atom, tako npr. kod stvaranja disulfidne veze iz 2 molekule cisteina, atom sumpora (a ne ugljika) je onaj na kojem se događa oksidacija. U metabolizmu su najzastupljeniji enzimi koji kataliziraju oksidacijsko-redukcijske reakcije. To je skupina enzima različite specifičnosti koji se zajedničkim imenom nazivaju oksidoreduktaze. Enzimi koji omogućavaju prijenos vodika i elektrona ili samo elektrona na molekularni kisik nazivaju se oksidaze. ksidaze su enzimi koji npr. kataliziraju stvaranje dvostruke veze u aktiviranim masnim kiselinama tijekom njihove oksidacije u peroksisomima. U toj reakciji se prenose 2 e - na H 2 dajući kao produkt H 2 2. itokrom-oksidaze sudjeluju u respiracijskom lancu, i prenose 2 e - na ½ 2 i reduciraju kisik u H 2. Elektroni se prenose s molekule donora na molekulu akceptora na jedan od četiri načina: a) direktno, preko redoks-para Fe 2+ + u 2+ Fe 3+ + u + b) prijenosom i elektrona i vodikovih atoma (hidrogeniranje=redukcija i dehidrogeniranje=oksidacija) AH 2 A + 2e - + 2H + (ne miješati s disocijacijom!) laktat piruvat U mnogim biološkim oksidacijama, molekule pored 2 elektrona gube i 2 vodikova iona, te se takve reakcije često nazivaju dehidrogenacija, a enzime koji ih kataliziraju nazivamo dehidrogenaze. Tako npr. laktatdehidrogenaza katalizira redukciju piruvata u laktat. c) prijenosom hidridnog iona (:H - ) koji nosi 2e -. U metabolizmu se hidridni ioni prenose s molekule supstrata na koenzim NAD + (nikotinamid-adenin-dinukleotid), pri čemu nastaje NADH. NAD + NADH 2

3 d) tijekom direktne reakcije s kisikom J. Lovrić R-H 3 + ½ 2 R- H U navedenom primjeru kisik se kovalentno ugrađuje u produkt. Ugljikovodik je u ovom slučaju donor e -, a kisik je akceptor elektrona. Enzimi koji uvode kisik u molekulu supstrata stvarajući na supstratu novu funkcionalnu skupinu npr. hidroksilnu ili karboksilnu, nazivaju se oksigenaze. Postoje dvije vrste oksigenaza: dioksigenaze koje uvode oba atoma kisika iz molekule kisika u molekulu supstrata i monooksigenaze koje uvode samo jedan atom kisika u supstrat dok se drugi atom kisika reducira u vodu. Monooksigenaze zahtijevaju postojanje 2 reducirajuća supstrata za dva atoma kisika. bzirom da mnoge monooksigenaze kataliziraju reakcije u kojima glavni supstrat postaje hidroksiliran, takove enzime često nazivamo hidroksilaze. Reakciju koju kataliziraju monooksigeneze možemo općenito napisati: AH + BH A-H + B + H 2 Sva četiri načina oksidacije događaju se u stanicama. 2. Stvaranje i pucanje - veze (supstitucija ili zamjena i adicija ili dodavanje) Kovalentna veza može se cijepati na dva načina homolitički i heterolitički. Pri homolitičkom cijepanju veze svaki -atom zadržava po jedan e - iz zajedničke veze, te na taj način nastaju radikali. Heterolitičkim cijepanjem nastaju ioni. Ako se molekula sastoji od atoma različite elektronegativnosti tada kod heterolitičkog cijepanja elektronegativniji atom zadržava oba e - iz zajedničke veze i pri tom postaje anion, a manje elektronegativan atom ostaje bez e - i postaje kation. U organizmu se mogu događati cijepanja veze na oba načina. Stvaranje novih veza često se događa supstitucijskim mehanizmom. Supstitucijske reakcije su pretežito nukleofilnog karaktera, a događaju se kada jedna elektronima bogata skupina ili atom zamjenjuje drugi atom ili skupinu koja je bogata elektronima. Mnoge metaboličke reakcije uključuju interakcije između nukleofila, funkcionalnih skupina koje su bogate elektronima te se ponašaju kao donori e - i elektrofila-elektron deficijentnih (siromašnih) skupina, koji se ponašaju kao akceptori elektrona. Funkcionalne skupine koje sadrže N, S ili su važni biološki nukleofili. Najčešći elektrofil je vodikov ion (H + ). -atom može biti nukleofilnog i elektrofilnog karaktera ovisno o funkcionalnim skupinama s kojima je okružen. Tablica 2. Nukleofilni reagensi (Lewisove baze) voda H 2 cijanidni ion N - hidroksidni ion H - karboksilat R - hidroksil (alhohol) RH imidazol alkoksil R - pirol sulfhidril (tiol) RSH 2- anorganski ortofosfat HP 3 amin RNH 2 ugljikov(ii) oksid Reakcije supstitucije mogu se odvijati putem 2 osnovna mehanizma koji objašnjavaju zamjenu jedne nukleofilne skupine drugom. U prvom (slika a), izlazna skupina (W:) se udaljava s parom elektrona, ostavljajući molekulu kao metastabilan karbokation ( +, elektrofil), prije nego supstitucijska grupa Z dođe do -atoma S N 1 mehanizam (S označava supstituciju, N označava da se radi o nukleofilnoj supstituciji a 1 je oznaka za monomolekularnu reakciju-odnosno da je samo jedan reaktant uključen u prijelazno stanje). U drugom mehanizmu supstitucijskih reakcija (slika b), nukleofil Z dolazi da -atoma prije nego ga napusti izlazna skupina (:W) i pri tom 3

4 se stvara prijelazno pentakoordinirano stanje S N 2 mehanizam (bimolekularna nukleofilna supstitucija). U prijelaznom stanju dolazi do isovremenog kidanja jedne veze i stvaranja druge veze. Takovim S N 2 mehanizmom dolazi do promijene (inverzije) konfiguracije molekule. S N 2 mehanizmu su najčešće podložni primarno supstituirani -atomi. Ako je supstrat optički aktivna molekula, kod reakcija koje teku S N 1 mehanizmom, obično dolazi do racemizacije produkta (dobije se smjesa obje konfiguracije). S N 1 mehanizmu su osobito podložni tercijarno supstituirani -atomi. Spojevi sa sekundarno supstituiranim -atomima mogu reagirati preko oba mehanizma. S N 1 S N 2 Aldolna kondenzacija (adicija), reakcija koju kataliziraju enzimi aldolaze, dobar je primjer za nukleofilne supstitucije, a stanice je koriste za stvaranje - veze. U metabolizmu su reakcije aldolne adicije vrlo česte. Tako se npr. tijekom glikolize u reverzibilnoj reakciji fruktoza-1,6-bisfosfat cijepa na 2 trioze, koje u povratnoj reakciji (glukoneogeneza) ponovo daju heksozu. Supstitucijske reakcije mogu biti i elektrofilnog karaktera a mogu se događati i mehanizmom slobodnih radikala. Elektrofilne supstitucije su karakteristične za aromatske spojeve. Kao što je već navedeno, najčešći elektrofilni reagens je vodikov ion (H + ), a elektrofilni karakter imaju i alkilni ioni (R + ), nitronium ion (N 2 + ), ioni prijelaznih metala kao što su npr. Fe 2+ ili u 2+, sumporov(vi) oksid i dr. pćenito, elektrofilni karakter (Lewisove kiseline) imaju neutralne molekule ili kationi koji mogu primiti par elektrona. Elektrofilne supstitucije se događaju preko kratkoživućeg međuprodukta. Na slici dolje prikazana je reakcija dobivanja benzensulfonske kiseline elektrofilnom supstitucijom. U organizmu se također odvijaju elektrofilne supstitucije, npr. biosinteza aminokiselina. Na slici desno prikazan je posljednji korak u biosintezi triptofana - vezanje serina na heterociklički prsten indola. 4 Triptofan

5 Reakcije adicije su reakcije u kojima dolazi do promjene broja atoma ili skupina vezanih za -atome. Događaju se na višestrukim vezama i vrlo su česte u metabolizmu; npr. u ciklusu limunske kiseline (fumarat - malat) ili metabolizmu ugljikohidrata. J. Lovrić ikličke strukture monosaharida aldoznog tipa (glukoza, riboza) nastaju reakcijom karbonilne skupine s hidroksilnom skupinom na -4 ili -5 atomu iste molekule - intramolekularna nukleofilna adicija. Fruktoza je monosaharid ketoznog tipa (ketoheksoza) koja se ciklizira adicijom -2 atoma s hidroksilnom skupinom na -5 atomu. α-d-glukopiranoza β-d-glukopiranoza Veliki broj različitih biološki važnih spojeva sadrži nukleofilni atom dušika (obično je dio amino-skupine). Adicija amina na karbonilnu skupinu događa se na isti način kao i adicija s kisikovim ili ugljikovim nukleofilima a razlikuje se od njih po tome što adiciju obično prati eliminacija vode i po tome što nastaje produkt koji ima dvostruku vezu. Spojevi koji sadrže vezu =N nazivamo imini ili Schiffove baze. Imini su u pravilu relativno nestabilni spojevi ali su ipak važni međuprodukti enzimskih reakcija. U reakcijama adicije, molekula koja posjeduje karbonilnu skupinu može biti neki monosaharid ili neki drugi prirodni aldehid ili keton, a amino skupina koja se adira na karbonilnu često potječe od aminokiselina. α-ketoglutarat glutamat 3. Prijenos elektrona unutar molekule dovodi do internog pregrađivanja. Intramolekularno pregrađivanje je slijedeći primjer reakcija koje se događaju u stanicama. Preraspodjela elektrona unutar molekule može uzrokovati: izomerizaciju, premještanje dvostruke veze i cis-trans pregrađivanja dvostruke veze. 5

6 Reakcije izomerizacije uključuju pomak atoma ili grupa unutar molekule (intramolekularni pomak). Izomerizacija se događa u metabolizmu ugljikohidrata u kojem se manoza i galaktoza epimeriziraju u glukozu. Reakciju kataliziraju enzimi epimeraze. Izomerizacija se događa i prilikom nastajanja ketoza iz aldoza npr. fruktoze-6-fosfata iz glukoze-6-fosfata tijekom glikolize. U toj reakciji atom -1 se reducira (iz aldehida u alkohol) a atom -2 se oksidira (iz sekundarnog alkohola u keton). Tijekom ove reakcije dolazi do premještanja dvostruke veze. glukoza-6-fosfat fruktoza-6 fosfat Premještanja dvostruke veze događaju se tijekom razgradnje (β-oksidacija) nezasićenih masnih kiselina i tijekom biosinteze kolesterola. 4. Reakcije prijenosa skupina Transferaze su nakon oksidoreduktaza najveća skupina enzima. ne su biokatalizatori u reakcijama u kojima dolazi do prijenosa skupina kao što su: metilna, formilna, karboksilna, fosfatni ostatak ili čak cijela molekula monosaharida. Prijenosom različitih skupina na molekulu akceptora dolazi do stvaranja novih veza i to: -, -N i -. Najčešći akceptori dolazeće skupine su molekule nukleofilnog karaktera. Anorganski ortofosfati su dobre izlazne skupine, te se u metabolizmu često premiještaju s ATP na alkohol ili karboksilnu kiselinu dajući ester ili anhidrid. Prijenos fosfata kataliziraju enzimi iz skupine kinaza (grč. kinein = premještati). Esteri i anhidridi fosfatne kiseline, kao i tioesteri (acetil-oa) su nezamjenljive molekule u staničnom metabolizmu. 5. Reakcije kondenzacije i eliminacije Reakcije polimerizacije su reakcije u kojima iz monomernih jedinica kondenzacijom (spajanjem) nastaju polimeri uz izlazak (eliminaciju) malih molekula. Najčešći eliminacijski produkt je voda, ali se vrlo često izdvajaju i neke druge molekule kao npr. fosfatni ion, amini, alkoholi, ugljikov(iv) oksid idr. Stvaranje ATP iz ADP i anorganskog fosfata uz eliminaciju H 2 klasični je primjer reakcije polimerizacije. 6

7 Polimerizacijom aminokiselina nastaju proteini uz izlazak vode. Prema dogovoru prva aminokiselina u proteinu je ona koja ima slobodnu amino-skupinu (amino-terminalni kraj) a posljednja je ona koja ima slobodnu karboksilnu skupinu (-terminalni kraj). Nukleinske kiseline (poliesteri) kao i polisaharidi (poliacetali) također su produkti polimerizacije. Kondenzacijom aktiviranih molekula glukoze u jetri i mišićima skladišti se rezervni polisaharid - glikogen, čija je razgranata struktura prikazana na slici. glikogen U metabolizmu se događa još niz drugih reakcija polimerizacije. Tako npr. kondenzacijom aktiviranih izoprenskih jedinica (2-metil-1,3-butadien) nastaje skvalen, molekula koja je preteča u biosintezi kolesterola, steroidnih hormona, vitamina D itd. U reakcijama kondenzacije uz izdvajanje vode nastaju i esteri. 7

8 Izrazito veliki broj prirodnih spojeva su esteri kako karboksilnih kiselina tako i anorganskih kiselina (fosfatne, sulfatne, nitratne...). Najpoznatiji esteri anorganskih kiselina su: ATP, DNA, RNA, glicerol-1-fosfat, glukoza-6- fosfat, glicerofosfolipidi, proteoglikani (heparin, hondroitin sulfat, dermatan sulfat), koenzimi NAD +, FAD itd. Neutralne masti - triacilgliceroli, su uz acetil-oa najznačajniji primjeri estera karboksilnih kiselina. tracilglicerol acetil-oa (acetil-koenzima) Enzimi koji kataliziraju cijepanje biopolimera pomoću molekula vode nazivaju se hidrolaze. U reakcijama hidrolize voda je nukleofil koji istiskuje monomernu jedinicu ili polimerni fragment iz makromolekula, koje se tako cijepaju na osnovne, manje jedinice iz kojih su makromolekule nastale. Reakcije hidrolize su u pravilu egzergone. U reakcije eliminacije ubrajaju se i reakcije dekarboksilacije ili dezamiacije. Na slici je prikazana reakcija dekarboksilacije u kojoj iz piruvata nastaje produkt acetaldehid uz izdvajanje (eliminaciju) 2. 8

9 U reakcijama eliminacije osim vode može doći i do izdvajanja atoma vodika, npr. kod reakcija sa slobodnim radikalima. Slobodni radikal je atom ili molekula koja ima nespareni elektron te je zbog toga u pravilu vrlo reaktivna kemijska vrsta. Biološki važan primjer reakcije sa slobodnim radikalima je tzv. lipidna peroksidacija (LP). Lipidna peroksidacija je lančana reakcija. Karakteristika svih lančanih reakcija je da se događaju u više koraka. Prvi korak je homolitičko cijepanje pri čemu nastaju radikali. U biološkom sustavu nastajanje radikala može potaknuti povišena temperatura, apsorpcija elektromagnetskog zračenja ili oksidacijsko-redukcijske reakcije koje se događaju tijekom normalnih fizioloških procesa ili metabolizmom egzogenih kemijskih tvari. Nakon inicijacije slijedi napredovanje reakcije ili progredacija. Završni korak reakcije je zaustavljanje reakcije ili terminacija. Najčešće lančana reakcija završava spajanjem slobodnih radikala pri čemu nastaje stabilan (ili stabilniji) produkt. U reakciji lipidne peroksidacije, neposredno nakon nastanka, slobodni hidroksilni radikal (. H) izdvaja iz nezasićene masne kiseline, atom vodika s atoma ugljika u susjedstvu dvostruke veze i stvara novi radikal. Reakcije LP događaju se u biološkim membranama i ako se na samom početku ne zaustave djelovanjem antioksidansa, dovest će do oštećenja membrana što ima za posljedicu djelomični ili potpuni gubitak njihove fiziološke funkcije. brambeni mehanizam organizma od djelovanja slobodnih radikala su antioksidansi, molekule koje su prisutne u svim stanicama i izvanstaničnim tekućinama. Najčešći antioksidansi su: vitamini, A ili E, polifenoli, mokraćna kiselina, peptidi poput glutationa, dok enzimi kao što su katalaza, superoksid-dizmutaza ili glutationperoksidaza kataliziraju reakcije razgradnje oksidirajućih vrsta (slobodnih radikala i drugih oksidansa poput H 2 2 ). H H H H 3 1 H H H 2 H H H H H H H H H 3 Na slici desno je shematski prikazana reakcija napredovanja LP: 1. oduzimanje vodika iz nezasićene masne kiseline; 2. stvaranje peroksidnog radikala; 3. oduzimanje drugog vodika iz masne kiseline; 4. stvaranje novog radikala uz pomoć Fe 2+ ; 5. nastajanje reaktivnog aldehida i radikala. H 3 LH L H 2 H H H H 3 L 4 Fe 2+ Fe 3+ H H H H H 3 + H - 5 H H H H + H 3 Literatura: 1. V. Hankonyi; rganska kemija za studente medicine, Zagreb J. M. Berg, J. L. Tymoczko, L. Strayer, Biochemistry, sixth edition, New York, P. Karlson; Biokemija za studente kemije i medicine, Školska knjiga, Zagreb, D. L. Nelson, M. M. ox; Lehninger Principles of Biochemistry, New York, Worth Publishers, T. Mc Kee, J. R. Mc Kee; Biochemistry, WB, Publishers,

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.

3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu. ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2

Διαβάστε περισσότερα

Ciklus limunske kiseline-2

Ciklus limunske kiseline-2 Ciklus limunske kiseline-2 Boris Mildner Katabolizam proteina, masti i ugljikohidrata u tri faze staničnog disanja. Faza 1.: oksidacija masnih kiselina, masti i ugljikohidrata kako bi nastao acetil-coa.

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Ciklus limunske kiseline-1 KOMPLEKS PIRUVAT DEHIDROGENAZE

Ciklus limunske kiseline-1 KOMPLEKS PIRUVAT DEHIDROGENAZE Ciklus limunske kiseline-1 KOMPLEKS PIRUVAT DEHIDROGENAZE Boris Mildner Citratni ciklus /Krebsov ciklus Piruvat koji nastaje glikolizom, umjesto da se reducira u laktat, odnosno u etanol, dalje se oksidira

Διαβάστε περισσότερα

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014

Aminokiseline. Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina 22.12.2014 Anabolizam azotnihjedinjenja: Biosinteza aminokiselina, glutationa i biološki aktivnih amina Predavanja iz opšte biohemije Školska 2014/2015. godina Aminokiseline 1 Metabolizam aminokiselina Proteini iz

Διαβάστε περισσότερα

Molekulska Pregradjivanja

Molekulska Pregradjivanja Molekulska Pregradjivanja 1 1. Pregradjivanje na elektronom osiromasenom atomu 2. Slobodni radikali i anionska pregradjivanja 2 Pregradjivanje na elektronom osiromasenom atomu Migracija prema karbokationu

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D} Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Ugljikohidrati i glikoliza

Ugljikohidrati i glikoliza Ugljikohidrati i glikoliza Seminar 11b 1 1. Suspenzija stanica kvasca uzgajana je u anaerobnim uvjetima te se glukoza fermentirala u etanol i O 2. Ako se želi promatrati količina 14 O 2, na kojem mjestu

Διαβάστε περισσότερα

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA

STVARANJE VEZE C-C POMO]U ORGANOBORANA STVAAJE VEZE C-C PM]U GAAA 2 6 rojne i raznovrsne reakcije * idroborovanje alkena i reakcije alkil-borana 3, Et 2 (ili TF ili diglim) Ar δ δ 2 2 3 * cis-adicija "suprotno" Markovnikov-ljevom pravilu *

Διαβάστε περισσότερα

VODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA...

VODA ELEKTROLITI I ACIDO-BAZNA RAVNOTEŽA... SADRŽAJ UVOD 1 1. BIOHEMIJA ĆELIJE... 1-1 1.1 UVOD... 1-2 1.2 ĆELIJA KAO OSNOVNA ŽIVA JEDINICA TELA... 1-2 1.3 VANĆELIJSKA TEČNOST UNUTRAŠNJA OKOLINA... 1-2 1.4 BIOELEMENTI I BIOMOLEKULI... 1-3 1.5 ĆELIJA

Διαβάστε περισσότερα

41. Jednačine koje se svode na kvadratne

41. Jednačine koje se svode na kvadratne . Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k

Διαβάστε περισσότερα

A L D O L N A R E A K C I J A

A L D O L N A R E A K C I J A A L D L A E A K C I J A * U PTI^IM USLVIMA * Katalizovane bazama * Katalizovane kiselinama * U APTI^IM USLVIMA (eakcije preformiranih enolata ili dirigovane adicije) * U baznim uslovima * U kiselim uslovima

Διαβάστε περισσότερα

ALDEHIDI I KETONI. Jedinjenja sa karbonilnom funkcionalnom grupom

ALDEHIDI I KETONI. Jedinjenja sa karbonilnom funkcionalnom grupom ALDEHIDI I KETNI Jedinjenja sa karbonilnom funkcionalnom grupom I aldehidi i ketoni sadrže karbonilnu grupu C R C H R C karbonilna grupa aldehid keton R 1 Nomenklatura aldehida i ketona ALKANAL I ALKANN

Διαβάστε περισσότερα

Glukoneogeneza i regulacija glukoneogeneze

Glukoneogeneza i regulacija glukoneogeneze Glukoneogeneza i regulacija glukoneogeneze Boris Mildner Glukoneogeneza Sinteza ugljikohidrata iz jednostavnih preteča Put od fosfoenolpiruvata do glukoza 6-fosfata zajednički je za mnoge preteče ugljikohidrata.

Διαβάστε περισσότερα

REAKCIJE ADICIJE. Karakteristične reakcije adicije su adicije na alkene

REAKCIJE ADICIJE. Karakteristične reakcije adicije su adicije na alkene Karakteristične reakcije adicije su adicije na alkene REAKIJE ADIIJE + A B A B syn-ad Adicija i anti-adi Adicija syn addition anti addition Eleketrofilna adicija hidrogen halida na alkene pšti pšti primjer

Διαβάστε περισσότερα

Organska kemija i Biokemija. Predavanje 1

Organska kemija i Biokemija. Predavanje 1 Organska kemija i Biokemija Predavanje 1 Povijesni pregled XVIII. st. IZOLACIJA čistih organskih spojeva 1807. Berzelius ''vis vitalis' 1828. Friedrich Wöhler: iz amonij cijanata sintetizirao ureu 1848.

Διαβάστε περισσότερα

Organska kemija. Organski spojevi s kisikom i derivati

Organska kemija. Organski spojevi s kisikom i derivati Organska kemija Organski spojevi s kisikom i derivati KARBONILNI SPOJEVI klase opća formula klase opća formula ketoni karboksilne kiseline esteri aldehidi kiselinski kloridi amidi ALDEHIDI I KETONI - dvije

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.

a M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A. 3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2.

Sume kvadrata. mn = (ax + by) 2 + (ay bx) 2. Sume kvadrata Koji se prirodni brojevi mogu prikazati kao zbroj kvadrata dva cijela broja? Propozicija 1. Ako su brojevi m i n sume dva kvadrata, onda je i njihov produkt m n takoder suma dva kvadrata.

Διαβάστε περισσότερα

Kloroplasti. Fotosinteza Mitohondriji Stanično disanje

Kloroplasti. Fotosinteza Mitohondriji Stanično disanje Kloroplasti Fotosinteza Mitohondriji Stanično disanje http://en.wikipedia.org/wiki/plas tid PLASTIDI Organeli biljnih stanica i stanica algi Proizvodnja i pohranjivanje šećera i drugih molekula Pigmenti

Διαβάστε περισσότερα

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu

Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Osječki matematički list 000), 5 9 5 Više dokaza jedne poznate trigonometrijske nejednakosti u trokutu Šefket Arslanagić Alija Muminagić Sažetak. U radu se navodi nekoliko različitih dokaza jedne poznate

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

ANALITIČKA KEMIJA II - SEMINAR

ANALITIČKA KEMIJA II - SEMINAR ANALITIČKA KEMIJA II - SEMINAR UVD STATISTIKA osnovni pojmovi BLTZMANNVA RAZDIBA ATMSKA SPEKTRSKPIJA predavanja i seminar MLEKULSKA SPEKTRSKPIJA primjena UV/VIS MLEKULSKA SPEKTRSKPIJA primjena UV/VIS dodatni

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama. Hloroplast

Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama. Hloroplast Svetlosna energija absorbuje se hlorofilima u biljnim ćelijama Hloroplast Procesom ćelijskog disanja deponovana energija u šećerima erima prevodi se u ATP i druge energetske metabolite. Istovremeno se

Διαβάστε περισσότερα

DOLOČANJE)ENCIMSKE)AKTIVNOSTI)V)KLINIČNE)NAMENE)

DOLOČANJE)ENCIMSKE)AKTIVNOSTI)V)KLINIČNE)NAMENE) DLČANJEENCIMSKEAKTIVNSTIVKLINIČNENAMENE 20encimovseru=nskopregledujevkliniki 1954sougotovilipovezanostsrčnegainfarktainpovišanekonc. aspartataminotransferazevserumu danesnarapolagovelikoabzapreciznodoločanjekoncproteinov

Διαβάστε περισσότερα

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju

dr.sc. M. Cetina, doc. Tekstilno-tehnološki fakultet, Zavod za primijenjenu kemiju Kovalentna veza Za razliku od ionske veze gdje se veza ostvaruje prijenosom elektrona, kod kovalentne veze ona se ostvaruje tako da u toj vezi atomi dijele jedan ili više zajedničkih elektronskih parova.

Διαβάστε περισσότερα

MEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE

MEĐUMOLEKULSKE SILE JON-DIPOL DIPOL VODONIČNE NE VEZE DIPOL DIPOL-DIPOL DIPOL-INDUKOVANI INDUKOVANI JON-INDUKOVANI DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE JN-DIPL VDNIČNE NE VEZE DIPL-DIPL JN-INDUKVANI DIPL DIPL-INDUKVANI INDUKVANI DIPL DISPERZNE SILE MEĐUMLEKULSKE SILE jake JNSKA VEZA (metal-nemetal) KVALENTNA VEZA (nemetal-nemetal) METALNA

Διαβάστε περισσότερα

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE

POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE **** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA

Διαβάστε περισσότερα

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa? TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Seminar 13.b. Glikogen GLIKOGEN. B. Mildner

Seminar 13.b. Glikogen GLIKOGEN. B. Mildner Seminar 13.b Glikogen B. Mildner GLIKOGEN 1 Glikogen Nereducirani kraj Glikogen je jako dostupni skladišni oblik glukoze; kao i jako velik, razgranat polimer; Glukozne jedinice su povezane α-1,4-glikozidnim

Διαβάστε περισσότερα

Pri međusobnom spajanju atoma nastaje energetski stabilniji sistem. To se postiže:

Pri međusobnom spajanju atoma nastaje energetski stabilniji sistem. To se postiže: HEMIJSKE VEZE Pri međusobnom spajanju atoma nastaje energetski stabilniji sistem. To se postiže: - prelaskom atoma u pozitivno i negativno naelektrisane jone koji se međusobno privlače, jonska veza - sparivanjem

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA

ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA **** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.

Διαβάστε περισσότερα

Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet Zavod za biokemiju OSNOVE BIOKEMIJE Mladen Miloš (Skripta za internu upotrebu) Split, 2009.

Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet Zavod za biokemiju OSNOVE BIOKEMIJE Mladen Miloš (Skripta za internu upotrebu) Split, 2009. Sveučilište u Splitu Kemijsko-tehnološki fakultet Zavod za biokemiju OSNOVE BIOKEMIJE Mladen Miloš (Skripta za internu upotrebu) Split, 2009. 2 SADRŽAJ... 2 1. POGLAVLJE: ŽIVA STANIA... 6 1.1. Prokariotske

Διαβάστε περισσότερα

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.

Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. 1 Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. Pravilo 2. Svaki atribut entiteta postaje atribut relacione šeme pod istim imenom. Pravilo 3. Primarni ključ entiteta postaje

Διαβάστε περισσότερα

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova

Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički

Διαβάστε περισσότερα

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =

100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =

Διαβάστε περισσότερα

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAFIČKI FAKULTET KATEDRA ZA KEMIJU U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAFIČKI FAKULTET KATEDRA ZA KEMIJU U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAFIČKI FAKULTET KATEDRA ZA KEMIJU U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI INTERNA SKRIPTA Priredili: Doc. dr.sc. Mirela Rožić Doc. dr.sc. Željka Barbarić-Mikočević Ivana Plazonić, asistent Zagreb

Διαβάστε περισσότερα

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI

III VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.

Διαβάστε περισσότερα

EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE

EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZVOR EMISIJE Prof. dr. sc. Z. Prelec INŽENJERSTO ZAŠTITE OKOLIŠA Poglavlje: (Emisija u atmosferu) List: 1 EMISIJA ŠTETNIH SASTOJAKA U ATMOSFERU IZ PROCESA IZGARANJA IZGARANJE - IZOR EMISIJE Izgaranje - najveći uzrok

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

Moguća i virtuelna pomjeranja

Moguća i virtuelna pomjeranja Dnamka sstema sa vezama Moguća vrtuelna pomjeranja f k ( r 1,..., r N, t) = 0 (k = 1, 2,..., K ) df k dt = r + t = 0 d r = r dt moguća pomjeranja zadovoljavaju uvjet: df k = d r + dt = 0. t δ r = δx +

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA

STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Katedra za elektroniku Elementi elektronike Laboratorijske vežbe Vežba br. 2 STATIČKE KARAKTERISTIKE DIODA I TRANZISTORA Datum: Vreme: Studenti: 1. grupa 2. grupa Dežurni: Ocena: Elementi elektronike -

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni fiziološki procesi u biljkama

Osnovni fiziološki procesi u biljkama Modul: Osnove agroekologije Tematska cjelina: Ekofiziologija bilja prof. dr. sc. Irena Jug Osnovni fiziološki procesi u biljkama FOTOSINTEZA Fotosinteza je u živom svijetu jedinstveni fizikalno kemijski

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

Geometrija molekula Lusiove formule su dvodimezione i ne daju nam nikakve informacije o geometriji molekula Srećom postoje razvijene eksperimentalne

Geometrija molekula Lusiove formule su dvodimezione i ne daju nam nikakve informacije o geometriji molekula Srećom postoje razvijene eksperimentalne Geometrija molekula Lusiove formule su dvodimezione i ne daju nam nikakve informacije o geometriji molekula Srećom postoje razvijene eksperimentalne metode (rentgenska kristalografija, NMR spektroskopija...)

Διαβάστε περισσότερα

[ C][ D] [ A][ B] Integracija metabolizma. Metabolički putevi koji omogućuju život izuzetno su složeni i međusobno isprepleteni

[ C][ D] [ A][ B] Integracija metabolizma. Metabolički putevi koji omogućuju život izuzetno su složeni i međusobno isprepleteni Metabolički putevi koji omogućuju život izuzetno su složeni i međusobno isprepleteni Integracija metabolizma Mitohondriji u štapićima Svi metabolički putevi moraju udovoljiti dvama uvjetima 1. individualne

Διαβάστε περισσότερα

STRUKTURA I VEZE UVOD

STRUKTURA I VEZE UVOD UVOD Šta je organska hemija i zašto je vi treba da proučavate? Odgovori su svuda oko nas. Svaki živi organizam je sačinjen od organskih hemikalija. Proteini koji izgrađuju našu kosu, kožu i mišiće su organske

Διαβάστε περισσότερα

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO

Matematičke metode u marketingumultidimenzionalno skaliranje. Lavoslav ČaklovićPMF-MO Matematičke metode u marketingu Multidimenzionalno skaliranje Lavoslav Čaklović PMF-MO 2016 MDS Čemu služi: za redukciju dimenzije Bazirano na: udaljenosti (sličnosti) među objektima Problem: Traži se

Διαβάστε περισσότερα

KEMIJA SKRIPTA ZA DRŽAVNU MATURU. Kristina Kučanda. ožujak 2015.

KEMIJA SKRIPTA ZA DRŽAVNU MATURU. Kristina Kučanda. ožujak 2015. KEMIJA SKRIPTA ZA DRŽAVNU MATURU Kristina Kučanda ožujak 2015. Autor: Kristina Kučanda streberica.gimnazijalka@yahoo.com prema: Ispitni katalog za državnu maturu u šk. god. 2013/2014., Kemija, NCVVO www.ncvvo.hr

Διαβάστε περισσότερα

Unipolarni tranzistori - MOSFET

Unipolarni tranzistori - MOSFET nipolarni tranzistori - MOSFET ZT.. Prijenosna karakteristika MOSFET-a u području zasićenja prikazana je na slici. oboaćeni ili osiromašeni i obrazložiti. b olika je struja u točki, [m] 0,5 0,5,5, [V]

Διαβάστε περισσότερα

Glukoneogeneza. Glukoneogeneza. Glukoneogeneza. poteka v jetrih in ledvični skorji, v citoplazmi in delno v mitohondrijih.

Glukoneogeneza. Glukoneogeneza. Glukoneogeneza. poteka v jetrih in ledvični skorji, v citoplazmi in delno v mitohondrijih. poteka v jetrih in ledvični skorji, v citoplazmi in delno v mitohondrijih. Izhodne spojine:, laktat, in drugi intermediati cikla TKK glukogene aminokisline, glicerol Kaj pa maščobne kisline? Ireverzibilne

Διαβάστε περισσότερα

Aldehidi i ketoni organska jedinjenja koja u svojoj strukturi sadrže karbonilnu grupu karbonilna jedinjenja:

Aldehidi i ketoni organska jedinjenja koja u svojoj strukturi sadrže karbonilnu grupu karbonilna jedinjenja: ALDEIDI I KETI Aldehidi i ketoni organska jedinjenja koja u svojoj strukturi sadrže karbonilnu grupu karbonilna jedinjenja: ALDEID strukturna formula:. = alkilgrupa arilgrupa opšta formula: karbonilna

Διαβάστε περισσότερα

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo:

Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: 2 Skupovi Neka su A i B skupovi. Kažemo da je A podskup od B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno i element skupa B. Simbolima to zapisujemo: A B def ( x)(x A x B) Kažemo da su skupovi A i

Διαβάστε περισσότερα

ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ АЛКОХОЛИ

ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ АЛКОХОЛИ ОСНОВИ ОРГАНСКЕ ХЕМИЈЕ Предавања АЛКОХОЛИ Др Весна Антић, ванредни професор Др Малиша Антић, ванредни професор ALKOHOLI Alkoholi su jedinjenja opšte formule R-OH. Funkcionalna grupa alkohola je hidroksilna

Διαβάστε περισσότερα

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1)

2.2 Srednje vrijednosti. aritmetička sredina, medijan, mod. Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 2.2 Srednje vrijednosti aritmetička sredina, medijan, mod Podaci (realizacije varijable X): x 1,x 2,...,x n (1) 1 2.2.1 Aritmetička sredina X je numerička varijabla. Aritmetička sredina od (1) je broj:

Διαβάστε περισσότερα

METABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV

METABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV METABOLIZEM OGLJIKOVIH HIDRATOV KAKO CELICA DOBI GLUKOZO IN OSTALE MONOSAHARIDE? HRANA ZNOTRAJCELIČNI GLIKOGEN ali ŠKROB razgradnja s prebavnimi encimi GLUKOZA in ostali monosaharidi fosforilitična cepitev

Διαβάστε περισσότερα

Program za tablično računanje Microsoft Excel

Program za tablično računanje Microsoft Excel Program za tablično računanje Microsoft Excel Teme Formule i funkcije Zbrajanje Oduzimanje Množenje Dijeljenje Izračun najveće vrijednosti Izračun najmanje vrijednosti 2 Formule i funkcije Naravno da je

Διαβάστε περισσότερα

TEST PITANJA BIOHEMIJA UGLJENI HIDRATI

TEST PITANJA BIOHEMIJA UGLJENI HIDRATI TEST PITANJA BIOHEMIJA UGLJENI HIDRATI 1. Kakve osobine pokazuju monosaharidi: a) osidacione b) redukcione c) metilirajuće 2. Skrob, kao dominantan šećer u ishrani čoveka, se razlaže do disaharida u: a)

Διαβάστε περισσότερα

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici.

Vrijedi relacija: Suma kvadrata cosinusa priklonih kutova sile prema koordinatnim osima jednaka je jedinici. Za adani sustav prostornih sila i j k () oktant i j k () oktant koje djeluju na materijalnu toku odredite: a) reultantu silu? b) ravnotežnu silu? a) eultanta sila? i j k 8 Vektor reultante: () i 8 j k

Διαβάστε περισσότερα

Fotosinteza. Fotosinteza. Biljke. Autotrofi. Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver. fotoautotrofi

Fotosinteza. Fotosinteza. Biljke. Autotrofi. Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver. fotoautotrofi Fotosinteza Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver Fotosinteza Pretvara sunčevu energiju u kemijsku Autotrofi koriste anorganske tvari i energiju da bi proizveli organske molekule; proizvođači kemoautotrofi (neke

Διαβάστε περισσότερα

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)

PROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA) ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje

Διαβάστε περισσότερα

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE

SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE SKUPOVI I SKUPOVNE OPERACIJE Ne postoji precizna definicija skupa (postoji ali nama nije zanimljiva u ovom trenutku), ali mi možemo koristiti jednu definiciju koja će nam donekle dočarati šta su zapravo

Διαβάστε περισσότερα

Neka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B.

Neka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B. Korespondencije Neka su A i B proizvoljni neprazni skupovi. Korespondencija iz skupa A u skup B definiše se kao proizvoljan podskup f Dekartovog proizvoda A B. Pojmovi B pr 2 f A B f prva projekcija od

Διαβάστε περισσότερα

Aldehidi i ketoni organska jedinjenja koja u svojoj strukturi sadrže karbonilnu grupu karbonilna jedinjenja:

Aldehidi i ketoni organska jedinjenja koja u svojoj strukturi sadrže karbonilnu grupu karbonilna jedinjenja: ALDEIDI I KETI Aldehidi i ketoni organska jedinjenja koja u svojoj strukturi sadrže karbonilnu grupu karbonilna jedinjenja: ALDEID strukturna formula:. opšta formula: = alkilgrupa arilgrupa KET strukturna

Διαβάστε περισσότερα

UVOD CIKLUS CITRONSKE KISLINE (CCK) = KREBSOV CIKLUS = CIKLUS TRIKARBOKSILNIH KISLIN

UVOD CIKLUS CITRONSKE KISLINE (CCK) = KREBSOV CIKLUS = CIKLUS TRIKARBOKSILNIH KISLIN CIKLUS CITRONSKE KISLINE (CCK) = KREBSOV CIKLUS = CIKLUS TRIKARBOKSILNIH KISLIN Glavne metabolične poti oglj. hidratov pri rastlinah in živalih GLIKOGEN, ŠKROB Riboza 5-fosfat + NADPH+H + katabolizem fosfoglukonatna

Διαβάστε περισσότερα

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN

IZVEDBENI NASTAVNI PLAN Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Kolegij: BIOKEMIJA Voditelj: prof. dr.sc. Robert Domitrović Suradnici: prof.dr.sc Jadranka Varljen, doc.dr.sc. Dijana Detel, doc.dr.sc. Jelena Marinić, dr.sc. Sunčica

Διαβάστε περισσότερα

n (glavni ) 1, 2, 3,.. veličina orbitale i njena energija E= -R(1/n 2 )

n (glavni ) 1, 2, 3,.. veličina orbitale i njena energija E= -R(1/n 2 ) Kvantni brojevi Jedna atomska orbitala je definisana sa tri kvantna broja n l m l Elektroni su rasporedjeni u nivoima i podnivoima n l definiše nivo definiše podnivo ukupni broj orbitala u podnivou: 2

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

Fotosinteza. Fotosinteza. Biljke. Autotrofi. Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver. fotoautotrofi

Fotosinteza. Fotosinteza. Biljke. Autotrofi. Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver. fotoautotrofi Fotosinteza Izv. prof. dr. sc. Lidija Šver Fotosinteza Pretvara sunčevu energiju u kemijsku Autotrofi koriste anorganske tvari i energiju da bi proizveli organske molekule; proizvođači kemoautotrofi (neke

Διαβάστε περισσότερα

HEMIJSKA VEZA ŠTA DRŽI STVARI (ATOME) ZAJEDNO?

HEMIJSKA VEZA ŠTA DRŽI STVARI (ATOME) ZAJEDNO? HEMIJSKA VEZA ŠTA DRŽI STVARI (ATOME) ZAJEDNO? U OKVIRU OVOG POGLAVLJA ĆEMO RADITI Jonska i kovalentna veza. Metalna veza. Elektronska teorija hemijske veze. Struktura molekula. Međumolekulske interakcije.

Διαβάστε περισσότερα

Kovalentna veza , CO 2. U molekulima H 2

Kovalentna veza , CO 2. U molekulima H 2 Kovalentna veza U molekulima H 2, N 2, O 2, CO 2, NH 3, H 2 O,... ili molekulima organskih jedinjenja ne postoje joni. To je veza između atoma i ona se bitno razlikuje od jonske veze a naziva se kovalentnom

Διαβάστε περισσότερα

Transmembranski transport iona i malih molekula

Transmembranski transport iona i malih molekula Transmembranski transport iona i malih B. Mildner Transmembranski transport iona i malih Plazmatska membrana regulira promet. Osim plinova (O 2 i CO 2 ) i malih hidrofobnih, većina ne može čistom difuzijom

Διαβάστε περισσότερα

UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA

UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA ŠIFRA DRŽAVNO TAKMIČENJE VIII razred UKUPAN BROJ OSVOJENIH BODOVA Test pregledala/pregledao...... Podgorica,... 2008. godine UPUTSTVO TAKMIČARIMA Zadatak Bodovi br. 1. 10 2. 10 3. 10 4. 5 5. 10 6. 5 7.

Διαβάστε περισσότερα

ALDEHIDI I KETONI. Značaj aldehida i ketona

ALDEHIDI I KETONI. Značaj aldehida i ketona ALDEIDI I KETNI Značaj aldehida i ketona Sinteza polimera formaldehid fenolformaldehidne smole Sinteza plastifikatora butiraldehid etil1heksanol Sinteza sirćetne kiseline acetaldehid Sinteza alkohola Sastojci

Διαβάστε περισσότερα

PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE

PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE PITANJA ZA USMENI ISPIT IZ BIOHEMIJE PROTEINI STRUKTURA I FUNKCIJE 1. Struktura proteina nivoi organizacije molekula 2. Proteini koji transportuju kiseonik hemoglobin i mioglobin ENZIMI 1. Opšte osobine

Διαβάστε περισσότερα

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI

PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y

Διαβάστε περισσότερα

Hemijska veza Kada su atomi povezani jedan sa drugim tada kažemo da izmeñu njih postoji hemijska veza Generalno postoji tri vrste hemijske veze:

Hemijska veza Kada su atomi povezani jedan sa drugim tada kažemo da izmeñu njih postoji hemijska veza Generalno postoji tri vrste hemijske veze: Hemijska veza Kada su atomi povezani jedan sa drugim tada kažemo da izmeñu njih postoji hemijska veza Generalno postoji tri vrste hemijske veze: Jonska, Kovalentna i Metalna Luisovi simboli veoma zgodan

Διαβάστε περισσότερα

Glikogen (razgradnja, sinteza i njihova regulacija) Boris Mildner

Glikogen (razgradnja, sinteza i njihova regulacija) Boris Mildner Glikogen (razgradnja, sinteza i njihova regulacija) Boris Mildner Čestice glikogena u hepatocitima. Glikogen, čestice za pohranjivanje glukoze, u hepatocitima se nalazi u citoplazmi blizu tubula endoplazmatske

Διαβάστε περισσότερα

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2

MATEMATIKA Pokažite da za konjugiranje (a + bi = a bi) vrijedi. a) z=z b) z 1 z 2 = z 1 z 2 c) z 1 ± z 2 = z 1 ± z 2 d) z z= z 2 (kompleksna analiza, vježbe ). Izračunajte a) (+i) ( i)= b) (i+) = c) i + i 4 = d) i+i + i 3 + i 4 = e) (a+bi)(a bi)= f) (+i)(i )= Skicirajte rješenja u kompleksnoj ravnini.. Pokažite da za konjugiranje

Διαβάστε περισσότερα

Biohemijski i mikrobiološki principi I DEO

Biohemijski i mikrobiološki principi I DEO Biohemijski i mikrobiološki principi I DEO Prof.dr Danijela Kojić uvod biomolekuli ugljeni hidrati aminokiseline i proteini lipidi nukleinske kiseline enzimi i regulacija enzimske aktivnosti bioenergetika

Διαβάστε περισσότερα

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1.

Funkcija gustoće neprekidne slučajne varijable ima dva bitna svojstva: 1. Nenegativnost: f(x) 0, x R, 2. Normiranost: f(x)dx = 1. σ-algebra skupova Definicija : Neka je Ω neprazan skup i F P(Ω). Familija skupova F je σ-algebra skupova na Ω ako vrijedi:. F, 2. A F A C F, 3. A n, n N} F n N A n F. Borelova σ-algebra Definicija 2: Neka

Διαβάστε περισσότερα

Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije. Doc. dr. sc. Ljerka Kratofil Krehula

Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije. Doc. dr. sc. Ljerka Kratofil Krehula Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Doc. dr. sc. Ljerka Kratofil Krehula krehula@fkit.hr Izvođenje nastave četvrtkom, 8:15-10:00, Savska cesta 16, S-P prisutnost na 75 %

Διαβάστε περισσότερα