POVIJEST ZIDANIH KONSTRUKCIJA

Σχετικά έγγραφα
Izravni posmik. Posmična čvrstoća tla. Laboratorijske metode određivanja kriterija čvratoće ( c i φ )

Kolegij: Konstrukcije Rješenje zadatka 2. Okno Građevinski fakultet u Zagrebu. Efektivna. Jedinična težina. 1. Glina 18,5 21,

Pripremili: D. Aničić, T. Franko, S. Lu, I. Par Koričić, M. Zupčić

PREDNAPETI BETON Primjer nadvožnjaka preko autoceste

BETONSKE KONSTRUKCIJE 3 M 1/r dijagrami

TABLICE I DIJAGRAMI iz predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

Dimenzioniranje nosaa. 1. Uvjeti vrstoe

Konstruisanje. Dobro došli na... SREDNJA MAŠINSKA ŠKOLA NOVI SAD DEPARTMAN ZA PROJEKTOVANJE I KONSTRUISANJE

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU GRAĐEVINSKI FAKULTET OSIJEK ZAVRŠNI RAD. Josipa Tomić. Osijek, 15. rujna 2016.

Zidovi. Predavanje br.4 ZIDOVI OD ОPEKЕ, BLОКOVA ОD GLINE, BЕTONA I LАKОG BETОNА. ZID površinski vertikalni element zgrade 10/27/2015

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 3 - Veliki ekscentricitet -Dodatni primeri

PRORAČUN GLAVNOG KROVNOG NOSAČA

( , 2. kolokvij)

Katalog proizvoda s tehničkim podacima

Predavanje br.3 KONSTRUKTIVNI SKLOPOVI ZGRADA

Оsnоvni principi prојеktоvаnjа zidаnih zgrаdа

- pravac n je zadan s točkom T(2,0) i koeficijentom smjera k=2. (30 bodova)

BETONSKE KONSTRUKCIJE 2

POTRESNA OTPORNOST ZGRADA OD PORASTOGA BETONA

ČVRSTOĆE BETONA. - VRSTE BETONA - TLAČNA ČVRSTOĆA (f cc. ) - VLAČNA ČVRSTOĆA (f ct. ) - ČVRSTOĆE NA ODREZ I POSMIK (f cp

3525$&8158&1(',=$/,&(6$1$92-1,095(7(120

DIMENZIONISANJE PRAVOUGAONIH POPREČNIH PRESEKA NAPREGNUTIH NA PRAVO SLOŽENO SAVIJANJE

Ispitivanje toka i skiciranje grafika funkcija

Pismeni ispit iz matematike GRUPA A 1. Napisati u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku kompleksni broj, zatim naći 4 z.

ZIDANE KONSTRUKCIJE STRUČNI STUDIJ GRAĐEVINARSTVA

numeričkih deskriptivnih mera.

MATEMATIKA I 1.kolokvij zadaci za vježbu I dio

Operacije s matricama

NOSIVI DIJELOVI MEHATRONIČKIH KONSTRUKCIJA

Pismeni ispit iz matematike Riješiti sistem jednačina i diskutovati rješenja sistema u zavisnosti od parametra: ( ) + 1.

Otpornost R u kolu naizmjenične struje

TRIGONOMETRIJA TROKUTA

OM2 V3 Ime i prezime: Index br: I SAVIJANJE SILAMA TANKOZIDNIH ŠTAPOVA

ELEKTROTEHNIČKI ODJEL

Eliminacijski zadatak iz Matematike 1 za kemičare

Betonske konstrukcije 1 - vežbe 1 -

GEOTEHNIČKO INŽENJERSTVO

LOGO ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM

PARNA POSTROJENJA ZA KOMBINIRANU PROIZVODNJU ELEKTRIČNE I TOPLINSKE ENERGIJE (ENERGANE)

SPREGNUTE KONSTRUKCIJE

Apsolutno neprekidne raspodele Raspodele apsolutno neprekidnih sluqajnih promenljivih nazivaju se apsolutno neprekidnim raspodelama.

Osnovni primer. (Z, +,,, 0, 1) je komutativan prsten sa jedinicom: množenje je distributivno prema sabiranju

MJERENJE MALIH DEFORMACIJA U LABORATORIJU

Program testirati pomoću podataka iz sledeće tabele:

PRIMJER PRORAČUNA NOSIVOST NEARMIRANOG ZIĐA NA VERTIKALNO OPTEREĆENJE

PRAVA. Prava je u prostoru određena jednom svojom tačkom i vektorom paralelnim sa tom pravom ( vektor paralelnosti).

7. Proračun nosača naprezanih poprečnim silama

Opšte KROVNI POKRIVAČI I

DINAMIČKA MEHANIČKA ANALIZA (DMA)

Kaskadna kompenzacija SAU

NERASTAVLJIVE VEZE I SPOJEVI. Zakovični spojevi

PRORAČUN AB STUPA STATIČKI SUSTAV, GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE I MATERIJAL

GRANIČNA STANJA NOSIVOSTI BETONSKIH KONSTRUKCIJA SADRŽAJ

Zadatak 4b- Dimenzionisanje rožnjače

radni nerecenzirani materijal za predavanja R(f) = {f(x) x D}

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

Teorija betonskih konstrukcija 1. Vežbe br. 4. GF Beograd

PREDNAPETI BETON 2 MATERIJALI, SUSTAVI I TEHNOLOGIJA PREDNAPINJANJA TE PODRUČJE PRIMJENE. Zahtjevi na beton u prednapetim konstrukcijama:

BETONSKE KONSTRUKCIJE I. Predavanja

I.13. Koliki je napon između neke tačke A čiji je potencijal 5 V i referentne tačke u odnosu na koju se taj potencijal računa?

Funkcije dviju varjabli (zadaci za vježbu)

Q (promjenjivo) P (stalno) c uk=50 (kn/m ) =17 (kn/m ) =20 (kn/m ) 2k=0 (kn/m ) N 60=21 d=0.9 (m)

10. STABILNOST KOSINA

3.1 Granična vrednost funkcije u tački

SEMINAR IZ KOLEGIJA ANALITIČKA KEMIJA I. Studij Primijenjena kemija

21. ŠKOLSKO/OPĆINSKO/GRADSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE GODINE 8. RAZRED TOČNI ODGOVORI

ANALIZA DJELOVANJA (OPTEREĆENJA) - EUROKOD

PT ISPITIVANJE PENETRANTIMA

MATRICE I DETERMINANTE - formule i zadaci - (Matrice i determinante) 1 / 15

Značenje indeksa. Konvencija o predznaku napona

STATIČKI PRORAČUN KROVIŠTA SA DVOSTRUKOM STOLICOM

Kontrolni zadatak (Tačka, prava, ravan, diedar, poliedar, ortogonalna projekcija), grupa A

Računarska grafika. Rasterizacija linije

MORTOVI, INJEKCIJSKE SMJESE

Ĉetverokut - DOMAĆA ZADAĆA. Nakon odgledanih videa trebali biste biti u stanju samostalno riješiti sljedeće zadatke.

4. STATIČKI PRORAČUN STUBIŠTA

GEOTEHNIČKE KONSTRUKCIJE POTPORNE KONSTRUKCIJE. Predavanje: POTPORNE KONSTRUKCIJE Prof.dr.sc. Leo MATEŠIĆ 2012/13

Knauf zvučna zaštita. Knauf ploče Knauf sistemi Knauf detalji izvođenja. Dipl.inž.arh. Goran Stojiljković Rukovodilac tehnike suve gradnje

Zavrxni ispit iz Matematiqke analize 1

VIJČANI SPOJ VIJCI HRN M.E2.257 PRIRUBNICA HRN M.E2.258 BRTVA

PREDAVANJA. Redni broj predavanja. Nastavna jedinica. 1. Uvod, Temelji, Hidroizolacije. 2. Osnovni elementi i tipologije konstrukcija visokogradnje

Iskazna logika 3. Matematička logika u računarstvu. novembar 2012

IZVODI ZADACI (I deo)

A. STATIČKI PRORAČUN POLUMONTAŽNE STROPNE KONSTRUKCIJE "YTONG STROP" strana

BETONSKE KONSTRUKCIJE I. Predavanja

Linearna algebra 2 prvi kolokvij,

3. OSNOVNI POKAZATELJI TLA

Troosni posmik. Troosni posmik. Troosni posmik. Priprema neporemećenog uzorka. Troosnaćelija. Uzorak je u gumenoj membrani Ćelija se ipuni sa vodom

SVEUČILIŠTE U MOSTARU GRAĐEVINSKI FAKULTET

(P.I.) PRETPOSTAVKA INDUKCIJE - pretpostavimo da tvrdnja vrijedi za n = k.

Tablice za dimenzioniranje armiranobetonskih presjeka

7 Algebarske jednadžbe

Novi Sad god Broj 1 / 06 Veljko Milković Bulevar cara Lazara 56 Novi Sad. Izveštaj o merenju

Proračunski model - pravougaoni presek

VJEŽBE 3 BIPOLARNI TRANZISTORI. Slika 1. Postoje npn i pnp bipolarni tranziostori i njihovi simboli su dati na slici 2 i to npn lijevo i pnp desno.

CIGLA - tehnički priručnik

OBRTNA TELA. Vladimir Marinkov OBRTNA TELA VALJAK

Osnovni elementi klizišta

( ) p a. poklopac. Rješenje:

Akvizicija tereta. 5660t. Y= masa drva, X=masa cementa. Na brod će se ukrcati 1733 tona drva i 3927 tona cementa.

Transcript:

Tehničko veleučilište u Zagrebu Graditeljski odjel ZIDANE KONSTRUKCIJE Zagreb, 2015. POVIJEST ZIDANIH KONSTRUKCIJA Piramide u Gizehu (2650. i 2550. gpk) Kineski zid, 8852km 1

Philadelphia City Hall, Pennsylvania Izvedba: od 1871. do 1901. Visina: 167m Debljina zida: do 6.7m POVIJEST ZIDANIH KONSTRUKCIJA U Hrvatskoj 2

POVIJEST ZIDANIH KONSTRUKCIJA PULSKA ARENA, I. i II. stolje oljeće POVIJEST ZIDANIH KONSTRUKCIJA Stonske zidine 5,5km (od 1334.-1506.g.) 3

Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija HRN EN 1996-1, dio 1-1: Opća pravila za armirane i nearmirane zidane konstrukcije HRN EN 1996-1-2, dio 1-2: Opća pravila Proračun konstrukcija na djelovanje požara HRN EN 1996-2, dio 2: Konstruiranje, odabir materijala i izvedba ziđa HRN EN 1996-3, dio 3: Pojednostavnjene proračunske metode za nearmirane zidane konstrukcije Nazivi i definicije Ziđe: sklop zidnih elementa položenih na unaprijed određen način i povezanih mortom. Armirano ziđe: ziđe u kojem su šipke ili mreža postavljeni u mort ili beton tako da svi materijali djeluju zajedno u otpornosti na učinke djelovanja. Omeđeno ziđe: ziđe izvedeno s armiranobetonskim ili armiranim zidnim omeđujućim elementima (serklažima) u vertikalnom i horizontalnom smjeru. 4

Nazivi i definicije Zidane konstrukcije: Konstrukcije izvedene iz zidnih elemenata (opeke ili blokova) vezanih vezivom (mortom). Zidni element - blok: Predgotovljeni građevinski proizvod (blok od gline, kamena, betona, vapna s silicijskim agregatom) namjenjen izvedbi ziđa. VRSTE ZIDNIH BLOKOVA GLINENI ZIDNI BLOK: opeka i opečni blokovi. Nastaju pečenjem elemenata oblikovanih od sirove gline. KALCIJSKO SILIKATNI ZIDNI BLOKOVI: Proizvedeni od smjese silicijskog agregata, vapna, izrađeni pod tlakom i zaparivani. BETONSKI ZIDNI BLOKOVI: Proizvedeni od smjese agregata normalne težine (kamena) i cementa, izvedeni u kalupima, vibrirani. BETONSKI ZIDNI BLOKOVI OD LAKOG AGREGATA: Proizvedeni od smjese lakog agregata (npr. ekspandirana šljaka visokih peći, ekspandirana glina) i veziva, izvedeni u kalupima, vibrirani. PORASTI (AERIRANI I AUTOKLAVIRANI) BLOKOVI: Proizvedeni od smjese finog silicijskog agregata, cementa, vapna i dodatka za stvaranje mjehurića. Izrađuje se u autokalvama i oblikuje rezanjem. KAMENI ZIDNI BLOKOVI: Izrađeni od blokova kamena klesanih ili rezanih na određene dimenzije, te od lomljenog kamena napravilnog oblika 5

SKUPINE ZIDNIH BLOKOVA Oznake čvrstoća fb normalizirana tlačna čvrstoća zidnog elementa fk karakteristična tlačna čvrstoćaziđa fd proračunska tlačna čvrstoćaziđazapromatranismjer fm tlačna čvrstoćamorta fvd proračunska posmična čvrstoćaziđa fvk karakteristična posmična čvrstoćaziđa 6

TLAČNA ČVRSTOĆA ZIDNIH BLOKOVA normalizirana tlačna čvrstoća zidnog bloka fb. srednja tlačna čvrstoća dobivena ispitivanjem (dobivena na uzorku širine 100mm i visine 100mm) pretvaramo u normaliziranu množenjem: -za blokove od pečeneglines 1,10 -za ostale blokove s 1,20 Zatim se dobivena vrijednost množi s faktorom oblika δ: minimalna tlačna čvrstoća: fb,min,vert.= 4.0 MPa (okomito na horizontalnu sljubnicu morta) fb,min,hor.= 2.0 MPa (paralelno horiz. sljubnici u ravnini zida) MORT MORT je vezivni materijal koji se sastoji od mješavine anorganskog veziva, agregata i vode, a može sadržavati i dodatke za povećanje čvrstoće, vodonepropusnosti... fm tlačna čvrstoćamorta 7

VRSTE MORTOVA: Cementni mort: smjesa određenih količina cementa i pijeska, te dodataka (po potrebi) Cementno-vapneni mort: smjesa određenih količina cementa, vapna i pijeska ( produžni mort ) Tankoslojni mort: unaprijed pripremljeni cementni mort s maksimalnim zrnom pijeska do 1.0 mm i s kemijskim dodacima. Debljina ovog morta (ljepila) je 1-3 mm. Hidraulični vapneni mort: smjesa određenih količina hidratiziranog vapna i pijeska. Unaprijed pripremljeni mort ( ready mixed mortar ) doprema se na gradilište u suhom stanju. Lakoagregatni mort mort od lakog agregata gustoće ρ < 1000 kg/m3. Agregat: perlit, ekspandirana glina, plovučac i slično. KLASIFIKACIJA MORTOVA: Računska tlačna čvrstoća 8

DEFORMACIJSKA SVOJSTVA ZIĐA Čvrstoćaziđa ovisna je i o omjeru krutosti zidnog bloka i morta. TLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk) Ziđe opterećeno u jednoosnom tlaku postiže slom uglavnom razvojem vlačnih pukotina paralelnih pravcu djelovanja opterećenja, koja su kao rezultat vlačnih naprezanja okomita na glavna tlačna naprezanja. Čvrstoćaziđau tlakuje značajno manja nego nominalna tlačna čvrstoća bloka, od kojeg je ziđe izvedeno. Na drugoj strani, čvrstoćaziđamože značajno prekoračiti slomnu čvrstoću kocke morta. Opća svojstva: (a) sekundarno vlačno naprezanje, koje prouzročava pukotinski slom ziđa, posljedica je spriječenih deformacija morta u fugama ziđa; (b) prividna tlačna čvrstoća bloka u standardnim ispitivanjima na tlak nije prava mjera čvrstoće bloka u ziđu, jer je način sloma različit; (c) mort može podnijeti povećana tlačna naprezanja u fugama zbog višeosnog stanja naprezanja. 9

TLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk) Karakteristična tlačna čvrstoća ziđa(fk) je čvrstoća ispod koje se bez utjecaja ekscentričnosti, vitkosti i spriječenih bočnih deformacija ne očekujevišeod5% rezultata. Koeficijent varijacije ne smije biti veći odσ < 25%. Karakterističnu tlačnu čvrstoćuziđa(fk) trebaodrediti eksperimentalno ili izračunom (empirijske formule) na temelju eksperimentalno određenih tlačnih čvrstoća morta i zidnog bloka. TLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk) 10

RAČUNSKA KARAKTERISTIČNA TLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk) fk karakteristična tlačna čvrstoća ziđa u N/mm2 K konstanta α, β su konstante fb normalizirana srednja tlačna čvrstoća zidnog elementa, u smjeru primijenjenog učinka djelovanja, u N/mm2 fm tlačna čvrstoća morta, u N/mm2. RAČUNSKA KARAKTERISTIČNA TLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fk) Za ziđe načinjeno s tankoslojnim mortom, u horizontalnim sljubnicama debljine 0,5 mm do 3 mm, i opečnim zidnim elementima skupina 1 i 4, vapnenosilikatnim, betonskim i porastim betonskim zidnim elementima: Za ziđe načinjeno s tankoslojnim mortom, u horizontalnim sljubnicama debljine 0,5 mm do 3 mm, i opečnim zidnim elementima skupine 2 i 3: 11

Vrijednosti K VLAČNA ČVRSTOĆA ZIĐA Vlačna čvrstoća ziđa zidanog sa standardnim mortom (cement/vapno/pijesak) je relativno mala i promjenjiva. Vlačna čvrstoća ziđa može se povećati zbog ravninskog savijanja ili savijanja van ravnine ziđa. U slučaju ravninskog savijanja, vlačna čvrstoća ovisi o adheziji bloka i morta. 12

POSMIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fvk) Zidane konstrukcije su često podvrgnute posmičnom djelovanju, istovremeno s tlačnim opterećenjem. Poznato je da posmična čvrstoća pada s povećanjem visine zida, dok raste s porastom debljine. Također, dokazano je da stupanj zasićenosti vodom punih glinenih blokova za vrijeme zidanja ima utjecaj na početnu posmičnu čvrstoću, čvrstoća je vrlo mala i promjenjiva ovisno da li je opeka zasićena vodom ili je suha. Slom zidnih panela uslijed posmika je uglavnom u dijagonalnom vlaku. Pri malom predtlačnom naprezanju, razvijaju se stepenaste pukotine uglavnom duž fuga, približno pod kutem od 45, a mjestimično odstupaju od tog pravca. Ako se predtlačno naprezanje poveća, glavna vlačna naprezanja prouzročavaju slom pod većim kutem u odnosu na horizontalnu ravninu, te pukotine prolaze vertikalno kroz fuge. POSMIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fvk) Može se odrediti eksperimentalno ili izračunom. Ispitivanje: a) bez normalnog naprezanja; b) dodavanjem normalnog naprezanja; c) s uvijek prisutnim tlačnim naprezanjem 13

RAČUNSKA KARAKTERISTIČNA POSMIČNA ČVRSTOĆA ZIĐA (fvk) Izračunom Za zidove s ispunjenim vertikalnim sljubnicama: Za zidove s neispunjenim vertikalnim sljubnicama: Za zidove s mortom u trakama: -ali ne veći od zidova s neispunjenim vertikalnim sljubnicama fvk0 karakteristična početna posmična čvrstoća pri nultom tlačnom naprezanju fvlt granična vrijednost za fvk σd proračunsko tlačno naprezanje okomito na posmik u elementu na promatranoj razini, uzimajući odgovarajuću kombinaciju opterećenja utemeljenu na prosječnom vertikalnom naprezanju na tlačnoj duljini zida koja osigurava posmičnu otpornost fb normalizirana tlačna čvrstoća zidnih elemenata za smjer djelovanja opterećenja na ispitane uzorke, okomito na naliježuću površinu. 14

Ispitivanje posmične čvrstoće ziđa postojeće građevine Početna posmična čvrstoća ziđa, fvk0 15

Karakteristična čvrstoća ziđa na savijanje Ravnine sloma ziđa na savijanje ravnina sloma usporedna s horizontalnim sljubnicama morta, fxk1 ravnina sloma okomita na horizontalne sljubnice morta, fxk2 Čvrstoćanasavijanjeziđa Određuje se: - eksperimentalno ili -očitavanjem iz tablice 16

Vrijednosti fxk1 za ravninu sloma usporednu s horizontalnim sljubnicama Vrijednosti fxk2, za ravninu sloma okomitu na horizontalne sljubnice 17

Odnos naprezanje deformacija za tlačno opterećeno ziđe 1) tipični radni dijagram 2) idealizirani dijagram (parabola pravokutnik) 3) proračunski dijagram Modul elastičnosti Određuje se ispitivanjem ili izračunom: Modul posmika, G=0.4E, - smije se uzeti kao 40 % modula elastičnosti E. 18

Rasponi koeficijenata puzanja, širenja ili skupljanja zbog vlage i toplinskih svojstava ziđa Parcijalni koeficijenti sigurnosti γm Razred se odnosi na razred kontrole izvedbe. 19

MATERIJALI S ciljem spriječavanja krtog loma zahjevana su slijedeća svojstva šupljih zidnih blokova: -udio šupljina u zidnom bloku ne smije biti veći od [50%] -minimalna debljina stijenki je [15 mm] Minimalna čvrstoća zidnog bloka: -normalizirana tlačna čvrstoća u vertikalnom smjeru [fb=2.5 MPa] -normalizirana tlačna čvrstoća u horizontalnom smjeru, u ravnini zida [fbh= 2.0MPa] Mort: -minimalni razred morta za nearmirano i omeđeno ziđe M5 - minimalni razred morta za armirano ziđe M10 ZIDANE KONSTRUKCIJE U SEIZMIČKI AKTIVNIM PODRUČJIMA Faktori ponašanja: nermirano ziđe: q=1.5 omeđeno ziđe: q=2.0 armirano ziđe: q=2.5 20

NEARMIRANI ZIDOVI NEARMIRANI ZIDOVI 21

ARMIRANI ZIDOVI OMEĐENI ZIDOVI 22

DOPUŠTENA ODSTUPANJA OD PROJEKTIRANIH VRIJEDNOSTI ODSTUPANJE OD VERTIKALE: Najviše 20 mm horizontalno na visinu kata ili 50 mm na visinu građevine. PORAVNANJE ZIDOVA PO VERTIKALI: Najviše 20 mm horizontalno, između središnjih linija zidova ispod i iznad međukatne konstrukcije. 23