Algoritam za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790

Μέγεθος: px
Εμφάνιση ξεκινά από τη σελίδα:

Download "Algoritam za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790"

Transcript

1 Algoritam za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje prostora zgrade prema HRN EN ISO Zagreb, rujan 2012.

2 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 1 S A D R Ž A J 1. GODIŠNJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE Q H,nd prema HRN EN ISO Potrebni ulazni podaci za proračun 1.2 Proračunske zone 1.3 Proračun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje Q H,nd Izmjenjena toplinska energija transmisijom Izmjenjena toplinska energija ventilacijom Ukupni toplinski dobici za proračunski period Unutarnji toplinski dobici Toplinski dobici od Sunčeva zračenja Faktor iskorištenja toplinskih dobitaka za grijanje Izračun mjesečnih vrijednosti toplinske energije za grijanje Trajanje sezone grijanja 2. GODIŠNJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA HLAĐENJE Q C,nd prema HRN EN ISO Ukupni toplinski dobici za promatrani proračunski period Toplinski dobici od Sunčeva zračenja 2.2 Izmjenjena toplinska energija proračunske zone za promatrani period 2.3 Faktor iskorištenja toplinskih gubitaka za hlađenje 2.4 Izračun satnih i mjesečnih vrijednosti toplinske energije za hlađenje 2.5 Trajanje sezone hlađenja 3. TOPLINSKI OTPORI - KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE prema HRN EN ISO TOPLINSKI MOSTOVI prema HRN EN ISO Prilog 1: REFERENTNI KLIMATSKI PODACI Prilog 2: PRORAČUN KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE ZA STAMBENO- POSLOVNU ZGRADU Prilog 3: PRORAČUN GODIŠNJE POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJANJE I HLAĐENJE STAMBENO-POSLOVNE ZGRADE

3 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 2 Popis mjernih oznaka i jedinice korištenih u Poglavljima 1. i 2. Q H,nd,cont - potrebna toplinska energija za grijanje pri kontinuiranom radu (kwh); Q H,ht - ukupno izmjenjena toplinska energija u periodu grijanja (kwh); Q H,gn - ukupni toplinski dobici zgrade u periodu grijanja: ljudi, uređaji, rasvjeta i sunčevo zračenje (kwh); H,gn - faktor iskorištenja toplinskih dobitaka (-); int,h - unutarnja postavna temperatura grijane zone ( C); int,h,s - unutarnja postavna temperatura za grijanje prostora s ( C); Q Tr - izmjenjena toplinska energija transmisijom za proračunsku zonu (kwh); Q Ve - izmjenjena toplinska energija ventilacijom za proračunsku zonu (kwh); Q int - unutarnji toplinski dobici zgrade (ljudi, uređaji, rasvjeta) (kwh); Q sol - toplinski dobici od Sunčeva zračenja (kwh); H Tr - koeficijent transmisijske izmjene topline proračunske zone (W/K); H Ve - koeficijent ventilacijske izmjene topline proračunske zone (W/K); e,m - srednja vanjska temperatura za proračunski period (mjesec) ( C); t - trajanje proračunskog razdoblja (h); H Tr,zy - koeficijent transmisijske izmjene topline između zona z i y (W/K); H Ve,zy - koeficijent ventilacijske izmjene topline između zona z i y (W/K); z,h - unutarnja postavna temperatura grijane zone z ( C); y,mn - srednja temperatura u susjednoj zoni y ( C); H D - koeficijent transmisijske izmjene topline prema vanjskom okolišu (W/K); H U - koeficijent transmisijske izmjene topline kroz negrijani/nehlađeni prostor prema vanjskom okolišu (W/K); H g - stacionarni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu (W/K); b m - faktor smanjenja temperaturne razlike za svaki mjesec kod proračuna izmijenjene topline s tlom (-); H A - koeficijent transmisijske izmjene topline prema susjednoj zgradi (W/K); l - duljinski koeficijent prolaska topline, W/(m K); j - koeficijent prolaska topline točkastog toplinskog mosta (W/K); U TM - dodatak za toplinske mostove na koeficijent prolaska topline (W/(m 2 K)); b u - faktor smanjenja temperaturne razlike za negrijane prostor (-); H Tr,ue - koeficijent transmisijske izmjene topline između negrijanog prostora i vanjskog okoliša (W/K); H Ve,ue - koeficijent ventilacijske izmjene topline između negrijanog prostora i vanjskog okoliša (W/K); H Tr,iu - koeficijent transmisijske izmjene topline između grijanog i negrijanog prostora (W/K); H Ve,iu - koeficijent ventilacijske izmjene topline između grijanog i negrijanog prostora (W/K); a - gustoća zraka (kg/m 3 ); c p,a - specifični toplinski kapacitet zraka (J/(kg K)); n ue - broj izmjena zraka između negrijanog prostora i vanjskog okoliša (h -1 ); n 50 - broj izmjena zraka pri razlici tlaka od 50 Pa (h -1 ); V ue - volumen zraka negrijanog prostora (m 3 ); u - temperatura negrijanog prostora ( C); A - površina (m 2 ); H g,m - koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu za proračunski mjesec m - toplinski tok izmjene topline s tlom za proračunski mjesec (W); H pi - unutarnji periodički koeficijent transmisijske izmjene topline (W/K); H pe - vanjski periodički koeficijent transmisijske izmjene topline (W/K); - srednja godišnja unutarnja temperatura ( C); U P int e - srednja godišnja vanjska temperatura ( C); - koeficijent prolaska topline, W/(m 2 K); - izloženi opseg poda (m);

4 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 3 B' - karakteristična dimenzija poda (-); g - duljinski koeficijent prolaska topline za spoj zida i poda, W/(m K); d t - ekvivalnentna debljina poda (m); - koeficijent toplinske provodljivosti tla, W/(m K); w - ukupna debljina zida (m); R f - toplinski otpor podne konstrukcije (m 2 K/W); - periodička dubina prodiranja u ovisnosti o tipu tla (m); U f - koeficijent prolaska topline uzdignutog poda (W/(m 2 K)); U g - koeficijent prolaska topline građevne konstrukcije na tlu (W/(m 2 K)); U x - ekvivalenti koeficijent prolaska topline uzdignutog poda (W/(m 2 K)); R f - toplinski otpor uzdignute podne konstrukcije (m 2 K/W); h - visina uzdignutog poda od razine tla (m); U w - koeficijent prolaska topline zida zgrade iznad razine tla (W/(m 2 K)); v - brzina vjetra (m/s); f w - faktor zaklonjenosti zgrade od vjetra (-); d w - ekvivalnentna debljina zida u podrumu (m); U bf - koeficijent prolaska topline za pod u podrumu (W/(m 2 K)); U bw - koeficijent prolaska topline za zid u podrumu (W/(m 2 K)); R w - toplinski otpor zida u podrumu (m 2 K/W); z - dubina podruma ispod razine tla (m); b A - faktor smanjenja temperaturne razlike za susjedni prostor (-); adj - temperatura susjedne prostorije ( C); Q Ve,inf - potrebna toplinska energija radi infiltracije vanjskog zraka (kwh); Q Ve,win - otrebna toplinska energija radi pozračivanja otvaranjem prozora (kwh); Q Ve,mech - potrebna toplinska energija u sustavu mehaničke ventilacije/klimatizacije (kwh); H Ve,inf - koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed infiltracije vanjskog zraka(w/k); H Ve,win - koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed otvaranja prozora (W/K); H Ve,mech - koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed mehaničke ventilacije/klimatizacije (W/K); n inf - broj izmjena zraka uslijed infiltracije (h -1 ); e wind, f wind - faktori zaštićenosti zgrade od vjetra (-); n win - broj izmjena zraka uslijed otvaranja prozora (h -1 ); A K - korisna površina (m 2 ); sol,mn,k - srednji toplinski tok od sunčeva izvora kroz k-ti građevni dio u grijani prostor (W); F sh,ob - faktor zasjenjena od vanjskih prepreka direktnom upadu sunčevog zračenja (-); I S,k - srednji toplinski tok od sunčevog zračenja na površinu građevnog dijela k za mjesečni proračun (W/m 2 ); A sol,k - efektivna površina otvora k na koju upada sunčevo zračenje (m 2 ); F r,k - faktor oblika između otvora k i neba (-); r,k - toplinski tok zračenjem od površine otvora k prema nebu (W); F sh,gl - faktor smanjenja zbog sjene od pomičnog zasjenjenja (-); g gl - ukupna propusnost Sunčeva zračenja kroz prozirne elemente kada pomično zasjenjenje nije uključeno (-); g - stupanj propuštanja ukupnog zračenja okomito na ostakljenje kada pomično zasjenjenje nije uključeno (-); F W - faktor smanjenja zbog ne okomitog upada sunčevog zračenja (-); F F - udio ploštine prozorskog okvira u ukupnoj površini prozora (-); A pr - ukupna površina prozora (m 2 ); g gl+sh - ukupna propusnost Sunčeva zračenja kroz prozirne elemente s uključenom pomičnom zaštitom (-); F C - faktor smanjenja zbog sjene od pomičnog zasjenjenja (-); f with - udio vremena s uključenom pomičnom zaštitom (-); F hor - parcijalni faktor zasjenjenja zbog konfiguracije terena u ovisnosti o orijentaciji plohe, kuta horizonta i zemljopisnoj širini (-);

5 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 4 F ov - parcijalni faktor zasjenjenja zbog gornjih elemenata prozorskog otvora u ovisnosti o orijentaciji plohe, kutu gornjeg zasjenjenja, zemljopisnoj širini (-); F fin - parcijalni faktor zasjenjenja zbog bočnih elemenata prozorskog otvora u ovisnosti o orijentaciji plohe, kutu bočnog prozorskog zasjenjenja, zemljopisnoj širini (-); A sol,c - efektivna površina neprozirnog građevnog elementa na koju upada sunčevo zračenje,m 2 S,c - bezdimenzijski apsorpcijski koeficijent zida/krova (-); R se - plošni toplinski otpor vanjske površine zida/krova (m 2 K/W); U c - koeficijent prolaska topline zida/krova (W/(m 2 K)); A c - projicirana površina zida (m 2 ); - koeficijent emisivnosti zida (-); h r - vanjski koeficijent prijelaza topline zračenjem (W/(m 2 K)); er - prosječna temperaturna razlika vanjske temperature zraka i temperature neba (K); y H - omjer toplinskih dobitaka i ukupne izmjenjenje topline transmisijom i ventilacijom u režimu grijanja (-); a H - bezdimenzijski parametar ovisan o vremenskoj konstanti zgrade (-); - vremenska konstanta zgrade (h); H,o - referentna mjesečna konstanta zgrade za grijanje (h); C m - efektivni toplinski kapacitet grijanog dijela zgrade/zone (J/K); a o - bezdimenzijski parametar za mjesečni proračun ovisan o vremenskoj konstanti zgrade (-); m - plošna masa zgrade (kg/m 2 ); f H,m - udio broja dana u mjesecu koji pripada sezoni grijanja (-); L H,m - ukupni broj dana grijanja u mjesecu (d/mj); d m - ukupni broj dana u mjesecu (d/mj); H,red - bezdimenzijski redukcijski faktor koji uzima u obzir prekide u grijanju (-); f H,hr - udio sati u tjednu tijekom kojih grijanje radi s normalnom postavnom vrijednošću unutarnje temperature (-); t d - vrijeme rada sustava grijanja/hlađenja s normalnom postavnom vrijednošću (h/d); d use,tj - tjedni broj dana korištenja sustava (d/tj); d use,a - godišnji broj dana korištenja sustava (d/a); Q H,nd,cont,m - potrebna toplinska energija za grijanje zgrade/zone u promatranom mjesecu pri kontinuiranom radu (kwh/mj); Q H,nd,cont,a - godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade (zone) pri kontinuiranom radu (kwh/a); Q H,nd,a - godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade (zone) pri nekontinuiranom radu (kwh/a); Q C,nd - potrebna toplinska energija za hlađenje pri kontinuiranom radu (kwh) Q C,gn ukupni toplinski dobici zgrade u periodu hlađenja: ljudi, rasvjeta, uređaji, solarni dobici (kwh); Q C,ht - ukupno izmjenjena toplinska energija u periodu hlađenja (kwh); C,ls - faktor iskorištenja toplinskih gubitaka kod hlađenja (-); H g,h - koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu za svaki sat (W/K); int,h - unutarnja postavna temperatura za proračunski sat ( C); e,h - srednja vanjska temperatura za proračunski sat ( C) int,c - unutarnja proračunska temperatura hlađene zone ( C); z,c - unutarnja proračunska temperatura hlađene zone z ( C); y C - omjer toplinskih dobitaka i ukupne izmjenjenje topline transmisijom i ventilacijom u režimu hlađenja (-); a C - bezdimenzijski parametar ovisan o vremenskoj konstanti zgrade (-); C,o - referentna konstanta zgrade za hlađenje (h); f C,m - udio broja dana u mjesecu koji pripada sezoni hlađenja (-); L C,m - ukupni broj dana hlađenja u mjesecu (d/mj); C,red - bezdimenzijski redukcijski faktor koji uzima u obzir prekide u hlađenju (-); f C,day - udio dana u tjednu tijekom kojih hlađenje radi s normalnom postavnom vrijednošću

6 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 5 Q C,nd,d Q C,nd,m Q C,nd,a unutarnje temperature (-); - dnevna vrijednost potrebne toplinske energije za hlađenje zgrade/zone (kwh/d); - mjesečna vrijednost potrebne toplinske energije za hlađenje zgrade/zone (kwh/mj); - godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje zgrade/zone (kwh/a). Indeksi H C Tr Ve - grijanje - hlađenje - transmisija - ventilacija sol int e - sunčevo zračenje - unutarnji - vanjski

7 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str GODIŠNJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE Q H,nd prema HRN EN ISO Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje Q H,nd - jest računski određena količina topline koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za održavanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja zgrade. Potrebna toplinska energija za grijanje: QH, nd,cont QH,ht H,gnQH,gn kwh HRN EN (3) (1.1) gdje su: Q H,nd,cont - potrebna toplinska energija za grijanje pri kontinuiranom radu (kwh); Q H,ht ukupno izmjenjena toplinska energija u periodu grijanja (kwh); Q H,gn - ukupni toplinski dobici zgrade u periodu grijanja (ljudi, uređaji, rasvjeta i sunčevo zračenje) (kwh); H,gn faktor iskorištenja toplinskih dobitaka (-). Tipovi proračuna : Prema HRN EN ISO 13790, tri su pristupa proračunu potrošnje energije za grijanje i hlađenje s obzirom na vremenski korak proračuna: - kvazistacionarni proračun na bazi sezonskih vrijednosti - kvazistacionarni proračun na bazi mjesečnih vrijednosti - dinamički proračun s vremenskim korakom od jednog sata ili kraćim Kod energetskog certificiranja zgrada, za proračun Q H,nd koristiti se kvazistacionarni proračun na bazi mjesečnih vrijednosti. Godišnja vrijednost potrebne toplinske energije za grijanje izračunava se kao suma pozitivnih mjesečnih vrijednosti. Energetski razredi iskazuju se za referentne klimatske podatke (prema podacima iz pravilnika koji se odnosi na energetsko certificiranje zgrada). Referentni klimatski podaci određuju se posebno za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku u odnosu na broj stupanj dana grijanja. Za gradove i mjesta koji imaju 2200 i više stupanj dana grijanja godišnje, proračun energetskih potreba se provodi prema referentnim klimatskim podacima za Kontinentalnu Hrvatsku (Prilog 1). Za gradove i mjesta koji imaju manje od 2200 stupanj dana grijanja godišnje, proračun energetskih potreba se provodi prema referentnim klimatskim podacima za Primorsku Hrvatsku (Prilog 1). 1.1 Ulazni/izlazni podaci proračuna Potrebni ulazni podaci za proračun Q H,nd kwh: Klimatski podaci: e srednja vanjska temperatura za proračunski period, ( C) (Prilog 1, za Referentne klimatske podatke i za Stvarne klimatske podatke); I S - srednji toplinski tok od sunčeva zračenja za proračunski period, (W/m 2 ) (Prilog 1, za Referentne klimatske podatke i za Stvarne klimatske podatke). Stvarni klimatski podaci sadržani su u tehničkom propisu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama. U Prilogu 1 ovog Algoritma dani su Referentni klimatski podaci.

8 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 7 Proračunski parametri: int - unutarnja proračunska temperatura pojedinih temperaturnih zona ( C), Tablica 1.1; n broj izmjena zraka svake proračunske zone u jednom satu (h -1 ). Podaci o zgradi: A k ploština pojedinih građevnih dijelova zgrade (m 2 ); (vanjski zidovi, zidovi između stanova, zidovi prema garaži/tavanu, zidovi prema negrijanom stubištu, zidovi prema tlu, stropovi između stanova, stropovi prema tavanu, stopovi iznad vanjskog prostora, stropovi prema negrijanom podrumu, podovi na tlu, podovi s podnim grijanjem prema tlu, kosi krovovi iznad grijanih prostora, ravni krovovi iznad grijanih prostora) A f neto podna površina grijanog dijela zgrade (m 2 ); A K ploština korisne površine zgrade (m 2 ); za stambene zgrade može se približno odrediti A K = 0,32V e A ukupna ploština građevnih dijelova koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade (omotač grijanog dijela zgrade), uređena prema HRN EN ISO 13789:2007, dodatak B, za slučaj vanjskih dimenzija (m 2 ); V e - bruto obujam, obujam grijanog dijela zgrade kojemu je oplošje A (m 3 ); V neto obujam, obujam grijanog dijela zgrade u kojem se nalazi zrak (m 3 ); Taj se obujam određuje koristeći unutarnje dimenzije ili prema približnom izrazu V = 0,76 V e za zgrade do tri etaže, odnosno V = 0,8 V e u ostalim slučajevima f udio ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja. Podaci o termotehničkim sustavima: - način grijanja zgrade, - izvori energije koji se koriste za grijanje i pripremu PTV-a, - vrsta ventilacije (prirodna, prisilna), - vođenje i regulacija sustava grijanja, - karakteristike unutarnjih izvora topline. Rezultati proračuna: Izlazni rezultati proračuna prema HRN EN ISO su mjesečni podaci za svaku zonu i ukupni sezonski podaci: 1) REŽIM GRIJANJA - transmisijski toplinski gubici - ventilacijski tolinski gubici - unutarnji toplinski dobici (ljudi, rasvjeta, uređaji) - ukupni toplinski dobici od sunčeva zračenja - faktor iskorištenja toplinskih dobitaka za grijanje - broj dana grijanja u mjesecu/godini - potrebna toplinska energija za grijanje svedena na grijani prostor 2) REŽIM HLAĐENJA - ukupna izmjenjena toplina transmisijom - ukupna izmjenjena toplina ventilacijom - unutarnji toplinski dobici (ljudi, rasvjeta, uređaji) - ukupni toplinski dobici od sunčeva zračenja - faktor iskorištenja toplinskih gubitaka za hlađenje - broj dana hlađenja u mjesecu/godini - potrebna toplinska energija za hlađenje svedena na hlađeni prostor

9 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str Proračunske zone Podjela na proračunske zone za koje se odvojeno računa potrebna energija za grijanje i hlađenje, te se za svaku zonu zasebno izdaje energetski certifikat, provodi se za dijelove zgrade ako se razlikuju: - vrijednosti unutarnje projektne temperature za više od 4 C, - namjena drugačija od osnovne i to u iznosu od 10 % i više neto podne površine prostora veće od 50 m 2, - u pogledu ugrađenog termotehničkog sustava i njegovog režima uporabe. Proračun prema normi HRN EN ISO moguć je na tri načina: - cijela zgrada tretirana kao jedna zona, - zgrada podijeljena u nekoliko zona, među kojima je razlika unutarnjih temperatura < 5 C, pa se izmjena tolpine između samih zona ne uzima u obzir - zgrada podijeljena u nekoliko zona, među kojima je razlika unutarnjih temperatura 5 C, pa se izmjena tolpine između zona uzima u obzir Unutarnja postavna temperatura zone Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade, Q H,nd (kwh/a), izračunava se u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008, metoda proračuna po mjesecima, uz sljedeće uvjete: za proračun gubitaka topline, Q H,ht, za zgradu s uvedenim sustavom za klimatizaciju i nestambenu zgradu gospodarske namjene za unutarnju temperaturu grijanja, int,set,h primjenjuje se projektom predviđena vrijednost; za proračun gubitaka topline, Q H,ht, za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javne namjene koja nema uveden sustav za klimatizaciju pretpostavlja se da unutarnja projektna temperatura grijanja iznosi int,set,h = 20 C; u slučaju prekidanog grijanja (nestambene zgrade javne ili gospodarske namjene), gubici topline, Q H,ht, računaju se tako da se unutarnja projektna temperatura grijanja zamijeni s usrednjenom unutarnjom temperaturom; projektno trajanje prekida grijanja kod nestambenih zgrada javne namjene iznosi 7 sati s unutarnjom projektnom temperaturom 16 ºC, a za nestambene zgrade gospodarske namjene trajanje prekida grijanja je prema podacima iz projekta; Tablica 1.1 (temeljem HRN EN Tablica G.12 i DIN V ) Unutarnje proračunske temperature Vrsta prostora Sezona grijanja zimi int, ºC Kontinentalna Hrvatska sezona hlađenja int, ºC Primorska Hrvatska - sezona hlađenja int, ºC Obiteljske kuće Stambene zgrade Uredi Obrazovne zgrade Bolnice Dječji vrtići Domovi umirovljenika Restorani Trgovine Sportski objekti Bazeni

10 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 9 Unutarnja postavna temperatura zone za grijanje izračunava se prema sljedećem izrazu: Af,s int,h,s s int,h [ C] HRN EN (1) (1.2) A s f,s gdje je: int,h,s - unutarnja postavna temperatura za grijanje prostora "s" površine A f,s unutar zone ( C); A f,s - površina prostora "s" unutar zone s različitim postavnim temperaturama grijanja prostora (m 2 ). 1.3 Proračun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje Q H,nd Sumiranje se provodi za sve mjesece u godini ako su vrijednosti mjesečne potrebne toplinske energije za grijanje pozitivne. Proračun Q H,nd,cont uključuje sljedeći izraz: Q H, nd,cont Tr Ve H, gn int Q Q kwh Q Q (1.3) sol gdje su: Q Tr izmjenjena toplinska energija transmisijom za proračunsku zonu (kwh); Q Ve potrebna toplinska energija za ventilaciju/klimatizaciju za proračunsku zonu (kwh); H,gn faktor iskorištenja toplinskih dobitaka (-); Q int unutarnji toplinski dobici zgrade (ljudi, uređaji, rasvjeta) (kwh); Q sol toplinski dobici od Sunčeva zračenja (kwh). Izmjenjena toplinska energija transmisijom i ventilacijom proračunske zone za promatrani period računa se pomoću koeficijenta toplinske izmjene topline H (W/K): Q Q Tr Ve HTr t [kwh] HRN EN (16) (1.4) 1000 int,h e HVe t [kwh] HRN EN (20) (1.5) 1000 int,h e gdje su: H Tr koeficijent transmisijske izmjene topline proračunske zone (W/K); H Ve koeficijent ventilacijske izmjene topline proračunske zone (W/K); int,h unutarnja postavna temperatura grijane zone ( C); e,m srednja vanjska temperatura za proračunski period (sat ili mjesec) ( C); t - trajanje proračunskog razdoblja (h) Napomena: - kod mjesečne metode t = ukupan broj sati u mjesecu (Tablica 1.6) - kod satne metode t =1 h unutar perioda kada radi sustav grijanja (vidi poglavlje 1.3.5).

11 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 10 Komentar: Ako su dostupni satni meteorološki podaci o temperaturi i sunčevom ozračenju, kod proračuna Q C,nd koristi se satna metoda radi veće točnosti proračuna. Naime, kod primjene mjesečne metode nije moguće izuzeti iz ukupne toplinske bilance situacije kada je Q C,nd <0 (npr. kada je e < int i Q C,gn < C, lsq C, ht ), pa zbog osrednjavanja satnih temperatura na mjesečnoj razini dolazi do umanjivanja sume pozitivnih vrijednosti Q C,nd (koja predstavlja stvarno potrebu toplinsku energiju za hlađenje). Kod proračuna Q H,nd situacije kada je Q H,nd <0 su vrlo rijetke, pa je razlika između rezultata proračuna dobivenih mjesečnom i satnom metodom znatno manja nego kod proračuna Q C,nd. Ako zgrada ima više zona potrebno je za proračun izmjenjene topline transmisijom i ventilacijom među zonama koristiti sljedeće izraze: zona "z" Q Tr,zy zona "z" Q Ve,z y zona "y" Slika 1.1 Podjela zgrade na dvije proračunske zone Izmjenjena toplinska energija transmisijom iz zone z prema zoni y: HTr, zy QTr,zy z,h y, mn t [kwh] HRN EN (pb.3) (1.6) 1000 Izmjenjena toplinska energija ventilacijom iz zone z prema zoni y: HVe, z y QVe,z y z,h y, mn t [kwh] 1000 HRN EN (pb.3) (1.7) gdje su H Tr,zy koeficijent transmisijske izmjene topline između zona z i y (W/K); H Ve,zy koeficijent ventilacijske izmjene topline između zona z i y (W/K); z,h unutarnja postavna temperatura grijane zone z ( C); y,mn srednja temperatura u susjednoj zoni y ( C); t - trajanje proračunskog razdoblja (h).

12 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str Izmjenjena toplinska energija transmisijom Koeficijent transmisijske izmjne topline H Tr određuje se prema normi HRN EN ISO iz sljedećeg izraza za svaki mjesec: H Tr H D HU H g,m H A [W/K] HRN EN (17) (1.8) gdje su: H D koeficijent transmisijske izmjene topline prema vanjskom okolišu (W/K); H U koeficijent transmisijske izmjene topline kroz negrijani/nehlađeni prostor prema vanjskom okolišu (W/K); H g,m koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu za svaki mjesec (W/K); H A koeficijent transmisijske izmjene topline prema susjednoj zgradi (W/K). Koeficijent transmisijske izmjene topline od grijanog prostora prema vanjskom okolišu H D, računa se pomoću površine građevinskih elemenata A k, koeficijenata prolaska topline pojedinih građevinskih elemenata U k (W/(m 2 K)), uzimajući u račun i dodatak za toplinske mostove: H D k A U k k l l [W/K] HRN EN (2) (1.9) l l j j Dodatak za toplinske mostove U TM određuje se iz dužine l (m) i toplotnog gubitka u odnosu na dužni metar l (vidi poglavlje 4.1), te koeficijenta prolaska topline točkastog toplinskog mosta j (vidi poglavlje D.3) ili se pojednostavljenim postupkom proračuna uzima dodatak na koeficijent prolaska topline U TM (W/(m 2 K)). H D Ak Uk UTM [W/K] (1.10) k U TM = 0,10 W/(m 2 K) - dodatak za ''loša'' rješenja toplinskih mostova; U TM = 0,05 W/(m 2 K) - dodatak za ''dobra'' rješenja toplinskih mostova; U TM = 0,02 W/(m 2 K) - dodatak za niskoenergetske kuće; U TM = 0,00 W/(m 2 K) - dodatak za pasivne kuće. Detaljnija klasifikacija toplinskih mostova dana je u poglavlju 4.2.

13 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 12 Koeficijent transmisijske izmjene topline između negrijanog prostora i vanjskog okoliša H U računa se prema: HU bu Hiu [W/K] HRN EN (5) (1.11) b u - faktor smanjenja temperaturne razlike (-); Faktor smanjenja temperaturne razlike b u računa se prema: Hue HTr,ue HVe,ue bu H H H H H H, - HRN EN (5) (1.12) H H iu ue iu Tr,iu ue Ve,iu Tr,iu Ve,iu Tr,ue Ve,ue H H [W/K] (1.13) H H [W/K] (1.14) Tr,ue Ve,ue H iu koeficijent transmisijske i ventilacijske izmjene topline između grijanog i negrijanog prostora (W/K); H ue koeficijent transmisijske i ventilacijske izmjene topline između negrijanog prostora i vanjskog okoliša (W/K); H Tr,iu koeficijent transmisijske izmjene topline između grijanog i negrijanog prostora (W/K); H Ve,iu koeficijent ventilacijske izmjene topline između grijanog i negrijanog prostora (W/K) (može se zanemariti); H Tr,ue koeficijent transmisijske izmjene topline između negrijanog prostora i vanjskog okoliša (W/K); H Ve,ue koeficijent ventilacijske izmjene topline između negrijanog prostora i vanjskog okoliša (W/K). Grijani prostor H iu H ue Negrijani prostor Slika 1.2 Izmjena toplinske energije kroz negrijani prostor H Tr,ue i H Tr,ie računaju se pomoću izraza (1.9) ili (1.10). Koeficijent ventilacijske izmjene topline H V,ue računa se koristeći sljedeći izraz: a c p, av ue HVe,ue [W/K] 3600 HRN EN (7) (1.15) gdje su: a - gustoća zraka (kg/m 3 ); c p,a specifični toplinski kapacitet zraka (J/(kg K)); V volumni protok zraka između negrijanog prostora i vanjskog okoliša (m 3 /h). ue

14 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 13 Volumni protok zraka između negrijanog prostora i vanjskog okoliša računa se iz sljedećeg izraza: V ue Vue nue HRN EN (11) (1.16) gdje su: V ue volumen zraka negrijanog prostora (m 3 ); n ue broj izmjena zraka između negrijanog prostora i vanjskog okoliša (Tablica 1.2). Tablica 1.2 (HRN EN Tablica 2) Broj izmjena zraka u ovisnosti o zrakopropusnosti prostora Br. Tip zrakopropusnosti n ue 1/h 1 Bez prozora i vrata prema vanjskom okolišu, svi spojevi dobro zabrvljeni, bez ventilacijskih otvora prema vanjskom okolišu 0,1 2 Svi spojevi dobro zabrvljeni, bez ventilacijskih otvora prema vanjskom okolišu 0,5 3 Svi spojevi dobro zabrvljeni, mali ventilacijski otvori 1 4 Postoji zrakopropusnot zbog pojedinih otvorenih spojeva ili stalno otvorenih ventilacijskih otvora 3 5 Postoji zrakopropusnost zbog brojnih otvorenih spojeva ili velikih ili brojnih stalno otvorenih ventilacijskih otvora 10 Ako je broj izmjena zraka n 50 poznat, potrebno je za n ue uzeti onaj broj izmjena zraka koji je najbliži vrijednosti iz Tablice 1.2: n 50, 20 1/h HRN EN (12) (1.17) Temperatura negrijanog prostora: U i ( HTr,iu HVe,iu ) e ( HTr,ue HVe,ue ) u [ C] HTr,iu HVe,iu HTr,ue HVe,ue HRN EN (A.1) (1.18) gdje je: U - toplinski tok negrijanog prostora od unutarnjih toplinskih izvora ili solarnih dobitaka (W); i - unutarnja postavna temperatura pojedinih temperaturnih zona ( C); e srednja vanjska temperatura za proračunski period ( C). Toplinski gubici kroz tavanske prostore Tavanski prostor se tretira kao vanjski prostor, pri čemu se radi korekcija toplinskog otpora tavanske konstrukcije prema normi HRN EN ISO 6946 Tablica 3 (vidi poglavlje 3.4.4, Tablica 3.4 predmetnog Algoritma).

15 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 14 Izmjenjena toplinska energija transmisijom između grijanog prostora i tla (HRN EN 13370:2007) Kako bi se uzela u obzir toplinska tromost tla te prikladna temperaturna razlika kod izmjene topline s tlom proračun se provodi na mjesečnoj bazi i to prema normi HR EN ISO 13370, dodatak A. Koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu za proračunski mjesec, H g,m iznosi: m H g,m [W/K] HRN EN (A.10) (1.19) int, m e, m pri čemu je m - toplinski tok izmjene topline s tlom za proračunski mjesec (W); int,m - unutarnja postavna temperatura za proračunski mjesec ( C); - srednja vanjska temperatura za proračunski mjesec ( C). e,m Za poznate srednje mjesečne temperature vanjskog zraka toplinski tok izmjene topline s tlom za proračunski mjesec može se pojednostavljeno računati prema sljedećem izrazu: H H m H g HRN EN (A.4) (1.20) gdje su: H g - stacionarni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu (W/K); H pi - unutarnji periodički koeficijent transmisijske izmjene topline (W/K); H pe - vanjski periodički koeficijent transmisijske izmjene topline (W/K); - srednja godišnja unutarnja temperatura ( C); int e int e pi int int, m pe e e,m (W) - srednja godišnja vanjska temperatura ( C); int,m - unutarnja temperatura za proračunski mjesec m ( C), prema Tablici 1.1 (zimski mjeseci: siječanj, veljača, ožujak, travanj, listopad, studeni, prosinac; ljetni mjeseci: svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz i rujan); e,m - vanjska temperatura za proračunski mjesec m ( C); m - broj mjeseca (od m = 1 za siječanj do m = 12 za prosinac). Stacionarni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu računa se prema izrazu: H AU P [W/K] HRN EN (1) (1.21) g g gdje je: A - površina poda (m 2 ); U - koeficijent prolaska topline između unutarnjeg i vanjskog prostora (W/(m 2 K)); P - izloženi opseg poda (m); g - duljinski koeficijent prolaska topline za spoj zida i poda (W/(m K)), poglavlje 4.1. Koeficijent prolaska topline U i koeficijenti H pi i H pe računaju se posebno za četiri različita slučaja (Slika 1.3):

16 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 15 a) pod na tlu b) pod uzdignut od tla c) grijani podrum d) negrijani podrum w R f R g h z R w R f a) pod na tlu b) pod uzdignut od tla c) i d) grijani/negrijani podrum Slika 1.3 Različite izvedbe poda w Karakteristična dimenzija poda B' potrebna za proračun U, računa se iz sljedećeg izraza: A B' [m] HRN EN (2) (1.22) 0,5P A površina poda (m 2 ); P ukupna dužina vanjskih zidova koji odvajaju grijani prostor od vanjskog okoliša (izloženi opseg poda) (m). Izloženi opseg poda P predstavlja ukupnu duljinu vanjskih zidova koji odvajaju unutarnji prostora od vanjskog okoliša. 15 m 7,5 m 10 m 10 m, a) A g =150 m 2, P = 50 m, B' = 6 m, A g = 75 m 2, P= 15 m, B' = 10 m

17 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 16 a) Pod na tlu Način proračuna koeficijenta prolaska topline U za pod na tlu u ovisnosti o d t - za d t < B' - neizolirani ili slabo izolirani podovi: 2 B U ln 1 [W/m 2 K] HRN EN (4) (1.23) B dt d t - za d t B' - dobro izolirani podovi: U HRN EN (5) (1.24) 0, 457 B gdje je: d w R R R d t t [m] HRN EN (3) (1.25) si f se ekvivalnentna debljina poda (m); B' - karakteristična dimenzija poda (m); - koeficijent toplinske provodljivosti tla, uzima se = 2 W/(m K); w - ukupna debljina zida (m); R si - plošni unutarnji toplinski otpor R si = 0,17 (m 2 K)/W, Tablica 3.2; R f - toplinski otpor podne konstrukcije (m 2 K/W), vidi poglavlje 3.4; Napomena:Pri proračunu toplinskog otpora podne konstrukcije zanemaruje se toplinski otpor tankih podnih obloga velike toplinske provodljivosti. Toplinski otpor armirano-betonske podne ploče uzima se u obzir. R se - plošni vanjski toplinski otpor (m 2 K/W), R se = 0, Tablica 3.2. d t Unutarnji periodički koeficijent transmisijske izmjene topline H pi (W/K) za pod na tlu računa se prema sljedećem izrazu: 2 H pi A [W/K] HRN EN (F.4) (1.26) 2 d t 1 / d t 1 Vanjski periodički koeficijent transmisijske izmjene topline H pe (W/K) za pod na tlu računa se prema sljedećem izrazu: H pe 0,37 P ln 1 [W/K] d t HRN EN (F.5) (1.27) gdje je: A - površina poda (m 2 ); - periodička dubina prodiranja uzima se u ovisnosti o tipu tla prema podacima danim u sljedećoj tablici (m): Tablica 1.3 Periodička dubina prodiranja ovisno o vrsti tla Kategorija Vrsta tla (m) 1 glinasto ili muljevito tlo 2,2 2 pijesak ili šljunak 3,2 3 homogena stijena 4,2

18 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 17 b) Uzdignuti pod Koeficijent prolaska topline za uzdignuti pod računa se na sljedeći način: [m 2 K /W] HRN EN (6) (1.28) U U f U g U x gdje su: U f koeficijent prolaska topline uzdignutog poda (W/(m 2 K)), vidi poglavlje 3.4; U g koeficijent prolaska topline građevne konstrukcije na tlu (W/(m 2 K)) U g =1/R g ; U x ekvivalenti koeficijent prolaska topline uzdignutog poda (W/m 2 K); R f toplinski otpor uzdignute podne konstrukcije ((m 2 K)/W), vidi poglavlje 3.4; R g efektivni toplinski otpor građevne konstrukcije na tlu ((m 2 K)/W). Koeficijent prolaska topline građevne konstrukcije na tlu U g računa se prema sljedećem izrazu: U g 2 B ln 1 B d g d g gdje je: d w R R R g si f [W/m 2 K] HRN EN (8) (1.29) [m] HRN EN (7) (1.30) se Ekvivalenti koeficijent prolaska topline U x računa se iz sljedećeg izraza: h U w vfw U x [W/m 2 K] HRN EN (9) (1.31) B B' h visina uzdignutog poda od razine tla (m); U w koeficijent prolaska topline zida zgrade iznad razine tla (W/(m 2 K)), vidi poglavlje 3.4; - površina ventilacijskih otvora po opsegu uzdignutog prostora (m 2 /m); v prosječna brzina vjetra na visini 10 m (m/s); f w faktor zaklonjenosti zgrade od vjetra (Tablica 1.4). Tablica 1.4 (HRN EN ISO Tablica 2) Faktor zaklonjenosti zgrade od nastrujavanja vjetra, f w Lokacija zgrade Primjer f w - Zaklonjena Centar grada 0,02 Umjereno zaklonjna Predgrađe 0,05 Otvorena Ruralno područje 0,10 Napomena: Faktor f w vezan je za jednadžbu (1.27) razlikuje se od faktora e wind i f wind iz Algoritma za ventilaciju/klimatizaciju korištenog za proračun infiltracije. Unutarnji periodički koeficijent transmisijske izmjene topline H pi (W/K) za uzdignuti pod računa se prema sljedećem izrazu: H pi A [W/K] HRN EN (F.8) (1.32) U f / U x

19 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 18 Vanjski periodički koeficijent transmisijske izmjene topline H pe (W/K) za uzdignuti pod računa se prema sljedećem izrazu: 0,37 Pln / d g 1U x A H pe U f [W/K] HRN EN (F.9) (1.33) / U U x f c) Grijani podrum Način proračuna koeficijenta prolaska topline za pod u podrumu U bf u ovisnosti o d t za (d t +0,5z) < B' - neizolirani ili slabo izolirani podovi 2 B Ubf ln 1 [W/m 2 K] HRN EN (11) (1.34) B dt 0, 5z dt 0, 5z za (d t +0,5z) B' - dobro izolirani podovi Ubf [W/m 2 K] HRN EN (12) (1.35) 0, 457 B d 0, 5z gdje je: d w R R R t t [m] HRN EN (10) (1.36) si f se Proračuna koeficijenta prolaska topline za zid u podrumu, U bw u ovisnosti o d w d w si w se R R R [m] HRN EN (13) (1.37) U bw 2 0, 5d t z 1 ln 1 z dt z dw [W/m 2 K] HRN EN (14) (1.38) gdje su: d t ekvivalnentna debljina poda (m); d w ekvivalnentna debljina zida u podrumu (m); U bf - koeficijent prolaska topline za pod u podrumu (W/(m 2 K)); U bw - koeficijent prolaska topline za zid u podrumu (W/(m 2 K)); R f toplinski otpor podne konstrukcije ((m 2 K)/W), vidi poglavlje 3.4; R w toplinski otpor zida u podrumu ((m 2 K)/W), vidi poglavlje 3.4; w - ukupna debljina zida zgrade na visini razine tla (m); z dubina podruma ispod razine tla (m). Ako je d w d t vrijedi prethodno navedena jednadžba. U slučaju da je d w < d t tada se d t treba zamijeniti s d w. Stacionarni koeficijent transmisijske izmjene topline prema tlu, H g za grijani podrum iznosi: H g A U zpu P [W/K] HRN EN (16) (1.39) bf bw g Unutarnji periodički koeficijent transmisijske izmjene topline H pi (W/K) za grijani podrum računa se prema sljedećem izrazu:

20 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str H pi A zp [W/K] HRN EN (F.10) (1.40) d t / d 1 d 1 / d 1 t w w Vanjski periodički koeficijent transmisijske izmjene topline H pe (W/K) za grijani podrum računa se prema sljedećem izrazu: z / z / H pe 0,37 P e ln e ln 1 [W/K] HRN EN (F.11)(1.41) dt w d) Negrijani podrum Koeficijenta prolaska topline za negrijani podrum U dan je jednadžbom: 1 1 A HRN EN (17) (1.42) U U f A Ubf zpubw hpu w 0, 33nV gdje su: U f - koeficijenta prolaska topline poda između grijanog prostora i negrijanog podruma (W/(m 2 K)), vidi poglavlje 3.4; U w - koeficijent prolaska topline zida zgrade iznad razine tla (W/(m 2 K)), vidi poglavlje 3.4; n broj izmjena zraka u podrumu, u nedostatku podataka koristi se n = 0,3 h -1 ; V volumen zraka u podrumu (m 3 ); A površina poda (m 2 ). Unutarnji periodički koeficijent transmisijske izmjene topline H pi (W/K) za negrijani podrum računa se prema sljedećem izrazu: H pi 1 AU f 1 A zp / hpu w 0,33nV 1 [W/K] HRN EN (F.12) (1.43) Vanjski periodički koeficijent transmisijske izmjene topline H pe (W/K) za negrijani podrum računa se prema sljedećem izrazu: z / 0,37 P2 e ln / dt 1 hpu w 0,33nV H pe AU f [W/K] A zp / hpu w 0,33nV AU f HRN EN (F.13) (1.44) Koeficijent transmisijske izmjene topline između susjednih prostorija grijanih na različitu temperaturu H A, računa se prema: H A ba AkU k lll j [W/K] k l j HRN EN (8) (1.45) Faktor smanjenja temperaturne razlike b A računa se prema: int,i adj ba - HRN EN (9) (1.46) int,i e gdje su: int unutarnja postavna temperatura grijane zone ( C); adj temperatura susjedne prostorije ( C); e srednja vanjska temperatura za proračunski period ( C).

21 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str Potrebna toplinska energija za ventilaciju Potrebna toplinska energija za ventilaciju Q Ve računa se prema Algoritmu za ventilaciju/klimatizaciju. U nastavku su dani osnovni izrazi i tablice radi lakšeg povezivanja dvaju algoritama. Potrebna toplinska energija za ventilaciju/klimatizaciju zgrade može se iskazati kao: Period grijanja Q Q Q [kwh] (1.47) Q Ve Ve, inf Ve, win H, Ve, mech Period hlađenja Q Q Q [kwh] (1.48) Q Ve Ve, inf Ve, win C, Ve, mech odnosno kao: Period grijanja H H, Ve int,i e QVe t [kwh] HRN EN (20) (1.49) 1000 Period hlađenja HC, Ve int,i e QVe t [kwh] HRN EN (20) (1.50) 1000 pri čemu je koeficijent ventilacijske izmjene topline: Period grijanja H Ve HVe, inf H Ve, winh H, Ve, mech [W/K] (1.51) Period hlađenja H H H [W/K] (1.52) H Ve Ve, inf Ve, win C, Ve, mech Q Ve,inf potrebna toplinska energija uslijed infiltracije vanjskog zraka (kwh); Q Ve,win potrebna toplinska energija uslijed pozračivanja otvaranjem prozora (kwh); Q H,Ve,mech potrebna toplinska energija u GViK sustavu kod zagrijavanja zraka (kwh). Q C,Ve,mech potrebna toplinska energija u GViK sustavu kod hlađenja zraka (kwh). H Ve,win - koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed otvaranja prozora (W/K); H H,Ve,mech - koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed mehaničke ventilacije/klimatizacije kod zagrijavanja zraka (W/K); H C,Ve,mech - koeficijent ventilacijske izmjene topline uslijed mehaničke ventilacije/klimatizacije kod hlađenja zraka (W/K); t - proračunsko vrijeme (h). Potrebna toplinska energija uslijed infiltracije HVe,inf int e QVe,inf t [kwh] 1000 DIN V (56) (1.53)

22 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 21 Koeficijent izmjene topline uslijed infiltracije H n V c [W/K] DIN V (58) (1.54) Ve,inf inf a p,a gdje su: n inf - broj izmjena zraka uslijed infiltracije (h -1 ); V - volumen zraka u zoni (m 3 ); a - gustoća zraka, a = 1,2 kg/m 3 ; c p,a specifični toplinski kapacitet zraka, c p = 1005 J/(kg K). Napomena: Volumni protok zraka u kondicionirani prostor određuje se kao maksimalna vrijednost infiltracijskog protoka zraka i minimalnog volumnog protoka zraka koji se određuje prema Algoritmu za ventilaciju/klimatizaciju Broj izmjena zraka uslijed infiltracije ako nema mehaničke ventilacije ili je mehanička ventilacija balansirana n inf = e wind n 50 [h -1 ] DIN V (59) (1.55) n 50 - broj izmjena zraka pri narinutoj razlici tlaka od 50 Pa (h -1 ), mjerena vrijednost ili Tablica 1.5 e wind, f wind - faktori zaštićenosti zgrade od vjetra (-), Tablica 1.6 Tablica 1.5 (DIN V ) Proračunske vrijednosti n 50 za netestirane zgrade Kategorije za općenito određivanje Proračunske vrijednosti za n 50 zrakopropusnosti zgrade [h -1 ] I a) 2 ; b) 1 II 4 III 6 IV 10 Kategorija I: Zgrade kojih se testiranje zrakopropusnosti izvodi nakon završetka zgrade a) zgrade bez HVAC sustava (zahtjev zrakopropusnosti: n 50 3 h -1 b) zgrade sa HVAC sustava (zahtjev zrakopropusnosti: n h -1 Kategorija II: Zgrade, ili dijelovi zgrada koje će tek biti završene, za koje se ne planiraju raditi testiranja zrakopropusnosti Kategorija III : Zgrade koje ne spadaju u kategorije I, II ni IV Kategorija IV : Zgrade s očitim otvorima kroz koje slobodno ulazi zrak, kao što su pukotine u ovojnici zgrade.

23 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 22 Tablica 1.6 (HRN EN ISO Tablica C.4) Koeficijenti e wind i f wind Izloženo više od Izložena jedna Koeficijent e wind za klasu zaklonjenosti: jedne fasade fasada Nezaklonjene: zgrade na otvorenom, visoke zgrade u gradskim centrima Srednje zaklonjene: zgrade okružene drvećem ili drugim zgradama, predgrađa Jako zaklonjene: zgrade prosječnih visina u gradskim centrima, zgrade u šumama Koeficijent f wind Potrebna toplinska energija uslijed prozračivanja HVe,win int e QVe,win t [kwh] 1000 DIN V (64) (1.56) Koeficijent izmjene topline topline uslijed prozračivanja H n V c [W/K] DIN V (66) (1.57) Ve,win win a p,a n win - broj izmjena zraka uslijed otvaranja prozora (h -1 ). Potrebna toplinska energija uslijed mehaničke ventilacije/klimatizacije HVe,mech int e DIN V (64) (1.58) QVe,mech t [kwh] 1000 U slučaju kad nema mehaničke ventilacije mora za stambene i nestambene zgrade vrijediti (prema tehničkom propisu koji se odnosi na o racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama) n inf n max n n ;0.5 [h -1 ] win inf win

24 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str Ukupni toplinski dobici za proračunski period Q Q int Q [kwh] HRN EN (8) (1.59) H, gn sol Unutarnji toplinski dobici Unutarnji toplinski dobici Q int od ljudi i uređaja računaju se s vrijednošću 5 W/m 2 ploštine korisne površine za stambene prostore, a 6 W/m 2 za poslovne prostore. qspec AK t Qint 1000 [kwh] (1.60) gdje su: q spec specifični unutarnji dobitak po m 2 korisne površine, 5 W/m 2 ili 6 W/m 2 ; A K korisna površina (m 2 ); t - proračunsko vrijeme (h) (Tablica 1.7). Tablica 1.7 Broj dana i sati u mjesecu Mjesec Broj dana Vrijeme, h I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Godina Toplinski dobici od Sunčeva zračenja Q sol Solarni toplinski dobici za promatrani vremenski period t (h): Qsol sol,mn,k t 1 btr, l sol,mn,u,l t [Wh] HRN EN (40) (1.61) k l gdje su: sol,mn,k srednji toplinski tok od sunčeva izvora kroz k-ti građevni dio u grijani prostor (W); sol,mn,u,l srednji toplinski tok od sunčeva izvora kroz l-ti građevni dio u susjedni negrijani prostor (W); b tr,l faktor smanjenja za susjedni negrijani prostor s unutarnjim toplinskim izvorom l prema HRN EN ISO (-). Kod prozirnih površina uzima se u račun mjera zasjenjena od unutarnjeg pomičnog zasjenjenja (F C ). Srednji toplinski tok od sunčeva zračenja kroz građevni dio zgrade k: F, I, A, F, [W] HRN EN (43) (1.62) sol, k sh ob S k sol k r k r, k

25 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 24 gdje su: F sh,ob faktor zasjenjena od vanjskih prepreka direktnom upadu sunčevog zračenja; I S,k srednji toplinski tok od sunčevog zračenja na površinu građevnog dijela k za mjesečni proračun (W/m 2 ); A sol,k efektivna površina otvora k na koju upada sunčevo zračenje (m 2 ); F r,k faktor oblika između otvora k i neba (za nezasjenjeni vodoravni krov F r,k = 1, za nezasjenjeni okomiti zid F r,k = 0,5); r,k toplinski tok zračenjem od površine otvora k prema nebu (W). A sol,k efektivna površina otvora k (prozirnog elementa) na koju upada sunčevo zračenje (m 2 ) -F Asol, k Fsh, glggl 1 F Apr [m 2 ] HRN EN (44) (1.63) g gl = F W g - HRN EN (47) (1.64) gdje su: F sh,gl faktor smanjenja zbog sjene od pomičnog zasjenjenja; g gl ukupna propusnost Sunčeva zračenja kroz prozirne elemente kada pomično zasjenjenje nije uključeno; g stupanj propuštanja ukupnog zračenja okomito na ostakljenje kada pomično zasjenjenje nije uključeno, Tablica 1.9; F W = 0,9 faktor smanjenja zbog ne okomitog upada sunčevog zračenja; F F udio ploštine prozorskog okvira u ukupnoj površini prozora (0,2-0,3); A pr ukupna površina prozora (m 2 ). Faktor smanjenja zbog sjene od pomičnog zasjenjenja računa se prema sljedećem izrazu: fwith g gl fwithg gl sh Fsh gl 1, [-] HRN EN (49) (1.65) g gl gdje su: g gl+sh ukupna propusnost Sunčeva zračenja kroz prozirne elemente s uključenom pomičnom zaštitom: g gl+sh = F W g F C - F C - faktor smanjenja zbog sjene od pomičnog zasjenjenja, Tablica 1.8; f with udio vremena s uključenom pomičnom zaštitom (kod proračuna Q H,nd uzima se da je zaštita uključena ako je intezitet Sunčeva zračenja veći od 300 W/m 2 ), Tablica 1.10, Tablica Tablica 1.8 (Prema tehničkom propisu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama) Faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja F C - R.br. Naprava za zaštitu od sunčeva zračenja F C - 1. Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja 1 2. Naprava s unutrašnje strane ili između stakala bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnosti 0, svjetle boje ili malene transparentnosti 0, tamne boje ili povišene transparentnosti 0,90 3. Naprave s vanjske strane žaluzine, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano 0, žaluzine, rolete, kapci (škure, grilje) 0,30 4. Strehe, lođe 0,50 5. Markize, gore i bočno provjetravanje 0,40

26 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 25 Tablica 1.9 (Prema tehničkom propisu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama) Računske vrijednosti stupnja propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje, g (-), za slučaj okomitog upada sunčeva zračenja R.br. Tip ostakljenja g - 1. Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) 0,87 2. Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim međuslojem stakla) 0,80 3. Trostruko izolirajuće staklo (s dva međusloja stakla) 0,70 4. Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklom niske emisije (Low-E obloga) 0,60 5. Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niske emisije (dvije Low-E obloge) 0,50 6. Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom za zaštitu od sunčeva zračenja 0,50 7. Staklena opeka 0,60 Tablica 1.10 Koeficijent udjela vremena s uključenom pomičnom zaštitom f with za grad Split (proračun napravljen prema podacima o sunčevom zračenju danim u METENORM-u) Mjesec Strana svijeta Sjever Istok Jug Zapad SI SZ JI JZ siječanj 0,00 0,42 0,86 0,45 0,00 0,00 0,80 0,81 veljača 0,00 0,53 0,85 0,48 0,00 0,00 0,82 0,77 ožujak 0,00 0,59 0,82 0,61 0,03 0,09 0,79 0,77 travanj 0,00 0,62 0,76 0,60 0,26 0,28 0,75 0,73 svibanj 0,00 0,68 0,69 0,63 0,42 0,45 0,71 0,70 lipanj 0,00 0,65 0,63 0,67 0,46 0,53 0,64 0,67 srpanj 0,00 0,71 0,70 0,70 0,56 0,55 0,74 0,75 kolovoz 0,00 0,67 0,74 0,68 0,37 0,41 0,77 0,77 rujan 0,00 0,69 0,86 0,67 0,16 0,17 0,81 0,82 listopad 0,00 0,66 0,88 0,59 0,00 0,01 0,84 0,84 studeni 0,00 0,41 0,83 0,49 0,00 0,00 0,76 0,83 prosinac 0,00 0,47 0,88 0,45 0,00 0,00 0,85 0,84 Tablica 1.11 Koeficijent udjela vremena s uključenom pomičnom zaštitom f with za grad Zagreb (proračun napravljen prema podacima o sunčevom zračenju danim u METENORM-u) Mjesec Strana svijeta Sjever Istok Jug Zapad SI SZ JI JZ siječanj 0,00 0,29 0,75 0,33 0,00 0,00 0,67 0,69 veljača 0,00 0,38 0,72 0,37 0,00 0,00 0,69 0,66 ožujak 0,00 0,44 0,66 0,41 0,06 0,06 0,63 0,60 travanj 0,00 0,53 0,65 0,51 0,17 0,19 0,65 0,62 svibanj 0,00 0,51 0,55 0,51 0,28 0,28 0,60 0,57 lipanj 0,00 0,56 0,50 0,51 0,32 0,34 0,55 0,53 srpanj 0,00 0,55 0,62 0,57 0,29 0,33 0,62 0,64 kolovoz 0,00 0,58 0,72 0,62 0,28 0,25 0,70 0,71 rujan 0,00 0,57 0,76 0,54 0,10 0,11 0,72 0,73 listopad 0,00 0,48 0,71 0,40 0,00 0,00 0,68 0,65 studeni 0,00 0,20 0,71 0,20 0,00 0,00 0,61 0,67 prosinac 0,00 0,14 0,62 0,26 0,00 0,00 0,49 0,55

27 Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN Str. 26 Faktor zasjenjena F sh,ob od vanjskih prepreka direktnom upadu sunčevog zračenja (susjedne zgrade, konfiguracija terena, vanjski dijelovi otvora prozora) F sh,ob F F F - HRN EN (G2) (1.66) hor ov fin F hor parcijalni faktor zasjenjenja zbog konfiguracije terena u ovisnosti o orijentaciji plohe, kuta horizonta i zemljopisnoj širini (Tablica 1.12, Slika 1.4); F ov parcijalni faktor zasjenjenja zbog gornjih elemenata prozorskog otvora u ovisnosti o orijentaciji plohe, kutu gornjeg zasjenjenja, zemljopisnoj širini (Tablica 1.13, Slika 1.5); F fin parcijalni faktor zasjenjenja zbog bočnih elemenata prozorskog otvora u ovisnosti o orijentaciji plohe, kutu bočnog prozorskog zasjenjenja, zemljopisnoj širini (Tablica 1.14, Slika 1.5). Slika 1.4 Kut zaklonjenosti zgrade Tablica 1.12 (HRN EN Tablica G5) Parcijalni faktor zasjenjenja zbog konfiguracije terena F hor 45 S zem. širine 55 S zem. širine 65 S zem. širine J I / Z S J I / Z S J I / Z S 0 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Kut horizonta 10 0,97 0,95 1,00 0,94 0,92 0,99 0,86 0,89 0, ,85 0,82 0,98 0,68 0,75 0,95 0,58 0,68 0, ,62 0,70 0,94 0,49 0,62 0,92 0,41 0,54 0, ,46 0,61 0,90 0,40 0,56 0,89 0,29 0,49 0,85 Slika 1.5 Prozorsko zasjenjenje: a) vertikalna ravnina, b) horizontalna ravnina

Algoritam za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790

Algoritam za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790 Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje Algoritam za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje prostora zgrade prema HRN EN ISO 13790 Autori: prof.dr.sc. Vladimir Soldo, dipl.ing.stroj.

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG 2: PRORAČUN KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE ZA STAMBENO-POSLOVNU ZGRADU

PRILOG 2: PRORAČUN KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE ZA STAMBENO-POSLOVNU ZGRADU Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje i hlađenje prema HRN EN 13790 Str. 81 PRILOG 2: PRORAČUN KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE ZA STAMBENO-POSLOVNU ZGRADU Algoritam za proračun potrebne en. za grijanje

Διαβάστε περισσότερα

A+ A B C D F G. Q H,nd,rel % Zgrada nova x postojeća. Podaci o osobi koja je izdala certifikat. Podaci o zgradi > 250. Izračun

A+ A B C D F G. Q H,nd,rel % Zgrada nova x postojeća. Podaci o osobi koja je izdala certifikat. Podaci o zgradi > 250. Izračun prema Direktivi 2010/31/EU Energetski certifikat za nestambene zgrade Zgrada nova x postojeća Vrsta i naziv zgrade B.1. Administrativna zgrada Državni arhiv u Sisku K.č. k.o. k.č. 927/1 k.o. Sisak Stari

Διαβάστε περισσότερα

4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO

4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO 4 PRORAČUN DOBITAKA TOPLINE LJETO Izvori topline u ljetnom razdoblju: 1. unutrašnji izvori topline Q I (dobitak topline od ljudi, rasvjete, strojeva, susjednih prostorija, ) 2. vanjski izvori topline Q

Διαβάστε περισσότερα

Korenica. Podaci o osobi koja je izdala energetski certifikat

Korenica. Podaci o osobi koja je izdala energetski certifikat nova postojeća Zgrada x Vrsta i naziv zgrade K.č. k.o Stambena zgrada/ Stambena jedinica 11928/5. Korenica Adresa Brinjska 4 Mjesto Korenica Vlasnik/Investitor Željka Šebalj prema Direktivi 2010/31/EU

Διαβάστε περισσότερα

Energetska obnova ovojnice zgrade, Rekonstrukcija. Predrag Čaklović, dipl. ing. arh.

Energetska obnova ovojnice zgrade, Rekonstrukcija. Predrag Čaklović, dipl. ing. arh. Fiorello La Guardia 27, 51000 Rijeka OIB: 68308631193 Žiro-račun: IBAN HR2724020061100533606 T: +385 51 629005 F: +385 51 629046 info@riteh.eu www.riteh.eu SKI URED: INVESTITOR: : : : RED. BR. I : : :

Διαβάστε περισσότερα

Pojednostavljeni postupak proračuna gubitaka topline prema EN12831

Pojednostavljeni postupak proračuna gubitaka topline prema EN12831 3 PRORAČUN GUBITAKA TOPLINE ZIMA Dva postupka proračuna toplinskog opterećenja (toplinskih gubitaka) prostorija i cijele zgrade prema EN12831: pojednostavljen podroban Primjena pojednostavljenog proračuna

Διαβάστε περισσότερα

HRVATSKA UDRUGA ENERGETSKIH CERTIFIKATORA

HRVATSKA UDRUGA ENERGETSKIH CERTIFIKATORA HRVATSKA UDRUGA ENERGETSKIH CERTIFIKATORA Izmjene u regulativi iz područja energetskih pregleda i certifikacije zgrada Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti zgrada NN 128/15

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG B. U [W/(m 2 K)] Redni broj. Građevni dio. Θ int,set,h 18 C 12 C < Θ int,set,h < 18 C

PRILOG B. U [W/(m 2 K)] Redni broj. Građevni dio. Θ int,set,h 18 C 12 C < Θ int,set,h < 18 C PRILOG B POPIS NAJVEĆIH DOPUŠTENIH VRIJEDNOSTI KOEFICIJENATA PROLASKA TOPLINE, U, GRAĐEVNIH DIJELOVA ZGRADE KOJE TREBA ISPUNITI PRI PROJEKTIRANJU NOVIH I REKONSTRUKCIJI POSTOJEĆIH ZGRADA I UTVRĐENE VRIJEDNOSTI

Διαβάστε περισσότερα

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA - NACRT - MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA Na temelju članka 17. stavka 2. i članka 20. stavka 3. Zakona o gradnji ( Narodne novine, broj 153/2013) ministrica graditeljstva i prostornoga

Διαβάστε περισσότερα

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA Na temelju članka 17. stavka 2. i članka 20. stavka 3. Zakona o gradnji ( Narodne novine, broj 153/2013) ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja,

Διαβάστε περισσότερα

XIII. tečaj 09. i 10. studeni 2012.

XIII. tečaj 09. i 10. studeni 2012. STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA XIII. tečaj 09. i 10. studeni 2012. TEMA: " PRAVILNIK O ENERGETSKIM PREGLEDIMA GRAĐEVINA I ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU ZGRADA (NN 81/2012)"

Διαβάστε περισσότερα

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Bojan Jurinjak. Zagreb, godina.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD. Bojan Jurinjak. Zagreb, godina. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Bojan Jurinjak Zagreb, 2015. godina. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE DIPLOMSKI RAD Mentor: Prof. dr. sc.

Διαβάστε περισσότερα

ZAHTJEVI ZA ENERGETSKA SVOJSTVA POSTOJEĆIH ZGRADA KOD KOJIH SE PROVODI ZNAČAJNA OBNOVA

ZAHTJEVI ZA ENERGETSKA SVOJSTVA POSTOJEĆIH ZGRADA KOD KOJIH SE PROVODI ZNAČAJNA OBNOVA ZAHTJEVI ZA ENERGETSKA SVOJSTVA POSTOJEĆIH ZGRADA KOD KOJIH SE PROVODI ZNAČAJNA OBNOVA Mr.sc. Josip Jukić, dipl.ing.str. E.mail: josip.jukic@vusb.hr 1 UVOD DAN INŽENJERA STROJARSTVA, Zagreb, 22.04.2015.

Διαβάστε περισσότερα

POPIS HRVATSKIH NORMI I DRUGIH TEHNIČKIH SPECIFIKACIJA ZA PRORAČUNE I ISPITIVANJA GRAĐEVNIH DIJELOVA ZGRADE I ZGRADE KAO CJELINE

POPIS HRVATSKIH NORMI I DRUGIH TEHNIČKIH SPECIFIKACIJA ZA PRORAČUNE I ISPITIVANJA GRAĐEVNIH DIJELOVA ZGRADE I ZGRADE KAO CJELINE STRANICA 20 BROJ 97 SRIJEDA, 6. KOLOVOZA 2014. (2) Posebna Iskaznica energetskih svojstava zgrade izrađuje se za pojedini dio zgrade kada se provode odvojeni proračuni prema odredbi članka 50. stavka 1.

Διαβάστε περισσότερα

Energetska učinkovitost zgrade nakon implementacije mjera poboljšanja energetskih svojstava na primjeru obiteljske kuće

Energetska učinkovitost zgrade nakon implementacije mjera poboljšanja energetskih svojstava na primjeru obiteljske kuće Završni rad br. 247/GR/2015 Energetska učinkovitost zgrade nakon implementacije mjera poboljšanja energetskih svojstava na primjeru obiteljske kuće Božidar Međimurec, 5144/601 Varaždin, veljača 2016. godine

Διαβάστε περισσότερα

POPIS HRVATSKIH NORMI I DRUGIH TEHNIČKIH SPECIFIKACIJA ZA PRORAČUNE I ISPITIVANJA GRAĐEVNIH DIJELOVA ZGRADE I ZGRADE KAO CJELINE

POPIS HRVATSKIH NORMI I DRUGIH TEHNIČKIH SPECIFIKACIJA ZA PRORAČUNE I ISPITIVANJA GRAĐEVNIH DIJELOVA ZGRADE I ZGRADE KAO CJELINE PRILOG A POPIS HRVATSKIH NORMI I DRUGIH TEHNIČKIH SPECIFIKACIJA ZA PRORAČUNE I ISPITIVANJA GRAĐEVNIH DIJELOVA ZGRADE I ZGRADE KAO CJELINE A.1 NORME ZA PRORAČUN NA KOJE UPUĆUJE OVAJ PROPIS HRN EN 410:2011

Διαβάστε περισσότερα

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare Za mnoge reakcije vrijedi Arrheniusova jednadžba, koja opisuje vezu koeficijenta brzine reakcije i temperature: K = Ae Ea/(RT ). - T termodinamička temperatura (u K), - R = 8, 3145 J K 1 mol 1 opća plinska

Διαβάστε περισσότερα

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREĐENJA STRANICA 14 BROJ 128 NARODNE NOVINE SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. PRILOG VI. Prihvatljivi troškovi za mjere obuhvaćene Programom su sljedeći: 1. Troškovi osoblja (uključujući troškove koji se navode u putnom

Διαβάστε περισσότερα

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x

2 tg x ctg x 1 = =, cos 2x Zbog četvrtog kvadranta rješenje je: 2 ctg x Zadatak (Darjan, medicinska škola) Izračunaj vrijednosti trigonometrijskih funkcija broja ako je 6 sin =,,. 6 Rješenje Ponovimo trigonometrijske funkcije dvostrukog kuta! Za argument vrijede sljedeće formule:

Διαβάστε περισσότερα

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II TABLICA 1: PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA Parcijalni koeficijenti sigurnosti γf Vrsta djelovanja Djelovanje Stalno Promjenjivo

Διαβάστε περισσότερα

ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD

ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD GRAĐEVINSKO - ARHITEKTONSKI FAKULTET Katedra za metalne i drvene konstrukcije Kolegij: METALNE KONSTRUKCIJE ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD TLOCRTNI PRIKAZ NOSIVOG SUSTAVA OBJEKTA 2 PRORAČUN

Διαβάστε περισσότερα

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka

UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET SIGNALI I SISTEMI. Zbirka zadataka UNIVERZITET U NIŠU ELEKTRONSKI FAKULTET Goran Stančić SIGNALI I SISTEMI Zbirka zadataka NIŠ, 014. Sadržaj 1 Konvolucija Literatura 11 Indeks pojmova 11 3 4 Sadržaj 1 Konvolucija Zadatak 1. Odrediti konvoluciju

Διαβάστε περισσότερα

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) (Enegane) List: PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE) Na mjestima gdje se istovremeno troši električna i toplinska energija, ekonomičan način opskrbe energijom

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2 BETONSE ONSTRUCIJE 2 vježbe, 31.10.2017. 31.10.2017. DATUM SATI TEMATSA CJELINA 10.- 11.10.2017. 2 17.-18.10.2017. 2 24.-25.10.2017. 2 31.10.- 1.11.2017. uvod ponljanje poznatih postupaka dimenzioniranja

Διαβάστε περισσότερα

( , 2. kolokvij)

( , 2. kolokvij) A MATEMATIKA (0..20., 2. kolokvij). Zadana je funkcija y = cos 3 () 2e 2. (a) Odredite dy. (b) Koliki je nagib grafa te funkcije za = 0. (a) zadanu implicitno s 3 + 2 y = sin y, (b) zadanu parametarski

Διαβάστε περισσότερα

7 Algebarske jednadžbe

7 Algebarske jednadžbe 7 Algebarske jednadžbe 7.1 Nultočke polinoma Skup svih polinoma nad skupom kompleksnih brojeva označavamo sa C[x]. Definicija. Nultočka polinoma f C[x] je svaki kompleksni broj α takav da je f(α) = 0.

Διαβάστε περισσότερα

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI)

IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) IZRAČUNAVANJE POKAZATELJA NAČINA RADA NAČINA RADA (ISKORIŠĆENOSTI KAPACITETA, STEPENA OTVORENOSTI RADNIH MESTA I NIVOA ORGANIZOVANOSTI) Izračunavanje pokazatelja načina rada OTVORENOG RM RASPOLOŽIVO RADNO

Διαβάστε περισσότερα

8a. FIZIKALNA SVOJSTVA ZGRADE POTROŠNJA ENERGIJE U ZGRADAMA

8a. FIZIKALNA SVOJSTVA ZGRADE POTROŠNJA ENERGIJE U ZGRADAMA POTROŠNJA ENERGIJE U ZGRADAMA FIZIKALNI PROCESI U ZGRADAMA/GRAĐEVINAMA su procesi koji se događaju unutar građevnih dijelova ili na njihovoj površini, a mogu biti uzrok građevinskoj šteti. Fizikalne procese

Διαβάστε περισσότερα

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI 21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE 2014. GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI Bodovanje za sve zadatke: - boduju se samo točni odgovori - dodatne upute navedene su za pojedine skupine zadataka

Διαβάστε περισσότερα

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke. 1. Duljine dijagonala paralelograma jednake su 6,4 cm i 11 cm, a duljina jedne njegove

Διαβάστε περισσότερα

Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje

Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje Algoritam za određivanje energijskih zahtjeva i učinkovitosti termotehničkih sustava u zgradama Sustavi kogeneracije, sustavi daljinskog grijanja,

Διαβάστε περισσότερα

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova) MEHANIKA 1 1. KOLOKVIJ 04/2008. grupa I 1. Zadane su dvije sile F i. Sila F = 4i + 6j [ N]. Sila je zadana s veličinom = i leži na pravcu koji s koordinatnom osi x zatvara kut od 30 (sve komponente sile

Διαβάστε περισσότερα

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele: Deo 2: Rešeni zadaci 135 Vrednost integrala je I = 2.40407 42. Napisati program za izračunavanje koeficijenta proste linearne korelacije (Pearsonovog koeficijenta) slučajnih veličina X = (x 1,..., x n

Διαβάστε περισσότερα

XII. tečaj 10. i 11. veljače 2012.

XII. tečaj 10. i 11. veljače 2012. STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA XII. tečaj 10. i 11. veljače 2012. TEMA: "NISKOTEMPERATURNO GRIJANJE DIZALICAMA TOPLINE S ANALIZOM ISPLATIVOSTI - 2.DIO" Autor: Prof.dr.sc.

Διαβάστε περισσότερα

numeričkih deskriptivnih mera.

numeričkih deskriptivnih mera. DESKRIPTIVNA STATISTIKA Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću Numeričku seriju podataka opisujemo pomoću numeričkih deskriptivnih mera. Pokazatelji centralne tendencije Aritmetička sredina, Medijana,

Διαβάστε περισσότερα

GLAVNI PROJEKT MAPA 6 PROJEKT ZGRADE U ODNOSU NA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU ZAŠTITU I PROJEKT ZAŠTITE OD BUKE

GLAVNI PROJEKT MAPA 6 PROJEKT ZGRADE U ODNOSU NA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU ZAŠTITU I PROJEKT ZAŠTITE OD BUKE INVESTITOR: KRKLEC - METAL d.o.o. KLENOVEC HUMSKI 17/3 HUM NA SUTLI GRAĐEVINA: GRADNJA POSLOVNE GRAĐEVINE - IZRADA METALNIH KONSTRUKCIJA LOKACIJA: KLENOVEC HUMSKI NA KAT. ČEST. BR. 1726, 1728, 1729/1 I

Διαβάστε περισσότερα

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste 7. VJEŽBE PLAN ARMATURE PREDNAPETOG Dominik Skokandić, mag.ing.aedif. PLAN ARMATURE PREDNAPETOG 1. Rekapitulacija odabrane armature 2. Određivanje duljina

Διαβάστε περισσότερα

konst. Električni otpor

konst. Električni otpor Sveučilište J. J. Strossmayera u sijeku Elektrotehnički fakultet sijek Stručni studij Električni otpor hmov zakon Pri protjecanju struje kroz vodič pojavljuje se otpor. Georg Simon hm je ustanovio ovisnost

Διαβάστε περισσότερα

KURS ZA ENERGETSKI AUDIT 8

KURS ZA ENERGETSKI AUDIT 8 KURS ZA ENERGETSKI AUDIT 8 Standard EN 13790: Metoda proračuna potrebne energije za grijanje i hladjenje objekta Pripremio: Dr Nenad Kažić 1 Šta propisuje ovaj standard? EN 13790 definiše proceduru i metod

Διαβάστε περισσότερα

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ

RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ RIJEŠENI ZADACI I TEORIJA IZ LOGARITAMSKA FUNKCIJA SVOJSTVA LOGARITAMSKE FUNKCIJE OSNOVE TRIGONOMETRIJE PRAVOKUTNOG TROKUTA - DEFINICIJA TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA - VRIJEDNOSTI TRIGONOMETRIJSKIH FUNKCIJA

Διαβάστε περισσότερα

Konstrukcije, materijali i tehnologije građenja SANACIJA STARIH ZGRADA S ASPEKTA TOPLINSKE ZAŠTITE I UŠTEDE ENERGIJE

Konstrukcije, materijali i tehnologije građenja SANACIJA STARIH ZGRADA S ASPEKTA TOPLINSKE ZAŠTITE I UŠTEDE ENERGIJE i 1998 TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU Graditeljski odjel 10010 Zagreb, Avenija V. Holjevca 15 STRUČNO USAVRŠAVANJE OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA XV. tečaj 15. i 16. studenog 2013. Tema:

Διαβάστε περισσότερα

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo

PRIMJER 3. MATLAB filtdemo PRIMJER 3. MATLAB filtdemo Prijenosna funkcija (IIR) Hz () =, 6 +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 53 z +, 3 z +, 78 z +, 3 z +, 6 z, 95 z +, 74 z +, z +, 9 z +, 4 z +, 5 z +, 3 z +, 4 z 3 4 5 6 7 8 3 4 5 6 7 8

Διαβάστε περισσότερα

10. STABILNOST KOSINA

10. STABILNOST KOSINA MEHANIKA TLA: Stabilnot koina 101 10. STABILNOST KOSINA 10.1 Metode proračuna koina Problem analize tabilnoti zemljanih maa vodi e na određivanje odnoa između rapoložive mičuće čvrtoće i proečnog mičućeg

Διαβάστε περισσότερα

1.4 Tangenta i normala

1.4 Tangenta i normala 28 1 DERIVACIJA 1.4 Tangenta i normala Ako funkcija f ima derivaciju u točki x 0, onda jednadžbe tangente i normale na graf funkcije f u točki (x 0 y 0 ) = (x 0 f(x 0 )) glase: t......... y y 0 = f (x

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva

Riješeni zadaci: Nizovi realnih brojeva Riješei zadaci: Nizovi realih brojeva Nizovi, aritmetički iz, geometrijski iz Fukciju a : N R azivamo beskoači) iz realih brojeva i ozačavamo s a 1, a,..., a,... ili a ), pri čemu je a = a). Aritmetički

Διαβάστε περισσότερα

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL MATEMATIKA. Neka je S skup svih živućih državljana Republike Hrvatske..04., a f preslikavanje koje svakom elementu skupa S pridružuje njegov horoskopski znak (bez podznaka). a) Pokažite da je f funkcija,

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O MINIMALNIM ZAHTJEVIMA ENERGETSKE EFIKASNOSTI ZGRADA I. OSNOVNE ODREDBE. Predmet

PRAVILNIK O MINIMALNIM ZAHTJEVIMA ENERGETSKE EFIKASNOSTI ZGRADA I. OSNOVNE ODREDBE. Predmet Na osnovu čl. 21 i 29 Zakona o energetskoj efikasnosti ( Službeni list CG, broj 29/10) Ministarstvo ekonomije, uz saglasnost Ministarstva održivog razvoja i turizma, donijelo je, PRAVILNIK O MINIMALNIM

Διαβάστε περισσότερα

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA

FTN Novi Sad Katedra za motore i vozila. Teorija kretanja drumskih vozila Vučno-dinamičke performanse vozila: MAKSIMALNA BRZINA : MAKSIMALNA BRZINA Maksimalna brzina kretanja F O (N) F OI i m =i I i m =i II F Oid Princip određivanja v MAX : Drugi Njutnov zakon Dokle god je: F O > ΣF otp vozilo ubrzava Kada postane: F O = ΣF otp

Διαβάστε περισσότερα

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL Statički sustav glavnog krovnog nosača je slobodno oslonjena greda raspona l11,0 m. 45 0 65 ZAŠTITNI SLOJ BETONA

Διαβάστε περισσότερα

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava

Opća bilanca tvari - = akumulacija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog sustava. masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava Opća bilana tvari masa unijeta u dif. vremenu u dif. volumen promatranog sustava masa iznijeta u dif. vremenu iz dif. volumena promatranog sustava - akumulaija u dif. vremenu u dif. volumenu promatranog

Διαβάστε περισσότερα

2. KAMATNI RAČUN 2.1. POJAM KAMATE I KAMATNE STOPE

2. KAMATNI RAČUN 2.1. POJAM KAMATE I KAMATNE STOPE 1 2. KAMATNI RAČUN 2.1. POJAM KAMATE I KAMATNE STOPE Pod pojmom kamata podrazumijeva se naknada koju dužnik plaća za posuđenu glavnicu. Pri tom se pod glavnicom najčešće podrazumijeva određena svota novca,

Διαβάστε περισσότερα

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

Opšte KROVNI POKRIVAČI I 1 KROVNI POKRIVAČI I FASADNE OBLOGE 2 Opšte Podela prema zaštitnim svojstvima: Hladne obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina, Tople obloge - zaštita hale od atmosferskih padavina i prodora hladnoće

Διαβάστε περισσότερα

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija SEMINAR IZ OLEGIJA ANALITIČA EMIJA I Studij Primijenjena kemija 1. 0,1 mola NaOH je dodano 1 litri čiste vode. Izračunajte ph tako nastale otopine. NaOH 0,1 M NaOH Na OH Jak elektrolit!!! Disoira potpuno!!!

Διαβάστε περισσότερα

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA MODUL: Tehnologija teleomuniacijsog rometa FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI Predavači: Doc.dr.sc. Štefica Mrvelj Maro Matulin, dil.ing. Zagreb, ožuja 2009. Oće informacije Konzultacije:

Διαβάστε περισσότερα

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1

Prof. dr. sc. Z. Prelec ENERGETSKA POSTROJENJA Poglavlje: 7 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1 (Regenerativni zagrijači napojne vode) List: 1 REGENERATIVNI ZAGRIJAČI NAPOJNE VODE Regenerativni zagrijači napojne vode imaju zadatak da pomoću pare iz oduzimanja turbine vrše predgrijavanje napojne vode

Διαβάστε περισσότερα

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA FSB Sveučilišta u Zagrebu Zavod za kvalitetu Katedra za nerazorna ispitivanja PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA Josip Stepanić SADRŽAJ kapilarni učinak metoda ispitivanja penetrantima uvjeti promatranja SADRŽAJ

Διαβάστε περισσότερα

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015.

Matematika 1 - vježbe. 11. prosinca 2015. Matematika - vježbe. prosinca 5. Stupnjevi i radijani Ako je kut φ jednak i rad, tada je veza između i 6 = Zadatak.. Izrazite u stupnjevima: a) 5 b) 7 9 c). d) 7. a) 5 9 b) 7 6 6 = = 5 c). 6 8.5 d) 7.

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1.

TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I.1. TRIGONOMETRIJSKE FUNKCIJE I I Odredi na brojevnoj trigonometrijskoj kružnici točku Et, za koju je sin t =,cost < 0 Za koje realne brojeve a postoji realan broj takav da je sin = a? Izračunaj: sin π tg

Διαβάστε περισσότερα

PRAVILNIK O MINIMALNIM ZAHTJEVIMA ENERGETSKE EFIKASNOSTI ZGRADA I. OSNOVNE ODREDBE. Predmet

PRAVILNIK O MINIMALNIM ZAHTJEVIMA ENERGETSKE EFIKASNOSTI ZGRADA I. OSNOVNE ODREDBE. Predmet Na osnovu člana 26 stav 6 Zakona o efikasnom korišćenju energije ("Službeni list CG", broj 57/14) Ministarstvo ekonomije, uz saglasnost Ministarstva održivog razvoja i turizma, donijelo je, PRAVILNIK O

Διαβάστε περισσότερα

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri 1 1 Zadatak 1b Čisto savijanje - vezano dimenzionisanje Odrediti potrebnu površinu armature za presek poznatih dimenzija, pravougaonog

Διαβάστε περισσότερα

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

3.1 Granična vrednost funkcije u tački 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 2 3 Granična vrednost i neprekidnost funkcija 3. Granična vrednost funkcije u tački Neka je funkcija f(x) definisana u tačkama x za koje je 0 < x x 0 < r, ili

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi

MEHANIKA FLUIDA. Prosti cevovodi MEHANIKA FLUIDA Prosti ceooi zaatak Naći brzin oe kroz naglaak izlaznog prečnika =5 mm, postaljenog na kraj gmenog crea prečnika D=0 mm i žine L=5 m na čijem je prenjem el građen entil koeficijenta otpora

Διαβάστε περισσότερα

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21, Kolegij: Konstrukcije 017. Rješenje zadatka. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu 1. ULAZNI PARAETRI. RAČUNSKE VRIJEDNOSTI PARAETARA ATERIJALA.1. Karakteristične vrijednosti parametara tla Efektivna Sloj

Διαβάστε περισσότερα

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE

INTELIGENTNO UPRAVLJANJE INTELIGENTNO UPRAVLJANJE Fuzzy sistemi zaključivanja Vanr.prof. Dr. Lejla Banjanović-Mehmedović Mehmedović 1 Osnovni elementi fuzzy sistema zaključivanja Fazifikacija Baza znanja Baze podataka Baze pravila

Διαβάστε περισσότερα

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011.

INTEGRALNI RAČUN. Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa. Lucija Mijić 17. veljače 2011. INTEGRALNI RAČUN Teorije, metodike i povijest infinitezimalnih računa Lucija Mijić lucija@ktf-split.hr 17. veljače 2011. Pogledajmo Predstavimo gornju sumu sa Dodamo još jedan Dobivamo pravokutnik sa Odnosno

Διαβάστε περισσότερα

6 Primjena trigonometrije u planimetriji

6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6 Primjena trigonometrije u planimetriji 6.1 Trgonometrijske funkcije Funkcija sinus (f(x) = sin x; f : R [ 1, 1]); sin( x) = sin x; sin x = sin(x + kπ), k Z. 0.5 1-6 -4 - -0.5 4 6-1 Slika 3. Graf funkcije

Διαβάστε περισσότερα

Predavanje: ISPLATIVOST PRIMJENE SOLARNIH TOPLINSKIH SUSTAVA 2. DIO Predavač: Prof.dr.sc. Igor BALEN, Fakultet strojarstva i brodogradnje

Predavanje: ISPLATIVOST PRIMJENE SOLARNIH TOPLINSKIH SUSTAVA 2. DIO Predavač: Prof.dr.sc. Igor BALEN, Fakultet strojarstva i brodogradnje Predavanje: ISPLATIVOST PRIMJENE SOLARNIH TOPLINSKIH SUSTAVA 2. DIO Predavač: Prof.dr.sc. Igor BALEN, Fakultet strojarstva i brodogradnje UVOD Održivi razvoj modernog društva uvjetovan je racionalnim gospodarenjem

Διαβάστε περισσότερα

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija Za skiciranje grafika funkcije potrebno je ispitati svako od sledećih svojstava: Oblast definisanosti: D f = { R f R}. Parnost, neparnost, periodičnost. 3

Διαβάστε περισσότερα

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama. a b Verovatno a da sluqajna promenljiva X uzima vrednost iz intervala

Διαβάστε περισσότερα

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti

MEHANIKA FLUIDA. Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti MEHANIKA FLUIDA Isticanje kroz otvore sa promenljivim nivoom tečnosti zadatak Prizmatična sud podeljen je vertikalnom pregradom, u kojoj je otvor prečnika d, na dve komore Leva komora je napunjena vodom

Διαβάστε περισσότερα

1 Promjena baze vektora

1 Promjena baze vektora Promjena baze vektora Neka su dane dvije različite uredene baze u R n, označimo ih s A = (a, a,, a n i B = (b, b,, b n Svaki vektor v R n ima medusobno različite koordinatne zapise u bazama A i B Zapis

Διαβάστε περισσότερα

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k. 1 3 Skupovi brojeva 3.1 Skup prirodnih brojeva - N N = {1, 2, 3,...} Aksiom matematičke indukcije Neka je N skup prirodnih brojeva i M podskup od N. Ako za M vrijede svojstva: 1) 1 M 2) n M (n + 1) M,

Διαβάστε περισσότερα

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE Dobro došli na... Konstruisanje GRANIČNI I KRITIČNI NAPON slajd 2 Kritični naponi Izazivaju kritične promene oblika Delovi ne mogu ispravno da vrše funkciju Izazivaju plastične deformacije Može doći i

Διαβάστε περισσότερα

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1. Pismeni ispit iz matematike 0 008 GRUPA A Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: λ + z = Ispitati funkciju i nacrtati njen grafik: + ( λ ) + z = e Izračunati

Διαβάστε περισσότερα

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja:

Antene. Srednja snaga EM zračenja se dobija na osnovu intenziteta fluksa Pointingovog vektora kroz sferu. Gustina snage EM zračenja: Anene Transformacija EM alasa u elekrični signal i obrnuo Osnovne karakerisike anena su: dijagram zračenja, dobiak (Gain), radna učesanos, ulazna impedansa,, polarizacija, efikasnos, masa i veličina, opornos

Διαβάστε περισσότερα

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000,

Pošto pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu broj 2.5 množimo s 1000, PRERAČUNAVANJE MJERNIH JEDINICA PRIMJERI, OSNOVNE PRETVORBE, POTENCIJE I ZNANSTVENI ZAPIS, PREFIKSKI, ZADACI S RJEŠENJIMA Primjeri: 1. 2.5 m = mm Pretvaramo iz veće u manju mjernu jedinicu. 1 m ima dm,

Διαβάστε περισσότερα

Računarska grafika. Rasterizacija linije

Računarska grafika. Rasterizacija linije Računarska grafika Osnovni inkrementalni algoritam Drugi naziv u literaturi digitalni diferencijalni analizator (DDA) Pretpostavke (privremena ograničenja koja se mogu otkloniti jednostavnim uopštavanjem

Διαβάστε περισσότερα

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je,

PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI. Sama definicija parcijalnog izvoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, PARCIJALNI IZVODI I DIFERENCIJALI Sama definicija parcijalnog ivoda i diferencijala je malo teža, mi se njome ovde nećemo baviti a vi ćete je, naravno, naučiti onako kako vaš profesor ahteva. Mi ćemo probati

Διαβάστε περισσότερα

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju RAČUN OSTATAKA 1 1 Prsten celih brojeva Z := N + {} N + = {, 3, 2, 1,, 1, 2, 3,...} Osnovni primer. (Z, +,,,, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: sabiranje (S1) asocijativnost x + (y + z) = (x + y)

Διαβάστε περισσότερα

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 1 2 3 4 5 Σ jmbag smjer studija Linearna algebra 2 prvi kolokvij, 7. 11. 2012. 1. (10 bodova) Neka je dano preslikavanje s : R 2 R 2 R, s (x, y) = (Ax y), pri čemu je A: R 2 R 2 linearan operator oblika

Διαβάστε περισσότερα

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

TRIGONOMETRIJA TROKUTA TRIGONOMETRIJA TROKUTA Standardne oznake u trokutuu ABC: a, b, c stranice trokuta α, β, γ kutovi trokuta t,t,t v,v,v s α,s β,s γ R r s težišnice trokuta visine trokuta simetrale kutova polumjer opisane

Διαβάστε περισσότερα

Upute za rad s raĉunalnim programom KI Expert Plus

Upute za rad s raĉunalnim programom KI Expert Plus Knauf Insulation d.o.o Upute za rad s raĉunalnim programom KI Expert Plus Verzija 1608 Silvio Novak, Zlatko Stapić, Kristian Lenić, Marko Mijaĉ, Mišo Dţeko, Dajana JeĊud Ažurirane i detaljne upute za korištenje

Διαβάστε περισσότερα

Kaskadna kompenzacija SAU

Kaskadna kompenzacija SAU Kaskadna kompenzacija SAU U inženjerskoj praksi, naročito u sistemima regulacije elektromotornih pogona i tehnoloških procesa, veoma često se primenjuje metoda kaskadne kompenzacije, u čijoj osnovi su

Διαβάστε περισσότερα

18. listopada listopada / 13

18. listopada listopada / 13 18. listopada 2016. 18. listopada 2016. 1 / 13 Neprekidne funkcije Važnu klasu funkcija tvore neprekidne funkcije. To su funkcije f kod kojih mala promjena u nezavisnoj varijabli x uzrokuje malu promjenu

Διαβάστε περισσότερα

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu) Vidosava Šimić 22. prosinca 2009. Domena funkcije dvije varijable Ako je zadano pridruživanje (x, y) z = f(x, y), onda se skup D = {(x, y) ; f(x, y) R} R 2 naziva

Διαβάστε περισσότερα

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15 Matrice - osnovni pojmovi (Matrice i determinante) 2 / 15 (Matrice i determinante) 2 / 15 Matrice - osnovni pojmovi Matrica reda

Διαβάστε περισσότερα

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost

Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Riješeni zadaci: Limes funkcije. Neprekidnost Limes funkcije Neka je 0 [a, b] i f : D R, gdje je D = [a, b] ili D = [a, b] \ { 0 }. Kažemo da je es funkcije f u točki 0 jednak L i pišemo f ) = L, ako za

Διαβάστε περισσότερα

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto

Trigonometrija 2. Adicijske formule. Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Trigonometrija Adicijske formule Formule dvostrukog kuta Formule polovičnog kuta Pretvaranje sume(razlike u produkt i obrnuto Razumijevanje postupka izrade složenijeg matematičkog problema iz osnova trigonometrije

Διαβάστε περισσότερα

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami Izv. prof. dr.. Tomilav Kišiček dipl. ing. građ. 0.10.014. Betonke kontrukije III 1 NBK1.147 Slika 5.4 Proračunki dijagrami betona razreda od C1/15 do C90/105, lijevo:

Διαβάστε περισσότερα

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.)

Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 2009.) Numerička matematika 2. kolokvij (1. srpnja 29.) Zadatak 1 (1 bodova.) Teorijsko pitanje. (A) Neka je G R m n, uz m n, pravokutna matrica koja ima puni rang po stupcima, tj. rang(g) = n. (a) Napišite puni

Διαβάστε περισσότερα

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C)

PRILOG. Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) PRILOG Tab. 1.a. Dozvoljena trajna opterećenja bakarnih pravougaonih profila u(a) za θ at =35 C i θ=30 C, (θ tdt =65 C) Tab 3. Vrednosti sačinilaca α i β za tipične konstrukcije SN-sabirnica Tab 4. Minimalni

Διαβάστε περισσότερα

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1

Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij 16. studenog Zadatak 1 Strukture podataka i algoritmi 1. kolokvij Na kolokviju je dozvoljeno koristiti samo pribor za pisanje i službeni šalabahter. Predajete samo papire koje ste dobili. Rezultati i uvid u kolokvije: ponedjeljak,

Διαβάστε περισσότερα

KLIMATIZACIJA Tema: - VENTILACIJSKI ZAHTJEVI. Doc.dr.sc. Igor BALEN

KLIMATIZACIJA Tema: - VENTILACIJSKI ZAHTJEVI. Doc.dr.sc. Igor BALEN KLIMATIZACIJA Tema: - VENTILACIJSKI ZAHTJEVI Doc.dr.sc. Igor BALEN Namjena sustava ventilacije Osnovni pojmovi i terminologija Sustav ventilacije Dobavni zrak Prostor s definiranim zahtjevima Odsisni zrak

Διαβάστε περισσότερα

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno. JŽ 3 POLAN TANZSTO ipolarni tranzistor se sastoji od dva pn spoja kod kojih je jedna oblast zajednička za oba i naziva se baza, slika 1 Slika 1 ipolarni tranzistor ima 3 izvoda: emitor (), kolektor (K)

Διαβάστε περισσότερα

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK OBRTNA TELA VALJAK P = 2B + M B = r 2 π M = 2rπH V = BH 1. Zapremina pravog valjka je 240π, a njegova visina 15. Izračunati površinu valjka. Rešenje: P = 152π 2. Površina valjka je 112π, a odnos poluprečnika

Διαβάστε περισσότερα

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012 Iskazna logika 3 Matematička logika u računarstvu Department of Mathematics and Informatics, Faculty of Science,, Serbia novembar 2012 Deduktivni sistemi 1 Definicija Deduktivni sistem (ili formalna teorija)

Διαβάστε περισσότερα

BLUEGREEN LINIJA PROZORA I VRATA ZA PASIVNE I NISKO-ENERGETSKE KUĆE

BLUEGREEN LINIJA PROZORA I VRATA ZA PASIVNE I NISKO-ENERGETSKE KUĆE BLUEGREEN LINIJA PROZORA I VRATA ZA PASIVNE I NISKO-ENERGETSKE KUĆE Pasivni prozori su najzahtjevniji građevinski proizvodi: Moraju biti providni i neprovidni, svjetlopropusni zimi, svjetlonepropusni ljeti,

Διαβάστε περισσότερα

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju Broj 1 / 06 Dana 2.06.2014. godine izmereno je vreme zaustavljanja elektromotora koji je radio u praznom hodu. Iz gradske mreže 230 V, 50 Hz napajan je monofazni asinhroni motor sa dva brusna kamena. Kada

Διαβάστε περισσότερα

Operacije s matricama

Operacije s matricama Linearna algebra I Operacije s matricama Korolar 3.1.5. Množenje matrica u vektorskom prostoru M n (F) ima sljedeća svojstva: (1) A(B + C) = AB + AC, A, B, C M n (F); (2) (A + B)C = AC + BC, A, B, C M

Διαβάστε περισσότερα