GEOMETRIJA 3 vebe xkolske 2012/13 godine M i N smer

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "GEOMETRIJA 3 vebe xkolske 2012/13 godine M i N smer"

Transcript

1 Prvi dvoqas 1. Ispitati regularnost krivih zadatih parametrizacijom α(t) = (cos t, sin t), t ( π, π), β(t) = (cos t 3, sin t 3 ), t ( 3 π, 3 π). Da li su ove krive ekvivalentne? 2. Dokazati da su sledei skupovi taqaka slike (tragovi, nosaqi) regularnih krivih: a) E = {(x, y) R 2 x2 a 2 + y2 b 2 = 1}, a, b > 0; b) H = {(x, y) R 2 x2 a 2 y2 b 2 = 1, x > 0}, a, b > 0; v) P = {(x, y) R 2 x = y 2 }. 3. a) Dokazati da je skup {(t, 0) t [0, 1)} {(0, t) t [0, 1)} slika beskonaqno glatke krive koja nije regularna (tj. da ta glatka parametrizacija nije nasleena iz R 2 ). b) Dokazati da skup {(x, x ) x R} ne moe biti slika regularne krive. 4. Dokazati da je F (x 0, y 0 ) = ( F x, F y ) (x0,y 0 0 dovo an uslov da skup taqaka datih uslovom F (x, y) = 0 ) bude lokalno, u nekoj okolini taqke (x 0, y 0 ), trag regularne krive. Da li je taj uslov i potreban? 5. Dokazati da je duina odseqka odreenog koordinatnim osama tangentne linije astroide zadate jednaqinom x y 2 3 = a 2 3, a > 0, konstantna. 6. Date su regularna ravanska kriva α i dve taqke P i Q van e. Neka je M 0 taqka krive u kojoj zbir P M + QM, M α, dostie minimum. Dokazati da je simetrala P M 0 Q normalna na tangentu krive α u taqki M 0.

2 Drugi dvoqas Jox neke poznate krive prava (u R 2, R 3 ) krive drugog reda (elipsa, hiperbola, parabola) lanqanica y = ach x a, a > 0, x R traktrisa (eng. dog curve) a(cos t + ln(tg ( t 2 )), sin t), a > 0, t (0, π) cikloide (at b sin t, a b cos t), t [0, 2π] epicikloide a((1 + m) cos(mt) m cos(t(m + 1)), (m + 1) sin(mt) m sin(t(m + 1))), a, m > 0, t > 0 m = 1: kardioida 2a(cos t(1 + cos t), sin t(1 + cos t)), t [0, 2π], tj. ρ = 2a(1 + cos θ) hipocikloide a((m 1) cos(mt) + m cos(t(m 1)), (m 1) sin(mt) m sin(t(m 1))), a > 0, m (0, 1), t > 0 astroida (a cos 3 θ, a sin 3 θ), θ [0, 2π], a > 0, x y 2 3 = a 2 3 Arhimedova spirala ρ = aθ, a > 0 logaritamska spirala ae bθ, a > 0 Kasinijevi ovali (x 2 + y 2 ) 2 + 2a 2 (y 2 x 2 ) = c 4 a 4, a, c > 0; za a = c: Bernulijeva lemniskata ( ) a cos t a sin t cos t, 1+sin 2 1+sin 2 t, t [0, 2π], tj. ρ 2 = 2a 2 cos(2θ) kruni heliks (zavojnica) (a cos t, a sin t, bt), a > 0, t R konusni heliks (at cos t, at sin t, bt), a > 0, t R Vivijanijeva kriva a(1 + cos t, sin t, 2 sin t 2 ), a > 0, t [ 2π, 2π] 1. Izraqunati duine sledeih krivih: a) y = ln cos x, x [0, π 3 ]; b) x = t 1 2sh 2t, y = 2ch t, t [0, 2]; v) β(t) = (a cos t, a sin t, bt), a > 0, t [0, 2π]; g) ρ = a(1 + cos θ), a > 0. d) ρ = aθ, a > 0, θ [0, 2π]. 2. Nai prirodnu parametrizaciju krivih: a) kruga α(t) = (r cos t, r sin t), r > 0, t (0, 2π); b) heliksa β(t) = (a cos t, a sin t, bt), a > 0, t (0, 2π); v) lanqanice y = ach x a, a > 0; (arsh (x) = ln(x + x 2 + 1)) g) elipse x2 y 2 + y2 b 2 = 1, a, b > 0.

3 Trei dvoqas 1. Odrediti Freneov reper, krivinu i torziju sledeih krivih a) α(t) = (r cos t, r sin t), r > 0; b) β(t) = (a cos t, a sin t, bt), a > Dokazati da Darbuov vektor X = τt + κb zadovo ava sistem: T = X T, N = X N, B = X B. (Darbuov vektor je vektor ugaone brzine krive, pa egov intenzitet daje ugaonu brzinu.) 3. Neka je α : I R 3 prirodno parametrizovana kriva. Dokazati sledee jednakosti: a) [T, B, B ] = τ; b) [B, B, B ] = τ 5 ( κ τ ), κ, τ 0; v) [T, T, T ] = κ 5 ( τ κ ), κ Neka je α : I R 3 prirodno parametrizovana kriva. Ako je κ(s) = 0, tada je α deo prave. Dokazati. 5. Ako sve tangentne linije regularne parametrizovane krive sadre fiksiranu taqku, tada slika te krive pripada nekoj pravoj. Dokazati. 6. Ako sve normalne linije regularne parametrizovane krive sadre fiksiranu taqku, tada je slika te krive sadrana u krugu. Dokazati.

4 Qetvrti dvoqas 1. Neka je α : I R 3 prirodno parametrizovana kriva i κ(s) 0. Dokazati da su sledeii stavovi ekvivalentni: α je ravanska kriva; B je konstantan vektor; τ(s) = 0 za sve s I. 2. Dokazati da je sledea kriva ravanska α(t) = ( 1+t 1 t, 1 1, 1 t 2 1+t ), t ( 1, 1), i nai ravan u kojoj lei. 3. Dokazati da vae uopxtene Freneove formule za regularnu krivu α(t), κ 0, parametrizovanu proizvo nim parametrom t (v = s = α ): T (t) = vκ(t)n(t) N (t) = vκ(t)t (t) +vτ(t)b(t) B (t) = vτ(t)n(t). 4. Dokazati da vae sledee formule za regularnu krivu α parametrizovanu proizvo nim parametrom: α = vt, α = v T + v 2 κn; T = α α ; B = α α α α ; N = (α α ) α α α α ; κ = α α α 3 ; τ = [α,α,α ] α α Dokazati da je krivina krive: a) ρ = ρ(θ) data formulom κ(θ) = 2(ρ ) 2 ρρ +ρ 2 ; ((ρ ) 2 +ρ 2 ) 3 2 b) (x(t), y(t), 0) data formulom κ(t) = x y x y. (x 2 +y 2 ) Neka je α(s) : I R 3, 0 I, κ 0 prirodno parametrizovana kriva. Dokazati da je [x α(0), α (0), α (0)] = 0 jednaqina oskulatorne ravni u taqki α(0). 7. Dokazati da se sve oskulatorne ravni neke regularne krive sa krivinom razliqitom od nule seku u jednoj taqki akko je ta kriva ravanska. 8. Sferna kriva konstantne krivine je deo kruga. Dokazati.

5 Peti dvoqas 1. Odrediti ravanski krivu (do na izometrijsku transformaciju) ako je data krivina: a) κ(s) = 1 as+b, a, b 0; b) κ(s) = 1 1+s Data je kriva α(t) = ( 2 cos t + sin t + 1, 2 sin t + 2, 2 cos t + sin t + 3), t R. a) Izraqunati krivinu i torziju krive. b) Deta no opisati krivu. 3. Uopxtena zavojna linija (heliks) je prostorna kriva qiji tangentni vektor zaklapa konstantan ugao sa fiksiranom pravom koja se naziva osa heliksa. Dokazati da je kriva uopxtena zavojna linija akko vai neki od uslova: normale su normalne na osu; binormale grade konstantan ugao sa osom; κ τ = const. 4. (primer ispitnog zadatka) Neka je α kriva data svojom polarnom parametrizacijom ρ(θ) = ae bθ, a > 0. a) Skicirati krivu α na najveem intervalu I na kojem je regularna. Odrediti enu prirodnu parametrizaciju, duinu luka izmeu taqaka θ = 0 i θ = t i krivinu κ(t) kao funkciju od t. b) Dokazati da proizvo na poluprava iz koordinatnog poqetka odseca na krivoj α dui qije duine qine geometrijsku progresiju, dok sa tangentama u preseqnim taqkama sa krivom zaklapa fiksiran ugao. v) Odrediti Freneov reper, krivinu i torziju krive β(t) = (e 5t cos 5t, e 5t sin 5t, e 5t ) koja predstav a reparametrizaciju konusnog heliksa zadatog standardnom parametrizacijom, nad ravanskom krivom α. g) Odrediti uglove koje zaklapaju tangenta, normala i binormala u proizvo noj taqki krive sa z osom.

6 Xesti dvoqas 1. a) Parametrizovati jediniqnu polusferu, sferu bez jednog meridijana i sferu bez jedne taqke. Da li su parametrizacije regularne? Da li je cela sfera slika regularne povrxi? b) Nai jednaqinu tangentne ravni na jediniqnu sferu u taqki ( 1 2, 1 2, 2 2 ). 2. Dokazati da zapremina tetraedra koji se dobija u preseku koordinatnih osa i tangentne ravni povrxi xyz = a 3, a > 0, ne zavisi od izbora taqke povrxi u kojoj je se razmatra tangentna ravan. 3. Dokazati da je skup rexea jednaqine f(x, y, z) = x 5 + x 3 + y 3 + y 2 + z 3 + z = 0 lokalno slika regularne povrxi i nai enu tangentnu ravan u proizvo noj taqki (x 0, y 0, z 0 ) slike povrxi. 4. Dokazati da gora polovina krunog konusa z 2 = x 2 + y 2 nije slika regularne povrxi.

7 Sedmi dvoqas 1. Dokazati da su povrxi qije su slike grafici glatkih funkcija regularne. 2. Neka je α(t) = (f(t), 0, g(t)), a < t < b, regularna 1 1 kriva klase C k i f > 0. a) Dokazati da je slika povrxi r(u, v) = (f(u) cos v, f(u) sin v, g(u)), a < u < b, 0 < v < 2π, dobijena rotacijom slike krive α oko z ose. b) Dokazati da je r regularna elementarna povrx. v) Odrediti koordinatne krive povrxi r i uglove koje one zaklapaju. g) Primeri rotacionih povrxi: sfera, katenoid, jednograni hiperboloid, torus, cilindar, konus. 3. a) Neka je α(u) regularna kriva i neka je β(u) 0 vektorsko po e du krive α. Odrediti pod kojim uslovima je f(u, v) = α(u) + vβ(u) regularna elementarna povrx. b) Primeri pravolinijskih povrxi: konus, cilindar, helikoid, jednograni hiperboloid, hiperboliqki paraboloid, Mebijusova traka.

8 Osmi dvoqas 1. Ispitati da li je povrx r(u, v) = ((1 + u sin v 2 ) cos v, (1 + u sin v 2 ) sin v, u cos v 2 ), 1 2 < u < 1 2 regularna. Izraqunati normalno vektorsko po e n(0, v). Dokazati da je lim n(0, v) = lim n(0, v). v π v π lim v π r(0, v) = lim v π, π < v < π, r(0, v) i 2. Dokazati da je jednograni hiperboloid dvostruka linijska povrx, tj. da sadri dve familije mimoilaznih pravih tako da svaka taqka hiperboloida pripada taqno jednoj pravoj iz svake familije. 3. Izraqunati koeficijente prve fundamentalne forme a) konusa z = 3(x 2 + y 2 ), (x, y) (0, 0); b) proizvo ne rotacione povrxi. 4. Data je povrx x = u cos v, y = u sin v, z = u 2. Odrediti ugao izmeu krivih v = u + 1 i v = 3 u. 5. Odrediti ugao izmeu krivih v = 2u i v = 2u na povrxi qija je metrika data sa ds 2 = du 2 + 2dv 2.

9 Deveti dvoqas 1. Izraqunati povrxinu torusa. 2. Neka je U = {(θ, φ) π 2 < θ < π 2, 0 < φ < 2π} R2 i f : U R 3 parametrizacija dela sfere S 2 data sa f(θ, ϕ) = (cos θ cos φ, cos θ sin φ, sin θ). a) Izraqunati povrxinu dela jediniqne sfere izmeu dva meridijana i dve paralele. b) Pokazati da su krive (loksodrome) na sferi koje zaklapaju konstantan ugao α sa meridijanima date jednaqinama ln tg ( π 4 θ 2 ) = ±(φ + C)ctg α, C R. v) Izraqunati duinu jedne od tih krivih. 3. Dokazati da krive familija u 1 (v) = C 1 e v 2 i u 2 (v) = C 2 e v 2, C 1, C 2 > 0, polove uglove izmeu koordinatnih linija povrxi f(u, v) = (u cos v, u sin v, u), u > a) Dokazati da su lokalne koordinate na sferi dobijene iz stereografske projekcije konformne, tj. da su ravan i sfera bez taqke konformno ekvivalentne. b) Pokazati da su loksodrome na sferi slike odgovarajuih logaritamskih spirala iz karte pri stereografskoj projekciji.

10 Deseti dvoqas 1. Dat je jednograni hiperboloid x 2 + y 2 z 2 = 1. a) Odrediti bar dve parametrizacije (dela) hiperboloida. b) Izraqunati Gausovu i sredu krivinu. v) Izraqunati Kristofelove simbole druge vrste. 2. Neka je druga fundamentalna forma povrxi f = f(u, v) identiqki jednaka nuli. Dokazati da slika povrxi pripada nekoj ravni. 3. Neka je α = α(u) prirodno parametrizovana kriva qija je krivina κ = κ(u) 0 i torzija τ = τ(u) 0. Izraqunati Gausovu i sredu krivinu tangentne povrxi f(u, v) = α(u) + vt (u), v > 0, pri qemu je T = T (u) tangentni vektor krive α.

11 Jedanaesti dvoqas 1. Odrediti geodezijsku i normalnu krivinu koordinatnih linija helikoida r(u; v) = (u cos v, u sin v, hv), u > 0, v R, h = const > Neka je γ prirodno parametrizovana kriva qiji trag pripada slici elementarne povrxi r. Oznaqimo sa κ, κ n, κ g redom krivinu, normalnu krivinu i geodezijsku krivinu krive γ, sa N i n normalno vektorsko po e krive i povrxi i sa θ ugao izmeu ih, du krive γ. Dokazati: a) κ 2 = κ 2 n + κ 2 g ; b) κ n = κ cos θ (u taqkama du krive gde je vektor N definisan, tj. gde je κ 0); v) ako je kriva γ u normalnom seqeu (u svim taqkama), tada je κ n = ±κ i κ g = a) Izraqunati normalnu krivinu sfere polupreqnika R u proizvo noj taqki i u pravcu proizvo nog tangentnog vektora. b) Dokazati da za krivinu κ prirodno parametrizovane krive α qiji trag lei na jediniqnoj sferi polupreqnika R vai nejednakost κ 1 R. 4. a) Odrediti geodezijske linije meu paralelama torusa. b) Odrediti eliptiqke, paraboliqke, hiperboliqke i planarne taqke na torusu. 5. Dokazati da u hiperboliqkim taqkama elementarne povrxi postoje taqno dva asimptotska pravca, kao i da su oni simetriqni u odnosu na glavne pravce u toj taqki.

12 Dvanaesti dvoqas 1. Odrediti geodezijske linije cilindra. 2. Dokazati da je svaka paralela rotacione povrxi geodezijska linija. 3. Dokazati da su koordinatne linije parametrizacije povrxi gde vai f 0 ujedno i asimptotske linije ako i samo ako je e = g = a) Dokazati da su koordinatne linije parametrizacije povrxi bez umbiliqkih taqaka ujedno i glavne linije (linije krivine) ako i samo ako vai F = f = 0. b) Dokazati da su meridijani i paralele rotacionih povrxi linije krivine. 5. Odrediti glavne i asimptotske linije na Eneperovoj povrxi r : R 2 R 3 date sa r(u, v) = (u u3 3 + uv2, v v3 3 + u2 v, u 2 v 2 ).

13 Trinaesti dvoqas 1. Ako je α(s) = f(u(s), v(s)) prirodna parametrizacija geodezijske linije na povrxi f = f(u, v) za koju je E = E(u), F = 0, G = G(u), dokazati da je G cos θ = const pri qemu je θ ugao izmeu geodezijske linije i v parametarske krive u = const. 2. Neka je f = f(u, v) deo povrxi na kojem su u i v parametarske krive ortogonalne i koefcijenti prve osnovne forme zavise samo od jednog parametra. Tada se geodezijske linije uvek mogu nai integracijom, tj. tada vai: a) u parametarske krive (v = const) su geodezijske; b) v parametarske krive (u = const = u 0 ) su geodezijske linije akko je G u (u 0 ) = 0; C E v) kriva oblika α(u) = r(u, v(u)) je geodezijska linija akko je v = du, C = const. G G C 2 3. Povrx f = f(u, v) naziva se Liuvilova povrx ako je E = G = U + V i F = 0, pri qemu je U funkcija samo po u i V funkcija samo po v. Ako je α(s) = f(u(s), v(s)) prirodno parametrizovana geodezijska linija na ovoj povrxi, dokazati da je U sin 2 θ V cos 2 θ = const, pri qemu je θ ugao izmeu geodezijske linije i u parametarske krive v = const. 4. Data je rotaciona povrx r(u, v) = (f(u) cos v, f(u) sin v, g(u)). Dokazati: svaki meridijan (u parametarska kriva) je geodezijska linija; paralela (v parametarska kriva) je geodezijska linija akko su tangente meridijana paralelne osi rotacije u svim taqkama paralele. 5. Neka je α(s) = r(α 1 (s), α 2 (s)) prirodno parametrizovana kriva qija slika pripada tragu povrxi r = r(u, v). Posmatrajui n(s) = n(α 1 (s), α 2 (s)) du slike krive α, dokazati da vektorska po a T, S, n qine ortonormiranu bazu vektorskog prostora R 3 du slike krive α, kao i da vae formule analogne Freneovim formulama: T = II(T, T )n + κ g S; S = κ g T + II(T, S)n; n = II(T, T )T II(T, S)S.

14 Qetrnaesti dvoqas 1. Operator oblika S : T p M T p M predstav a negativni diferencijal Gausovog preslikavaa g(p) = n(p) elementarne povrxi r = r(u, v), tj. S = dg p. Kao samoadjungovan linearni operator u korespodenciji je sa drugom fundamentalnom (bilinearnom) formom na sledei naqin: II(v p, w p ) = S(v p ), w p = v p, S(w p ), pa su glavne krivine u taqki p regularne povrxi sopstvene vrednosti operatora oblika povrxi, a glavni pravci egovi sopstveni vektori. Dokazati da vae formule S(r u ) = n u = F f Ge EG F 2 r u F g Gf EG F 2 r v, S(r v ) = n v = F e Ef EG F 2 r u F f Eg EG F 2 r v. U sluqaju F = f = 0, prethodne formule se svode na S(r u ) = e E r u i S(r v ) = g G r v, odakle sledi da su tada normalne krivine u i v parametarskih krivih redom e E i g G. 2. Dokazati da su helikoid i katenoid (na odgovarajui naqin parametrizovani) izometriqne povrxi. 3. a) Dokazati da su ravan (bez taqke) i konus z = 3 x 2 + y 2 (bez vrha) difeomorfne povrxi. b) Dokazati da su ravan i konus z = 3 x 2 + y 2 lokalno izometriqni. v) Odrediti rastojae izmeu taqaka A(0, 1, 3) i B(0, 1, 3) na konusu.

Geometrija 3, zadaci po kojima se drže vežbe

Geometrija 3, zadaci po kojima se drže vežbe Krive Geometrija 3, zadaci po kojima se drže vežbe 1. Skicirati i parametrizovati sledeće krive: prava, krive drugog reda, lančanica, traktrisa, cikloide (epicikloide i hipocikloide), Arhimedova i logaritamska

Διαβάστε περισσότερα

1.1 Tangentna ravan i normala površi

1.1 Tangentna ravan i normala površi Površi. Tangentna ravan i normala površi Zadatak Data je površ r(u, v) = (u cos v, u sin v, a 2 u 2 ), a = const. Ispitati o kojoj se površi radi i odrediti u i v linije. Zadatak 2 Data je površ r(u, v)

Διαβάστε περισσότερα

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori

MATEMATIKA 2. Grupa 1 Rexea zadataka. Prvi pismeni kolokvijum, Dragan ori MATEMATIKA 2 Prvi pismeni kolokvijum, 14.4.2016 Grupa 1 Rexea zadataka Dragan ori Zadaci i rexea 1. unkcija f : R 2 R definisana je sa xy 2 f(x, y) = x2 + y sin 3 2 x 2, (x, y) (0, 0) + y2 0, (x, y) =

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci iz trigonometrije za seminar

Zadaci iz trigonometrije za seminar Zadaci iz trigonometrije za seminar FON: 1. Vrednost izraza sin 1 cos 6 jednaka je: ; B) 1 ; V) 1 1 + 1 ; G) ; D). 16. Broj rexea jednaqine sin x cos x + cos x = sin x + sin x na intervalu π ), π je: ;

Διαβάστε περισσότερα

1. Skicirati sledeće površi i ispitati njihovu regularnost:

1. Skicirati sledeće površi i ispitati njihovu regularnost: Geometrija 3, drgi kolokvijm Prezime i ime, broj indeksa, grpa Skicirati sledeće površi i ispitati njihov reglarnost: a f, v sh cos v, sh sin v,,, v [ π, π]; b g, v, 3, v,, v R a b Rešenje a Iz oblika

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z. Pismeni ispit iz matematike 06 007 Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj z = + i, zatim naći z Ispitati funkciju i nacrtati grafik : = ( ) y e + 6 Izračunati integral:

Διαβάστε περισσότερα

GEODEZIJSKA PRESLIKAVA A

GEODEZIJSKA PRESLIKAVA A Univerzitet u Beogradu Matematiqki fakultet MASTER RAD GEODEZIJSKA PRESLIKAVA A student: Rada Mutavi mentor: prof. dr Mirjana ori Beograd 2013. QLANOVI KOMISIJE: prof. dr Mirjana ori dr Sran Vukmirovi

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu 3.2.2016. Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1 Prezime i ime: Broj indeksa: 1. Definisati Koxijev niz. Dati primer niza koji nije Koxijev. 2. Dat je red n=1

Διαβάστε περισσότερα

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka

1 Afina geometrija. 1.1 Afini prostor. Definicija 1.1. Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo. A - skup taqaka 1 Afina geometrija 11 Afini prostor Definicija 11 Pod afinim prostorom nad poljem K podrazumevamo svaku uređenu trojku (A, V, +): A - skup taqaka V - vektorski prostor nad poljem K + : A V A - preslikavanje

Διαβάστε περισσότερα

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum

Prvi kolokvijum. y 4 dy = 0. Drugi kolokvijum. Treći kolokvijum 27. septembar 205.. Izračunati neodredjeni integral cos 3 x (sin 2 x 4)(sin 2 x + 3). 2. Izračunati zapreminu tela koje nastaje rotacijom dela površi ograničene krivama y = 3 x 2, y = x + oko x ose. 3.

Διαβάστε περισσότερα

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f

IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f IspitivaƬe funkcija: 1. Oblast definisanosti funkcije (ili domen funkcije) D f 2. Nule i znak funkcije; presek sa y-osom IspitivaƬe

Διαβάστε περισσότερα

Dvanaesti praktikum iz Analize 1

Dvanaesti praktikum iz Analize 1 Dvaaesti praktikum iz Aalize Zlatko Lazovi 20. decembar 206.. Dokazati da fukcija f = 5 l tg + 5 ima bar jedu realu ulu. Ree e. Oblast defiisaosti fukcije je D f = k Z da postoji ula fukcije a 0, π 2.

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

Elementi spektralne teorije matrica

Elementi spektralne teorije matrica Elementi spektralne teorije matrica Neka je X konačno dimenzionalan vektorski prostor nad poljem K i neka je A : X X linearni operator. Definicija. Skalar λ K i nenula vektor u X se nazivaju sopstvena

Διαβάστε περισσότερα

I Pismeni ispit iz matematike 1 I

I Pismeni ispit iz matematike 1 I I Pismeni ispit iz matematike I 27 januar 2 I grupa (25 poena) str: Neka je A {(x, y, z): x, y, z R, x, x y, z > } i ako je operacija definisana sa (x, y, z) (u, v, w) (xu + vy, xv + uy, wz) Ispitati da

Διαβάστε περισσότερα

IZVODI ZADACI (I deo)

IZVODI ZADACI (I deo) IZVODI ZADACI (I deo) Najpre da se podsetimo tablice i osnovnih pravila:. C`=0. `=. ( )`= 4. ( n )`=n n-. (a )`=a lna 6. (e )`=e 7. (log a )`= 8. (ln)`= ` ln a (>0) 9. = ( 0) 0. `= (>0) (ovde je >0 i a

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 { fiziqka hemija

Matematika 1 { fiziqka hemija UNIVERZITET U BEOGRADU MATEMATIQKI FAKULTET Matematika 1 { fiziqka hemija Vektori Tijana Xukilovi 29. oktobar 2015 Definicija vektora Definicija 1.1 Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih dui koje imaju

Διαβάστε περισσότερα

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A Ime i prezime: 1. Prikazane su tačke A, B i C i prave a,b i c. Upiši simbole Î, Ï, Ì ili Ë tako da dobijeni iskazi

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Trigonometrijske jednačine i nejednačine. Zadaci koji se rade bez upotrebe trigonometrijskih formula. 00. FF cos x sin x

Διαβάστε περισσότερα

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum

Matematka 1 Zadaci za drugi kolokvijum Matematka Zadaci za drugi kolokvijum 8 Limesi funkcija i neprekidnost 8.. Dokazati po definiciji + + = + = ( ) = + ln( ) = + 8.. Odrediti levi i desni es funkcije u datoj tački f() = sgn, = g() =, = h()

Διαβάστε περισσότερα

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak

Matematiqki fakultet. Univerzitet u Beogradu. Domai zadatak Matematiqki fakultet Univerzitet u Beogradu Domai zadatak Zlatko Lazovi 30. decembar 2016. verzija 1.1 Sadraj 1 METRIQKI PROSTORI 2 1 1 METRIQKI PROSTORI a) Neka je (M, d) metriqki prostor i neka je (x

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije Prvi razred A kategorija 18.02006. Prvi razred A kategorija Dokazati da kruжnica koja sadrжi dva temena i ortocentar trougla ima isti polupreqnik kao i kruжnica opisana oko tog trougla. Na i najve i prirodan broj koji je maƭi

Διαβάστε περισσότερα

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. imaju istu vrednost.

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. imaju istu vrednost. 00200 Prvi razred A kategorija Neka su a 1 < a 2 < < a n dati realni brojevi. Na i sve realne brojeve x za koje je izraz x a 1 + x a 2 + + x a n najmanji. Na i sve trojke međusobno razliqitih dekadnih cifara

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1

Ispit održan dana i tačka A ( 3,3, 4 ) x x + 1 Ispit održan dana 9 0 009 Naći sve vrijednosti korjena 4 z ako je ( ) 8 y+ z Data je prava a : = = kroz tačku A i okomita je na pravu a z = + i i tačka A (,, 4 ) Naći jednačinu prave b koja prolazi ( +

Διαβάστε περισσότερα

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije

Glava 1. Realne funkcije realne promen ive. 1.1 Elementarne funkcije Glava 1 Realne funkcije realne promen ive 1.1 Elementarne funkcije Neka su dati skupovi X i Y. Ukoliko svakom elementu skupa X po nekom pravilu pridruimo neki, potpuno odreeni, element skupa Y kaemo da

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana.

Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana. Zadatak 1 Dokazati da simetrala ugla u trouglu deli naspramnu stranu u odnosu susednih strana. Zadatak 2 Dokazati da se visine trougla seku u jednoj tački ortocentar. 1 Dvostruki vektorski proizvod Važi

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove.

Klasifikacija blizu Kelerovih mnogostrukosti. konstantne holomorfne sekcione krivine. Kelerove. mnogostrukosti. blizu Kelerove. Klasifikacija blizu Teorema Neka je M Kelerova mnogostrukost. Operator krivine R ima sledeća svojstva: R(X, Y, Z, W ) = R(Y, X, Z, W ) = R(X, Y, W, Z) R(X, Y, Z, W ) + R(Y, Z, X, W ) + R(Z, X, Y, W ) =

Διαβάστε περισσότερα

1 Pojam funkcije. f(x)

1 Pojam funkcije. f(x) Pojam funkcije f : X Y gde su X i Y neprazni skupovi (X - domen, Y - kodomen) je funkcija ako ( X)(! Y )f() =, (za svaki element iz domena taqno znamo u koji se element u kodomenu slika). Domen funkcije

Διαβάστε περισσότερα

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti). PRAVA Prava je kao i ravan osnovni geometrijski ojam i ne definiše se. Prava je u rostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom aralelnim sa tom ravom ( vektor aralelnosti). M ( x, y, z ) 3 Posmatrajmo

Διαβάστε περισσότερα

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE

SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE 1 SOPSTVENE VREDNOSTI I SOPSTVENI VEKTORI LINEARNOG OPERATORA I KVADRATNE MATRICE Neka je (V, +,, F ) vektorski prostor konačne dimenzije i neka je f : V V linearno preslikavanje. Definicija. (1) Skalar

Διαβάστε περισσότερα

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1)

Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Inženjerska grafika geometrijskih oblika (5. predavanje, tema1) Prva godina studija Mašinskog fakulteta u Nišu Predavač: Dr Predrag Rajković Mart 19, 2013 5. predavanje, tema 1 Simetrija (Symmetry) Simetrija

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

Glava 1. Trigonometrija

Glava 1. Trigonometrija Glava 1 Trigonometrija 1.1 Teorijski uvod Neka su u ravni Oxy dati krug k = {x, y) R R : x +y = 1} i prava p = {x, y) R R : x = 1}. Predstavimo skup realnih brojeva na pravoj p, kao brojevnoj pravoj, tako

Διαβάστε περισσότερα

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu.

Zadatak 2 Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z 3 z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Kompleksna analiza Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu površ, opisati sve grane funkcije f(z) = z z 4 i objasniti prelazak sa jedne na drugu granu. Zadatak Odrediti tačke grananja, Riemann-ovu

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović

DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović DISKRETNA MATEMATIKA - PREDAVANJE 7 - Jovanka Pantović Novi Sad April 17, 2018 1 / 22 Teorija grafova April 17, 2018 2 / 22 Definicija Graf je ure dena trojka G = (V, G, ψ), gde je (i) V konačan skup čvorova,

Διαβάστε περισσότερα

Univerzitet u Nišu Prirodno matematički fakultet Departman za matematiku

Univerzitet u Nišu Prirodno matematički fakultet Departman za matematiku Univerzitet u Nišu Prirodno matematički fakultet Departman za matematiku Master rad Rotacione površi i njihova vizuelizacija u programskom paketu Mathematica Student: Nenad Krstić Mentor: dr Milan Zlatanović

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

Sadrºaj. 1 Vektorska algebra 1. 2 Analiti ka geometrija 2. 3 Analiti ka geometrija u ravni 3

Sadrºaj. 1 Vektorska algebra 1. 2 Analiti ka geometrija 2. 3 Analiti ka geometrija u ravni 3 Sadrºaj Sadrºaj i 1 Vektorska algebra 1 2 Analiti ka geometrija 2 3 Analiti ka geometrija u ravni 3 4 Analiti ka geometrija u prostoru 4 4.1 Ravan u prostoru......................... 5 4.2 Udaljenost ta

Διαβάστε περισσότερα

Vajerxtrasova reprezentacija minimalnih povrxi

Vajerxtrasova reprezentacija minimalnih povrxi Matematiqki fakultet Univerzitet u Beogradu Master rad Vajerxtrasova reprezentacija minimalnih povrxi Autor: Mentor: dr Mirjana ori septembar 011. Sadraj Predgovor 1 Istorijski osvrt i motivacija 3 Klasiqne

Διαβάστε περισσότερα

Analitička geometrija

Analitička geometrija 1 Analitička geometrija Neka su dati vektori a = a 1 i + a j + a 3 k = (a 1, a, a 3 ), b = b 1 i + b j + b 3 k = (b 1, b, b 3 ) i c = c 1 i + c j + c 3 k = (c 1, c, c 3 ). Skalarni proizvod vektora a i

Διαβάστε περισσότερα

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012

MATERIJAL ZA VEŽBE. Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić. Asistent: dr Tibor Lukić. Godina: 2012 MATERIJAL ZA VEŽBE Predmet: MATEMATIČKA ANALIZA Nastavnik: prof. dr Nataša Sladoje-Matić Asistent: dr Tibor Lukić Godina: 202 . Odrediti domen funkcije f ako je a) f(x) = x2 + x x(x 2) b) f(x) = sin(ln(x

Διαβάστε περισσότερα

Vektori Koordinate Proizvodi Centar masa Transformacije UNIVERZITET U BEOGRADU MATEMATIQKI FAKULTET. Geometrija I{smer.

Vektori Koordinate Proizvodi Centar masa Transformacije UNIVERZITET U BEOGRADU MATEMATIQKI FAKULTET. Geometrija I{smer. UNIVERZITET U BEOGRADU MATEMATIQKI FAKULTET Geometrija I{smer deo 1: Vektori i transformacije koordinata Tijana Xukilovi 2. oktobar 2017 Definicija vektora Definicija 1.1 Vektor je klasa ekvivalencije

Διαβάστε περισσότερα

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA

SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA SISTEMI NELINEARNIH JEDNAČINA April, 2013 Razni zapisi sistema Skalarni oblik: Vektorski oblik: F = f 1 f n f 1 (x 1,, x n ) = 0 f n (x 1,, x n ) = 0, x = (1) F(x) = 0, (2) x 1 0, 0 = x n 0 Definicije

Διαβάστε περισσότερα

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a =

DRUGI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. je neprekidna za a = x, y, z) 2 2 1 2. Rešiti jednačinu: 2 3 1 1 2 x = 1. x = 3. Odrediti rang matrice: rang 9x + 6y + z = 1 4x 2y + z = 1 x + 2y + 3z = 2. 2 0 1 1 1 3 1 5 2 8 14 10 3 11 13 15 = 4. Neka je A = x x N x < 7},

Διαβάστε περισσότερα

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu

Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Zadaci sa prethodnih prijemnih ispita iz matematike na Beogradskom univerzitetu Analitička geometrija 1. Tačka 1. MF000 Neka su A(1, 1) i B(,11) tačke u koordinatnoj ravni Oxy. Ako tačka S deli duž AB

Διαβάστε περισσότερα

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1

2. KOLOKVIJ IZ MATEMATIKE 1 2 cos(3 π 4 ) sin( + π 6 ). 2. Pomoću linearnih transformacija funkcije f nacrtajte graf funkcije g ako je, g() = 2f( + 3) +. 3. Odredite domenu funkcije te odredite f i njenu domenu. log 3 2 + 3 7, 4.

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALI Zadaci sa kolokvijuma

INTEGRALI Zadaci sa kolokvijuma INTEGRALI Zadaci sa kolokvijuma ragan ori Sadrжaj Neodređeni integral Određeni integral 6 Nesvojstveni integral 9 4 vojni integral 5 Redovi 5 Studentima generacije / (grupe A9, A i A) Ovo je jox jedna

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA.

KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI. NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA. KOMUTATIVNI I ASOCIJATIVNI GRUPOIDI NEUTRALNI ELEMENT GRUPOIDA 1 Grupoid (G, ) je asocijativa akko važi ( x, y, z G) x (y z) = (x y) z Grupoid (G, ) je komutativa akko važi ( x, y G) x y = y x Asocijativa

Διαβάστε περισσότερα

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost

M086 LA 1 M106 GRP. Tema: Baza vektorskog prostora. Koordinatni sustav. Norma. CSB nejednakost M086 LA 1 M106 GRP Tema: CSB nejednakost. 19. 10. 2017. predavač: Rudolf Scitovski, Darija Marković asistent: Darija Brajković, Katarina Vincetić P 1 www.fizika.unios.hr/grpua/ 1 Baza vektorskog prostora.

Διαβάστε περισσότερα

Dužina luka i oskulatorna ravan

Dužina luka i oskulatorna ravan Dužina luka i oskulatorna ravan Diferencijalna geometrija Vježbe Rješenja predati na predavanjima, u srijedu 9. ožujka 16. god. Zadatak 1. Pokazati da je dužina luka invarijantna pod reparametrizacijom

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

OTPORNOST MATERIJALA

OTPORNOST MATERIJALA 3/8/03 OTPORNOST ATERIJALA Naponi ANALIZA NAPONA Jedinica u Si-sistemu je Paskal (Pa) Pa=N/m Pa=0 6 Pa GPa=0 9 Pa F (N) kn/cm =0 Pa N/mm =Pa Jedinična površina (m ) U tečnostima pritisak jedinica bar=0

Διαβάστε περισσότερα

Diferencijalna Geometrija: Vježbe 1

Diferencijalna Geometrija: Vježbe 1 Diferencijalna Geometrija: Vježbe 1 (Krive: reprezentacija, dužina luka i oskulatorna ravan) Zadatak 1.1. Pokažite da su konični presjeci x + y = z, x cos α + z sin α = d, gdje α R i d 0 krive (potvrdite

Διαβάστε περισσότερα

x + 3y + 6z = 3 3x + 5y + z = 4 x + y + z = 4.

x + 3y + 6z = 3 3x + 5y + z = 4 x + y + z = 4. Linearna algebra A, kolokvijum, 1. tok 22. novembar 2014. 1. a) U zavisnosti od realnih parametara a i b Gausovim metodom rexiti sistem linearnih jednaqina nad poljem R ax + (a + b)y + bz = 3a + 5b ax +

Διαβάστε περισσότερα

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx.

Odred eni integrali. Osnovne osobine odred enog integrala: f(x)dx = 0, f(x)dx = f(x)dx + f(x)dx. Odred eni integrli Osnovne osobine odred enog integrl: fx), fx) fx) b c fx), fx) + c fx), 4 ) b αfx) + βgx) α fx) + β gx), 5 fx) F x) b F b) F ), gde je F x) fx), 6 Ako je f prn funkcij fx) f x), x R ),

Διαβάστε περισσότερα

(a) Odrediti koeficijente prve, druge fundamentalne forme i Kristofelove simbole površi r.

(a) Odrediti koeficijente prve, druge fundamentalne forme i Kristofelove simbole površi r. Geomerija 3, 9... Ime i prezime, broj indeksa, grupa. Daa je površ paramerizacijom ru, v = cos u cos v + 3 cos v, cos u sin v + 3 sin v, sin u, u, v, π, π. a Odredii koeficijene prve, druge fundamenalne

Διαβάστε περισσότερα

Slika 9: Izometrijske transformacije koordinata. Ovo razmatranje možemo sumirati sledećom teoremom

Slika 9: Izometrijske transformacije koordinata. Ovo razmatranje možemo sumirati sledećom teoremom e 2 f 2 e 2 φ + π 2 Q f 1= f 1 φ e 1 O e 1 f 2 Slika 9: Izometrijske transformacije koordinata Ovo razmatranje možemo sumirati sledećom teoremom Teorema 3.1 Formule transformacija koordinata ravni iz ortonormiranog

Διαβάστε περισσότερα

2.7 Primjene odredenih integrala

2.7 Primjene odredenih integrala . INTEGRAL 77.7 Primjene odredenih integrala.7.1 Računanje površina Pořsina lika omedenog pravcima x = a i x = b te krivuljama y = f(x) i y = g(x) je b P = f(x) g(x) dx. a Zadatak.61 Odredite površinu

Διαβάστε περισσότερα

Osnovne teoreme diferencijalnog računa

Osnovne teoreme diferencijalnog računa Osnovne teoreme diferencijalnog računa Teorema Rolova) Neka je funkcija f definisana na [a, b], pri čemu važi f je neprekidna na [a, b], f je diferencijabilna na a, b) i fa) fb). Tada postoji ξ a, b) tako

Διαβάστε περισσότερα

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II

1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II 1 UPUTSTVO ZA IZRADU GRAFIČKOG RADA IZ MEHANIKE II Zadatak: Klipni mehanizam se sastoji iz krivaje (ekscentarske poluge) OA dužine R, klipne poluge AB dužine =3R i klipa kompresora B (ukrsne glave). Krivaja

Διαβάστε περισσότερα

Glava 1. Vektori. Definicija 1.1. Dva vektora su jednaka ako su im jednaki pravac, smer i intenzitet.

Glava 1. Vektori. Definicija 1.1. Dva vektora su jednaka ako su im jednaki pravac, smer i intenzitet. Glava 1 Vektori U mnogim naukama proučavaju se vektorske i skalarne veličine. Skalarna veličina je odred ena svojom brojnom vrednošću u izabranom sistemu jedinica. Takve veličine su temperatura, težina

Διαβάστε περισσότερα

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x.

4.7. Zadaci Formalizam diferenciranja (teorija na stranama ) 343. Znajući izvod funkcije x arctg x, odrediti izvod funkcije x arcctg x. 4.7. ZADACI 87 4.7. Zadaci 4.7.. Formalizam diferenciranja teorija na stranama 4-46) 340. Znajući izvod funkcije arcsin, odrediti izvod funkcije arccos. Rešenje. Polazeći od jednakosti arcsin + arccos

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

QETVRTI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 1, Grupa A. x 2, g : x. 1 (x 2 + y 2 dx dy. QETVRTI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 1, Grupa B. ln x (x 1) 3/2.

QETVRTI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 1, Grupa A. x 2, g : x. 1 (x 2 + y 2 dx dy. QETVRTI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 1, Grupa B. ln x (x 1) 3/2. 1. Izraqunati QETVRTI KOLOKVIJUM IZ MATEMATIKE 1, 1995. x arctan x 1 + x dx. Grupa A. Izraqunati povrxinu koju ograniqavaju pozitivan deo x - ose i grafici funkcija 3. Ako je oblast ograniqena krivama

Διαβάστε περισσότερα

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr

KONVEKSNI SKUPOVI. Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5. Back FullScr KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 KONVEKSNI SKUPOVI Definicije: potprostor, afin skup, konveksan skup, konveksan konus. 1/5 1. Neka su x, y R n,

Διαβάστε περισσότερα

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija

Ministarstvo prosvete i sporta Republike Srbije Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija 18.1200 Prvi razred A kategorija Neka je K sredixte teжixne duжi CC 1 trougla ABC ineka je AK BC = {M}. Na i odnos CM : MB. Na i sve proste brojeve p, q i r, kao i sve prirodne brojeve n, takve da vaжi

Διαβάστε περισσότερα

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta.

Cauchyjev teorem. Postoji više dokaza ovog teorema, a najjednostvniji je uz pomoć Greenove formule: dxdy. int C i Cauchy Riemannovih uvjeta. auchyjev teorem Neka je f-ja f (z) analitička u jednostruko (prosto) povezanoj oblasti G, i neka je zatvorena kontura koja čitava leži u toj oblasti. Tada je f (z)dz = 0. Postoji više dokaza ovog teorema,

Διαβάστε περισσότερα

Prvi razred A kategorija

Prvi razred A kategorija Prvi razred A kategorija 1. Neka su A, B i C konaqni skupovi za koje vaжi Dokazati da tada vaжi A C + B C = A B. A B C A B. (Za skupove X i Y oznaqili smo X Y = (X \Y ) (Y \X), xto se naziva simetriqna

Διαβάστε περισσότερα

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011.

Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika. Monotonost i ekstremi. Katica Jurasić. Rijeka, 2011. Veleučilište u Rijeci Stručni studij sigurnosti na radu Akad. god. 2011/2012. Matematika Monotonost i ekstremi Katica Jurasić Rijeka, 2011. Ishodi učenja - predavanja Na kraju ovog predavanja moći ćete:,

Διαβάστε περισσότερα

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. f(x + 1) x f(x) + 1.

Druxtvo matematiqara Srbije OPXTINSKO TAKMIQENjE IZ MATEMATIKE Prvi razred A kategorija. f(x + 1) x f(x) + 1. 09.0200 Prvi razred A kategorija Ako je n prirodan broj, dokazati da 3n 2 + 3n + 7 nije kub nijednog prirodnog broja. U trouglu ABC je ABC = 60. Neka su D i E redom preseqne taqke simetrala uglova CAB

Διαβάστε περισσότερα

Matematička analiza 1 dodatni zadaci

Matematička analiza 1 dodatni zadaci Matematička analiza 1 dodatni zadaci 1. Ispitajte je li funkcija f() := 4 4 5 injekcija na intervalu I, te ako jest odredite joj sliku i inverz, ako je (a) I = [, 3), (b) I = [1, ], (c) I = ( 1, 0].. Neka

Διαβάστε περισσότερα

APROKSIMACIJA FUNKCIJA

APROKSIMACIJA FUNKCIJA APROKSIMACIJA FUNKCIJA Osnovni koncepti Gradimir V. Milovanović MF, Beograd, 14. mart 2011. APROKSIMACIJA FUNKCIJA p.1/46 Osnovni problem u TA Kako za datu funkciju f iz velikog prostora X naći jednostavnu

Διαβάστε περισσότερα

Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu:

Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu: Refleksija S φ u odnosu na pravu kroz koordinatni početak Ako prava q prolazi kroz koordinatni početak i gradi ugao φ [0, π) sa x osom tada je refleksija S φ u odnosu na tu pravu: ( ) ( ) ( ) x cos 2φ

Διαβάστε περισσότερα

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića

Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće (zadaci) Beleške dr Bobana Marinkovića Verovatnoća i Statistika I deo Teorija verovatnoće zadaci Beleške dr Bobana Marinkovića Iz skupa, 2,, 00} bira se na slučajan način 5 brojeva Odrediti skup elementarnih dogadjaja ako se brojevi biraju

Διαβάστε περισσότερα

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla

XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti. 4. Stabla XI dvoqas veжbi dr Vladimir Balti 4. Stabla Teorijski uvod Teorijski uvod Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Definicija 5.7.1. Stablo je povezan graf bez kontura. Primer 5.7.1. Sva stabla

Διαβάστε περισσότερα

Geometrija (I smer) deo 2: Afine transformacije

Geometrija (I smer) deo 2: Afine transformacije Geometrija (I smer) deo 2: Afine transformacije Srdjan Vukmirović Matematički fakultet, Beograd septembar 2013. Transformacije koordinata tačaka Transformacije koordinata tačaka Pretpostavimo da za bazne

Διαβάστε περισσότερα

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori

Geometrija (I smer) deo 1: Vektori Geometrija (I smer) deo 1: Vektori Srdjan Vukmirović Matematički fakultet, Beograd septembar 2013. Vektori i linearne operacije sa vektorima Definicija Vektor je klasa ekvivalencije usmerenih duži. Kažemo

Διαβάστε περισσότερα

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa:

Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika 2 KOLOKVIJUM 1. Prezime, ime, br. indeksa: Fakultet tehničkih nauka, Softverske i informacione tehnologije, Matematika KOLOKVIJUM 1 Prezime, ime, br. indeksa: 4.7.1 PREDISPITNE OBAVEZE sin + 1 1) lim = ) lim = 3) lim e + ) = + 3 Zaokružiti tačne

Διαβάστε περισσότερα

5 Ispitivanje funkcija

5 Ispitivanje funkcija 5 Ispitivanje funkcija 3 5 Ispitivanje funkcija Ispitivanje funkcije pretodi crtanju grafika funkcije. Opšti postupak ispitivanja funkcija koje su definisane eksplicitno y = f() sadrži sledeće elemente:

Διαβάστε περισσότερα

5. PARCIJALNE DERIVACIJE

5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5. PARCIJALNE DERIVACIJE 5.1. Izračunajte parcijalne derivacije sljedećih funkcija: (a) f (x y) = x 2 + y (b) f (x y) = xy + xy 2 (c) f (x y) = x 2 y + y 3 x x + y 2 (d) f (x y) = x cos x cos y (e) f (x

Διαβάστε περισσότερα

8 Tangencijalna ravnina plohe

8 Tangencijalna ravnina plohe 8 Tangencijalna ravnina plohe Sferu kao plohu pokrili smo sa šest, odnosno sa dvije karte u Primjeru 2. Dakle, općenito, neka točka sfere ležat će u slikama od više karata. Proučimo stoga što se dogada

Διαβάστε περισσότερα

radni nerecenzirani materijal za predavanja

radni nerecenzirani materijal za predavanja Matematika 1 Funkcije radni nerecenzirani materijal za predavanja Definicija 1. Kažemo da je funkcija f : a, b R u točki x 0 a, b postiže lokalni minimum ako postoji okolina O(x 0 ) broja x 0 takva da je

Διαβάστε περισσότερα

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova)

( , treći kolokvij) 3. Na dite lokalne ekstreme funkcije z = x 4 + y 4 2x 2 + 2y 2 3. (20 bodova) A MATEMATIKA (.6.., treći kolokvij. Zadana je funkcija z = e + + sin(. Izračunajte a z (,, b z (,, c z.. Za funkciju z = 3 + na dite a diferencijal dz, b dz u točki T(, za priraste d =. i d =.. c Za koliko

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1;

π π ELEKTROTEHNIČKI ODJEL i) f (x) = x 3 x 2 x + 1, a = 1, b = 1; 1. Provjerite da funkcija f definirana na segmentu [a, b] zadovoljava uvjete Rolleova poučka, pa odredite barem jedan c a, b takav da je f '(c) = 0 ako je: a) f () = 1, a = 1, b = 1; b) f () = 4, a =,

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ),

Gauss, Stokes, Maxwell. Vektorski identiteti ( ), Vektorski identiteti ( ), Gauss, Stokes, Maxwell Saša Ilijić 21. listopada 2009. Saša Ilijić, predavanja FER/F2: Vektorski identiteti, nabla, Gauss, Stokes, Maxwell... (21. listopada 2009.) Skalarni i

Διαβάστε περισσότερα

Testiranje statistiqkih hipoteza

Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza Testiranje statistiqkih hipoteza je vid statistiqkog zakljuqivanja koji se primenjuje u situacijama: kada se unapred pretpostavlja postojanje određene

Διαβάστε περισσότερα

Projektivna geometrija

Projektivna geometrija Projektivna geometrija Autor: Vladica Andreji Zbirka zadataka baziranih na veжbama drжanih sezone 2004/05 Analitiqki pristup. Osnovna teorema, dvorazmera 27. mart 2005. Zadatak. Taqke 0, i afinog sistema

Διαβάστε περισσότερα

TIPOVI PROJEKCIJA SFERNA PROJEKCIJA

TIPOVI PROJEKCIJA SFERNA PROJEKCIJA TIPOVI PROJEKCIJA SFERNA PROJEKCIJA Perspektivna projekcija, po definiciji, podrazumeva premeštanje tačaka, koje se posmatraju iz neke fiksne tačke prostora, na površinu. Pod projektovanjem se podrazumevaju

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Zbirka rešenih zadataka iz Matematike I

Zbirka rešenih zadataka iz Matematike I UNIVERZITET U NOVOM SADU FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA Tatjana Grbić Silvia Likavec Tibor Lukić Jovanka Pantović Nataša Sladoje Ljiljana Teofanov Zbirka rešenih zadataka iz Matematike I Novi Sad, 009. god.

Διαβάστε περισσότερα