Svojstva tvari. 1. poglavlje. 1. Uvod Materijalna točka
|
|
- Ευμελια Ζερβός
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 . poglavlje Svojstva tvari. Uvo. Posjetnik iz mehanike materijalne točke 3. Osnovni pojmovi i fizikalna svojstva 4. Jenažba stanja tvari 5. Termoinamički zakoni. Uvo Uovomće se poglavlju prikazat osnovni pojmovi koji se uče u fizici, onosno u mehanici materijalne točke, te u otpornosti materijala i termoinamici, a potrebni su za razumijevanje graiva mehanike tekućina. Stoga ovo poglavlje treba shvatiti kao nužan posjetnik na prethono svlaana znanja.. Posjetnik iz mehanike materijalne točke.. Materijalna točka Materijalna točka (ili čestica) je zamišljeno materijalno tijelo čija se masa m prioaje točki. Mehanika materijalne točke promatra gibanje krutih (nestišljivih i neeformabilnih) tijela kao gibanje točke ili sustava materijalnih točaka. Gibanje materijalne točke po jelovanjemsile prikazano je na slici.. z m r x r r+r v s y Slika.. Gibanje materijalne točke
2 . poglavlje: SVOJSTVA TVARI.. Brzina Brzina je jenaka erivaciji puta po vremenu:.3. Ubrzanje v = r t [m/s]. (.) Ubrzanje je jenako erivaciji brzine po vremenu:.4. Drugi Newtonov zakon a = v t [m/s ]. (.) Brzina promjene količine gibanja materijalne točke jenaka je zbroju svih sila koje jeluju na masu u gibanju: t (m v) = [N], (.3) gje je m masa u [kg], v brzina u [m/s] i sila u [N]. Deriviranjem količine gibanja obije se: m v m + v t t =. (.4) Kako je za konstantnu masu: m =0, (.5) t u gibanju čestice konstantne mase postoji inamička ravnoteža inercijske i vanjske sile:.5. Promjena količine gibanja m v t =. (.6) Integracijom (.3) uzuž putanje izme - u viju točaka obije se zakon o promjeni količine gibanja: (m v) = t, (m v) (m v) = t [Ns]. (.7) t.6. Promjena kinetičke energije i ra sila Množenjem (.6) elementom pomaka na putanji te integracijom izme - u viju točaka obije se: t (m v) = s t
3 . Posjetnik iz mehanike materijalne točke 3 (m v) s t = s, (m v) v = s. Promjena kinetičke energije jenaka je rau sila: ) (m v = s [J], [Nm]. (.8) v m s v s Slika.. Uz ra sila na putu s Promjena količine gibanja izme - u viju točaka na putanji jenaka je rau sila: ) (m v s ) (m s v = s = W (s,s ) [J], [Nm], (.9) s gje je W (s,s )= s [J], [Nm] izvršeni ra na putu o s o s. s Za masu konstantnu u gibanju vrijei: s ( ) v s m v = [J], [Nm]. (.0) s.6.. Ra u polju sile teže, potencijalna energija Promatra se gibanje materijalne točke po utjecajem sile koja je jenaka težini: = G = m(0 ı +0 j g k) = mg k, (.) gje je g [m/s ] ubrzanje polja sile teže. Brojčana vrijenost ubrzanja polja sile teže ovisi o geografskoj širini i može se izračunati pomoću me - unarone gravitacijske formule: g =9,78049( + 0, sinγ 0, sin γ), (.)
4 4. poglavlje: SVOJSTVA TVARI gje je γ geografska širina. U Hrvatskoj je uobičajeno računati s vrijenošću g =9,8 m/s (točnije 9,80665) bez obzira na promjenu geografske širine o jenog o rugog kraja zemlje. Element puta na kojem se obavlja ra: s = x ı + y j + z k, s = mgz. Promjena kinetičke energije jenaka je: ) (m v ) (m v s = s mgz. (.3) Za konstantnu masu u gibanju nakon integracije obije se: z s m G s z Slika.3. Ra u polju sile teže g z=const z v mv = mgz mgz [J], (.4) onosno: (mgz) + ) (m v =(mgz) + ) (m v = const [J]. (.5) To je zakon oržanja mehaničke energije koji govori a zbroj potencijalne i kinetičke energije u gibanju materijalne točke ostaje konstantan. Dijeljenjem izraza (.5) masom obije se izraz: gz + v = gz + v = const [J/kg], (.6) koji se naziva zakon oržanja specifične mehaničke energije e s.promjena specifične mehaničke energije gibanja konstantne mase jenaka je nuli: ) (gz + v =0. (.7) Nakon ijeljenja (.6) s g obije se visinski oblik: H H = const v v 0 v v g g g v 0 0 z 0 z z v s H = z + v = const [m], (.8) g koji je priklaan za prikazivanje onosa potencijalne i kinetičke energije uzuž putanje materijalne točke, vii sliku.4. Slika.4. Prikaz mehaničke energije u visinskom obliku
5 . Posjetnik iz mehanike materijalne točke Opće konzervativno polje sila Konzervativno polje sila ima potencijal Ω, a ubrzanje polja b jenako je graijentu potencijala: m s s b = gra Ω= Ω, (.9) const tako a na masu m jeluje sila (poopćena težina): = m b = m gra Ω= m Ω. (.0) Promjena kinetičke energije na putu s bit će: ) (m v ) (m v = s s Slika.5. Ra u općem polju sila s m Ω s = s mω, (.) gje je na esnoj strani ra općeg konzervativnog polja sila. Oznake su prema slici.5. Ako je masa konstantna, taa se ona može izvući ispre znaka integriranja, pa se nakon integracije totalnog iferencijala, obije: (m v ) (m v ) = mω mω, (.) onosno, obije se zakon oržanja mehaničke energije u općem konzervativnom polju sila: ) ) mω + (m v = mω + (m v = const [J]. (.3) Za jeiničnu masu vrijei: Ω+ v = const, ) (Ω+ v =0, (.4) tj. specifična mehanička energija u općem konzervativnom polju sila je konstantna, onosno promjena specifične mehaničke energije uzuž gibanja jenaka je nuli Ra nekonzervativnih sila Pretpostavit će se a u gibanju uz konzervativnu silu (težina, onosno poopćena težina), sujeluju još i nekonzervativne sile, npr. sila otpora (kao što su trenje tijela po polozi, viskozno trenje it.). Karakteristika ovih sila je a se suprotstavljaju gibanju, tj. Ra sile u konzervativnom polju po zatvorenoj krivulji jenak je nuli, akako uz pretpostavku konstantne mase. Mehanika materijalne točke bavi se gibanjem konstantne mase.
6 6. poglavlje: SVOJSTVA TVARI jeluju suprotno o smjera brzine. Ra ovih sila po zatvorenoj krivulji nije jenak nuli. Označi li se ukupna sila otpora po jeinici mase, tj. specifične sile otpora, oznakom f o, taa će ra sila otpora biti jenak: s s W o = m fo s = m fo s = mw o, (.5) s koji je uvijek negativan. Oznaka w o prestavlja apsolutnu vrijenost raa specifične sile otpora. Promjena kinetičke energije na putu s, bitće: ) (m v ) (m v s s = m s Ω mw o, (.6) onosno, nakon izračunavanja raa konzervativne sile, može se napisati: mω + ) (m v mω ) (m v = mw o [J]. (.7) Iz izraza (.7) se vii a mehanička energija, onosno specifična mehanička energija, nije konstantna uzuž putanje, već se smanjuje. Promjena specifične energije jenaka je specifičnom rau sila otpora: e s = w o, (.8) e s + w o =0. Dobiveni se rezultat, na prvi pogle, čini nelogičnim jer proturječi zakonu oržanja energije. Kako je poznato, energija izoliranog tijela u gibanju ostaje konstantna. Postaje očito a je izvršeni ra sila otpora pretvoren u neki rugi oblik energije, koji nije mehanička energija. U smislu mehaničke energije može se govoriti o gubitku (isipaciji) energije uslije sila otpora. Postavlja se pitanje u koji se oblik energije pretvorio mehanički ra sila otpora. Ogovor na pitanje se ne može obiti u okviru mehanike materijalne točke (krutog tijela). Potrebno je stoga promotriti strukturu stvarnog (realnog) tijela i okoline u kojoj se gibanje zbiva, tj. proučiti nešto ublje strukturu i ponašanje tvari (materije, supstance) o koje su tijelo i okolina stvoreni..7. Snaga Brzina promjene kinetičke energije jenaka je brzini promjene raa sila, tj. snazi jelovanja sila: ) (m v = t s t, (.9)
7 3. Osnovni pojmovi i fizikalna svojstva 7 onosno: t ) (m v = v = P [J/s], [W], (.30) gje je P snaga jelovanja sila. U integralnom obliku za gibanje o točke o točke vrijei: ) ) ) (m v = (m v (m v = vt = Pt. (.3) Za konstantnu masu u gibanju vrijei: ( ) v m v = vt. (.3) 3. Osnovni pojmovi i fizikalna svojstva 3.. Pristup ore ivanju svojstava tvari Svojstva tvari (materije, supstance) moguće je istraživati na va načina i to koristeći: Termoinamiku, kojaizučava svojstva tvari s makroskopsko-fenomenološkog gleišta te opis zasniva na parametrima mase, volumena tijela i tlaka. Molekularno-kinetičku teoriju, koja polazi o preožbe tvari kao objekta koji se sastoji o mnoštva molekula, te svojstva tvari tumači statističkim metoama. Neki pojmovi uveeni u termoinamici svoje pravo tumačenje nalaze tek u molekularno-kinetičkoj teoriji. Stoga je najbolje koristiti oba pristupa. 3.. aze tvari Iz neposrenog je iskustva poznato a neke tvari postoje kao plinovi (npr. zrak, voena para) za koje je potreban vanjski tlak kako bi tijelo ostalo na okupu, onosno kao kapljevine (npr. voa, ulje) koje lako mijenjaju oblik ili pak čvrsto tijelo (npr. čelik, minerali, le), koje se snažno suprotstavlja mijenjanju oblika. Isto tako, iskustveno poznajemo a se voa, ovisno o temperaturi, može pojaviti u sva tri fazna oblika (agregatna stanja). No, tek se ubljim istraživanjem može spoznati a se svaka tvar u ore - enim okolnostima može pojaviti u sva tri fazna oblika istoobno.
8 8. poglavlje: SVOJSTVA TVARI U nastavku će se prikazati osnovni pojmovi vezani za stanje tvari, na način a se lako mogu protumačiti ne samo faze tvari, već i ruge pojave koje poznajemo iz makroskopsko fenomenološkog ponašanja tvari. Tvari su sastavljene o mnoštva atoma koji tvore molekule. Molekule nekih tvari tvori jean atom. Molekula je najjenostavniji objekt koji oreuje - svojstva tvari. a) r + privla na sila 0 rezultanta r 0 razmak r - obojna sila b) U 0 E potencijal razmak r Slika.6. Me - umolekularne sile Izmeu - molekula jeluju privlačne i obojne sile koje su u ravnoteži, prikazano na slici.6 a). Pokušaju li se molekule razvojiti, tome će se suprotstaviti sila privlačenja i obrnuto. Ako se molekule pokušaju približiti, tome se suprotstavlja sila obijanja. Na većim ualjenostima, npr. većim o esetak angstrema, jelovanje meumolekularnih - sila postaje zanemarivo. Meumolekularno - se jelovanje takoer - može izraziti preko potencijalne energije meumolekularnog - jelovanja. Ravnotežno se stanje javlja ko minimuma potencijalne energije, vii sliku.6 b). Za razvajanje molekula potrebno je uložiti energiju koja se naziva energijom islokacije ΔE, a ovisna je o vrsti molekula, tj. o vrsti tvari. Raspore molekula u nekom čvrstom tijelu nije statičan jer molekule neprekino titraju oko ravnotežnog položaja, tj. imaju unutarnju kinetičku energiju. U svome velikom jelu Ru - er Josip Bošković ( ): Philosophiae naturalis theoria reacta a unicom legem virium in naturae existentium (Teorija prirone filozofije sveena na jeinstven zakon sila koje jeluju u priroi), 758, postavio je nov zakon sila koje jeluju me - u točkama što čine tijelo.
9 3. Osnovni pojmovi i fizikalna svojstva 9 Temperatura tijela je proporcionalna srenjoj vrijenosti unutarnje kinetičke energije: T mu [K]. (.33) Apsolutna temperaturna nula ogovara stanju mirovanja molekula te iznosi 73,5 C. Temperatura se mjeri u Kelvinima. Veza izmeu - Celzijeve temperaturne ljestvice i temperature u Kelvinima (apsolutna temperatura) je: T =(t + 73,5) [K], (.34) gje je t temperatura u C. Za lakše poimanje strukture i pojava vezanih za faze tvari preočit će se kinetički simulator strukture tvari, vii sliku.7. Molekule su prestavljene kuglicama meusobno - povezanih oprugama. Opruge oponašaju privlačne i obojne sile, onosno njihova čvrstoća prestavlja energiju islokacije. Pritom, ako se rai o čvrstom tijelu, kuglice titraju oko ravnotežnog položaja čija srenja kinetička energija prestavlja temperaturu tijela. Unutarnja se kinetička energija može povećavati. Npr. pojačanim titranjem jene kuglice, titranje se prenosi prvo na susjene, zatim na sve ostale, a bi se titranje svih kuglica izjenačilo. U naravi se povećanje titranja molekula ostvaruje zagrijavanjem tvari. Čvrsta faza tvari pojavljuje se kaa je srenja kinetička energija molekula značajno ispo energije islokacije molekula. Tvar postavljena na neku pologu zaržava oblik po jelovanjem težine zahvaljujući stabilnom rasporeu molekula, tj. postojanju me - umolekularnih veza koje tvore kristalnu rešetku. mu << ΔE mu ΔE mu >> ΔE Slika.7. Čvrsta, kapljevinasta i plinovita faza tvari Kapljevinasta faza tvari pojavljuje se kaa je srenja kinetička energija molekula rea veličine energije islokacije. Pojeine molekule postaju slobone ok se preostale pojavljuju u skupinama sa zaržanim ili jelomično prekinutim vezama. Tvar ne može zaržati prvobitni oblik u polju sile teže, već je oko tvari potrebno postaviti ziove a se ne razlije po polozi. Kapljevina u posui na slobonom kraju izbacuje slobone molekule koje se uslije težine ponovno vraćaju, čineći privino iskontinuiranu površinu s tankim slojem plinovite faze pare.
10 0. poglavlje: SVOJSTVA TVARI Plinovita faza pojavljuje se kaa je kinetička energija molekula značajno izna energije islokacije molekula. Tvar se nastoji proširiti po prostoru, pa ju je potrebno zatvoriti u posuu. Plinovi i kapljevine mogu teći te se nazivaju tekućine ili fluii. Kasnije će se točnije oreiti tekućine kojima se bavi mehanika tekućina Gustoća, specifični volumen i količina tvari Gustoća mase je omjer mase i volumena neke tvari. Npr. jean kubični metar voe ima masu o tisuću kilograma, jean kubični ecimetar ima masu o jenog kilograma. ρ = m V Specifični volumen je recipročna vrijenost gustoće: [ ] kg m 3. (.35) v s = V m = ρ [m 3 /kg]. (.36) Smanjivanjem volumena uzorka gustoća ostaje konstantnom sve ok volumen ne osegne razinu razmaka molekula. Taa omjer (.35) počinje varirati ovisno o tome koliko je molekula tvari zahvaćeno uzorkom. Razmak molekula nije beskonačno mali, npr. razmak molekula voe je cca 0 8 cm,tejeočito a je voa sve prije nego li kontinuum, tj. neprekinuta sreina. Isti se zaključak može izvesti i za ruge tvari. 0 svojstvo homogenog meija 0 protezanje mak ro svojstava o ifer. malih veli ina 5 0 r /atomski promjer Slika.8. Gustoća tekućine, proširenje makro vrijenosti o nule U mehanici kontinuuma koristi se iferencijalni račun u kojem je potrebno poznavati vrijenosti svih polja u točkama prostora. Stoga se realna materijalna sreina zamjenjuje kontinuumom, tj. moelom neprekinute sreine, na način a se sva svojstva iz homogenog volumena makro imenzija ekstrapoliraju o iferencijalno malog. Primjenom ovog
11 3. Osnovni pojmovi i fizikalna svojstva načela, masa tijela se izračunava integriranjem: m = ρv, (.37) V gje je ρ gustoća oreena - u svim točkama prostora koji zauzima tijelo, tj. gustoća je polje u materijalnom kontinuumu. Poatci o gustoći, kao i rugi poatci o fizikalnim svojstvima voe i rugih tekućina mogu se pronaći u Doatku A, tablica A- i ruge. Mol [mol] Mol je jeinicamjere za količinu tvari u SI sustavu mjernih jeinica. Jean mol sarži toliko jenakih čestica jeinki (molekula, atoma, elektrona, iona i sl.) koliko atoma ima u grama izotopa ugljika 6 C. Treba razlikovati količinu tvari i masu jer se te vije veličine, iako proporcionalne, bitno razlikuju. Veza izmeu - količine tvari i mase je: n = m M [mol], gje je: n količina tvari u [mol] m masatvariu[kg] M molarna ( molekularna ) masa u [kg/mol] Tako npr. količini tvari voika o mola ogovara masa voika 0,0006 kg, ok molarna masa voe ko 5 C iznosi 0,0805 kg/mol. Molarna masa izračunava se iz atomskog sastava molekula. Npr. za vou u kojoj se molekula voe sastoji o va atoma voika i jenog atoma kisika, molarna je masa jenaka zbroju molarne mase vaju atoma voika i jenog atoma kisika:, ,00 = 8,06 [g/mol]. Iz efinicije mola je jasno a molovi svih tvari sarže isti broj jeinki. Pokusom je utvreno - a broj jeinki u jenom molu iznosi N A, koji se naziva Avogarovim brojem. A. Avogaro je 8. g. objavio pretpostavku a je molarni volumen v m pri istoj temperaturi i tlaku za različite plinove jenak te a sarži jenak broj molekula. Vrijenost Avogarovog broja je: N A =6,0 0 3 mol. Molarni volumen v m = V n [m 3 /mol], (.38) onosno: v m = V m M = M ρ. (.39)
12 . poglavlje: SVOJSTVA TVARI 3.4. Prijenos sila kroz tvari. Naprezanje i tlak Vrste sila Teško je točno kazati što je to sila. Postojanje sile uočavamo u meujelovanju - tijela jer iz iskustva znamo a ka guramo ili vučemo neki premet, ili ka rastežemo oprugu, ili ka ovajamo magnet o komaa željeza, jelujemo našim mišićima, tj. upotrebljavamo silu. U iznesenim primjerima govorimo o jelovanju vanjske sile na tijelo. Na tijelo u polju sile teže jeluje sila koja se naziva težina. To je sila koja jeluje na masu tijela, tj. svaku jeinku u tvari. U poglavlju o hirostatici pojam težine se poopćava na opću volumensku silu. Ubrzanje polja sile teže označavamo s g [m/s ],takoase težina nekog homogenog tijela izračunava umnoškom mase i ubrzanja (Newtonov zakon) G = mg = ρgv, onosno nehomogenog, integracijom preko volumena tijela: G = ρgv. (.40) V Djelovanje sile na neko tijelo prikazujemo vektorom, tj. prikazujemo pravac i veličinu jelovanja sile. Sila ima i hvatište. Npr. jelovanje sile teže na sve masene elemente tijela zamjenjujemo silom kojoj je hvatište u težištu tijela Naprezanje Uopćem je slučaju vanjska sila koso položena u onosu na površinu plašta tijela, pa je rastavljamo na normalnu i tangencijalnu komponentu. Djelovanje sile po jeinici površine naziva se naprezanje. U ovom uvonom ijelu o mehanici tekućina neće se razmatrati opći pojam naprezanja, koji ovoi o pojma tenzora naprezanja kao matematičkog objekta. a) b) c) n t n pokretni prsten brzina v vrsta faza teku ina nepokretno tvar Slika.9. Ure - aji za ispitivanje prijenosa sila u tvarima: a) ure - aj za ispitivanje tlačnih i posmičnih naprezanja u čvrstoj fazi tvari b) ure - aj za ispitivanje stišljivosti tekućina (kapljevina i plinova) c) ure - aj za ispitivanje osobina tečenja tvari.
13 3. Osnovni pojmovi i fizikalna svojstva 3 Prosječno jelovanje normalne sile na neku površinu naziva se tlačno ili vlačno naprezanje, ovisno o smjeru jelovanja sile: σ = Δ n lim ΔA 0 ΔA [N/m ] ili [Pa]. (.4) Prosječno jelovanje tangencijalne sile na neku površinu naziva se posmik ili posmično (tangencijalno) naprezanje: τ = Δ t lim ΔA 0 ΔA [N/m ] ili [Pa]. (.4) Na slici.9 shematski su prikazani ure - aji za ispitivanje prijenosa sila kroz tijela u različitim faznim oblicima Naprezanja u čvrstoj tvari Ponašanje čvrste tvari pri jelovanju sila može se naslutiti primjenom kinetičkog moela čvrste faze tvari. Na slici.0 prikazano je: Djelovanje sile teže na čvrsto tijelo. Sila teže jeluje na svaku molekulu povlačeći je prema olje, što se prenosi na susjene molekule, akumulirajući jelovanje o vrha o na. Čvrsto tijelo se postupno o vrha o na sabija i bočno širi rai meumolekularnih - sila obijanja. Na nu, u oiru s pologom se o ukupne težine javlja tlak kao normalno naprezanje, p = G/A. Djelovanje vanjske normalne sile slično se prenosi kroz tijelo, s tim a je tlak jenak u svim horizontalnim presjecima. Tijelo se sabija i bočno širi. Čvrsta faza tvari može primiti i vlačno naprezanje, uslije kojeg se tijelo rasteže u smjeru jelovanja sile i bočno sužuje. Veličina bočne eformacije oreuje - se Poissonovim brojem. a) A b) A c) A G p p Slika.0. Prijenos sila kroz čvrste tvari: a) jelovanje sile teže, b) jelovanje vanjske normalne sile, c) jelovanje vanjske posmične sile.
14 4. poglavlje: SVOJSTVA TVARI Djelovanje posmičnih sila izaziva kutnu eformaciju kristalne rešetke, proporcionalno prosječnom posmičnom naprezanju. Prestankom jelovanja sile tijelo se vraća u prvobitni oblik ako po jelovanjem sila nije ošlo o promjene u strukturi meumolekularnog - rasporea. Takvo tijelo naziva se elastično tijelo. Ovje se neće ulaziti u etaljna razmatranja ponašanja čvrstih tijela iz jenostavnog razloga što se ovo graivo proučava u rugim isciplinama Tlak u kapljevini U kapljevinastoj fazi tijelo ne može zaržati svoj oblik jer se razlijeva. Razlijevanje kapljevine se sprječava stavljanjem u posuu prema slici.. Djelovanje sile teže. Sila teže jeluje na svaku molekulu, slično kao u slučaju čvrste faze, povlačeći je prema olje, tiskajući ispo nje molekule koje se izmiču iz trenutnog položaja u svim slobonim smjerovima. Izbacivanje molekula je spriječeno ziom posue tako a se javlja tlak molekula jenak tlaku težine stupca kapljevine izna promatrane točke X : p = ρgh, gje je ρ gustoća kapljevine, a g ubrzanje sile teže. Kako tlak jeluje u svim smjerovima istim intenzitetom, u priključenoj cjevčici na ziu posue poignut će kapljevinu o razine u posui. Ovakve cjevčice nazivaju se piezometrima te služe za mjerenje tlaka. Ukupno tijelo kapljevine je uravnoteženo, a tlak u tekućini naziva se hirostatički tlak. a) b) c) A h V h h p p p+ p X v A p = A p Slika.. Prijenos sila u kapljevini: a) jelovanje sile teže, b) jelovanje vanjske normalne sile, c) tečenje kapljevine. Djelovanje vanjskih normalnih sila. Tlak vanjskih sila se uslije pokretljivosti molekula jenako prenosi u svim smjerovima. Uslije jelovanja tlaka kapljevina se sabija, tj. ima volumensku eformaciju. Uspostavljeni tlak se može izmjeriti u cjevčici u kojoj se poigne kapljevina za ogovarajuću težinu stupca kapljevine h +Δh =(p +Δp)/ρg. Djelovanje posmičnih sila. Kapljevina se po jelovanjem posmičnih sila neprekino eformira teče. Izme - u slojeva kapljevine koja teče javlja se unutarnje trenje.
15 3. Osnovni pojmovi i fizikalna svojstva 5 Vlačna naprezanja u kapljevini. Iz iskustvene činjenice a se voa može lako razvojiti u va ijela, moglo bi se zaključiti a voa ne može primiti nikakva vlačna naprezanja. No, to ipak nije točno, što se može potvriti jenostavnim pokusom. Neka se staklena cijev ebljih stijenki (koja je s jene strane zatvorena, a s ruge ima ventil) jelomično napuni voom, tako a ostane stanoviti manji neispunjeni volumen iz kojeg se isiše zrak, pa se izna voe stvori mjehur voene pare. Zatim se cijev lagano zagrije, tako a voa prore u cijeli volumen. Nakon hlaenja - cijevi o početne temperature, mjehur pare se ne pojavljuje ponovno, a voa je u rastegnutom stanju, tako a zauzima cijelu cijev. Daljnjim hlaenjem - voa naglo prelazi u mnoštvo sitnih mjehurića po cijelom volumenu cijevi, koji se uslije uzgona počinju uzizati i skupljati u jean mjehur izna voe. Negativno naprezanje koje se pojavljuje rea je veličine 0 6 Pa za tekući argon, ili 0 7 Pa za živu. Rai usporebe veličina, čelik ima vlačnu čvrstoću oko 0 9 Pa Tlak u plinu Plinovitu fazu u željenom obliku može se zaržati samo potpunim zatvaranjem u spremnik jer se, uslije potpunog kianja meumolekularnih - veza, molekule teže razbježati po cijelom prostoru. Na stijenke posue u kojoj je zatvoren plin jeluje tlak plina kao rezultat suaranja molekula sa ziom, te ima, prema molekularno kinetičkoj teoriji, vrijenost: p = 3 n 0 mu, (.43) gje je n 0 broj molekula u jeiničnom volumenu. To je unutarnji tlak koji je uzrokovan unutarnjom kinetičkom energijom plina. Dakako, jelovanje sile teže i vanjskih normalnih sila na plinovitu fazu slično je kao ko kapljevina. Sila teže povećava tlak plina za vrijenost hirostatičkog tlaka koji je rai male gustoće često zanemariv. a) b) c) A A V v p 0 p V Slika.. Prijenos sila kroz plinove: a) unutarnji tlak, b) jelovanje vanjskih sila, c) posmično tečenje. Normalne sile sabijaju plin povećavajući unutarnji tlak za vrijenost prosječnog naprezanja p = /A.Posmične sile izazivaju tečenje plina.
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc.
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Seminar 06 Plinski zakoni dr. sc. Biserka Tkalčec dr. sc. Lidija Furač Pri normalnim uvjetima tlaka i temperature : 11 elemenata su plinovi
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga, energija. Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet
Rad, snaga, energija Tehnička fizika 1 03/11/2017 Tehnološki fakultet Rad i energija Da bi rad bio izvršen neophodno je postojanje sile. Sila vrši rad: Pri pomjeranju tijela sa jednog mjesta na drugo Pri
Διαβάστε περισσότεραRad, energija i snaga
Rad, energija i snaga Željan Kutleša Sandra Bodrožić Rad Rad je skalarna fizikalna veličina koja opisuje djelovanje sile F na tijelo duž pomaka x. = = cos Oznaka za rad je W, a mjerna jedinica J (džul).
Διαβάστε περισσότεραkonst. Električni otpor
Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost
Διαβάστε περισσότεραGravitacija. Gravitacija. Newtonov zakon gravitacije. Odredivanje gravitacijske konstante. Keplerovi zakoni. Gravitacijsko polje. Troma i teška masa
Claudius Ptolemeus (100-170) - geocentrični sustav Nikola Kopernik (1473-1543) - heliocentrični sustav Tycho Brahe (1546-1601) precizno bilježio putanje nebeskih tijela 1600. Johannes Kepler (1571-1630)
Διαβάστε περισσότεραPOVRŠINA TANGENCIJALNO-TETIVNOG ČETVEROKUTA
POVRŠIN TNGENIJLNO-TETIVNOG ČETVEROKUT MLEN HLP, JELOVR U mnoštvu mnogokuta zanimljiva je formula za površinu četverokuta kojemu se istoobno može upisati i opisati kružnica: gje su a, b, c, uljine stranica
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.
Διαβάστε περισσότερα- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)
MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραDinamika tijela. a g A mg 1 3cos L 1 3cos 1
Zadatak, Štap B duljine i mase m pridržan užetom u točki B, miruje u vertikalnoj ravnini kako je prikazano na skii. reba odrediti reakiju u ležaju u trenutku kad se presječe uže u točki B. B Rješenje:
Διαβάστε περισσότεραRepetitorij-Dinamika. F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j. Zakon očuvanja energije (ZOE):
Repetitorij-Dinamika Dinamika materijalne točke Sila: F p = m a = lim t 0 t = d p dt m a = i F i Zakon očuvanja impulsa (ZOI): i p i = j p j i p ix = j p jx te i p iy = j p jy u 2D sustavu Zakon očuvanja
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραRotacija krutog tijela
Rotacija krutog tijela 6. Rotacija krutog tijela Djelovanje sile na tijelo promjena oblika tijela (deformacija) promjena stanja gibanja tijela Kruto tijelo pod djelovanjem vanjskih sila ne mijenja svoj
Διαβάστε περισσότεραTEHNIČKA TERMODINAMIKA
UVOD TEHNIČKA TERMODINAMIKA dr. sc. Dražen Horvat, dipl.ing. Zagreb, ožujak 2006. TERMODINAMIKA = znanost o energiji ENERGIJA = sposobnost da se izvrši rad ili mogućnost da se uzrokuju promjene PRINCIP
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
Διαβάστε περισσότεραPITANJA IZ TERMIČKIH POJAVA I MOLEKULARNO-KINETIČKE TEORIJE
PITANJA IZ TERMIČKIH POJAVA I MOLEKULARNO-KINETIČKE TEORIJE 1. Što je temperatura i kako je mjerimo? 2. Na koji način se mjeri temperatura i kakva je Celzijeva termometrijska ljestvica? 3. Napišite i objasnite
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραVOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA
VOLUMEN ILI OBUJAM TIJELA Veličina prostora kojeg tijelo zauzima Izvedena fizikalna veličina Oznaka: V Osnovna mjerna jedinica: kubni metar m 3 Obujam kocke s bridom duljine 1 m jest V = a a a = a 3, V
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότερα( , 2. kolokvij)
A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότερα1.4 Tangenta i normala
28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραImpuls i količina gibanja
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA I BRODOGRADNJE - SPLIT Katedra za dinamiku i vibracije Mehanika 3 (Dinamika) Laboratorijska vježba 4 Impuls i količina gibanja Ime i prezime prosinac 2008. MEHANIKA
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραMehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika
1. Kinematika Mehanika je temeljna i najstarija grana fizike koja proučava zakone gibanja i meñudjelovanja tijela. kinematika, dinamika i statika Kinematika (grč. kinein = gibati) je dio mehanike koji
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost
Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za
Διαβάστε περισσότεραRAD, SNAGA I ENERGIJA
RAD, SNAGA I ENERGIJA SADRŢAJ 1. MEHANIĈKI RAD SILE 2. SNAGA 3. MEHANIĈKA ENERGIJA a) Kinetiĉka energija b) Potencijalna energija c) Ukupna energija d) Rad kao mera za promenu energije 4. ZAKON ODRŢANJA
Διαβάστε περισσότεραPRIMJER 3. MATLAB filtdemo
PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραINTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.
INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότερα1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II
1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja
Διαβάστε περισσότεραMatematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.
Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.
Διαβάστε περισσότεραPodloge za predavanja iz Mehanike 1 STATIČKI MOMENT SILE + SPREG SILA. Laboratori j z a m umerič k u m e h a n i k u
Plge a preavanja i ehanike 1 STATIČKI OENT SILE + SPREG SILA Labratri j a m umerič k u m e h a n i k u 1 Statički mment sile Sila u insu 225 N jeluje na ključ prema slici. Oreiti mment sile birm na tčku
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραGrafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova
Grafičko prikazivanje atributivnih i geografskih nizova Biserka Draščić Ban Pomorski fakultet u Rijeci 17. veljače 2011. Grafičko prikazivanje atributivnih nizova Atributivni nizovi prikazuju se grafički
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραRAD I ENERGIJA. Poglavlje 5. kinetičke energije slobodnog tijela. 5.1 Rad sile i promjena Definicija rada i kinetičke energije
Poglavlje 5 RAD I ENERGIJA Proučavajući drugi Newtonov zakon upoznali smo učinak sile koja u nekom vremenskom intervalu djeluje na slobodno tijelo. Produkt sile i intervala vremena uzrokuje promjenu količine
Διαβάστε περισσότεραLijeva strana prethodnog izraza predstavlja diferencijalnu formu rada rezultantne sile
RAD SILE Sila se može tokom kretanja opisati kao zavisnost od vremena t ili od trenutnog vektora položaja r. U poglavlju o impulsu sile i količini kretanja je pokazano na koji način se može povezati kretanje
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότεραFizika 1. Auditorne vježbe 5. Dunja Polić. Dinamika: Newtonovi zakoni. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Studij računarstva Školska godina 2006/2007 Fizika 1 Auditorne vježbe 5 Dinamika: Newtonovi zakoni 12. prosinca 2008. Dunja Polić (dunja.polic@fesb.hr)
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραKružno gibanje. Pojmovi. Radijus vektor (r), duljina luka (s) Kut (φ), kutna brzina (ω), obodna brzina (v)
Predavanja 2 Kružno gibanje Pojmovi Kod kružnog gibanja položaj čestice jednoznačno je određen kutom kojeg radijus vektor zatvara s referentnim pravcem Radijus vektor (r), duljina luka (s) Kut (φ), kutna
Διαβάστε περισσότεραA 2 A 1 Q=? p a. Rješenje:
8. VJEŽBA - RIJEŠENI ZADACI IZ MEANIKE FLUIDA. Oreite minimalni protok Q u nestlačiom strujanju fluia ko koje će ejektor početi usisaati flui kroz ertikalnu cječicu. Zaano je A = cm, A =,5 cm, h=,9 m.
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραDrugi zakon termodinamike
Drugi zakon termodinamike Uvod Drugi zakon termodinamike nije univerzalni prirodni zakon, ne važi za sve sisteme, naročito ne za neobične sisteme (mikrouslovi, svemirski uslovi). Zasnovan je na zajedničkom
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je
Διαβάστε περισσότεραIzravni posmik. Posmična čvrstoća tla. Laboratorijske metode određivanja kriterija čvratoće ( c i φ )
Posmična čvrstoća tla Posmična se čvrstoća se često prikazuje Mohr-Coulombovim kriterijem čvrstoće u - σ dijagramu c + σ n tanφ Kriterij čvrstoće C-kohezija φ -kut trenja c + σ n tan φ φ c σ n Posmična
Διαβάστε περισσότεραp d R r E 1, ν 1 Slika 15. Stezni spoj glavčina-osovina (vratilo); puna osovina (slika a), šuplja osovina (slika b)
BLOSTJN POSU JV - STZN SPOJ STZN SPOJ zazi za naezanja i omake ko sastavljenih cijevi mogu se abiti ko oačuna steznog soja gje elementi soja mogu biti o istog ili o azličitih mateijala.. SPOJ OSOVN GLAVČN
Διαβάστε περισσότεραGauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),
Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότερα7. Titranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje
7. itranje, prigušeno titranje, harmonijsko titranje IRANJE Općenito je titranje mijenjanje bilo koje mjerne veličine u nekom sustavu oko srednje vrijednosti. U tehnici titranje podrazumijeva takvo gibanje
Διαβάστε περισσότεραNewtonov opdi zakon gravitacije
Predavanje 3 Newtonov opdi zakon gravitacije F=Gm 1 m 2 /R 2 r Jedinični vektor G=6.67 10-11 Nm 2 kg -2 gravitacijska konstanta (Sir Henry Cavendish 1798) G nije isto što i g Gravitacijska sila djeluje
Διαβάστε περισσότεραM. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupa P3, VII predavanje, 2017.
M. Tadić, Predavanja iz Fizike 1, ETF, grupa P3, VII predavanje, 2017. Konzervativne sile i potencijalna energija 1 Konzervativne sile Definicija konzervativne sile. Sila je konzervativna ako rad te sile
Διαβάστε περισσότεραDINAMIČKA MEHANIČKA ANALIZA (DMA)
Karakterizacija materijala DINAMIČKA MEHANIČKA ANALIZA (DMA) Dr.sc.Emi Govorčin Bajsić,izv.prof. Zavod za polimerno inženjerstvo i organsku kemijsku tehnologiju Da li je DMA toplinska analiza ili reologija?
Διαβάστε περισσότεραOpća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava
Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog
Διαβάστε περισσότεραPREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste
PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina
Διαβάστε περισσότεραPošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,
PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,
Διαβάστε περισσότερα(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.
1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,
Διαβάστε περισσότεραPriprema za državnu maturu
Priprema za državnu maturu Toplina / Molekularno-kinetička teorija / Termodinamika 1. Temperatura apsolutne nule iznosi C. Temperatura od 37 C iznosi K. Ako se temperatura tijela povisi od 37 C na 39 C
Διαβάστε περισσότεραšupanijsko natjecanje iz zike 2017/2018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova)
šupanijsko natjecanje iz zike 017/018 Srednje ²kole 1. grupa Rje²enja i smjernice za bodovanje 1. zadatak (11 bodova) U prvom vremenskom intervalu t 1 = 7 s automobil se giba jednoliko ubrzano ubrzanjem
Διαβάστε περισσότερα1 Evoluciona matrica sistema
Evoluciona matrica sistema Promatramo sistem linearnih iferencijalnih jenažbi prvog rea Uz sistem () vežemo pripani homogeni sistem U = A(x) U + B(x). () x U = A(x) U. () x Promatrat ćemo i ogovarajući
Διαβάστε περισσότεραPARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)
(Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom
Διαβάστε περισσότεραa M a A. Može se pokazati da je supremum (ako postoji) jedinstven pa uvodimo oznaku sup A.
3 Infimum i supremum Definicija. Neka je A R. Kažemo da je M R supremum skupa A ako je (i) M gornja meda skupa A, tj. a M a A. (ii) M najmanja gornja meda skupa A, tj. ( ε > 0)( a A) takav da je a > M
Διαβάστε περισσότεραMatematička analiza 1 dodatni zadaci
Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραHIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA JEDNADŽBA KONTINUITETA. s1 =
HIDRODINAMIKA JEDNADŽBA KONTINUITETA I BERNOULLIJEVA JEDNADŽBA Hidrodinamika proučava fluide (tekućine i plinove) u gibanju. Gibanje fluida naziva se strujanjem. Ovdje ćemo razmatrati strujanje tekućina.
Διαβάστε περισσότεραGASNO STANJE.
GASNO STANJE http://www.ffh.bg.ac.rs/geografi_fh_procesi.html AGREGATNA STANJA MATERIJE Četiri agregatna stanja materije na osnovu stepena uređenosti, tj. odnosa termalne energije čestica i energije međumolekulskih
Διαβάστε περισσότεραSavijanje nosaa. Savijanje ravnog štapa prizmatinog poprenog presjeka. a)isto savijanje. b) Savijanje silama. b) Savijanje silama.
Štap optereen na savijanje naivamo nosa ili grea. Savijanje nosaa a) Napreanja ( i τ) b) Deformacije progib (w) Os štapa se ko savijanja akrivljuje to je elastina ili progibna linija nosaa. Savijanje ravnog
Διαβάστε περισσότεραRad, snaga i energija. Dinamika. 12. dio
Rad, snaga i energija Dinaika 1. dio Veliine u ehanici 1. Skalari. Vektori 3. Tenzori II. reda 4. Tenzori IV. reda 1. Skalari: 3 0 1 podatak + jerna jedinica (tenzori nultog reda). Vektori: 3 1 3 podatka
Διαβάστε περισσότερασ (otvorena cijev). (34)
DBLOSTJN POSUD CIJVI - UNUTARNJI ILI VANJSKI TLAK 8 "Dobo je htjeti, ali teba i znati." Z. VNUČC, 9. NAPRZANJA I POMACI DBLOSTJN POSUD ILI CIJVI NASTAVAK. Debelostjena osa oteećena ntanjim tlaom Debelostjena
Διαβάστε περισσότεραAPROKSIMACIJA FUNKCIJA
APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραZadatak 003 (Vesna, osnovna škola) Kolika je težina tijela koje savladava silu trenja 30 N, ako je koeficijent trenja 0.5?
Zadata 00 (Jasna, osnovna šola) Kolia je težina tijela ase 400 g? Rješenje 00 Masa tijela izražava se u ilograia pa najprije orao 400 g pretvoriti u ilograe. Budući da g = 000 g, orao 400 g podijeliti
Διαβάστε περισσότεραTRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.
TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότερα