Rekombinacija DNK TRANSPOZICIJOM
|
|
- Σταματία Κόρακας
- 6 χρόνια πριν
- Προβολές:
Transcript
1 Rekombinacija DNK TRANSPOZICIJOM
2 Rekombinacija DNK transpozicijom Transpozicija je proces premeštanja specifičnih sekvenci molekula DNK (pokretnih genetičkih elemenata ili transpozona) sa jednog na drugo mesto u okviru jednog ili dva molekula DNK. Enzimi koji vrše transpoziciju nazivaju se transpozaze.
3 Pokretni genetički elementi Neki naučnici pokretne genetičke elemente dele u 4 grupe: transpozoni, plazmidi, bakteriofagi i molekularni paraziti, u koje spadaju introni koji sami sebe iskrajaju.
4 Otkriće transpozona Barbara McClintock ( )
5 Barbara McClintock ( ) 40 godina prošlog veka otkrila kontrolne elemente kod kukuruza tokom ispitvanja mozaicizma u boji zrna kukuruza
6 Barbara McClintock ( ) Disocijatore (Dissociator - Ds) i Aktivatore (Activator - Ac) koji mogu da menjaju pozicije u hromozomu
7 Barbara McClintock ( ) Za otkriće mobilnih genetičkih elemenata, godine dobija Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu Prva i do sada jedina žena dobitnik nepodeljene Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu
8 Otkriće transpozona Posle kukuruza, pokretni genetički elementi nazvani insercione sekvence (engl. insertion sequences) otkriveni su kod bakterija krajem šezdesetih godina prošlog veka.
9 Terminologija transpozona Pokretni (mobilni) genetički elementi Skoči geni (eng. jumping genes) Lutajući geni (eng. roving genes) Kontrolni elementi (eng. controlling elements) Kasete (eng. cassettes) Transpozoni (eng. transposons)
10 Nastanak transpozona Hipoteza sebičnih gena po kojoj su transpozoni parazitske DNK ili hromozomalni paraziti koji ne doprinose adaptabilnosti ćelije domaćina Transpozoni zahvaljujući svojoj sposobnosti indukovanja genetičkih rearanžmana kao i sposobnosti aktiviranja ekspresije gena pored kojih se ugrađuju doprinose ukupnom adaptabilnom potencijalu ćelije domaćina.
11 Uloga pokretetnih (mobilnih) genetičkih elemenata Aktiviranje gena (primer kod zevka aktivira gene koji kodira za pigment koji daje crvenu boju cvetova) Spontane mutacije Genetički rearanžmani Horizontalni transfer genetičkih informacija
12 Opšte odlike Kod bakterija - Transpozoni često poseduju gene čiji su proteinski produkti odgovorne za razvoj rezistencije na određene antibiotike Generalno - Ćelija mora da suprimira transpoziciju u cilju očuvanja genetičke stabilnosti
13 Opšte odlike Pomeranje mobilnih elemenata sa jednog na drugo mesto može da se odigra sa ili bez njegovog dupliranja Često dupliciranje ciljnog mesta (2-20bp)
14 Insercija transpozona u određeni gen ili njegovu regulatornu sekvencu može potpuno da izmeni ili blokira funkciju gena. Inaktivacija gena insercionom mutacijom. Ako se transpozon insertuje u regulatorne sekvence može povećati ili smanjiti nivo transkripcije.
15 Drosophila Kvasac Kukuruz Čovek
16 U genomima ječma i kukuruza preko 70% sekvence, a kod čoveka preko 50% genoma, pripada transpozonima ili fosilnim ostacima transpozona transpozoni koji su izgubili sposobnost transpozicije
17 Podela mobilnih genetičkih elemenata Na osnovu organizacije i mehanizma transpozicije
18 DNK transpozoni Prisustvo kraćih (25bp) ili dužih (nekoliko stotina bp) terminalnih invertovanih ponovaka na oba kraja transpozona koje sadrže i sekvence koju prepoznaju specifične rekombinaze, transpozaze Gen koji kodira transpozazu Mogu sadržati i još nekoliko gena: geni koji kodiraju proteine regulatore transpozicije. Mnogi bakterijski DNK transpozoni nose gene čiji proteinski produkti odgovorni za razvoj rezistencije na jedan ili više antibiotika
19 Podela DNK transpozona Autonomni transpozoni Terminalne invertovane ponovke + gen za transpozazu Neautonomni transpozoni - Sadrže terminalne invertovane ponovke i mutiran gen za transpozazu - Ako u ćeliji nema autonomnih transpozona ovi transpozoni ostaju bez mogućnosti za transpoziciju
20 Retrotranspozoni slični virusima i retrovirusi (LTR retrotranspozoni) Na krajevima poseduju duge terminalne ponovke (eng. long terminal repeats, LTR) Gen koji kodira za integrazu (transpozaza) i gen koji kodira za reverznu transkriptazu Tokom transpozicije stvara se RNK intermedijer
21 poli-a retrotranspozoni Nemaju iste krajeve na 5 kraju nalazi se 5 netranslatirajući region 5 UTR (eng. untranslated region) a na 3 kraju 3 UTR + niz AT parova poli-a sekvenca Gen ORF 1 (eng. Open Reading Frame 1, ORF 1) kodira RNK vezujući protein Gen ORF 2 kodira protein koji poseduje reverzno transkriptaznu i endonukleaznu aktivnost Neautonomni polia retrotranspozoni ne poseduju kompletni 5 UTR.
22
23 Seci i lepi mehanizam transpozicije DNK transpozoni LTR retrotranspozoni Retrovirusi
24 Seci i lepi mehanizam transpozicije Transpozaza se vezuje za terminalne invertovane ponovke na krajevima transpozona i to na svakom kraju po jedan ili dva molekula transpozaze Transpozaze i transpozon grade stabilan protein - DNK kompleks SINAPTIČKI KOMPLEKSA ILI TRANSPOZOZOM
25 Seci i lepi mehanizam transpozicije Kompleks omogućava isecanje (eksciziju) transpozona i štiti nastale slobodne krajeve transpozona od dejstva ćelijskih nukleaza. Transpozaze obično istovremeno seku oba lanca molekula DNK generišući jednolančane prekide tako da se oba lanca završavaju sa slobodnom 3 - OH gupom
26
27 Seci i lepi mehanizam transpozicije Oslobođeni transpozon i molekuli transpozaza u sinaptičkom kompleksu putuju duž molekula DNK i pronalaze ciljnu sekvencu u koju će se ugraditi (insertovati) transpozon
28 Mehanizam insercije sastoji se od nukleofilnog napada slobodnog 3 -kraja transpozona na fosfoestarsku vezu ciljne sekvence DNK
29 Seci i lepi mehanizam transpozicije Oba 3 kraja transpozona OH grupom napadaju ciljnu DNK i to na rastojanju od 2 do 9 nukleotida (najčešće 2, 5 ili 9). Kao posledica raskidanja dve fosfoestarske veze u ciljnoj sekvenci DNK i formiranja novih fosfoestarskih veza sa 3- krajevima transpozona stvaraju se jednolančane DNK pukotine. Dupliciranje ciljnog mesta korišćenjem klasičnih enzima, DNK polimeraze i DNK ligaze
30 Praznina u molekulu DNK nastala isecanjem transpozona biva popunjena mehanizmina homologne ili nehomologne rekombinacije
31 Replikativni mehanizam DNK transpozicije
32 Replikativni mehanizam DNK transpozicije Start rekombinacije kao i kod seci i lepi mehanizma Transpozaza se vezuje za terminalne invertovane ponovke na krajevima transpozona Transpozaze i transpozoni grade stabilan DNK protein kompleks SINAPTIČKI KOMPLEKSA ILI TRANSPOZOZOM
33 Replikativni mehanizam DNK transpozicije Nakon delovanja transpozaza i formiranja 3 slobodnih krajeva transpozon ne napušta svoje originalno mesto u molekulu DNK već za njega ostaje vezan svojim 5 krajevima 3 -krajevi transpozona napadaju ciljnu DNK (eng. DNA strand transfer reaction) u okviru istog ili drugog molekula DNK.
34 Replikativni mehanizam DNK transpozicije 3 krajevi kovalentno se vezuju za ciljnu DNK dok 5 krajevi transpozona ostaju vezani za host sekvencu DNK. Na taj način formira se rani rekombinovani intermedijer koji se naziva dvostruko razgranati molekul DNK (engl. doubly branched DNA molecule)
35 Replikativni mehanizam DNK transpozicije U sledećem koraku rekombinacione reakcije, slobodni 3 -OH krajevi ciljne sekvence DNK postaju prajmeri za DNK sintezu kojom se duplicira sekvenca transpozona. Replikaciona reakcija generiše dve kopije transpozona. Formira se novi kružni kasni rekombinovani intermedijer koji se naziva KOINTEGRAT.
36 Replikativni mehanizam DNK transpozicije Razrešenje kointegrata vrši se rekombinacijom DNK specifičnoj za mesto korišćenjem enzima resolvaza. Ako su dva molekula DNK linearna razrešenje kointegrata uz duplikaciju transpozona za posledicu često ima i genetičke rearanžmane molekula DNK, kao što su delecije ili inverzije (rearanžman transpozona).
37 Elementi Tc1/Mariner Najzastupljeniji DNK transpozoni eukariota Različiti članovi izolovani u različitim vrstama Tc element kod C. elegans Mariner kod Drosophila
38 Tc1/Mariner elementi Autonomni transpozoni dužine od 1,5 kb do 2,5 kb Transpozaza pripada DDE familiji enzima Mehanizam transpozicije seci i lepi Jednostavnost strukture i mehanizma transpozicije u osnovu uspešnosti i rasprostranjenosti ovih transpozona
39 Tc1/Mariner elementi Praznina u molekulu DNK nastala isecanjem elemenata Tc1/Mariner popunjava se: a) reparacionom sintezom DNK koja rezultira ugradnjom nekoliko dodatniih baznih parova koji predstavljaju otiske ili tragove (footprints) putovanja transpozona duž genom b) direktnim spajanjem krajeva
40 Mnogi transpozoni ove grupe su mrtvi jer nose mutacije u genu za transpozazu
41 LTR retrotranspozoni i retrovirusi transposon insertion
42 Retrotranspozoni slični virusima i retrovirusi Seci i lepi mehanizam transpozicije Rekombinacija ovih retroelemenata uključuje i sintezu RNK intermediera
43 Retrotranspozoni slični virusima i retrovirusi Transkripcija LTR retrotranspozona (ili retrovirusa), korišćenjem ćelijske RNK pol II (RNK pol domaćina). Tranksripcija počinje sa promotora koji se nalazi u okviru sekvence LTR.
44 Retrotranspozoni slični virusima i retrovirusi Sinteza molekula cdnk procesom reverzne transkripcije
45 Retrotranspozoni slični virusima i retrovirusi Enzim integraza prepoznaje molekul cdnk i seče nekoliko nukleotida sa 3 krajeva lanaca molekula cdnk Integraza vrši inserciju 3 kraja retrotranspozona u DNK domaćina koristeći seci i lepi mehanizam transpozicije.
46 Retrotranspozoni slični virusima i retrovirusi DNK polimeraza i DNK ligaza domaćina kompletiraju rekombinacionu reakciju pri čemu dolazi do dupliciranja ciljnog mesta.
47
48 Dugi terminalni ponovci (eng. Long Terminal Repeats, LTR) Svaka sekvenca LTR retrotranspozona sličnih virusima i retrovirusa sastoji se iz tri dela: na 3 -kraju nalazi se region U3 (eng. unique 3 end, U3) na 5 -kraju nalazi se region U5 (eng. unique 5 end, U5) između ova dva regiona nalazi se region R (eng. repeat, R)
49 Zato što transkripcija kojom se formira RNK intermedier počinje UNUTAR jedne od LTR, transkribovana RNK ne nosi informaciju za kompletnu sekvencu LTR Specijalnim mehanizmom, tokom reverzne transkripcije sintetiše se kompletna cdnk Rekonstrukcija LTRs je vrlo važna za prepoznavanje cdnk od strane integraze tokom rekombinacije
50 Retrovirusi su RNK virusi koji poseduju najmanje četiri gena Gen gag kodira glavni strukturalni protein (unutrašnji antigen). Proteazu koja učestvuje u procesu maturacije virusnih partikula kodira gen pro. Gen pol kodira protein koji ima funkciju reverzne transkriptaze i integraze. Virusne površinske glikoproteine i transmembranske proteine kodira gen env.
51 Retrovirusna RNK Na samim krajevima RNK region R U5 sekvenca na 5 kraju U3 sekvenca na 3 kraju Kodiraju kontrolne elemente
52 Retrovirusna RNK Između regiona U5 i prvog strukturnog gena gag nalazi se sekvenca koja se naziva vezujuće mesto za prajmer (eng. primer-binding site, PBS). Između poslednjeg strukturnog gena env i regiona U3 nalazi se polipurinski niz. Virusna RNK Vezujuće mesto za prajmer Polipurinski niz
53 Sinteza cdnk Sintezu lanca DNK vrši enzim reverzna transkriptaza (RT) Prva uloga: RNK zavisna DNK polimeraza Sinteza počinje na vezujućem mestu za prajmer Prajmer za sintezu molekula DNK je trnk domaćina U 5-3 pravcu kopira se region U5 i jedan region R
54 Sinteza cdnk Kompletiranjem sinteze DNK, nastaje dvolančani hibrid DNK RNK Enzima RT dejujući kao RNazaH degraduje segment RNK virusa u okviru novonastalog hibrida
55 Sinteza cdnk Degradacijom regiona U5 i jednog R virusne RNK gubi se i dvolančani hibrid. U tim okolnostima, kompleks RT sa jednolančanom DNK vezanom za prajmer (trnk) vrši prvi skok i premešta se na 3 -kraj virusne RNK. Molekuli RNK i DNK međusobno se prepoznaju zahvaljujući komplementarnosti segmenata R.
56 Sinteza cdnk Enzim RT ponovo pokazuje aktivnost RNK zavisne DNK polimeraze i započinje sintezu DNK u 5 pravcu koristeći ostatak virusne RNK kao matricu.
57 Sinteza cdnk Dolaskom do kraja virusne RNK, RT ponovo menja svoju ulogu i kao RNazaH degraduje ostatak virusne RNK izuzev polipurinskog niza. Nakon delovanja RNazeH, od matrice RNK ostao samo PPT. PPT
58 Sinteza cdnk Enzim RT ima ulogu i DNK zavisne DNK polimeraze. Početak sinteze drugog lanca DNK započinje pomoću polupurinskog niza (PPT) kao prajmera. Elongacijom prajmera kopiraju se segmenti U3, R, U5 i PBS sekvence već sintetisanog lanca DNK
59 Sinteza cdnk Nakon završetka sinteze, RT još jednom dobija ulogu RNazeH i degradira sekvencu PPT i trnk koja je služila kao prajmer u sintezi prvog lanca DNK Sada se hibridni molekul sastoji samo od lanaca DNK.
60 Sinteza cdnk Na osnovu komplementarnosti sekvenci (PBS) dolazi do zatvaranja dvolančanog molekula DNK u kružni intermedijer.
61 Sinteza cdnk Vezujuće mesto za prajmer na novosintetisanom lancu DNK postaje mesto otpočinjanja sinteze molekula DNK. Elongacijom 3 kraja prajmera, RT kao DNK zavisna DNK polimeraza kompletira sintezu drugog lanca DNK uključujući i sekvencu LTR na njenom kraju.
62 Sinteza cdnk Nakon kompletiranja prve sekvence LTR, a samim tim i završetkom sinteze drugog lanca DNK, RT pravi treći skok na lanac DNK koji je do tada služio kao matrica za sintezu drugog lanca DNK. Prajmer za sintezu DNK ponovo je mesto PBS. Elongacijom 3 -kraja prajmera kompletira se i druga sekvenca LTR (na prvosintetisanom lancu DNK).
63 Sinteza cdnk Na ovaj način kompletirana je sinteza dvolančanog molekula DNK (cdnk) sa sekvencama LTR na oba svoja kraja. Tako nastao molekul cdnk prepoznaje enzim integraza koja ugrađuje virusnu cdnk u genom domaćina Virus HIV je retrovirus
64 Retrotranspozoni slični virusima Retrotranspozoni slični virusima su odlika svih eukariotskih genoma. Najpoznatiji su LTR retrotranspozoni kvasca, elementi Ty (eng. Transposons in Yeast, Ty). Ultrastrukturne analize ukazale su da se elementi Ty pakuju u virusima slične partikule, ali nikada ne napuštaju ćeliju.
65 DDE familija enzima Analizom strukture većeg broja enzima DNK transpozaza i retrovirusnih integraza utvrđeno je postojanje konzerviranog domena. To je katalitički domen koji poseduje tri konzervirane aminokiseline: dva aspartata (D) i jedan glutamat (E) po kojima je dobio i naziv DDE domen, a na osnovu čega je i familija proteina dobila ime DDE familija.
66 DDE familija enzima DNK transpozaze i retroviralne integraze Pored katalitičkog, ovi enzimi obično poseduju još dva domena: domen za vezivanje sa molekulom DNK i domen za ostvarivanje interakcija protein protein. Svi enzimi članovi familije DDE aktivni su jedino u sinaptičkom kompleksu sa DNK, odnosno transpozozomu.
67 Poli-A retrotranspozoni transpozoni kičmenjaka
68 LINE sekvence 17% genoma čoveka čine poli-a retrotranspozoni koji se nazivaju LINE sekvence (eng. Long Interspersed Nuclear Element, LINE) kopija LINE sekvenci u genomu čoveka. Najpoznatija LINE sekvenca čoveka je L1 element sa preko kopija od kojih je samo mali broj (ne više od kopija) sa kompletnom sekvencom.
69 SINEs Enzime LINE transpozona koriste i neautonomni poli-a retrotranspozoni koji se nazivaju SINE sekvence (eng. Short Interspersed Nuclear Elements, SINE). Tipična dužina SINE sekvenci kreće se od 100 bp do 400 bp. Najpoznatije SINE sekvence kod čoveka su elementi Alu. Procenjuje se da ih ima u više od kopija i da zauzimaju 11% genoma čoveka
70 Poli-A retrotranspozoni Dugo se smatralo da poli-a retrotranspozoni nemaju nikakvu ulogu u genomu čoveka i svrstavani su u deo genoma koji se nazivao smeće DNK (eng. junk DNA). Uloga u procesu evolucije genoma, kroz insercije, genske konverzije i rekombinacije. Uloga ovih elemenata u regulaciji ekspresije gena na nivou transkripcije, u procesima utišavanja gena, kao i u fenomenu RNK interferencije. Do sada je otkriveno 34 bolesti čoveka koje su posledica insercionih mutacija nastalih transpozicijom poli A retrotranspozona (Hemohilija A posledica aktivnosti L1 elemenata tokom embriogeneze)
71 Poli-A retrotranspozoni Tokom transpozicije LINE elemenata stvara se RNK intermedijer. Mehanizam transpozicije Reverse Splicing. Sekvenca ciljne DNK, u mestu insercije LINE elemenata, predstavlja prajmer za sintezu molekula cdnk (eng. target site primed reverse transcription).
72 Mehanizam Reverse Splicing Transpozicija poli-a retrotranspozona započinje njegovom transkripcijom posredovanom RNK pol II. Promotor je smešten u 5 UTR, a sinteza molekula irnk počinje od prvog nukleotida sekvence elementa.
73 Mehanizam Reverse Splicing Novosintetisana LINE irnk napušta jedro i translatira se ORF 1 - RNK vezujući protein. ORF 2 - protein koji poseduje reverzno trankriptaznu i endonukleaznu aktivnost. LINE irnk Translacija LINE irnk ORF 1 i ORF 2 proteini
74 Mehanizam Reverse Splicing ORF 1 i ORF 2 proteini vezuju se za 3 kraj LINE irnk. Kompleks od dva proteina i LINE irnk vraća se u jedro. LINE irnk ORF 1 i ORF 2 proteini Ciljna DNK
75 Kompleks prepoznaje timinom bogate sekvence DNK komplementarnim sparivanjem sa poli-a krajem irnk. Protein ORF2 vrši jednolančani prekid u timinom bogatoj sekvenci za koju se komplementarno vezuje poli-a niz LINE irnk. Ciljna DNK Jednolančani prekid ciljne DNK Formiranje hibrida RNK-DNK
76 Mehanizam Reverse Splicing Slobodan 3 OH kraj ciljne DNK predstavlja prajmer koji koristi protein ORF2 koji poseduje RT aktivnost i otpočinje sintezu prvog lanca molekula cdnk. Sinteza prvog lanca cdnk
77 Mehanizam Reverse Splicing Nakon sinteze jednog lanca cdnk, hibrid DNK-RNK biva meta nukleazne aktivnosti proteina ORF2 koji vrši degradaciju molekula RNK.
78 Mehanizam Reverse Splicing Mehanizam kojim se odvija sinteza drugog lanca molekula cdnk nije dovoljno poznat. Kompletirana cdnk ima sposobnost integracije u ciljnu sekvencu bogatu timinom u okviru molekula DNK.
79
80 Regulacija aktivnosti transpozona
81 Regulacija aktivnosti transpozona Kod eukariota kod eukariota Transpozoni biraju ciljna mesta na molekulu DNK u regionima koja se mogu definisati kao manje škodljiva za ćeliji - sigurne luke (skloništa) za transpozone (eng. safe havens for transposons) Uloga malih regulatornih molekula RNK u kontroli transpozicije kod sisara (piwi RNK u polnim ćelijama)
82 Regulacija aktivnosti transpozona kod prokariota Kontrola broja kopija transpozona u ćeliji Kontrola transpozicije zaštitom mesta insercije
83 Kontola broja kopija transpozona Familija IS4 transpozona ima mogućnost kontrole broja svojih kopija u jednoj ćeliji. Predstavnik ove familije je Tn10, veličine od 9.3 kb, koji koristi seci i lepi mehanizam transpozicije, i pripada klasi mešovitih transpozona. U osnovi ove kontrole je upotreba antisens RNK u regulaciji ekspresije gena za transpozazu. Leva IS10 Desna IS10
84 Na svojim krajevima Tn10 poseduje insercione sekvence suprotne polarnosti. U bakterijskom hromozomu pored Tn10 detektovano je i prisustvo samostalnih insercionih sekvenci - mini transpozoni. Postoje dve kopije gena za transpozazu (po jedna u svakoj IS), ali je samo kopija u desnoj IS funkcionalna. Transpozon Tn10 i mini transpozon IS10R su autonomni transpozoni, a mini transpozon IS10L je neautonomni transpozon. Transpozaza prepoznaje terminalne invertovane sekvence i u Tn10 i u mini transpozonima. Gen za transpozazu Geni čiji su prot. produkti odgovorni za razvoj rezistencije na tetraciklinske antibiotike Gen za transpozazu Leva IS10 Desna IS10
85 Blizu kraja IS10R nalaze se dva promotora na suprotnim stranama molekula DNK. P IN unutrašnji promotor - omogućava prepisivanje gena za transpozazu P OUT - spoljašnji promotor prepisuje kratku sekvencu ka kraju transpozona antisense RNK dužine od stotinak nukleotida IS10 desna antisens RNK P out P in irnk za transpozazu
86 Prvih 36 baza irnk za transpozazu i antisens RNK su komplementarne. Komplementarnost u sekvencama daje mogućnost hibridizacije P IN i P OUT transkripata i formiranja kompleksa RNK-RNK. U okviru komplementarnog segmenta u irnk nalazi se i kodon za inicijaciju translacije (kodon ATG). 36 nukleotida
87 Visok nivo kopija Tn10 u ćeliji Često formiranje hibrida RNK RNK. Pojava hibridizacije sprečava translaciju enzima transpozaze i to blokiranjem vezivanja ribozoma za irnk.
88 Nizak nivo kopija Tn10 u ćeliji Hibridizacija P IN i P OUT transkripata je retka. Molekul irnk slobodan za asembliranje ribozoma i otpočinjanje translacije enzima transpozaze.
89 Tn10 Istraživanja su pokazala da je transpozicija Tn10 u sprezi sa replikacijom bakterijske DNK. Tokom kratkog perioda neposredno nakon prolaska replikacione mašinerije u kome je bakterijska DNK hemimetilovana, česta je transpozicija Tn10.
90 Tn10 U okviru konsenzusnog regiona -10 P IN nalazi se sekvenca 5 GATC3 (mesto dam ) u kojoj adenin metiluje enzim D-adenin metilaza. Kada su mesta dam hemimetilovana, RNK polimeraza se većim afinitetom vezuje za promotor. Mesto dam je detektovano i u regionu krajeva IS koje prepoznaje transpozaza. Afinitet vezivanja transpozaze za unutrašnje krajeve IS značajno je povećano kada su mesta dam hemimetilovana.
91 Tn10 Hemimetilovana DNK - efikasnija ekspresija gena za transpozazu - efikasnije vezivanje transpozaze za IS Tn10. Transpozicija Tn10 najfrekventnija neposredno nakon replikacije DNK.
92 Tn10 Insercija Tn10 u ciljno mesto odvija se mehanizmom seci i lepi. Dvolančani prekid DNK u mestu ekscizije Tn10 reparira se mehanizmom homologne rekombinacije.. Kao rezultat HR, odnosno rekombinacione de novo sinteze DNK, na mestu iskrajanja transpozona opet se sintetiše sekvenca transpozona. Nereplikativnim mehanizom transpozicijom dobija se replikativni rezultat dve kopije transpozona. Dvolančani prekid Ciljno mesto Seci i lepi mehanizam transpozicije Reparacija dvolančanog prekida
93 Kontrola transpozicije zaštitom mesta insercije Određene vrste transpozona kontrolu svoje aktivnosti ostvaruju putem izbora ciljne sekvence u kojoj će se odigrati transpozicija. Drugim rečima, neke sekvence su imune na inserciju transpozona. Primer ovog vida kontrole transpozicije je transpozicija bakteriofaga Mu.
94 Bakteriofag Mu Lizogeni bakteriofag Mu veličine od ~40 kb sa 35 gena. DNK transpozon Tokom litičkog ciklusa, fag Mu replikativnim mehanizmom izvrši preko 100 reakcija/h - najaktivniji poznati transpozon. Zbog česte insercije u bakterijski genom i indukcije insercionih mutacija dobio je i svoje ime Mutator (Mu).
95 Fag Mu Slično drugim transpozonima, transpozon Mu pokazuje malu selektivnost za mesto svoje insercije. Pored bakterijske DNK, mesto insercije može biti i sama fagna DNK, što bi bilo fatalno po aktivnost fagnih gena i životni ciklus faga. Transpozon Mu razvio je mehanizam kojim štiti fagnu DNK od insercije fagnog DNK transpozona.
96 Samo dva gena kodiraju proteine koji učestvuju u transpoziciji: gen A koji kodira protein MuA i gen B koji kodira protein MuB. Protein MuA transpozaza iz familije DDE proteina Protein MuB ATP-azni protein koja stimuliše aktivnost proteina MuA
97 4 subjed. MuA transpozaze vezuju se za krajeve faga Mu. Protein MuB (u kompleksu sa ATP) vezuje se nespecifično za sekvencu DNK u kojoj će se insertovati fag Mu. Protein protein interakcija proteina MuA i MuB obezbeđuje vezivanje formiranog sinaptičkog kopleksa za mesto insercije na molekulu DNK.
98 Kontrola transpozicije zaštitom mesta insercije Vezani za krajeve transpozona, proteini MuA štite sekvencu fagne DNK u dužini od 15 kb od vezivanja proteina MuB. U slučaju da se protein MuB veže za fagnu DNK u okolini transpozona, protein MuA će stimulisati hidrolizu molekula ATP. Bez ATP, protein MuB gubi afinitet vezivanja za molekul DNK i disocira sa nje. Na ovaj način, 15 kb duga sekvenca fagne DNK otporna je na inserciju transpozona.
99 V(D)J REKOMBINACIJA
100 Urođeni (nespecifična otpornost) i stečeni (specifična otpornost) imunitet. Stečeni imunitet ima kompleksnu ulogu da pored ostalog, prepoznaje i uništava viruse, bakterije i patogene eukariote. Prepoznaju ogroman broj stranih antigena epitopa. Stečeni imunitet : humoralni i ćelijski imunitet. Specijalizovane ćelije - limfociti B i T.
101 V(D)J REKOMBINACIJA V(D)J rekombinacija je proces kojim ćelije imunskog sistema kičmenjaka proizvode različita antitela i T ćelijske receptore. Proizvodnja ovih specifičnih proteina moguća je programiranim DNK rearanžmanima koji nastaju kao posledica rekombinacionih reakcija sličnih transpoziciji.
102 Antitela Glavna karakteristika antitela je njihova sposobnost vezivanja za antigene, koji su i indukovali njihovu sintezu posredstvom antigenih determinanti ili epitopa. Na temelju tog kriterijuma, antitela predstavljaju grupu različitih molekula koji su svrstani u imunoglobuline (γ globulini) koji se sastoje od pet klasa IgG, IgA, IgM, IgD i IgE. Ove klase međusobno se razlikuju po molekulskoj strukturi, težini, naelektrisanju, aminokiselinskoj sekvenci i vrsti prisutnog ugljenog hidrata.
103 Imunoglobulini imaju istu osnovnu građu. Četiri polipeptidna lanca Struktura koja ima izgled latiničnog slova Y. Laki lanci - L ak Teški lanci - H ak Sve lance karakteriše varijabilni (V) region na N- kraju i konstantni (C) region na C-kraju proteina. Deo antitela koji stupa u interakciju sa antigenim determinantama naziva se vezujuće mesto za antigen a formiraju ga varijabilni domeni lakog i teškog lanca imunoglobulina. Antitela
104 Kappa lokus miša Region genoma koji kodira lake lance antitela. 300 genskih segmenata koji kodiraju različite varijante varijabilnog domena lakog lanca (V L domen). 4 genska segmenta koji kodiraju kratki proteinski region (J region) 1 genski segment za konstantni domen lanca (C L domen)
105 V(D)J rekombinacijom moguća je fuzija između bilo kog V L i J segmenta Posledica ove rekombinacije varijanti lakog lanca antitela Ovaj segment povezuje se sa C L kodirajućem regionom tokom obrade primarnog transkripta
106 V(D)J REKOMBINACIJA Teške lance antitela miša kodira region sastavljen od 100 V regiona, 12 D (eng. for diversity, D) regiona i 4 J regiona. Slično lakim lancima, jedan region kodira konstantni domen teškog lanca (C H domen). V(D)J rekombinacijom moguće je stvoriti različitih proteinskih sekvenci teškog lanca
107 Kombinacija varijanti lakog lanca antitela i varijanti teškog lanca antitela za rezultat ima mogućnost proizvodnje ogromnog broja antitela. Uključujući sve poznate postranslacione modifikacije proteinskih lanaca i uzimajući u obzir stopu mutabilnosti za date genske lokuse, procenjuje se da je moguće proizvesti oko 7.2 x 10 7 različitih antitela.
108 Sve sekvence koje kodiraju proteine čiji transkripti učestvuju u proizvodnji antitela i T ćelijskih receptora na svojim krajevima poseduju rekombinacione signalne sekvence i to kao invertovane ponovke. Na svojim krajevima ove sekvence sadrže konzervisane motive: 7-mer (7 bp) i 9-mer (9 bp) za vezivanje rekombinaza.
109 Rekombinaza odgovorna za prepoznavanje i sečenje rekombinacionih signalnih sekvenci sastoji se od 2 proteinske subjedinice RAG1 i RAG2 (eng. recombination activating gene, RAG) i funkcioniše slično enzimima transpozazama. Oni prepoznaju par rekombinacionih signalnih sekvenci, vezuju se za konzervirane motive i formiraju kompleks protein DNK.
110 Proteinski kompleks nehomologne rekombincije
111 V(D)J rekombinacija Proteini koji su odgovorni za nehomologo spajanje krajeva često vrše adiciju ili deleciju nekoliko bp, čime završetak procesa V(D)J rekombinacije čine sličnim procesu transpozicije Tc1/Mariner tranpozona. Protein RAG 1 pokazuje neke osobine transpozaza proteinske familije DDE. Dokazi da se V(D)J rekombinacija, ključni molekularno-biološki mehanizam imunskog sistema kičmenjaka razvio iz mehanizma DNK transpozicije.
3.1 Granična vrednost funkcije u tački
3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili
Διαβάστε περισσότεραREKOMBINACIJA MOLEKULA DNK
REKOMBINACIJA MOLEKULA DNK Fenomeni odgovorni za održavanje i ekspresiju genoma Svaki molekul DNK je rekombinovani molekul DNK Pojam rekombinacije Tridesete godine prošlog veka Mejoza (poslednja istraživanja
Διαβάστε περισσότεραDoc. dr Snežana Marković
REPARACIJA DNK. REKOMBINACIJA DNK. Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu REPARACIJA OŠTEĆENIH MOLEKULA DNK Mutacija svaka promena
Διαβάστε περισσότεραUNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka
UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju
Διαβάστε περισσότεραRegulacija ekspresije gena kod prokariota
Regulacija ekspresije gena kod prokariota Bakterije Jednoćelijski organizmi koji nemaju jedro i druge organele. Geni u najvećem broju slučajeva ne poseduju introne i većina gena organizovana je u operone.
Διαβάστε περισσότεραOsnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju
RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)
Διαβάστε περισσότεραNIVOI ORGANIZACIJE I EKSPRESIJE GENOMA
NIVOI ORGANIZACIJE I EKSPRESIJE GENOMA ANIMACIJE!!! REPLIKACIJA https://www.youtube.com/watch?v=tnkwgcfphqw TRANSKRIPCIJA https://www.youtube.com/watch?v=jqiwwjqf5d0 TRANSKRIPCIJA I TRANSLACIJA https://www.youtube.com/watch?v=-k8y0atkkai
Διαβάστε περισσότεραHEMIJSKA VEZA TEORIJA VALENTNE VEZE
TEORIJA VALENTNE VEZE Kovalentna veza nastaje preklapanjem atomskih orbitala valentnih elektrona, pri čemu je region preklapanja između dva jezgra okupiran parom elektrona. - Nastalu kovalentnu vezu opisuje
Διαβάστε περισσότεραOperacije s matricama
Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M
Διαβάστε περισσότερα18. listopada listopada / 13
18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu
Διαβάστε περισσότεραDISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović
DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,
Διαβάστε περισσότεραMATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15
MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda
Διαβάστε περισσότεραTRANSLACIJA. Doc. dr Snežana Marković
TRANSLACIJA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu BIOSINTEZA PROTEINA - TRANSLACIJA U toku translacije dolazi do specifičnog
Διαβάστε περισσότεραPRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).
PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo
Διαβάστε περισσότεραBiohemija nukleinskih kiselina. Genetska informacija
Biohemija nukleinskih kiselina Genetska informacija deoksiribonukleinske kiseline (DNK) ribonukleinske kiseline (RNK) DNK je nosilac naslednih informacija u ćeliji, dok RNK učestvuju u prenošenju tih informacija
Διαβάστε περισσότεραKontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A
Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi
Διαβάστε περισσότεραSISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA
SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije
Διαβάστε περισσότεραnumeričkih deskriptivnih mera.
DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,
Διαβάστε περισσότερα41. Jednačine koje se svode na kvadratne
. Jednačine koje se svode na kvadrane Simerične recipročne) jednačine Jednačine oblika a n b n c n... c b a nazivamo simerične jednačine, zbog simeričnosi koeficijenaa koeficijeni uz jednaki). k i n k
Διαβάστε περισσότερα1892. Ivanovski, filtrabilni uzročnik mozaične bolesti duvana Bejerink, potvrdio eksperimente Ivanovskog Lefler i Froš, filtrabilni
1892. Ivanovski, filtrabilni uzročnik mozaične bolesti duvana 1898. Bejerink, potvrdio eksperimente Ivanovskog 1898. Lefler i Froš, filtrabilni uzročnik slinavke i šapa 1909. Landštajner i Poper, filtrabilni
Διαβάστε περισσότεραIZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)
IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO
Διαβάστε περισσότεραZavrxni ispit iz Matematiqke analize 1
Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1
Διαβάστε περισσότεραElementi spektralne teorije matrica
Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena
Διαβάστε περισσότεραELEKTROTEHNIČKI ODJEL
MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,
Διαβάστε περισσότεραTeorijske osnove informatike 1
Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. () Teorijske osnove informatike 1 9. oktobar 2014. 1 / 17 Funkcije Veze me du skupovima uspostavljamo skupovima koje nazivamo funkcijama. Neformalno, funkcija
Διαβάστε περισσότεραSEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze
PRIMARNE VEZE hemijske veze među atomima SEKUNDARNE VEZE međumolekulske veze - Slabije od primarnih - Elektrostatičkog karaktera - Imaju veliki uticaj na svojstva supstanci: - agregatno stanje - temperatura
Διαβάστε περισσότεραIskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012
Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)
Διαβάστε περισσότεραMolekularna biologija prokariota
Molekularna biologija prokariota I Molekularne osnove procesa: Čuvanja i prenošenja genetičke informacije u ćeliji Regulacije metabolizma - ekonomičnost ćelije i brzo prilagođavanje na uslove sredine -
Διαβάστε περισσότεραM086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost
M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.
Διαβάστε περισσότεραFTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA
: MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp
Διαβάστε περισσότεραtranskripcija Matrica i enzimi Transkripcija Sličnosti između replikacije i transkripcije Razlike između replikacije i transkripcije
Transkripcija Sinteza RNK molekula. DNK lanac služi kao matrica za sintezu RNK. Transkripcija Tip RNK molekula Ribozomalna RNK (rrnk) Male RNK (trnk; snrnk; 5S rrnk; scrnk; mirnk ) Informaciona RNK (irnk
Διαβάστε περισσότεραIII VEŽBA: FURIJEOVI REDOVI
III VEŽBA: URIJEOVI REDOVI 3.1. eorijska osnova Posmatrajmo neki vremenski kontinualan signal x(t) na intervalu definisati: t + t t. ada se može X [ k ] = 1 t + t x ( t ) e j 2 π kf t dt, gde je f = 1/.
Διαβάστε περισσότεραMETABOLIZAM I REGULACIJA HISTONSKIH IRNK "ŽIVOT
METABOLIZAM I REGULACIJA HISTONSKIH IRNK "ŽIVOT BEZ POLI-A REPA" Histoni su primarne proteinske komponente hromatina. Na početku se smatralo da su uglavnom uključeni u pakovanje DNK, odnosno da su važni
Διαβάστε περισσότεραXI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla
XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla
Διαβάστε περισσότεραRIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ
RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA
Διαβάστε περισσότεραDoc. dr Snežana Marković
REPLIKACIJA Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu REPLIKACIJA DNK Semikonzervativan proces Eksperimenti Mezelsona i Stala 1957.g.
Διαβάστε περισσότερα5. Karakteristične funkcije
5. Karakteristične funkcije Profesor Milan Merkle emerkle@etf.rs milanmerkle.etf.rs Verovatnoća i Statistika-proleće 2018 Milan Merkle Karakteristične funkcije ETF Beograd 1 / 10 Definicija Karakteristična
Διαβάστε περισσότεραIspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f
IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραREGULATORNI MOLEKULI RNK "SKRIVENI JEZIK RNK"
REGULATORNI MOLEKULI RNK "SKRIVENI JEZIK RNK" Kod prokariota geni posredstvom molekula irnk kodiraju proteine koji obavljaju katalitičke, strukturne i regulatone funkcije, tako da su proteini jedini izlazni
Διαβάστε περισσότεραVerovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića
Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju
Διαβάστε περισσότεραKaskadna kompenzacija SAU
Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su
Διαβάστε περισσότεραRegulacija ekspresije gena kod eukariota
Regulacija ekspresije gena kod eukariota Regulacija ekspresije gena Višećelijski organizmi Čovek - 250 tipova ćelija Svaka ćelija gotovo istu DNK Regulacija ekspresije gena Hijerarhija regulacije ekspresije
Διαβάστε περισσότεραREGULACIJA EKSPRESIJE GENA KOD EUKARIOTA TRANSKRIPCIONI FAKTORI. Doc. dr Snežana Marković
REGULACIJA EKSPRESIJE GENA KOD EUKARIOTA TRANSKRIPCIONI FAKTORI Doc. dr Snežana Marković Institut za biologiju i ekologiju Prirodno-matematički fakultet Univerzitet u Kragujevcu REGULACIJA EKSPRESIJE
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI ( IV deo) Rešenje: Najpre ćemo logaritmovati ovu jednakost sa ln ( to beše prirodni logaritam za osnovu e) a zatim ćemo
IZVODI ZADACI ( IV deo) LOGARITAMSKI IZVOD Logariamskim izvodom funkcije f(), gde je >0 i, nazivamo izvod logarima e funkcije, o jes: (ln ) f ( ) f ( ) Primer. Nadji izvod funkcije Najpre ćemo logarimovai
Διαβάστε περισσότεραIZVODI ZADACI (I deo)
IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a
Διαβάστε περισσότεραPARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,
PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati
Διαβάστε περισσότεραStrukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1
Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,
Διαβάστε περισσότεραEliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare
Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska
Διαβάστε περισσότεραApsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.
Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala
Διαβάστε περισσότεραPrirodno-matematički fakultet Društvo matematičara i fizičara Crne Gore OLIMPIJADA ZNANJA 2018.
Prirodno-matematički fakultet Društvo matematičara i fizičara Crne Gore OLIMPIJADA ZNANJA 2018. Test iz Biologije za 4. razred srednje škole R J E Š E NJ A Podgorica, 05. 05. 2018. 1 1. Spojite navedene
Διαβάστε περισσότεραKOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.
KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa
Διαβάστε περισσότεραZadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu
Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x
Διαβάστε περισσότεραOsnovne teoreme diferencijalnog računa
Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako
Διαβάστε περισσότεραSADRŽAJ TRANSLACIJA... TRANSPORTNE RNK
Translacija SADRŽAJ TRASLACIJA... 1 TRASPORTE RK... 2 Primarna struktura trk... 2 Sekundarna struktura trk... 3 Tercijarna struktura trk... 5 Aktivacija aminokiselina... 5 Interakcija kodon antikodon...
Διαβάστε περισσότερα( ) ( ) 2 UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET. Zadaci za pripremu polaganja kvalifikacionog ispita iz Matematike. 1. Riješiti jednačine: 4
UNIVERZITET U ZENICI POLITEHNIČKI FAKULTET Riješiti jednačine: a) 5 = b) ( ) 3 = c) + 3+ = 7 log3 č) = 8 + 5 ć) sin cos = d) 5cos 6cos + 3 = dž) = đ) + = 3 e) 6 log + log + log = 7 f) ( ) ( ) g) ( ) log
Διαβάστε περισσότεραInženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)
Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija
Διαβάστε περισσότερα21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI
21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka
Διαβάστε περισσότεραDijagonalizacija operatora
Dijagonalizacija operatora Problem: Može li se odrediti baza u kojoj zadani operator ima dijagonalnu matricu? Ova problem je povezan sa sljedećim pojmovima: 1 Karakteristični polinom operatora f 2 Vlastite
Διαβάστε περισσότεραTrigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto
Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije
Διαβάστε περισσότερα5 Ispitivanje funkcija
5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:
Διαβάστε περισσότερα3. razred gimnazije- opšti i prirodno-matematički smer ALKENI. Aciklični nezasićeni ugljovodonici koji imaju jednu dvostruku vezu.
ALKENI Acikliči ezasićei ugljovodoici koji imaju jedu dvostruku vezu. 2 4 2 2 2 (etile) viil grupa 3 6 2 3 2 2 prope (propile) alil grupa 4 8 2 2 3 3 3 2 3 3 1-bute 2-bute 2-metilprope 5 10 2 2 2 2 3 2
Διαβάστε περισσότεραPravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.
1 Pravilo 1. Svaki tip entiteta ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom. Pravilo 2. Svaki atribut entiteta postaje atribut relacione šeme pod istim imenom. Pravilo 3. Primarni ključ entiteta postaje
Διαβάστε περισσότεραI.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?
TET I.1. Šta je Kulonova sila? elektrostatička sila magnetna sila c) gravitaciona sila I.. Šta je elektrostatička sila? sila kojom međusobno eluju naelektrisanja u mirovanju sila kojom eluju naelektrisanja
Διαβάστε περισσότεραElektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 17.maj Odsek za Softversko inžinjerstvo
Elektrotehnički fakultet univerziteta u Beogradu 7.maj 009. Odsek za Softversko inžinjerstvo Performanse računarskih sistema Drugi kolokvijum Predmetni nastavnik: dr Jelica Protić (35) a) (0) Posmatra
Διαβάστε περισσότερα2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x
Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:
Διαβάστε περισσότεραNovi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju
Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada
Διαβάστε περισσότεραNOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA. Imenovanje aromatskih ugljikovodika
NOMENKLATURA ORGANSKIH SPOJEVA Imenovanje aromatskih ugljikovodika benzen metilbenzen (toluen) 1,2-dimetilbenzen (o-ksilen) 1,3-dimetilbenzen (m-ksilen) 1,4-dimetilbenzen (p-ksilen) fenilna grupa 2-fenilheptan
Διαβάστε περισσότεραRiješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva
Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički
Διαβάστε περισσότεραMetode molekularne biologije
Metode molekularne biologije Metode za analizu hromozoma Hromozom χρώμα (hroma) - boja i σώμα (soma) telo Sposobnost bojenja hromozoma je bila osnov na kojoj su se bazirale pionirske metode za analizu
Διαβάστε περισσότεραMOLEKULARNE OSNOVE ĆELIJE. Milena Ćurčić
MOLEKULARNE OSNOVE ĆELIJE Milena Ćurčić - RAZVIĆE EMBRIONA - OPLOĐENJE - DIFERENCIJACIJA OBLIK ĆELIJA - Membranski sistem ćelije Struktura ćelijske membrane Ćelijska membrana Struktura ćelijske membrane:
Διαβάστε περισσότεραradni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}
Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. Postupak f koji svakom elementu x D pridružuje točno jedan element y K zovemo funkcija
Διαβάστε περισσότεραPismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.
Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati
Διαβάστε περισσότεραSortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort
Sortiranje prebrajanjem (Counting sort) i Radix Sort 15. siječnja 2016. Ante Mijoč Uvod Teorem Ako je f(n) broj usporedbi u algoritmu za sortiranje temeljenom na usporedbama (eng. comparison-based sorting
Διαβάστε περισσότεραPOTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE
**** MLADEN SRAGA **** 011. UNIVERZALNA ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE SKUP REALNIH BROJEVA α Autor: MLADEN SRAGA Grafički urednik: BESPLATNA - WEB-VARIJANTA Tisak: M.I.M.-SRAGA
Διαβάστε περισσότερα7 Algebarske jednadžbe
7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.
Διαβάστε περισσότεραGenetska kontrola sinteze bjelančevina. Povijesni PaJaMo pokus Jacob-Monod model sinteze bjelančevina u prokariota
Genetska kontrola sinteze bjelančevina Još prije otkrića genetskog koda bilo je jasno da moraju postojati načini kontroliranja broja i vrste bjelančevina koje se proizvode u stanici. Kod šumskog drveća
Διαβάστε περισσότεραIspitivanje toka i skiciranje grafika funkcija
Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3
Διαβάστε περισσότεραCauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.
auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,
Διαβάστε περισσότεραRačunarska grafika. Rasterizacija linije
Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem
Διαβάστε περισσότεραPROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI
PROSTORNI STATIČKI ODREĐENI SUSTAVI - svi elementi ne leže u istoj ravnini q 1 Z F 1 F Y F q 5 Z 8 5 8 1 7 Y y z x 7 X 1 X - svi elementi su u jednoj ravnini a opterećenje djeluje izvan te ravnine Z Y
Διαβάστε περισσότεραLANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE
LANCI & ELEMENTI ZA KAČENJE 0 4 0 1 Lanci za vešanje tereta prema standardu MSZ EN 818-2 Lanci su izuzetno pogodni za obavljanje zahtevnih operacija prenošenja tereta. Opseg radne temperature se kreće
Διαβάστε περισσότεραNaziv virusa dobijen je iz latinskog jezika i označava otrov i druge škodljive supstance. Prvi put se spominje od godine u engleskom jeziku.
Virusi Naziv virusa dobijen je iz latinskog jezika i označava otrov i druge škodljive supstance Prvi put se spominje od 1392. godine u engleskom jeziku. Značenje supstanca koja prouzrokuje bolest infekcijom
Διαβάστε περισσότεραKonstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE
Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i
Διαβάστε περισσότεραS t r a n a 1. 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a) MgCl 2 b) Al 2 (SO 4 ) 3 sa njihovim molalitetima, m. za so tipa: M p X q. pa je jonska jačina:
S t r a n a 1 1.Povezati jonsku jačinu rastvora: a MgCl b Al (SO 4 3 sa njihovim molalitetima, m za so tipa: M p X q pa je jonska jačina:. Izračunati mase; akno 3 bba(no 3 koje bi trebalo dodati, 0,110
Διαβάστε περισσότεραZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA
**** IVANA SRAGA **** 1992.-2011. ZBIRKA POTPUNO RIJEŠENIH ZADATAKA PRIRUČNIK ZA SAMOSTALNO UČENJE POTPUNO RIJEŠENI ZADACI PO ŽUTOJ ZBIRCI INTERNA SKRIPTA CENTRA ZA PODUKU α M.I.M.-Sraga - 1992.-2011.
Διαβάστε περισσότερα( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)
A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko
Διαβάστε περισσότεραOtpornost R u kolu naizmjenične struje
Otpornost R u kolu naizmjenične struje Pretpostavimo da je otpornik R priključen na prostoperiodični napon: Po Omovom zakonu pad napona na otporniku je: ( ) = ( ω ) u t sin m t R ( ) = ( ) u t R i t Struja
Διαβάστε περισσότεραReverzibilni procesi
Reverzbln proces Reverzbln proces: proces pr koja sste nkada nje vše od beskonačno ale vrednost udaljen od ravnoteže, beskonačno ala proena spoljašnjh uslova ože vratt sste u blo koju tačku, proena ože
Διαβάστε περισσότεραSEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija
SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!
Διαβάστε περισσότεραEDITOVANJE RNK DEZAMINACIJOM ADENOZINA U INOZIN
EDITOVANJE RNK DEZAMINACIJOM ADENOZINA U INOZIN Nakon transkripcije, novosintetisana RNK podleže brojnim modifikacijama koje utiču na krajnji produkt gena protein ili molekul RNK. Za razliku od splajsovanja,
Διαβάστε περισσότεραPID: Domen P je glavnoidealski [PID] akko svaki ideal u P je glavni (generisan jednim elementom; oblika ap := {ab b P }, za neko a P ).
0.1 Faktorizacija: ID, ED, PID, ND, FD, UFD Definicija. Najava pojmova: [ID], [ED], [PID], [ND], [FD] i [UFD]. ID: Komutativan prsten P, sa jedinicom 1 0, je integralni domen [ID] oblast celih), ili samo
Διαβάστε περισσότεραFunkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)
Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva
Διαβάστε περισσότεραLinearna algebra 2 prvi kolokvij,
Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 27.. 20.. Za koji cijeli broj t je funkcija f : R 4 R 4 R definirana s f(x, y) = x y (t + )x 2 y 2 + x y (t 2 + t)x 4 y 4, x = (x, x 2, x, x 4 ), y = (y, y 2, y, y 4 )
Διαβάστε περισσότεραBANKA PITANJA IZ BIOLOGIJE. proteini. 3. Koji se deo složenog enzima hemijski menja u toku reakcije: 4. Apoenzim i koenzim zajedno čine:
BANKA PITANJA IZ BIOLOGIJE citologija proteini 1. α-heliks je pojam koje se odnosi na strukturu proteina. 2. Broj polipeptidnih lanaca kod složenih proteina definiše: 3. Koji se deo složenog enzima hemijski
Διαβάστε περισσότεραOM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA
OM V me i preime: nde br: 1.0.01. 0.0.01. SAVJANJE SLAMA TANKOZDNH ŠTAPOVA A. TANKOZDN ŠTAPOV PROZVOLJNOG OTVORENOG POPREČNOG PRESEKA Preposavka: Smičući napon je konsanan po debljini ida (duž pravca upravnog
Διαβάστε περισσότεραISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE
UNIVERZITET PRIVREDNA AKADEMIJA, NOVI SAD STOMATOLOŠKI FAKULTET PANČEVO ISPITNA PITANJA OSNOVI BIOHEMIJE Prof. dr Esma R. Isenović 1. Biohemija kao nauka, zadaci izučavanja i discipline 1. Koja je definicija
Διαβάστε περισσότεραMEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti
MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom
Διαβάστε περισσότεραVeleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.
Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,
Διαβάστε περισσότερα( ) π. I slučaj-štap sa zglobovima na krajevima F. Opšte rešenje diferencijalne jednačine (1): min
Kritična sia izvijanja Kritična sia je ona najmanja vrednost sie pritisa pri ojoj nastupa gubita stabinosti, odnosno, pri ojoj štap iz stabine pravoinijse forme ravnoteže preazi u nestabinu rivoinijsu
Διαβάστε περισσότερα