14. VRATILA. Zadatak 14.1.
|
|
- Πολυξένη Λούπης
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 1. VRATILA Zaatak 1.1. Dimenzionisati vratio reuktora čija je šema opterećenja ata u horizontanoj H i vertikanoj V ravni (sika 1.1.). aterija vratia je Č 0, a sie na zupčaniku su: obimna sia F t 800 N, raijana sia F r 060 N, aksijana sia F a 1166 N. Snaga na vratiu je P 0 kw, a broj obrtaja vratia je n 60 min -1. Sika 1.1. Rešenje Otpori osonaca H - ravan 1. X i 0 ; X A Fa 1166 N. A 0 ; FBH 160 Fr1 80 Fa F BH 0N 160. B 0 ; FAH 160 Fr1 80 Fa F AH 80N 160 Provera:. Y i 0; F F F 0 V - ravan 1. 0 AH r BH A ; FBV 160 Fr 80 0 Ft 80 Ft FBV 160 F F 10 N AV BV
2 Rezutujući otpori osonaca FA FAH FAV N FB FBH FBV N omenti savijanja H ravan F N 1H AH H 1 FBH N V ravan 1V FAV N Rezutujući momenti savijanja ( 1H ) 1V N ( ) N 1 1 1H 1V omenti uvijanja P P 0 P o 1 90 Nm 90000N ϖ π n π n π 60 0 o 1 0 Karakteristike materijaa vratia Č0 (Priog 1.1.) - savojna inamička čvrstoća pri naizmenično promenjivom opterećenju: N σ D( 1) 0 (vratio se okreće pa je izoženo savijanju u raznim smerovima) - uvojna inamička čvrstoća pri jenosmerno promenjivom opeterećenju: N τ D(0) 170 (usvaja se okretanje samo u jenom smeru, pa je i uvijanje uvek u istom smeru) Dozvojeni naponi: σ D( 1) 0 N σoz S τd(0) 170 N τoz 7 S σoz α o 0,96 τoz 7 Ieani momenti savijanja (izveeni momenti savijanja) - na mestu ežaja A Ai o N - na mestu zupčanika 1 α o 0,96 ( ) N 1 i 1 o1 α o 0,96 ( ) N 1 i 1 o1 Prečnici vratia - na mestu ežaja A (presek opetrećen samo na uvijanje) π 7 o Ai π τoz 7, 70
3 Ovako izračunat prečnik priagođava se stanarnom prečniku unutrašnjeg prstena kotrjajnog ežaja pa je A 0. - na mestu zupčanika 1i 1 1 i, π σoz π Ovako uvećani prečnik uvećava se (10 0)% zbog žjeba za kin. ' 1 1, 1i 1,,,16 Usvaja se prečnik 1 6 (stanarni broj - po mogućnosti) Prečnici vratia koji nisu kritični, usvajaju se konstruktivno, ai tako a se obzbei akša izraa i montaža, kao i skanost konstrukcije. Tako se za prečnik vratia na mestu ežaja B usvaja: B A 0. Zaatak 1.. Dimenzionisati vratio reuktora čija je šema opterećenja ata u horizonzanoj "H" i vertikanoj "V" ravni (sika 1..). aterija vratia je Č 10, snaga P, kw, a broj obrtaja n 00 min -1. Sie na zupčanicima su: - zupčanik (gonjeni) Ft 70 N, Fr 111 N, Fa 0 N - zupčanik (pogonski) Ft 160 N, Fr 61 N, Fa 7 N Težine zupčanika su G 6 kn, a zupčanik je mai pa se njegova težina zanemaruje. Zupčanik je mai pa se njegova težina zanemaruje. Zupčanik je izrađen izjena sa vratiom (ponožni krug zupčanika f,88 ). Sika
4 Rešenje Otpori osonaca H ravan 1. X i 0 ; F F N. C 0. D 0 X C a a ; F 70 F 8 F (8 8,) F 0,7 F 0, 0 a r r a DH , 7 0,7 F DH 7,16 N 0, ; 0, F 70 F 118, F 60 F 0,7 0 FCH a r r a , ,7 F CH,16 N 0,. Provera: Y i 0 ; F F F F 0 CH r r DH, ,16 0 V ravan 1. C 0 ; G 8 F 8 F 1, F 0, 0. D 0 t t DV , F DV 10 N 0, ; 0, F 118, G 118, F 60 0 FCV t t , 6 118, F CV 886 N 0,. Provera: Y i 0 ; F F G F F 0 CV t t DV Rezutujući otpori osonaca (opterećenja ežaja) FC FCH FCV, , N FD FDH FDV 7, N omenti savijanja H ravan F 8, ,6 N H CH H H FCH 8 Fa 70, ( ) 11, N CH a r H F 1, F 70 F 8, 0670 N H FDH 60 7, ,6 N V ravan F N V CV V FDV N Rezutujući momenti savijanja ( H ) V 1968, N ( H ) V 11, N ( H ) V N ( ) 169, N H V omenti uvijanja 0 o o 7
5 P P 0 P 0 00 O O, Nm 0 N ϖ π n π n π 00 0 Karakteristike materijaa vratia Č10 (Priog 1.1.) N σ D( 1) 0 N τd(0) 10 Dozvojeni naponi σ D( 1) 0 N σoz 60 S τd(0) 0 N τoz S σoz 60 α o 1,091 τoz Izveeni momenti savijanja α o 1,091 ( ) N i o α o 1,091 ( ) N i o α o 1,091 ( ) N i o α o 1,091 ( ) N i o Prečnik vartia na mestu zupčanika 8060 i i π σoz π 60 Zbog žjeba za kin biće 1, 1,,06 i 8,87 usvojeno konstruktivno Prečnik vratia na mestu zupčanika 9900 i i π σoz π 60,06,167 Ovaj prečnik je zaovojen samim tim što je zupčanik izrađen izjena sa vratiom: ( f,88 > i,167 ) Prečnici na mestu ežaja: ovi preseci nisu opterećeni pa se konstrukciono usvaja (skanost imenzija vratia): C D 7
6 Zaatak 1.. Za poatke iz prehonog zaatka potrebno je: а) ati prikaz raioničkog crrteža vratia, b) proveriti uvojnu krutost vratia. Rešenje а) Prikaz raioničkog crrteža vratia Dimenzionisanje vratia vrši se na osnovu proračunatih prečnika, ai i na osnovu poataka koji su konstruktivno zaati. U ovom sučaju moraju se ispoštovati poazni poaci o prečniku ponožnog kruga zupčanika i rasponi na vratiu. Ovi uazni poaci proračunati su ii usvojeni u procesu konstruisanja (paraeno crtanje skopnog crteža i proračun). Uzimajući u obzir kako uazne, konstruktivne, tako i poatke obijene u završnom proračunu (prečnici vratia), konstruisano je vratio čiji je raionički crtež at na sici 1.. ože se primetiti a su pojeini prečnici znatno veći o proračunatih. To je poseica priagođavanja ovih prečnika propisanom prečniku ponožnog kruga zupčanika. Priagođavanje ja vršeno tako a preazi sa jenog na rugi prečnik ne buu suviše veiki i nagi. Osim toga, povećanje prečnika pozitivno utiče na uvojnu krutost vratia, ugibe i nagibe vratia. Sika 1.. b) Provera uvojne krutosti Dužina vratia izožena uvijanju za ati sučaj sa sike 1.. u , 9, Dozvojeni ugao uvijanja (preporuka) ψ 0,000 0,000 (0,000 0,000) 9, (0,0 ( ) 0 u 0,068) 7
7 0 ( 0,0 0,068) π ψ [ ra] (0, , ) [ ra] Ugao uvijanja se u opštem sučaju izračunava: 1 o1 1 o on n ψ [ ra] G Io1 Io I on ge su: N N G mou kizanja, za čeik G o [N] - obrtni momenti na pojeinim eovima (užinama) vratia. U nekim sučajevima obrtni moment ima razičite veičine už vratia što se na ovaj način uzima u obzir. [] - užine segmenata (parcijanih eova) vratia izoženih uvijanju. Ove užine se orećuju sa raioničkog crteža. I o [ π ] - poarni moment inercije, za kružni poprečni presek Io. Ova vrenost uzima se za svaki prečnik posebno i za ogovarajuću užinu. Primena prehonog obrasca porazumeva a se za svaki segment vratia uzima ogovarajući obrtni moment o za taj segment, ogovarajuća užina tog segmenta i ogovarajući poarni moment inercije I o tog segmenta. Ugao uvijanja za ati sučaj U posmatranom sučaju, obrtni moment se ne menja, pa se može pisati: o 1 ψ G Io1 Io Io Io o 1 ψ G , ψ π,88 ψ 0, [ ra] < ψ Zakjučak: s obzirom a je ugao uvijanja manji o ozvojenog, može se zakjučiti a je uvojna krutost zaovojena i a nema opasnosti o pojave neozvojenih torzionih vibracija. Ova provera se naročito mora vršiti na mestima ge se zahteva tačnost kinematskog onosa, na primer ko aatnih mašina. Napomena: Prečnici izračunati pri imenzionisanju vratia, često se moraju povećati a bi uvojna krutost zaovojia. Zaatak 1.. Uazno vratio reuktora sa karakterističnim imenzijama prikazano je na sici 1.. Na prepustu vratia naazi se remenica, a na sreini raspona između osonaca naazi se mai zupčanik izrađen izjena sa vratiom. Zupčanik je ciinrični sa kosim zubima. U osoncima A i B postavjeni su ežajevi sa koničnim vajcima KB sa ugranjom tipa X. Za ovo vratio, potrebno je proveriti: a) ugib na mestu zupcanika, b) nagibe u osoncima, c) uvojnu krutost vratia. Poznati poaci: Opterećenja vratia u H - ravni: - sia na remenici F K1H 160,0 N - raijana sia na zupčaniku F r1 08,11 N - aksijana sia na zupčaniku F a1 0,19 N - prečnik kinematskog kruga zupčanika 1 9,867 N 7
8 1 9,86 - moment use aksijane sie 1 Fa1 0,19 606,1 N Opterećenje vratia u V - ravni - sia na remenici F K1V 91,11 N - obimna sia na zupčaniku F t1 7,89 N aterija vratia Č10, Obrtni moment na vratiu o 1006,8 N, ou zupčanika u normanoj ravni m n 1,7. Sika 1.. Rešenje Izračunavanje ekvivaentnih užina vratia Da bi se izvršia provera ugiba i nagiba vratia promenjivog poprečnog preseka, neophono je uraiti svođenje svih prečnika vratia na isti, ekvivaentni prečnik. Pri tome oazi o promene užina pojeinih segmenata vratia. Usvaja se ekvivaentni prečnik e 1 16 Ekvivaentne užine vratia 0 1 e 1 e 0 e e e e ,8 7,7 e 16 e 1,6 e 6 e ,8 e 16 7 e 6 11, e 7e,6 76
9 9 e 6e 10,8 1,6 10 e e e 11 e Ekvivaentni rasponi na vratiu a 0 b c e 1e e e e e e e 6e 7e e 8e 9e 10e e 11e 8,7,7 1,9 1,9 8,7 e oment inercije poprečnog preseka ekvivaentnog prečnika π e π 16 I 16, ou eastičnosti materijaa vratia (čeik) N E,1 10 Grafički prikaz opetrećenja vratia u H i V ravni at je na sici 1.a. Ugibi i nagibi vratia u H ravni prikazani su na sici 1.b, a na sici 1.c prikazani su ugibi i nagibi vratia u V ravni. Sika1.. 77
10 a) Oređivanje ugiba na mestu zupčanika 1 (koriste se obrasci iz Prioga 1.1.) Ugib na mestu zupčanika 1 u H ravni Ugib na mestu zupčanika 1 use sie na remenici (komponenta ove sie u H ravni) FK1H 160,0 f1 H b ( ),7 1,9 (0,8 1,9 ) 0,006 6 E I 6, ,99 0,8 Ugib na mestu zupčanika 1 use raijane sie F r1 Fr1 08,11 f H c 1,9 1,9 0,000 6 E I 6, ,99 0,8 Ugib na mestu zupčanika 1 use momenta savijanja 1 (ovaj moment potiče o aksijane sie F a1 koja se javja zato što je u pitanju CZKZ) 1 f H c ( c) 0 (c ) 6 E I Ukupan ugib na mestu zupčanika 1 u H ravni f H f1h f H f H 0,006 ( 0,000) 0 0,007 Ugib na mestu zupčanika 1 u V ravni Ugib na mestu zupčanika 1 use sie na remenici (komponenta ove sie u V ravni) FK1V 91,11 f1 V b ( ),7 1,9 (0,8 1,9 ) 0,00 6 E I 6, ,99 0,8 Ugib na mestu zupčanika 1 use obimne sie F t1 Ft1 7,89 f V c 1,9 1,9 0, E I 6, ,99 0,8 Ukupan ugib na mestu zupčanika 1 u V ravni f V f1v f V 0,00 ( 0,0007) 0,008 Ukupan ugib na mestu zupčanika 1 H V f f f 0,007 0,008 0,006 < Dozvojeni ugib na mestu zupčanika 1 (preporuka) f (0,01 0,0) m n (0,01 0,0) 1,7 (0,017 0,08) Kako je ugib vratia na mestu zupčanika manji o ozvojenog, može se konstatovati a je ova provera zaovojia. f b) Oređivanje nagiba u osocima (na mestima ežajeva A i B) Nagibi na osoncem A (koriste se obrasci iz Prioga 1.1.) FK1H 160,0 a1 H b 0,8,7 0,001 ra 6 E I 6, ,99 0,8 Fr1 08,11 a H c ( ) 1,9 (0,8 1,9) 0,00006 ra 6 E I 6, ,99 0, ,1 a H ( ) (0,8 1,9 ) 0, ra 6 E I 6, ,99 0,8 FK1V 91,111 a1 V b 0,8,7 0,0006 ra 6 E I 6, ,99 0,8 Ft1 7,89 a V c ( ) 1,9 (0,8 1,9) 0,0000 ra 6 E I 6, ,99 0,8 a a a a 0,00096 ra a H 1H H H V a1v a V 0,000 ra 78
11 Nagibi na osoncem B (koriste se obrasci iz Prioga 1.1.) 1 β1h a1h 0,000 ra β a 0,00006 ra β β β β β H H H a H 1 a a 1V 1V V H H V β β 1H 1V β β H V 0, ra 0,000 ra 0,0000 ra β H 0,0008 ra 0,000 ra Dozvojeni nagib za ežajeve sa koničnim vajcima a 0,0016 ra (Priog 1..) Ukupan nagib ko ežajeva A i B a a H a V 0,0096 0,000 0,0011 ra < a 0,0016 ra β β H βv 0,0008 0,000 0,000 ra < a 0,0016 ra Kako su nagibi manji o ozvojenih, može se konstatovti a je i ova provera zaovojia. c) Provera uvojne krutosti Dužina vratia izožena uvijanju u Dozvojeni ugao uvijanja ψ 0 ( 0,000 0,000) u (0,0 0,06) ( 0,0 0,06) π ψ ou kizanja za čeik N G 0,81 10 Ugao uvijanja na atom vratiu: 1 o ψ G π 1 0 [ ra] (0, ,00080) [ ra] , ψ 0,81 10 π ,867 ψ 0,00098 ra > ψ (0, ,00080) ra [ ] [ ] 7 Zakjučak: Na osnovu prehonog, može se konstatovati a uvojna krutost u ovom sučaju nije zaovojena. Ovaj probem može se rešiti povećanjem prečnika na vratiu (po mogućnosti bez promene imenzija zupčanika jer bi to zahtevao ponovno izračunavanje geometrijskih mera zupčastog para i sia na zupčanicima, a ošo bi i o promene osnog rastojanja što neka nije moguće izvesti) ii smanjenjem raspona na vratiu. Promena materijaa vratia ne može bitno pomoći jer je uticaj materijaa uzet u obzir preko moua kizanja koji je za čeike isti. Iz ovog primera vii se a je svrsishono uraiti proveru uvojne krutosti vratia nakon imenzionisanja kako bi se eventuane greške omah ispravie. Tome u priog ie i činjenica a se provera uvojne krutosti može vro brzo izvršiti. Ukoiko se prečnici vratia povećaju i/ii smanje rasponi na vratiu, nema potrebe za ponovnom proverom ugiba i nagiba. 79
Proracun zupcastog prenosnika - ZADATAK 2
OSOVE KOSTRUISAJA - MATURSKI RAD Proracun zupcastog prenosnika - ZADATAK Eektromotor snage P 4 kwi broja obrtaja n 1500 min 1 predaje snagu radnoj masini sa jakim udarima posredstvom frikcione spojnice
Διαβάστε περισσότερα35(7+2'1,3525$&8195$7,/$GLPHQ]LRQLVDQMHYUDWLOD
Predmet: Mašinski elementi Proraþun vratila strana 1 Dimenzionisati vratilo elektromotora sledecih karakteristika: ominalna snaga P 3kW Broj obrtaja n 14 min 1 Shema opterecenja: Faktor neravnomernosti
Διαβάστε περισσότεραPRETHODNI PRORACUN VRATILA (dimenzionisanje vratila)
Predet: Mašinski eleenti Proračun vratila strana Dienzionisati vratilo elektrootora sledecih karakteristika: oinalna snaga P = 3kW roj obrtaja n = 400 in Shea opterecenja: Faktor neravnoernosti K =. F
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότερα3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120
Srednja masinska skola OSOVE KOSTRUISAJA List1/8 355$&8158&1(',=$/,&(6$1$9-1,095(7(10 3ROD]QLSRGDFL maksimalno opterecenje Fa := 36000 visina dizanja h := 440 mm Rucna sila Fr := 350 1DYRMQRYUHWHQR optereceno
Διαβάστε περισσότεραII. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA
II. ODREĐIVANJE POLOŽAJA TEŽIŠTA Poožaj težišta vozia predstavja jednu od bitnih konstruktivnih karakteristika vozia s obzirom da ova konstruktivna karakteristika ima veiki uticaj na vučne karakteristike
Διαβάστε περισσότεραBetonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri
Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog
Διαβάστε περισσότεραUniverzitet u Beogradu 20. januar Elektrotehnički fakultet
Univerzitet u eograu. januar 1. Elektrotehnički fakultet EHNIK 1. Telekomunikacioni kabl je potrebno zategnuti između ve vertikalne konzole (stuba) koje su ubetonirane u sreišta krovova ve susene zgrae,
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραDimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona.
Dimenzionisanje štapova izloženih uvijanju na osnovu dozvoljenog tangencijalnog napona Prema osnovnoj formuli za dimenzionisanje maksimalni tangencijalni napon τ max koji se javlja u štapu mora biti manji
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Modul za konstrukcije PROJEKTOVANJE I GRAĐENJE BETONSKIH KONSTRUKCIJA 1 NOVI NASTAVNI PLAN
GRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU pismeni ispit Modul za konstrukcije 16.06.009. NOVI NASTAVNI PLAN p 1 8 /m p 1 8 /m 1-1 POS 3 POS S1 40/d? POS 1 d p 16 cm 0/60 d? p 8 /m POS 5 POS d p 16 cm 0/60 3.0 m
Διαβάστε περισσότεραZadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače
Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače Rožnjača je statičkog sistema kontinualnog nosača raspona L= 5x6,0m. Usvaja se hladnooblikovani šuplji profil pravougaonog poprečnog preseka. Raster rožnjača: λ r 2.5m
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραSrednja mašinska škola Mašinski elementi Nastavnik: Sima Pastor 3525$&8138=12*3$5$ n1 = 1450min 1. zadato. zadato. usvojeno, od 1 do 5
525$&882*$5$ Polazni podaci ulazne vrednosti_ne menjati velicine usvojene_mogu se menjati A Nominalna snaga P 5kW zadato savet _ ne menjati A2 Broj obrtaja pogon. masine n 450min zadato azurirati obavezno
Διαβάστε περισσότεραTEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA 79
TEORIJA BETOSKIH KOSTRUKCIJA 79 Primer 1. Odrediti potrebn površin armatre za stb poznatih dimenzija, pravogaonog poprečnog preseka, opterećen momentima savijanja sled stalnog ( g ) i povremenog ( w )
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότερα11. ZUPČASTI PRENOSNICI
. ZUČASTI RENOSNICI.. CILINDRIČNI ZUČANICI SA RAVIM ZUBIMA (CZZ) Zadatak... (Skica CZZ) otrebno je skicirati cilindrični cilindrični zupčanik sa pravim zupcima, obeležiti njegove dimenzije i navesti podatke
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Složeni cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Složeni cevovoi.zaata. Iz va velia otvorena rezervoara sa istim nivoima H=0 m ističe voa roz cevi I i II istih prečnia i užina: =00mm, l=5m i magisalni cevovo užine L=00m, prečnia D=50mm.
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραTeorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd
Teorija betonskih konstrukcija 1 Vežbe br. 4 GF Beograd Teorija betonskih konstrukcija 1 1 "T" preseci - VEZANO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji (M G,Q ) sračunato kvalitet materijala (f cd, f
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραOBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK
OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi
MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραProračunski model - pravougaoni presek
Proračunski model - pravougaoni presek 1 ε b 3.5 σ b f B "" ηx M u y b x D bu G b h N u z d y b1 a1 "1" b ε a1 10 Z au a 1 Složeno savijanje - VEZNO dimenzionisanje Poznato: statički uticaji za (M i, N
Διαβάστε περισσότεραProračun štapova na zatezanje i pritisak. Osnova za proračun je zadovoljenje nejednačine σ σ, σ d
Proračun štapova na zatezanje i pritisak Osnova za proračun je zadovojenje nejednačine, max d gde je max maksimum apsoutne vrednosti normanog napona štapa a d je dozvojeni normani napon Ovakva nejednakost
Διαβάστε περισσότεραPriveznice W re r R e o R p o e p S e l S ing n s
Priveznice Wire Rope Slings PRIVEZNICE OD ČEIČNO UŽEA (RAE) jenosruke SINE WIRE ROPE SINS Sanar EN P P P P P P P P P P P P ozvoljeno operećenje kg elemeni priveznice prekina jenokrako vešanje ) ouvaanje
Διαβάστε περισσότεραOTPORNOST MATERIJALA industrijsko inženjerstvo. Dimenzionisanje lakih vratila opterećenih na uvijanje. Sizing light shafts loaded in twist
OTPORNOST MATERIJALA industrijsko inženjerstvo decembar, 2012. Dimenzionisanje lakih vratila opterećenih na uvijanje Sizing light shafts loaded in twist Milan Georgiev, student Visoke tehničke škole strukovnih
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότερα10. STABILNOST KOSINA
MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg
Διαβάστε περισσότεραPRENOSNICI SNAGE. Univerzitet u Nišu, Mašinski fakultet / Mašinski elementi I / Predavanje 4
PRENOSNICI SNGE Po prenosnikom u najširem smislu porazumeva se mašinska grupa ili cela mašina čiji je zaatak prenošenje mehaničke energije o pogonske mašine (elektromotor, SUS motor, parna turbina ) ka
Διαβάστε περισσότεραSistem sučeljnih sila
Sistm sučljnih sila Gomtrijski i analitički način slaganja sila, projkcija sil na osu i na ravan, uslovi ravnotž Sistm sučljnih sila Za sistm sila s kaž da j sučljni ukoliko sil imaju zajdničku napadnu
Διαβάστε περισσότεραВИШЕСТЕПЕНИ РЕДУКТОР
Средња машинска школа РАДОЈЕ ДАКИЋ ВИШЕСТЕПЕНИ РЕДУКТОР Милош Мајсторовић Београд 200 год. 2 2 3 0 02 4 4 9 0 9 Poz. Kol. JM. Dimenzije, broj crteza: Standard: 24 Vijak M Poklopac vratila I Sklop vratila
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραPRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)
PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni
Διαβάστε περισσότερα3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότερα30 kn/m. - zamenimo oslonce sa reakcijama oslonaca. - postavimo uslove ravnoteže. - iz uslova ravnoteže odredimo nepoznate reakcije oslonaca
. Za zadati nosač odrediti: a) Statičke uticaje (, i T) a=.50 m b) Dimenzionisati nosač u kritičnom preseku i proveriti normalne, smičuće i uporedne napone F=00 k F=50 k q=30 k/m a a a a Kvalitet čelika:
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότερα1 - KROVNA KONSTRUKCIJA : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2
OPTEREĆENJE KROVNE KONSTRUKCIJE : * krovni pokrivač, daska, letva: = 0,60 kn/m 2 * sneg, vetar : = 1,00 kn/m 2 1.1. ROGOVI : * nagib krovne ravni : α = 35 º * razmak rogova : λ = 80 cm 1.1.1. STATIČKI
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: = a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije = a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrijske nejednačine
Trignmetrijske nejednačine T su nejednačine kd kjih se nepznata javlja ka argument trignmetrijske funkcije. Rešiti trignmetrijsku nejednačinu znači naći sve uglve kji je zadvljavaju. Prilikm traženja rešenja
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότερα4. ZAVRTNJEVI. Zadatak 4.1. Skicirati i obeležiti profil metričkog navoja. Dati značenje pojedinih veličina i obrasce za njihovo izračunavanje.
4. ZAVRTJEVI Zadatak 4.1. Skicirati i obeležiti profil metričkog navoja. Dati značenje pojedinih veličina i obrasce za njihovo izračunavanje. Rešenje Profil metričkog navoja dat je na slikama 4.1. i 4..
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραProračun nosivosti elemenata
Proračun nosivosti elemenata EC9 obrađuje sve fenomene vezane za stabilnost elemenata aluminijumskih konstrukcija: Izvijanje pritisnutih štapova; Bočno-torziono izvijanje nosača Izvijanje ekscentrično
Διαβάστε περισσότεραVJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.
JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)
Διαβάστε περισσότεραRAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA POLUPROVODNIČKE KOMPONENTE (IV semestar modul EKM) IV deo. Miloš Marjanović
Univerzitet u Nišu Elektronski fakultet RAČUNSKE VEŽBE IZ PREDMETA (IV semestar modul EKM) IV deo Miloš Marjanović MOSFET TRANZISTORI ZADATAK 35. NMOS tranzistor ima napon praga V T =2V i kroz njega protiče
Διαβάστε περισσότεραDIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE
TEORIJA ETONSKIH KONSTRUKCIJA T- DIENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE 3.5 f "2" η y 2 D G N z d y A "" 0 Z a a G - tačka presek koja određje položaj sistemne
Διαβάστε περισσότεραDijagrami: Greda i konzola. Prosta greda. II. Dijagrami unutarnjih sila. 2. Popre nih sila TZ 3. Momenata savijanja My. 1. Uzdužnih sila N. 11.
Dijagrami:. Udužnih sia N Greda i konoa. Popre nih sia TZ 3. Momenata savijanja My. dio Prosta greda. Optere ena koncentriranom siom F I. Reaktivne sie:. M A = 0 R B F a = 0. M B = 0 R A F b = 0 3. F =
Διαβάστε περισσότεραUZDUŽNA DINAMIKA VOZILA
UZDUŽNA DINAMIKA VOZILA MODEL VOZILA U UZDUŽNOJ DINAMICI Zanemaruju se sva pomeranja u pravcima normalnim na pravac kretanja (ΣZ i = 0, ΣY i = 0) Zanemaruju se svi vidovi pobuda na oscilovanje i vibracije,
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραl r redukovana dužina (zavisno od dužine i načina vezivanja)
Vežbe 6 IZVIJANJE 1 IZVIJANJE Izvijanje se javlja kod aksijalno napregnutih štapova na pritisak, kada imaju relativno veliku dužinu u odnosu na površinu poprečnog preseka. Zbog postojanja geometrijskih
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραIzvođenje diferencijalne jednačine elastične linije elastična linija kod proste grede elastična linija kod konzole
Izvođenje diferencijalne jednačine elastične linije Elastična linija, čija je jednačina y(z), je krivolinijski oblik ose nosača izazvan opterećenjem. Koordinatni sistem ćemo uvek uzimati tako da je koordinatni
Διαβάστε περισσότεραAkvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.
Akvizicija tereta. Korisna nosivost broda je 6 t, a na brodu ia 8 cu. ft. prostora raspoloživog za sještaj tereta pod palubu. Navedeni brod treba krcati drvo i ceent, a na palubu ože aksialno ukrcati 34
Διαβάστε περισσότεραDvanaesti praktikum iz Analize 1
Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραKlasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.
Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =
Διαβάστε περισσότεραGRAĐEVINSKI FAKULTET U BEOGRADU Odsek za konstrukcije TEORIJA BETONSKIH KONSTRUKCIJA grupa A
Odsek za konstrukcije 25.01.2012. grupa A 1. 1.1 Za nosač prikazan na skici 1 odrediti dijagrame presečnih sila. Sopstvena težina je uključena u stalno opterećenje (g), a povremeno opterećenje (P1 i P2)
Διαβάστε περισσότεραProgram testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:
Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραPRESECI SA PRSLINOM - VELIKI EKSCENTRICITET
TEORJA ETONSKH KONSTRUKCJA 1 PRESEC SA PRSLNO - VELK EKSCENTRCTET ČSTO SAVJANJE - SLOODNO DENZONSANJE Poznato: Nepoznato: - statčk tcaj za pojedna opterećenja ( ) - sračnato - kvaltet materjala (, σ v
Διαβάστε περισσότεραPRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA
PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραUniverzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika
Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet Prijemni ispit za upis OAS Matematika Rešenja. Matematičkom indukcijom dokazati da za svaki prirodan broj n važi jednakost: + 5 + + (n )(n + ) = n n +.
Διαβάστε περισσότεραMašinski fakultet Univerziteta u Beogradu/ Mašinski elementi 1/ Predavanje 3. Slika1.1 Primeri nepokretne i obrtne osovine
ašinski fakultet Univerziteta u Beogradu/ ašinski elementi 1/ Predavanje.1 OSOVINE I VRATILA.1.1. Uvod Vratila i osovine, kao osnovni elementi obrtnog kretanja, moraju uvek biti preko kliznih i kotrljajnih
Διαβάστε περισσότερα14.3 IZVIJANJE GREDE U ELASTIČNOJ OBLASTI. EULER-OVI SLUČAJEVI IZVIJANJA
O V V Ime i prezime: Index br:..05.. IZVIJANJE GREDE U ELASIČNOJ OBLASI. EULER-OVI SLUČAJEVI IZVIJANJA EI π (.76) o μ (.77) o abea. Napomena: ako su usovi osanjanja na ajevima grede razičiti u pravcima
Διαβάστε περισσότεραPROSTA GREDA (PROSTO OSLONJENA GREDA)
ROS GRED (ROSO OSONJEN GRED) oprečna sila i moment savijanja u gredi y a b c d e a) Zadana greda s opterećenjem l b) Sile opterećenja na gredu c) Određivanje sila presjeka grede u presjeku a) Unutrašnje
Διαβάστε περισσότεραPID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).
0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo
Διαβάστε περισσότεραKVADRATNA FUNKCIJA. Kvadratna funkcija je oblika: Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije y = ax + bx + c. je parabola.
KVADRATNA FUNKCIJA Kvadratna funkcija je oblika: a + b + c Gde je R, a 0 i a, b i c su realni brojevi. Kriva u ravni koja predstavlja grafik funkcije a + b + c je parabola. Najpre ćemo naučiti kako izgleda
Διαβάστε περισσότερα100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med =
100g maslaca: 751kcal = 20g : E maslac E maslac = (751 x 20)/100 E maslac = 150,2kcal 100g med: 320kcal = 30g : E med E med = (320 x 30)/100 E med = 96kcal 100g mleko: 49kcal = 250g : E mleko E mleko =
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραGeometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa. 9. dio
Geometrijske karakteristike poprenih presjeka nosaa 9. dio 1 Sile presjeka (unutarnje sile): Udužna sila N Poprena sila T Moment uvijanja M t Moment savijanja M Napreanja 1. Normalno napreanje σ. Posmino
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραAlgoritmi zadaci za kontrolni
Algoritmi zadaci za kontrolni 1. Nacrtati algoritam za sabiranje ulaznih brojeva a i b Strana 1 . Nacrtati algoritam za izračunavanje sledeće funkcije: x y x 1 1 x x ako ako je : je : x x 1 x x 1 Strana
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότεραObrada signala
Obrada signala 1 18.1.17. Greška kvantizacije Pretpostavka je da greška kvantizacije ima uniformnu raspodelu 7 6 5 4 -X m p x 1,, za x druge vrednosti x 3 x X m 1 X m = 3 x Greška kvantizacije x x x p
Διαβάστε περισσότερα