STRATEGIJA POMO I SVJETSKE BANKE ZA REPUBLIKU HRVATSKU

Transcript

1 STRATEGIJA POMO I SVJETSKE BANKE ZA REPUBLIKU HRVATSKU

2 RUKOVODSTVO I OSOBLJE ODGOVORNO ZA OVAJ CAS IBRD Potpredsjednik Shigeo Katsu Direktor za Hrvatsku Anand Seth V.d. voditelja Ureda za Hrvatsku Albert Martinez Glavni ekonomist Sanja Madzarevic-Sujster Voditeljica tima Myla Taylor Williams IFC Potpredsjednik, Operacije Assaad Jabre Direktor, Juæna Europa i srednja Azija (SECA) Khosrow Zamani Voditelj Ureda Roberto Albisetti Voditelj tima Gjergj Konda ZAHVALE Svjetska banka zahvaljuje na suradnji i izuzetno cijeni doprinose Vlade Republike Hrvatske u pripremi Strategije pomoêi. Dodatni doprinosi svih konzultiranih tijekom izrade CAS-a, ukljuëujuêi i predstavnike civilnog druπtva, privatnog sektora i ostalih grupa i pojedinaca, su isto tako uzeti u obzir i jednako ih cijenimo. Izrada CAS-a je timski proizvod s aktivnim sudjelovanjem cijelog hrvatskog tima u Banci, ali i svih ostalih zaposlenika unutar grupe Svjetske banke. NAPOMENA: Iako je ovaj CAS usmjeren na ostvarivanje i evaluaciju rezultata, on ipak nije sluæbeni CAS pilot projekt koji uvodi takvu praksu u strategije Svjetske banke.

3 Dokument Svjetske banke IzvjeπÊe br HR ME UNARODNA BANKA ZA OBNOVU I RAZVOJ I ME UNARODNA FINANCIJSKA KORPORACIJA STRATEGIJA POMO I SVJETSKE BANKE ZA REPUBLIKU HRVATSKU 24. studenoga Odjel Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku Regija Europe i srednje Azije Meappleunarodna financijska korporacija Odsjek za juænu Europu i srednju Aziju

4 Datum zadnjeg izvjeπêa o ispunjavanju Strategije pomoêi za Hrvatsku je 18. rujna EKVIVALENTI VALUTA (teëaj na dan 31. listopada 2004.) Jedinica valute hrvatska kuna (HRK) 1 USD = HRK FISKALNA GODINA VLADE (1. sijeënja prosinca) TEÆINE I MJERE MetriËki sustav KRATICE I AKRONIMI AAA analitiëke i savjetodavne usluge APL zajam za prilagodljiv program BDP bruto domaêi proizvod BIDFacility Instrument za razvoj infrastrukture na Balkanu BRA Dræavna agencija za osiguranje πtednih uloga i sanaciju banaka CARDS PomoÊ Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju CAE evaluacija pomoêi zemlji CAS Strategija pomoêi CEEC zemlje Srediπnje i istoëne Europe CEFTA Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini CEM Ekonomski memorandum za Hrvatsku CFAA Ocjena financijske odgovornosti u Republici Hrvatskoj CHF πvicarski franak CNB Hrvatska narodna banka CPAR IzvjeπÊe o javnoj nabavi CPF Hrvatski fond za privatizaciju CSW Centri za socijalni rad DFID Odjel za meappleunarodni razvoj Ujedinjenog Kraljevstva EBRD Europska banka za obnovu i razvoj EC Europska komisija ECA Europa i Srednja Azija EIB Europska investicijska banka EU Europska unija EU8 nove Ëlanice EU od 1. svibnja 2004, bez Malte i Cipra EU15 Ëlanice EU prije 1. svibnja EUROSTAT StatistiËki ured Europskih zajednica FDI izravna strana ulaganja FFED stara devizna πtednja FIAS Savjetodavna sluæba za strana ulaganja FSAP Program ocjene financijskog sektora GFS statistika opêih financija GEF Globalni fond za okoliπ GNI bruto nacionalni dohodak HBOR Hrvatska banka za obnovu i razvitak HDZ Hrvatska demokratska zajednica HEP Hrvatska Elektroprivreda HIV/AIDS Humano-imunodeficijentni virus/sida HRK hrvatska kuna HZZO Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje HÆ Hrvatske æeljeznice IBRD Meappleunarodna banka za obnovu i razvoj ICR IDPs IFA IFC IFI ILO IMF IT JPR JPY KfW M&E MATRA MFI MIGA MoF NBJ NGO NATO OECD OED OSCE PAL PAYGO PEIR R&D SAL SBA SSP SDR SIDA SME SOE TA TB UK UNDP UNHCR USAID USD WBI IzvjeπÊe o dovrπenju provedbe izbjeglice i raseljene osobe Procjena fiducijarnog sustava Meappleunarodna financijska korporacija Meappleunarodne financijske institucije Meappleunarodna organizacija rada Meappleunarodni monetarni fond informacijska tehnologija ZajedniËka ocjena portfolia japanski jen Kreditanstalt Für Wiederaufbau praêenje i evaluacija Program socijalne transformacije Multilateralne financijske institucije Garancijska agencija za multilateralne investicije Ministarstvo financija Narodna banka Jugoslavije Nevladine organizacija Sjevernoatlantski savez Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj Odjel za ocjenu projekata Svjetske banke Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi Programski zajam za prilagodbu generacijska solidarnost Analiza javnih izdataka i proraëunskih institucija istraæivanje i razvoj Zajam za strukturnu prilagodbu Stand-by aranæman Sporazum o stabilizaciji i pridruæivanju Specijalna prava vuëenja vedska agencija za meappleunarodni razvoj mala i srednja poduzeêa poduzeêa u dræavnom vlasniπtvu tehniëka pomoê tuberkuloza Ujedinjeno Kraljevstvo Razvojni program Ujedinjenih naroda Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za prognanike Agencija Sjedinjenih AmeriËkih Dræava za meappleunarodni razvoj ameriëki dolar Institut Svjetske banke

5 Sadræaj SAÆETAK 7 I.SITUACIJA U DRÆAVI 13 A. Uvod 15 B. PolitiËki kontekst _ 15 C. Socijalni kontekst _ 15 D. Ekonomska kretanja 17 E. Odræivost duga i upravljanje javnim dugom 19 II. PROGRAM I IZAZOVI ZA RAZVOJ DRÆAVE _ 21 A. Vladini prioriteti 23 B. Izazovi za odræivi rast _ 25 III: STRATEGIJA POMO I GRUPE SVJETSKE BANKE 33 A. Ciljevi CAS-a 35 B. Provedba prethodnog CAS-a 37 C. Predloæeni program pomoêi 41 D. Izgledi i potrebe za financiranjem u srednjoroënom razdoblju 49 E. PraÊenje rezultata _ 52 F. Partnerstva 54 IV. UPRAVLJANJE RIZICIMA _ 57 A. Rizici za provedbu _ 59 B. Vanjski rizici 60 5

6 PRILOZI CAS-a: Prilog A1: Prilog A2: Prilog A3: Prilog A4: Annex A5: Prilog A6: Prilog B2 Prilog B3a: Prilog B3b: Prilog B3c: Prilog B3d: Prilog B4: Prilog B5: Prilog B6: Prilog B7: Prilog B8a: Prilog B8b: Prilog B9: KljuËni ekonomski i programski pokazatelji promjena od posljednjeg CAS-a Hrvatska na prvi pogled Odræivost javnog duga Povratne informacije iz CAS konzultacija Aktivnosti Instituta Svjetske banke u Hrvatskoj Strategija IFC-a za Hrvatsku Odabrani pokazatelji uspjeπnosti i upravljanja portfeljem Banke Saæetak programa IBRD-a/GEF-a osnovni scenarij Saæetak programa IBRD-a/GEF-a visoki scenarij Saæetak programa IBRD-a/GEF-a niski scenarij Saæetak programa IFC-a i MIGA-e Saæetak analitiëkih i savjetodavnih usluga IBRD-a Socijalni pokazatelji KljuËni ekonomski pokazatelji KljuËni pokazatelji izloæenosti Portfelj projekata (IBRD i darovnice) PostojeÊi portfelj IFC-a i isplate po njemu Matrica mjera rezultata CAS-a OKVIRI: Okvir 1: Okvir 2: Okvir 3: Relativno zdrav bankarski sustav Anketa klijenata Odnos Hrvatske s Meappleunarodnim monetarnim fondom SLIKE: Slika 1: Slika 2: Slika 3: Slika 4: Slika 5: Razvoj rasta vanjske osjetljivosti Hrvatske reforme zaostaju za dræavama EU8 Pravna dræava UËinkovitost Vlade Usporedba obrazovnog profila stanovniπtva TABLICE: Tablica 1: Tablica 2: Hrvatska i ciljevi milenijskog razvoja Alternativni scenariji za kratkoroëno odræiv primarni viπak Tablica 3: Program pristupa Hrvatske Europskoj uniji za fiskalne godine Tablica 4: Tablica 5: Tablica 6: Tablica 7: Tablica 8 Tablica 9: Tablica 10: Komparatori javnog/privatnog sektora Sinergija CAS-a i programa pristupa Europskoj uniji Lekcije i preporuke Odjela za ocjenu operacija (OED, CAE) PokretaËi osnovnog i visokog scenarija IBRD-evi pokazatelji izloæenosti za Hrvatsku KljuËni pokazatelji napretka za ocjenu provedbe CAS-a PodruËja aktivnosti drugih partnera

7 Saæetak

8

9 Saæetak Glavni strateπki cilj Vlade Republike Hrvatske je uspjeπan pristup Europskoj uniji (EU), tako da Hrvatska uapplee u EU kao dinamiëna i konkurentna zemlja koja moæe brzo uskladiti svoj æivotni standard s onima u EU-u. Za aktivnosti koje treba obaviti da bi pristup EU-u bio uspjeπan, potrebno je provesti reforme koje Êe dovesti do poboljπane makroekonomske odræivosti i odræivijeg gospodarskog rasta, Ëak i prije pristupa. Od u Hrvatskoj je gospodarski rast bio postojan ali umjeren, a inflacija niska. U razdoblju izmeappleu i realni rast BDP-a je u prosjeku iznosio 3,2 posto, a inflacija je bila ispod 4 posto. Te brojke su sliëne onima u osam dræava koje su pristupile EU-u 1. svibnja 2004 (EU8), kao i drugim dræavama Ëlanicama EU-a (EU15). Meappleutim, za Hrvatsku Êe dostizanje tih brojki predstavljati izazov, buduêi da je njezin bruto nacionalni proizvod po stanovniku (BND) (po paritetu kupovne moêi) iznosio oko 32 posto onoga u dræavama europske petnaestorice u Gospodarski oporavak bio je praêen rastuêim vanjskim deficitom tekuêeg raëuna. Deficit tekuêeg raëuna odraæava rastuêi trgovinski deficit. Deficit tekuêeg raëuna se postupno poveêao sa 2,5 posto BDP-a u na 8,4 posto u RastuÊi deficit tekuêeg raëuna bio je financiran ponajprije naglim porastom vanjskog duga, πto je poveêalo vanjsku ranjivost hrvatskog gospodarstva. UnatoË znaëajnim priljevima izravnih stranih ulaganja, vanjski dug je skoëio sa 60 posto BDP-a i 128 posto izvoza roba i usluga u na 82 posto, odnosno 158 posto u Fiskalni uëinak je bio razoëaravajuêi. Vlada je postupno smanjila fiskalni deficit sa 8,1 posto BDP-a u na 4,4 posto BDP-a u Meappleutim, ti uspjesi su bili djelomiëno preokrenuti u buduêi da su veliki rashodi u razdoblju prije izbora, posebno velika javna ulaganja, doveli do skoka u fiskalnom deficitu na procijenjenih 5,8 posto BDP-a. VeÊi deficit bio je uglavnom financiran stranim zajmovima: ukupni javni dug i dug s dræavnim jamstvima kao dio BDP-a poveêali su se na 51,9 posto u 2003, a godiπnji troπkovi servisiranja duga su se nakon poveêali za 2,5 postotna boda BDP-a. 9

10 Za kontrolu duga i, naposljetku, zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta potrebnih za Europsku monetarnu uniju potrebna je daljnja konsolidacija fiskalne potroπnje od najmanje 3 postotna boda BDP-a. Javni izdaci u Hrvatskoj veêi su od 50 posto BDP-a, πto je visoko u usporedbi s EU-om i drugim zemljama kandidatima. PodruËja u kojima Hrvatska troπi viπe od zemalja EU-a i drugih dræava kandidata ukljuëuju socijalne sektore, infrastrukturu i masu plaêa u javnom sektoru. Fiskalnu prilagodbu u tim podruëjima trebalo bi popratiti poboljπanjima u upravljanju javnim dugom. Prisutnost dræave u gospodarstvu je znaëajno i trebalo bi je smanjiti. Udip privatnog sektora u BDP-u u Hrvatskoj je 60 posto, πto je niæe nego u bilo kojoj zemlji EU8. Pravosuapplee koje loπe funkcionira, nekonkurentno poslovno okruæenje i meka proraëunska ograniëenja poduzeêima ograniëili su restrukturiranej poduzeêa i otvaranje novih tvrtaka, a takoappleer su i ograniëili rast. Siromaπtvo u Hrvatskoj je relativno nisko. Stopa apsolutnog siromaπtva za bila je 11,1 posto, a raspodjela dohotka je samo malo manje pravedna od prosjeka dræava EU15. Siromaπni su veêinom manje obrazovani i stariji, a siromaπtvo je obiëno koncentrirano u podruëjima pogoappleena ratom i u nekim etniëkim skupinama (osobito Roma). OgraniËene moguênosti zapoπljavanja i neodgovarajuêe ciljanje mreæe socijalne zaπtite glavni su ekonomski uzroci siromaπtva prema dohotku. Hrvatska ima jedan od najniæih omjera zaposlenih u ukupnom stanovniπtvu: zaposleno je samo oko 43 posto stanovniπtva radne dobi. Taj omjer odraæava relativno nisku stopu udjela radne snage u ukupnom stanovniπtvu (50,2 posto) i visoku nezaposlenost (14,3 posto), πto je gotovo dvaput viπe nego u EU-u. Glavni cilj CAS-a je podræati Vladinu strategiju rasta i reforme za uspjaπan pristup EUu, a istodobno osigurati sudjelovanje svih segmenata stanovniπtva u rastu, kao i odræivo upravljanje prirodnim resursima. Na temelju steëenih iskustava iz provedbe prethodnog CASa, strategija zagovara pomak na rast temeljen na privatnom sektoru kroz racionalizaciju javnog sektora, uspostavljanje povoljnog ulagaëkog okruæenja i makroekonomsku odræivost. CAS ukljuëuje osnovni, visoki i niski scenarij programa zajmova, u skladu s odræivim, ubrzanim odnosno sporim scenarijima rasta, i s pokretaëima za prijelaz s jednog programa na drugi. Iskustvo u dræavama EU8 i dræavama kandidatima pokazalo je da se, jednom kada poënu pregovori za pristup u EU, uspostavlja i odræiv zamah u provoappleenju reformi, neovisno o tome koja vlada je na vlasti. Zbog toga, uz jake izglede za odræivu reformu za vrijeme pregovora prije pristupa Hrvatske, planirani Ëetverogodiπnji kreditni portfelj osnovnog scenarija iznosi oko 1 milijardu USD, s dodatnih 0,5 milijarde USD u visokom scenariju.»etverogodiπnji kreditni portfelj niskog scenarija bio bi oko 300 milijuna USD. To poveêanje kreditnog portfelja (koji je u proπlosti iznosio u prosjeku 155 milijuna USD godiπnje u proπle tri godine) opravdava se potrebom da se potpomogne ubrzanje teπkih strukturnih reformi i izgradnja institucija za vrijeme razdoblja u kojem Êe Hrvatska biti dræava kandidat za pristup. U programu osnovnog i visokog scenarija, niz programskih zajmova za prilagodbu (PAL-ova) (zajmova za razvojnu politiku koji Êe slijediti odreappleeni redoslijed) potpomoêi Êe Vladin program, a bit Êe usmjereni na poboljπanje poslovnog okruæenja, fiskalnu konsolidaciju, kao i racionalizaciju javnog sektora. Dva investicijska zajma za podrπku izdacima pojedinih sektora nadopunit Êe PAL-ove rjeπavanjem strukturnih i institucionalnih slabosti u obrazo- 10

11 vanju i zdravstvu. Investicijski zajmovi u drugim sektorima usmjerit Êe se na jaëanje sposobnosti za pristup Europskoj uniji, integraciju trgovine i prometa u Europu, ublaæavanje negativnih socijalnih uëinaka reformi, kao i odræivo upravljanje prirodnim resursima. Savjetodavne i analitiëke usluge osigurat Êe analitiëku potporu davanju zajmova i pruæanja pravodobne pomoêi Vladi u pripremi politika. Kako bi pomogao tvrtkama u privatnom sektoru da postanu konkurentnije na regionalnim træiπtima, IFC Êe pomoêi u privatizacijskom i post-privatizacijskom restrukturiranju u kljuënim sektorima, olakπati investicije privatnog sektora u infrastrukturu, te kombinirati svoju financijsku potporu s tehniëkom pomoêi. Hrvatska Êe nastaviti sudjelovati u zajedniëkom programu Svjetske banke i MMF-a Programu upravljanja javnim dugom i razvoja træiπta duga, a Banka Êe pojaëati svoju pomoê Ministarstvu financija u svrhu optimalizacije strukture hrvatskog portfelja financijskih proizvoda i usluga IBRD-a u skladu s Vladinom strategijom javnog duga. Fokusiranost programa Strategije pomoêi na rezultate, posebice na Programskim zajmovima za prilagodbu, zahtijeva djelotvoran sustav za praêenje i ocjenu, koji Êe pomoêi u ocjenjivanju uëinkovitosti. Programski zajam za prilagodbu veê je zapoëeo proces osmiπljavanja sustava za praêenje i ocjenu, koji Êe se proπiriti kako bi obuhvatio i cijeli CAS. Privremeni pokazatelji na razini zemlje za praêenje napredovanja k rezultatima Strategije pomoêi Svjetske banke brojëano su izraæeni (kvantificirani su) tamo gdje je to moguêe, a napredak prema tim pokazateljima pratit Êe se u sklopu PAL programa i investicijskih projekata. IzvjeπÊe o napretku na CAS-u pripremit Êe se nakon pregleda na sredini trajanja provedbe CAS-a i ponovne ocjene planiranog programa pomoêi u razdoblju fiskalnih godina CAS je razvijen temeljem konzultacija s Vladom i zainteresiranim stranama (s kojima su konzultacije o CAS-u odræane u pet gradova sredinom 2004.), kao i s Europskom komisijom, kkao bi se osiguralo da Êe ona podræati zahtjeve za pristup EU-u, a osobito u smislu ekonomskih kriterija. Instrumenti Banke u Ëetverogodiπnjem razdoblju CAS-a usklaappleeni su u svrhu potpore tim zahtjevima, a neki zajmovi bit Êe osobito usmjereni na pomoê Hrvatskoj da u najveêoj mjeri iskoristila odobrena sredstava Europske komisije. CAS i Stand-by aranæman za Hrvatsku takoappleer Êe meappleusobno ojaëavati, buduêi da imaju zajedniëki cilj koji se sastoji u smanjivanju vanjske osjetljivosti Hrvatske putem fiskalne konsolidacije, poveêane transparentnosti i uëinkovitosti javnih izdataka i upravljanja dugom, te financijskoj disciplini i transparentnosti poduzeêa u dræavnom vlasniπtvu. Glavni rizik za scenarij odræivog rasta dolazi od potencijalnih neuspjeha politike, ukljuëujuêi neka post-izborna obeêanja. To bi Hrvatsku skrenulo s njezine staze odræivog rasta i rezultiralo visokim i neodræivim fiskalnim deficitom, rastuêim vanjskim deficitom, sve loπijim profilom duga, i, naposljetku, makroekonomskom nestabilnoπêu. Rizik takvih neuspjeha u provedbi osnovnog i visokog scenarija programa CAS-a rjeπava se kroz samo-regulirajuêi mehanizam PAL programa. U sluëaju da ti pokretaëi osnovnog i visokog scenarija (koji su usko povezani s uvjetima PAL-a) nisu u znaëajnoj mjeri bili ispunjeni ili su bili preokrenuti, pomoê Banke bi se nuæno ograniëila na niski scenarij. BuduÊi da je sadaπnja Vlada na Ëelu s HDZ-om koalicija s veêinom od jednog mjesta u Saboru, postoji rizik da ona neêe moêi zadræati vlast u srednjoroënom razdoblju. Meappleuti, sve stranke su predane pristupu Hrvatske Europskoj uniji, pa je vjerojatno da Êe se s njim povezan 11

12 program reformi nastaviti u duæem razdoblju. Iskustvo u ostalim dijelovima regije je pokazalo da, bodreno opêom podrπkom javnosti, cilj pristupanja EU-u osigurava kontinuitet razvojnog programa zemlje kandidata, od jedne vlade do druge. Stalan rizik za Hrvatsku kao træiπte u nastajanju s visokim udjelom vanjskog duga denominiranog u stranoj valuti jest njezina podloænost nepovoljnim kretanjima na meappleunarodnim financijskim træiπtima. Provedba, od strane Ministarstva financija, nacrta plana reformi razvijenomg u sklopu zajedniëkog programa Svjetske banke i MMF-a - Programu upravljanja javnim dugom i razvoja træiπta duga, izravno bi pomogla u rjeπavanju vanjske izloæenosti Hrvatske. 12

13 I. Situacija u dræavi 13

14

15 A. Uvod 1. Ova Strategija pomoêi Svjetske banke Republici Hrvatskoj (CAS) priprema se u suradnji s Vladom Republike Hrvatske, a njezin glavni cilj je podræati Vladinu strategiju rasta i reformi koja je dio procesa pristupanja Europskoj uniji. Odbor izvrπnih direktora Svjetske banke raspravljao je o posljednjem potpunom CAS-u za Hrvatsku u lipnju 1999, a o IzvjeπÊu o napretku na CAS-u Odbor je raspravljao u listopadu Ovaj CAS je prvi BanËin Ëetverogodiπnji CAS za Hrvatsku, a obuhvatit Êe BanËine fiskalne godine od do ukljuëivo ZajedniËki ga pripremaju Banka i IFC u konzultaciji s MIGA-om. IzvjeπÊe o napretku bit Êe pripremljeno nakon pregleda na sredini razdoblja obuhvaêenog CAS-om (tzv. mid-term review) i ponovne ocjene planiranog programa pomoêi za fiskalne godine B. PolitiËki kontekst 2. U Hrvatskoj je od rasprave o IzvjeπÊu o napretku posljednjeg CAS-a na Odboru izvrπnih direktora Svjetske banke doπlo do znaëajnih politiëkih promjena. Par mjeseci nakon πto je izabrana, Vlada lijevog centra na Ëelu sa socijaldemokratima pokrenula je daljnje otvaranje gospodarstva potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruæivanju (SSP) s Europskom unijom (EU), kao i Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA). U veljaëi je i formalno podnijela molbu za Ëlanstvo Hrvatske u Europskoj uniji. UnatoË nastavku jake javne podrπke za integraciju Hrvatske u Europsku uniju, koalicija na Ëelu sa socijaldemokratima izgubila je na izborima u studenom 2003, i to mjesec dana nakon dovrπenja politiëki teπkih reformi koje je podræao Zajam za strukturnu prilagodbu (SAL) Svjetske banke. 3. Na Ëelu sljedeêe Vlade, isto koalicije, nalazi se stranka desnog centra, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), stranka koja podræava hrvatsku ambiciju za pristup u EU. Tijekom prva Ëetiri mjeseca mandata, nova Vlada se uglavnom fokusirala na EU. Njezini napori su se isplatili dobivanjem pozitivnog miπljenja Europske komisije u travnju i statusa kandidata od VijeÊa Europe dva mjeseca kasnije. PoËetak pregovora o pristupu predviappleen je za poëetak Usprkos tim ranim diplomatskim uspjesima, to Êe biti izazov za HDZ. S jedanaest mjesta u Saboru koja mu nedostaju da ima veêinu, HDZ je pregovarao s predstavnicima nacionalnih manjina i novom Strankom umirovljenika kako bi stvorio koalicijsku Vladu koja ima veêinu od samo jednog mjesta u Saboru. C. Socijalni kontekst 1. Siromaπtvo u Hrvatskoj je relativno nisko i po meappleunarodnim i po nacionalnim standardima. Istraæivanje koje je sponzorirala Vlada, a koristilo se nacionalno reprezentativnim podacima iz ankete o istraæivanju kuêanstava, izraëunalo je stopu apsolutnog siromaπtva za od 11,1 posto. ZakljuËak istraæivanja je: kako bi se svi siromaπni izvukli iz siromaπtva uz najbolje usmjerenu pomoê bilo bi potrebno samo oko jedan posto bruto domaêeg 1 Mjereno Ginijevim koeficijentom na razini 0,29 u

16 proizvoda (BDP). Takoappleer se zakljuëilo da nema znaëajnih razlika u siromaπtvu prema spolu. Raspodjela dohotka 1 je samo malo manje pravedna od prosjeka dræava EU-a prije 1. svibnja (EU15). Prema podacima Dræavnog zavoda za statistiku, stopa relativnog siromaπtva u Hrvatskoj prema dohodku 2 u 2003.(16,9 posto) bila je samo malo viπa od prosjeka u zemljama EU15 (ispod 15 posto), πto je bilo poboljπanje u usporedbi sa 2002, kada je iznosilo 18,2 posto. 5. Neke regije (osobito podruëja pogoappleena ratom) i neke etniëke skupine (posebno Romi) imaju viπe stope siromaπtva. BDP po stanovniku u najsiromaπnijoj æupaniji (Vukovarsko- Srijemska) iznosi treêinu onoga u gradu Zagrebu. OpÊenito, u profilu siromaπtva dominiraju dvije skupine Hrvata: slabo obrazovani i stariji. Gotovo tri Ëetvrtine siromaπnih æivi u obiteljima Ëija glava ima samo osnovnoπkolsko obrazovanje ili manje od toga. Profil siromaπtva otkriva dva glavna ekonomska uzroka dohodovnog siromaπtva: ograniëene moguênosti zapoπljavanja i neodgovarajuêe ciljanje mreæe socijalne zaπtite. Hrvatska, koja ima 4,4 milijuna stanovnika, ima jedan od najniæih omjera zaposlenih i broja stanovnika: zaposleno je samo oko 43 posto radno aktivnog stanovniπtva (dobi 15 godina ili viπe). Taj omjer je odraz relativno niske stope udjela radne snage u ukupnom stanovniπtvu (50,2 posto) i visoke nezaposlenosti. Iako se stopa nezaposlenosti smanjuje od godine kada je dosegnula 16,1 posto, ona ostaje visoka, na 14,3 posto u , πto je skoro dvostruko viπe od stope u EU. 6. Usprkos gospodarskom oporavku Hrvatske poslije rata, obnova i povratak izbjeglica ostaju vaæni problemi u Vladinom programu. U podruëjima od posebne dræavne skrbi u Hrvatskoj joπ je uvijek potrebno obnoviti osnovnu infrastrukturu, i viπe od kvadratnih kilometara je minirano ili se sumnja da je minirano. Za odræivi povratak izbjeglica i raseljenih osoba 4 Êe osim reintegracije i gospodarskog oæivljavanja biti potrebni i dodatni fiziëki preduvjeti (sigurnost, infrastruktura, razminiranje). Vlada je predana stvaranju ozraëja koje Êe dovesti do povratka i reintegracije raseljenih osoba. 7. Hrvatske moguênosti dostizanja ciljeva milenijskog razvoja su ocjenjene kao vjerojatne u svim podruëjima osim HIV/SIDA i tuberkuloze, te odræivosti okoliπa, za koje postoje veliki izgledi, ali u ovoj fazi nisu sasvim sigurni (vidi Tablicu 1). 2 Definirano kao postotak osoba Ëiji je neto dohodak manji od 60 posto medijana neto dohotka svih kuêanstava. 3 Prema definiciji nezaposlenosti Meappleunarodne organizacije rada (ILO). 4 U lipnju Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi i Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (OESS/UNHCR) izvijestili su da se vratilo oko izbjeglih hrvatskih Srba, a broj raseljenih osoba porijeklom iz Hrvatske koje ostaju u susjednim dræavama procjenjuje se na

17 D. Ekonomska kretanja 8. Od recesije godine u Hrvatskoj je prisutan solidan, ali umjeren gospodarski rast i niska inflacija. Realni rast BDP-a u razdoblju izmeappleu i u prosjeku je bio 3,2 posto, a inflacija je bila ispod 4 posto. Te brojke su povoljne u usporedbi sa zemljama koje su pristupile EU-u 1. svibnja 2004 (EU8 5 ) i EU15. Meappleutim, izazov dostizanja europske petnaestorice i dalje je velik, buduêi da je bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku (po paritetu kupovne moêi) bio oko 32 posto onoga u dræavama europske petnaestorice u Sadaπnji obrazac rasta, koji se uglavnom temelji na ulaganjima u javni sektor i potroπnji, nije odræiv. Javna ulaganja, osobito u autoceste, posljednjih su godina u prosjeku bila izuzetno visoka, na razini 6 1 /2 posto BDP-a. To je, zajedno s poveêanom domaêom potraænjom kojoj je pogodovao rast kredita i s naglim preokretom u fiskalnoj politici, kada je doπlo do smanjenja discipline u potroπnji uoëi izbora u studenome 2003, prouzroëilo porast vanjske ranjivosti gospodarstva (vidi Sliku 1). 10. Gospodarski oporavak bio je praêen rastuêim vanjskim deficitom tekuêeg raëuna. Deficit tekuêeg raëuna odraæava rastuêi trgovinski deficit. Deficit tekuêeg raëuna se postupno poveêao sa 2,5 posto BDP-a u na 8,4 posto u Kasna reakcija Hrvatske nar- 5 Zemlje EU8 ne ukljuëuju Maltu i Cipar, koje su se takoappleer prikljuëile EU-u 1. svibnja

18 odne banke (HNB) u 2003, uvoappleenjem administrativnih gornjih granica kredita i poveêane komponente lokalne valute u obveznim rezervama na devizne obveze banaka, uspjela je ograniëiti rast kredita sa 30 posto u na 15 posto u Meappleutim, deficit tekuêeg raëuna ostao je visok, na 7,3 posto BDP-a. Probijanje gornjih granica kredita dovelo je do brze ekspanzije nereguliranih operacija leasinga, i poduzeêa su poëela uzimati kredite od stranih, a ne viπe od domaêih banaka. 11. RastuÊi deficit tekuêeg raëuna bio je financiran ponajprije naglim porastom vanjskog duga, πto je poveêalo vanjsku ranjivost hrvatskog gospodarstva. UnatoË znaëajnim priljevima izravnih stranih ulaganja, vanjski dug je skoëio sa 60 posto BDP-a i 128 posto izvoza roba i usluga u na 82 posto, odnosno 158 posto u Neto meappleunarodne rezerve ostale su na oko 5,7 mjeseci uvoza roba i usluga i nefaktorskih usluga. 12. Fiskalni uëinak je bio razoëaravajuêi, i djelovao je suprotno restriktivnoj monetarnoj politici. Vlada je postupno smanjila fiskalni deficit sa 8,1 posto BDP-a u na 4,4 posto BDP-a u Meappleutim, ti uspjesi su bili djelomiëno preokrenuti u buduêi da su veliki rashodi u razdoblju prije izbora, posebno velika javna ulaganja, doveli do skoka u fiskalnom deficitu na procijenjenih 5,8 posto BDP-a 6. VeÊi deficit bio je uglavnom financiran stranim zajmovima: ukupni javni dug i dug s dræavnim jamstvima kao dio BDP-a poveêali su se sa 50,6 posto u na 51,9 posto u Fiskalni podaci MMF-a i Svjetske banke donekle se razlikuju, buduêi da IMF ne ukljuëuje sve jedinice lokalne samouprave i iz prihoda iskljuëuje sve kapitalne prihode (uz prihode od privatizacije). 7 Direktni dug (javni dug bez jamstava) porastao je sa 42,1 na 44,0 posto BDP-a. 18

19 E. Odræivost duga i upravljanje javnim dugom 13. U posljednjih sedam godina razina hrvatskog javnog duga stalno raste u apsolutnom i relativnom smislu na otprilike 52 posto BDP-a do kraja 2003, πto je u usporedbi sa zemljama Srednje i istoëne Europe visoko, s obzirom da njihov prosjek iznosi 35 posto BDP-a. U stvari, veêina zemalja Srednje i istoëne Europe uspjele su smanjiti svoje razine duga u posljednjih sedam godina, dok je u Hrvatskoj dug u istom razdoblju narastao za viπe od 30 postotnih bodova BDP-a. Nakon godiπnji troπkovi servisiranja javnog duga poveêali su se za 2,5 postotnih bodova BDP-a, u usporedbi s razdobljem Fiskalno podruëje je u posljednjih Ëetiri do pet godina takoappleer otkrilo dva druga vaæna izvora akumulacije duga: dospjele a neplaêene unutarnje obveze (dugovanja) javnog sektora i potencijalne obveze u obliku dræavnih jamstava. 14. Analiza odræivosti duga pokazuje da je za kontrolu duga i, naposljetku, zadovoljavanje kriterija iz Maastrichta koji su zahtjevi za Europsku monetarnu uniju 8 potrebna daljnja konsolidacija fiskalne potroπnje od najmanje 3 postotna boda BDP-a. Uz sadaπnju stopu rasta, inflaciju i povijesno niske kamatne stope, primarni fiskalni deficit koji je u skladu 8 Deficit ne veêi od 3 posto GDP u normalnim okolnostima, i udio javnog duga u BDP-u ne veêi od 60 posto. 19

20 s odræivoπêu duga iznosi 0,38 posto BDP-a. Potrebni primarni manjak/viπak je, meappleutim, vrlo osjetljiv na promjene u pretpostavkama rasta (tablica 2). Na primjer, ako je predviappleeni rast u prosjeku iznosio 3 posto, Vlada bi trebala ostvariti primarni suficit od oko 0,5 posto BDP-a. Visoka cjenovna elastiënost potraænje za novcem sugerira da je opseg poveêanja emisijske dobiti kroz veêu inflaciju u najboljem sluëaju ograniëen πto je zajedniëka znaëajka zemalja u kojima postoji visok stupanj dolarizacije/eurizacije. Makroekonomski uëinci dugoroëne nestabilnosti fiskalne politike mogu se pogorπati hrvatskom pro-cikliëkom fiskalnom politikom. Kad bi se Hrvatska suoëila s kratkoroënim poteπkoêama (npr. fiskalnim problemima u EU-u ili, πto bi bilo vjerojatnije, financijskom ili valutnom krizom u nekoj susjednoj zemlji) koje bi npr. dovele do viπih kamatnih stopa, niæeg rasta ili deprecijacije realnog teëaja, ionako nestabilna fiskalna situacija bi se u poëetku pogorπala buduêi da bi sve manji prihodi doveli do Ëak i bræeg poveêanja duga. ProcikliËnost rashoda bi u tom sluëaju dovela do dublje recesije gospodarstva. (vidi Prilog 3). 15. Napore na fiskalnoj prilagodbi trebalo bi dopuniti poboljπanjem upravljanja javnim dugom, jaëanjem sposobnosti za upravljanje dugom i jaëanjem funkcije upravljanja rizikom.. Zdravi institucionalni aranæmani za upravljanje promjenljivim troπkovima servisiranja duga vaæni su jednako kao πto su zdrave fiskalne institucije vaæne za upravljanje razinom duga koja proizlazi iz primarne bilance. S obzirom na nerazvijena træiπta javnog duga, oko 60 posto ukupnog javnog duga je vanjski dug. A buduêi da je veêi dio domaêeg duga indeksiran na euro, Ëak 85 posto ukupnog duga podloæan je valutnom riziku. To naglaπava vaænost poboljπanja strukture rizika duga i daljnej razvijanje domaêeg træiπta za kunska dugovanja, πto bi omoguêilo smanjenje sveukupnog valutnog rizika. To, s druge strane, upuêuje na potrebu za poboljπanim sposobnostima upravljanja javnim dugom u Ministarstvu financija. 20

21 II. Program i izazovi za razvoj dræave 21

22

23 A. Vladini prioriteti 16. Glavni prioritet Hrvatske je uêi u EU s konkurentnim i rastuêim gospodarstvom, te institucionalnim sposobnostima za ispunjavanje zahtjeva za Ëlanstvo. Strategija nove Vlade, opisana u Programu Vlade RH za razdoblje godine, naglaπava poduzimanje strukturnih reformi za dostizanje odræivog rasta kroz socijalnu jednakost. Vladin ekonomski program za , koji je podræan od strane MMF-a u okviru Standby aranæmana, ima za cilj smanjiti vanjsku osjetljivost uzrokovanu visokim tekuêim deficitom i visokim vanjskim dugom, te pripremiti Hrvatsku za uspjeπan pristup EU, tako da Hrvatska uapplee u EU kao zemlja s dinamiënim i konkurentnim gospodarstvom koje brzo moæe uskladiti æivotni standard s onim u zemljama EU-a. Kako bi dostigao navedene ciljeve, program se oslanja na fiskalnu prilagodbu, koja bi dovela do stabilizacije udjela duga u BDP-u, i strukturne reforme koje imaju za cilj smanjenje uloge dræave u gospodarstvu u korist veêe aktivnosti privatnog sektora. To takoappleer odraæava i prioritete i smjernice iz Ekonomskog memoranduma za Hrvatsku, dokumenta Svjetske banke iz BuduÊi da je poëetak pregovora za pristup Europskoj uniji sada predviappleen za poëetak 2005, Vladin prioritet je osigurati uspjeπno dovrπenje pregovora o pristupu. U Miπljenju Europske komisije o molbi za Ëlanstvo Hrvatske u EU iz travnja daje se ocjena sadaπnje situacije i izgleda za ispunjenje uvjeta za Ëlanstvo. Prioritetna podruëja naglaπena u Miπljenju podudaraju se s prioritetima zacrtanim u Programu Vlade Republike Hrvatske u mandatu Prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruæivanju s Europskom unijom, Hrvatska je poëela usklaappleivati svoje zakonodavstvo s pravnom steëevinom (acquis communautaire), ali je u Miπljenju zakljuëeno da se nuæne administrativne strukture ukljuëujuêi pravosuapplee nisu razvile jednakom brzinom. U Tablici 3 navedena su kljuëna pitanja pristupa EU-u koja treba rijeπiti. 18. Iskustvo novih osam dræava Ëlanica (EU8) je da je veêi naglasak stavljen na usklaappleenost i prilagodbu pravnoj steëevini, s manjim napretkom na πirim strukturnim reformama. To je dovelo do znaëajnog zaostajanja u potrebi jaëanja uëinkovitosti i funkcionalnosti træiπnog gospodarstva koje bi trebalo biti sposobno nositi se s pritiskom konkurencije u EU. Hrvatska bi trebala u najveêoj mjeri iskoristiti moguênosti za vrijeme pretpristupnog razdoblja da svoje politike i institucije pribliæi onima u EU, koje Êe prelaziti okvire usklaappleenosti i prilagodbe koje se zahtijevaju pregovorima o 29 poglavlja acquis communautaire-a. ToËnije, Hrvatska bi mogla poduzeti program ubrzanih reformi kako bi stupila na put visokog rasta, stvaranjem uvjeta koji bi pomogli hrvatskim poduzeêima postati konkurentnijima na regionalnom træiπtu. 19. Kako bi postala uspjeπnom Ëlanicom EU, Hrvatska Êe morati stvoriti uvjete koji Êe privuêi ulaganja i rast proizvodnje. Ovi se uvjeti opêenito mogu razvrstati kao: (a) makroekonomska i financijska stabilnost; (b) stabilni, progresivni i predvidivi zakoni i institucije; (c) uëinkovita træiπta rada i financija; (d) socijalna i ekoloπka odræivost; (e) uëinkovito ukljuëivanje u europske infrastrukturne mreæe Ëime se osiguravaju konkurentni troπkovi i kvaliteta i (f) dinamiëno okruæenje usmjereno ka poduzetniπtvu koje olakπava proizvodnju roba visoke dodane vrijednosti i promiëe usvajanje uëinkovitih procesa i inovativnih tehnologija 9. 9 Ekonomski memorandum Svjetske banke za Hrvatsku (2003) predlaæe da se u program europske integracije ukljuëi strategija reforme za bræi ekonomski rast. 23

24 Dio koji slijedi obraappleuje Ëetiri najvaænija podruëja u kojima je potrebno hitno poduzeti mjere kako bi se osiguralo da ovdje navedeni uvjeti budu ispunjeni: (i) racionalizacija i poboljπanje uëinkovitosti javne potroπnje, (ii) poboljπanje ulagaëkog okruæenja, (iii) poboljπanje upravljanja i (iv) jaëanje socijalne i ekoloπke odræivosti. 24

25 B. Izazovi za odræivi rast i. Racionalizacija i poboljπanje uëinkovitosti javne potroπnje 20. KljuËno ograniëenje za odræiv gospodarski rast Hrvatske je dominantnost javnog sektora. Javni rashodi, koji su premaπili polovicu BDP-a, ostaju visoki, i Hrvatska ima jedan od najveêih javnih sektora na svijetu, odmah iza Maapplearske meappleu svim dræavama regije Europe i srednje Azije i malo viπi od onoga u NjemaËkoj. Sadaπnje razine potroπnje mogle bi izazvati poteπkoêe u procesu pridruæivanja Europskoj uniji, koji zahtijeva stvaranje fiskalnog prostora za financiranje pridruæivanja procijenjenog na 3,8 posto BDP-a godiπnje 10. Osim toga, porezno optereêenje za hrvatsko gospodarstvo je u usporedbi sa zemljama EU8, kao i sa zemljama EU15, izuzetno visoko. Hrvatska oporezuje, izravno i neizravno, viπe od 40 posto svoje bruto dodane vrijednosti, Ëime znaëajno smanjuje svoju konkurentnost 11. U svrhu odræavanja sadaπnje razine duga, meappleunarodne usporedbe upuêuju na to da ima prostora za znaëajno smanjenje izdataka u javnom zdravstvu, mirovinama, socijalnim naknadama, masi plaêa u javnom sektoru, subvencijama i rashodima za prometnu infrastrukturu 12. Tablica 4: Komparatori javnog i privatnog sektora Udjel privatnog sektora u BDP-u (%) Udjel javnih rashoda u BDP-u (%) 21. Hrvatska na zdravstvenu skrb trenutno troπi viπe od 9 posto BDP-a πto je vrlo visoko u usporedbi s drugim zemljama EU-a, dok su zdravstvena postignuêa joπ uvijek znatno iza prosjeka EU 13. Uz isto oëekivano trajanje æivota pri roappleenju kao u Hrvatskoj, izdaci za zdravstvo u Poljskoj iznose 6,4 posto BDP-a, Makedoniji 6,5 posto, a Republici SlovaËkoj 7,2 posto BDP-a. Osamdeset posto javnih rashoda Hrvatske za zdravstvenu skrb dolazi iz javnih izvora, i predstavlja viπe od 15 posto ukupnog dræavnog proraëuna 14. Nedavno uvedena politika ograniëavanja zdravstvenih izdataka dovodi do problema pristupa zdravstvenoj skrbi. Pa ipak, postoje pritisci na troπkove zbog sve starijeg stanovniπtva i novih tehnologija, a izmijenjeni epidemioloπki profili nastavljaju vrπiti pritisak na rast troπkova. Kao i mnoge druge 10 Ekonomski memorandum za Hrvatsku Svjetske banke, U prosjeëno porezno optereêenje za zemlje u postupku pridruæivanja i dræave kandidate za Ëlanstvo u EU-u bilo je ispod 33 posto BDP-a. 12 ira analiza moæe se naêi u Analizi javnih rashoda i proraëunskih institucija (PEIR) Svjetske banke iz Stopa smrtnosti novoroappleenëadi je 7,4 na 1000 æivoroappleene djece (EU prosjek je 4,9), smrtnosti rodilja 6,9 na æivoroappleene djece (EU prosjek je 5,5), a incidencija TBC-a je gotovo tri puta viπa od prosjeka u EU. 14 Studija o financiranju zdravstva u Hrvatskoj, Svjetska banka,

26 dræave, Hrvatska se suoëava s kompleksnim i meappleusobno povezanim nizom izazova u vezi s fiskalnom uëinkovitoπêu sektora zdravstva, uëinkovitoπêu pruæanja usluga spram nacionalnih potreba, organizacijom i upravljanjem na srediπnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao i sposobnoπêu osoblja i institucija za obavljanje usluga. Prioriteti za reformu sektora zdravstva su: (i) poboljπavanje ishoda kroz obuzdavanje troπkova i racionalizaciju sustava u svrhu poboljπanog pruæanja usluga, (ii) restrukturiranje sustava dodatnog zdravstvenog osiguranja, (iii) veêa samostalnost Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u njezinim ugovornim odnosima s davateljima zdravstvenih usluga, te (iv) poveêanje programa prevencije bolesti i zdravstvenog osvjeπêivanja. 22. Troπkovi mirovinskog sustava su visoki i iznose 13,5 posto BDP-a, πto je iznad prosjeka EU15 od 10,4 posto of BDP-a i prosjeka u zemljama EU8 od 8,3 posto BDP-a 15. Samo Austrija (14,5 posto) i Italija (13,8 posto) troπe na mirovine relativno viπe nego Hrvatska. Zamjena kombinirane indeksacije plaêama i cijenama s indeksacijom nominalnim plaêama u nuæno Êe odræati to visoko optereêenje. U kombinaciji s "povratom duga umirovljenicima", koji je stvorio potencijalnu obvezu javnog duga od oko 10 posto BDP-a, indeksacija plaêama preokreêe putanju implicitnog duga umirovljenicima koji Êe se popeti iznad 200 posto BDP-a. Reforma mirovinskog sustava s viπe stupova iz bila je osmiπljena tako da smanji udio mirovina u BDP-u na ispod 11 posto u prvih 10 godina i da smanji implicitni mirovinski dug na razinu ispod 100 posto kako bi fiskalno podræao tranzicijski troπak drugog stupa koji je uspjeπno uveden u BuduÊi da su nedavne promjene mirovinskog sustava preokrenule predviappleena kretanja u izdacima za mirovine, trebalo bi ih ponovno razmotriti u cilju ponovne uspostave socijalne, fiskalne i meappleugeneracijske odræivosti mirovinskog sustava s viπe stupova. 23. Izdaci za socijalne naknade u Hrvatskoj rapidno su se poveêali u posljednjoj godini, do procijenjenih 4 posto BDP-a, zahvaljujuêi ekspanziji slabo ciljanih naknada danih pojedinim kategorijama stanovniπtva. Istodobno, potroπnja za najbolje usmjerene socijalne naknade (koje se odobrava uz imovinski cenzus) za pomoê za uzdræavanje ostala je na 0,7 posto BDP-a, πto je niæe nego u ostalim zemljama komparatorima. Paralelni i brojni sustavi naknada koje daju razne razine dræave i razliëite institucije sugeriraju potrebu za racionalizacijom naknada, ali i smanjenjem destimulirajuêih mjera za aktivno sudjelovanje na træiπtu rada. Pola korisnika socijalne pomoêi su radno sposobne nezaposlene osobe. U nekim gradovima pogoappleenim ratom, 30 posto stanovniπtva su korisnici socijalne pomoêi. Postoji duga tradicija pomaganja javnih socijalnih sluæbi, ali opêenito je sustav socijalnih sluæbi zastario, previπe centraliziran i previπe institucionaliziran, Ëak i uz poveêanu potraænju 16. Prioriteti reformi u podruëju socijalne pomoêi ukljuëuju bolje ciljanje (ukljuëujuêi ono kroz promicanje intervencija lokalnih sluæbi), poboljπan sustav organizacije i upravljanja, racionaliziraniji sustav novëanih naknada; kao i praêenje dohotka kuêanstava, rashoda i ponaπanja u svrhu boljeg informiranja kreatora politike. 15 R. Holzmann, Prema reformiranom i koordiniranom mirovinskom sustavu u Europi: obrazloæenje i moguêa struktura, Watson Wyatt Lectures Series, travanj Osim u zemljama EU8, uzorak ukljuëuje Cipar, Maltu, Rumunjsku, Bugarsku i Hrvatsku. 16 Predviapplea se da Êe starenje hrvatskog stanovniπtva poveêati potraænju za krevetima u staraëkim domovima za oko do 2040, osim toga πto veê postoje dugaëke liste Ëekanja za smjeπtaj. Takoappleer se poveêava broj male djece i starijih punoljetnika koji su smjeπteni u ustanove. Mnoge od tih ustanova su prevelike (prosjeëan smjeπtajni kapacitet djeëjih domova je 80), a πtiêenici obiëno ostaju u ustanovama duæe vrijeme. 26

27 24. Takoappleer je potrebno smanjiti masu plaêa u javnom sektoru i subvencije. Udio mase plaêa javnog sektora u BDP-u ostaje visok, na 11 posto BDP-a u usporedbi s prosjeëno 7,2 posto BDP-a u zemljama Srednje i istoëne Europe odnosno 10 posto u zemljama EU15. Subvencije sektoru poduzeêa 17, ukljuëujuêi one za æeljeznice, brodogradiliπta, Hrvatsku poπtansku banku, poljoprivredu i turizam, dosegle su viπe od 3,3 posto BDP-a u 2003, u usporedbi s prosjekom u EU15 od pribliæno 0,8 posto BDP-a. OËekuje se da Êe bræa privatizacija i primjena politike jaëanja træiπne konkurencije rezultirati manjim oslanjanjem sektora poduzeêa na dræavne potpore. Na primjer, godiπnji fiskalni teret sektora æeljeznica dosegao je oko 1,3 posto BDP-a, dvaput viπe nego u Bugarskoj i Italiji (0,6 posto) ili Rumunjskoj (0,7 posto). Restrukturiranje sektora ukidanjem nerentabilnih pruga, usvajanjem plana optimalnih ulaganja kako bi odgovarao standardima Europske unije, smanjenjem prevelikog troπka osoblja, poveêanjem operativne uëinkovitosti uz potporu privatnog sektora, te privatizacijom neosnovne djelatnosti trebalo bi smanjiti fiskalni teret æeljeznica. 25. Ambiciozan program prometnih ulaganja za ceste i autoceste doveo je javnu potroπnju na razinu od 2,5 postotnih bodova BDP-a viπe nego u komparabilnim zemljama. Javni rashodi za transport sada iznose 5 posto BDP-a u Hrvatskoj, nasuprot 1,5 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj. Pa ipak, udio prometa iznosi samo 8 posto BDP-a, πto je samo malo viπe od prosjeka u EU od 6,5 posto. JediniËna cijena za ulaganje u sustav autocesta visoka je zbog previsokih standarda, i istiskuje rashode za vrlo potrebno odræavanje i obnovu postojeêe cestovne mreæe. Za fiskalnu odræivost u sektoru cesta, bit Êe vaæno da Vlada osigura dovoljno podrπke iz proraëuna za kritiëno odræavanje cesta, te da razmotri opcije za ukljuëivanje privatnog sektora za izgradnju i odræavanje cesta i autocesta. 26. Slabosti u javnim rashodima pridonose zabrinjavajuêoj fiskalnoj situaciji. Funkciju prognoziranja u Ministarstvu financija treba ojaëati u svrhu postizanja veêe transparentnosti i bolje kvalitete, te prijeêi na trogodiπnji proraëunski okvir strukturiran tako da moæe osigurati praêenje i evaluaciju proraëunskih programa 18. Iako su procesi izvrπenja proraëuna nedavno ojaëani, uëinkovitost Vladinog sustava Jedinstvenog raëuna Riznice zabrinjava. Kako je preporuëeno u IzvjeπÊu o ocjeni nabave u Hrvatskoj (CPAR) i IzvjeπÊu o financijskoj odgovornosti u Hrvatskoj (CFAA), Ëiji su nacrti nedavno dostavljeni Vladi, Hrvatska treba usvojiti zakone o javnoj nabavi i financijskom upravljanju i provesti s njima povezane institucionalne reforme kako bi uskladila svoje sustave sa zahtjevima EU-a za koriπtenje sredstava pretpristupnih fondova EU-a, te ostvariti znaëajne uπtede u troπkovima koji Êe proizaêi iz toga. 17 UkljuËuje subvencije koje osigurava srediπnja i lokalna uprava javnim poduzeêima, privatiziranim poduzeêima, te poduzeêima u dræavnom vlasniπtvu. 18 Priprema trogodiπnjih proraëuna i restrukturiranje funkcije upravljanja javnim dugom u Ministarstvu financija, kao i dovrπenje registra Vladinih jamstava za dugove, strukturne su mjere u sklopu programa Meappleunarodnog monetarnog fonda. 27

28 ii. Poboljπanje ulagaëkog okruæenja 27. Osim smanjenja i restrukturiranja javne potroπnje, potrebna su poboljπanja u poslovnom ozraëju i reforma pravosudnog sustava u svrhu poveêanja ulaganja i produktivnosti privatnog sektora. Udio privatnog sektora u BDP-u u Hrvatskoj, koji iznosi 60 posto, niæi je nego onaj u bilo kojoj od zemalja EU8 (vidjeti Tablicu 4). Postoji znaëajan program nedovrπene privatizacije, i napredak u restrukturiranju je razoëaravajuêi. Visok udjel poduzeêa u dræavnom vlasniπtvu koja donose gubitke (56 posto) i privatiziranih poduzeêa (39 posto) u sugerira da je restrukturiranje u tim tvrtkama do danas bilo uglavnom nedovoljno. Prema Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP), samo oko 180 tvrtki ostaje u veêinskom vlasniπtvu dræave. Meappleutim, mnoge od tih tvrtaka su i gubitaπi i imaju velike dugove. One ukljuëuju pet brodogradiliπta, devet agro-kombinata, kao i velik broj hotela. Osim toga, u sektoru energetike, Hrvatsku elektroprivredu (HEP) potrebno je restrukturirati da bi zadovoljila obveze prema Atenskom memorandumu o Regionalnom energetskom træiπtu u JugoistoËnoj Europi i oëekivanja da bude dio unutarnjeg energetskog træiπta Europske zajednice. Za to bi bilo potrebno osnovati samostalne tvrtke za prijenos i distribuciju, πto bi imalo za posljedicu konkurentne cijene elektriëne energije, buduêi da su cijene elektriëne energije HEP-a trenutno visoke u usporedbi sa susjednim zemljama. 28

29 28. Potrebne su i aktivnosti kojima Êe se olakπati ulazak privatnih tvrtki. Dominantna kretanja u zapoπljavanju i produktivnosti pokazuju da je daleko najdinamiëniji sektor bio privatni (ne-privatizirani) sektor, a osobito mala i srednja poduzeêa. Meappleutim, na taj sektor joπ uvijek otpada samo otprilike 35 posto novostvorene vrijednosti i on posjeduje manje od 30 posto imovine. Velik dio dinamiënosti gospodarskog rasta Hrvatske zbog toga Êe ovisiti ne samo o uëinkovitosti izlaznog mehanizma za velika poduzeêa, nego i o tome koliko je lako osnovati nove tvrtke. Prethodna Vlada je pokuπala rjeπiti veêi dio administrativnih prepreka identificiranih u ocjeni FIAS-a iz godine. Tu spadaju: fleksibilnost træiπta rada, Zakon o trgovaëkim druπtvima, SteËajni zakon i registracija poduzeêa. Meappleutim, nalazi nedavne studije o administrativnim i regulatornim troπkovima pokazuju da je voappleenje poslovanja u Hrvatskoj i dalje skupo u usporedbi sa susjednim zemljama zbog: registracije novih poduzeêa (traje Ëak 50 dana, a troπkovi su visoki USD 19 ), inspekcije, fleksibilnosti zapoπljavanja, kupnje zemljiπta, te ureappleivanja graappleevinskog zemljiπta. U svrhu olakπanja osnivanja novih tvrtki potrebni su pojednostavljeni postupci za prijenos vlasniπtva nad zemljiπtem, prostorno planiranje i pristup javnim komunalijama, zajedno s poboljπanom koordinacijom izmeappleu Vladinih agencija. 29. Hrvatski pravosudni sustav takoappleer pati zbog neuëinkovitosti. Sustav sudova ne moæe osigurati pravodobno i nepristrano suappleenje u trgovaëkim sporovima. Isto tako, Hrvatska zaostaje za πest zemalja EU8 u zakonima o sigurnim transakcijama i ovrsi 20, usprkos tome πto je broj sudaca u Hrvatskoj na stanovnika meappleu najviπima u Europi (vidjeti sliku 3). Jedan 19 Visoko u oba sluëaja u usporedbi s Bugarskom (30 dana i 148 USD), Rumunjskom (27 dana i 217 USD), Litvom (26 dana i 231 USD), i Ujedinjenim Kraljevstvom (18 dana i 264 USD). Izvor: Poslovanje u Razumijevanje propisa (Svjetska banka i Oxford University 20 Izvor: Tranzicijsko izvjeπêe 2003, EBRD. 29

30 od izvora visoke neuëinkovitosti i zaostataka u sudskom sustavu su poslovi koji nisu vezani za sudovanje a koje suci moraju obavljati, kao πto su odræavanje zemljiπnog registra i trgovaëkog registra. Sudski sustav treba racionalizirati, pravosudne procedure organizirati, treba uvesti odgovornost i praêenje uspjeπnosti sudaca, kao i poboljπati struënost sudaca i sudskog osoblja. iii. Poboljπanje upravljanja 30. Hrvatska javna uprava je skupa, rascjepkana i loπe opremljena za rad sa sloæenim izazovom strukturnih reformi i pristupom Europskoj uniji (Vidjeti sliku 4.). Reforma javne uprave bit Êe od kritiëne vaænosti za Hrvatsku da izgradi sposobnosti potrebne da se nosi s izazovom pregovora za pristup EU, i da u najveêoj mjeri uëinkovito upotrijebi resurse. Postoji pet prioriteta za reformu javne uprave: (i) depolitiziranje viπih dræavnih sluæbenika; (ii) integracija reforme proraëuna i planiranja politike; (iii) jaëanje sposobnosti srediπnje agencije za provedbu reforme; (iv) nastavak procesa administrativnog restrukturiranja zapoëetog u u svrhu usklaappleivanja institucija s normama EU-a i usklaappleivanje procesa donoπenja politike umjesto trenutne rascjepkanosti; i (v) razvoj vremenski paæljivo odreappleene i troπkovno moguêe strategije decentralizacije usklaappleene sa standardima EU-a. iv. Osiguravanje socijalne i ekoloπke odræivosti 31. Hrvatska Êe trebati provesti politike usmjerene na ukljuëivanje svih segmenata stanovniπtva u koristi od gospodarskog rasta. Iako su stope siromaπtva u Hrvatskoj niske, ukljuëivanje u proces rasta ograniëen je visokom nezaposlenoπêu i niskom stopom udjela radne snage u ukupnom stanovniπtvu. UkljuËivanje u proces rasta osobito je vaæan za neke dijelove stanovniπtva - one s niskim stupnjem obrazovanja (koji Ëine polovicu svih nezaposlenih), one koji æive u ekonomski nerazvijenim podruëjima koja se joπ uvijek oporavljaju od ratnih posljedica, kao i za starije stanovniπtvo. 32. Pribliæno 40 posto starijeg stanovniπtva ima samo osam godina ili manje obrazovanja. U usporedbi s prosjekom kod petogodiπnjaka u zemljama OECD-a, prosjeëno dijete staro pet godina u Hrvatskoj moæe oëekivati da Êe zavrπiti oko Ëetiri godine manje obrazovanja tijekom æivota. Meappleu onima koji su dovrπili neki oblik srednjoπkolskog obrazovanja, vrlo visok postotak je dovrπio samo osnovne strukovne programe (32 posto nasuprot samo 3 posto u zemljama OECD-a), πto ih slabo obrazuje za suvremeno radno mjesto. Srednjoπkolsko obrazovanje otprilike 38 posto nezaposlenih ograniëeno je na osnovno strukovno obrazovanje. Hrvatska ima upola manje osoba s fakultetskom naobrazbom od zemalja OECD-a (vidjeti Sliku 5). Stopa neuspjeha u tercijarnom obrazovanju jako je visoka, gotovo 70 posto. Dok Êe se Hrvatska ukljuëiti u meappleunarodno ocjenjivanje obrazovanja 2006, regionalni pokazatelji obrazovne uspjeπnosti u mnogim kategorijama su otreænjavajuêi. Mnogi hrvatski poslodavci izrazili su zabrinutost zbog kvalitete obrazovanja maturanata u hrvatskim srednjim πkolama, gdje su uëenici izloæeni nastavnom planu i programu koji se temelji na Ëinjenicama, koji ne njeguje kritiëko razmiπljanje i kreativnost, odnosno ne daje vjeπtine uëenja potrebne za rast temeljen na inovacijama. Takvo stanje predstavlja velik izazov za Hrvatsku ako ona æeli imati radnu snagu koja Êe biti konkurentna zemljama Ëlanicama Europske unije, u kojima su 30