Ilenia Kučić STATISTIČKA ANALIZA PRIKUPLJENIH DEPOZITA U ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. U RAZDOBLJU OD DO GODINE

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Ilenia Kučić STATISTIČKA ANALIZA PRIKUPLJENIH DEPOZITA U ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. U RAZDOBLJU OD 2003. DO 2012. GODINE DIPLOMSKI RAD Rijeka 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET STATISTIČKA ANALIZA PRIKUPLJENIH DEPOZITA U ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. U RAZDOBLJU OD 2003. DO 2012. GODINE DIPLOMSKI RAD Predmet: Statistika Mentor: Dr. sc. Maja Biljan-August Studentica: Ilenia Kučić Studijski smjer: Financije i bankarstvo MB: 23581 Rijeka, rujan, 2013.

KAZALO 1. UVOD... 1 1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja... 1 1.2. Svrha i ciljevi istraživanja... 1 1.3. Znanstvene metode istraživanja... 2 1.4. Struktura rada... 2 2. OSNOVNE ZNAČAJKE DEPOZITA... 3 2.1. Razvoj i definicija depozita... 3 2.2. Vrste depozita... 5 2.3. Depozitni računi u banci... 6 2.4. Valutni rizik... 8 2.5. Kamatna stopa... 8 2.6. Multiplikacija depozita... 9 2.7. Upravljanje pasivom... 12 3. POSLOVANJE S DEPOZITIMA U ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D.... 13 3.1. Opći podaci banke... 13 3.2. Poslovanje s depozitima... 14 3.2.1. Tekući račun u Erste&Steiermärkische Bank d.d.... 14 3.2.2. Žiro-račun u Erste&Steiermärkische Bank d.d.... 15 3.2.3. Kunski račun po viđenju... 16 3.2.4. Štednja... 17 3.2.5. Kartice... 19 3.3. Temeljni financijski izvještaji... 19 3.3.1. Bilanca... 20 3.3.2. Račun dobiti i gubitka... 22 4. STATISTIČKA ANALIZA PRIKUPLJENIH DEPOZITA U ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. U RAZDOBLJU OD 2003. DO 2012. GODINE... 25 4.1. Kretanje prikupljenih depozita... 25 4.2. Analiza strukture... 31 4.3. Analiza pomoću indeksa... 37 4.3.1. Verižni indeksi... 38 4.3.2. Indeksi na stalnoj bazi... 43 4.4. Standardna dekompozicija vremenskog niza... 49 4.4.1. Analiza trend komponente... 49

4.4.2. Analiza sezonskih pojava... 54 5. ZAKLJUČAK... 60 LITERATURA... 64 POPIS TABLICA... 65 POPIS GRAFIKONA... 66 IZJAVA... 67

1. UVOD 1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja Banka je financijska institucija koja prikuplja novčana sredstva, koncentrira ih, te usmjerava u kreditne i nekreditne plasmane. Na prikupljene depozite banka plaća pasivnu kamatnu stopu, a za dane kredite naplaćuje aktivnu kamatnu stopu. Temeljni motiv djelovanja banke je profit, a kriteriji usmjeravanja sredstava su ekonomski. Banke osim depozita od klijenata koriste razne izvore sredstava u pasivi, a za banku je bitno pratiti podrijetlo sredstava i njihovu strukturu. Problem istraživanja ovog diplomskog rada je utvrditi depozite pravnih i fizičkih osoba, te javnog sektora u Erste&Steiermärkische Bank d.d. U skladu s problemom istraživanja definiran je i predmet istraživanja: istražiti, analizirati i pojasniti prikupljene depozite. Objekt istraživanja, odnosno širi pojam od samog predmeta istraživanja su prikupljeni depoziti u Erste&Steiermärkische Bank d.d. u razdoblju od 2003. do 2012. godine. 1.2. Svrha i ciljevi istraživanja Svrha ovog istraživanja je prikazati promjene u kretanjima prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. u određenom razdoblju. Cilj istraživanja je istražiti kolika je važnost za banke i cjelokupni bankarski sustav prikupljanje depozita. Da bi se riješio problem istraživanja, te postigla svrha istraživanja, treba odgovoriti na slijedeća pitanja: 1. Što su depoziti i koje vrste depozita postoje? 2. Što sve utječe na visinu depozita? 3. Kako su se kretali prikupljeni depoziti od klijenata? 4. Kakva je struktura prikupljenih depozita? 5. Kakav je trend kretanja prikupljenih depozita? 1

6. Koliki je utjecaj sezonske komponente na prikupljanje depozita? 1.3. Znanstvene metode istraživanja U ovom radu korištena je odgovarajuća kombinacija slijedećih znanstvenih metoda: metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije, komparativne i deskriptivne metode, te metode kompilacije. 1.4. Struktura rada Rezultati istraživanja predočeni su u pet međusobno povezanih dijela. U prvom dijelu, UVODU, definiran je problem istraživanja, predmet i objekt istraživanja. Nadalje, određeni su svrha i ciljevi istraživanja, naznačene su znanstvenen metode koje su korištene u radu i prikazana je struktura rada. Naslov drugog dijela je OSNOVNE ZNAČAJKE DEPOZITA gdje su općenito definirani poslovi vezani uz depozite, navedene su vrste depozita, objašnjeni računi u banci kao osnova za prikupljanje sredstava od klijenata. Objašnjen je valutni rizik koji proizlazi iz poslovanja s depozitima u stranoj valuti, kamatna stopa i njen izračun, proces stvaranja dodatnih depozita depozitnom multiplikacijom, te upravljanje pasivom banke. U trećem dijelu s naslovom POSLOVANJE S DEPOZITIMA U ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. navedeni su opći podaci banke, depozitni računi koje banka vodi za klijente, te kartice koje banka izdaje na temelju depozitnih računa. Prikazana je Bilanca i Račun dobiti i gubitka kao temeljni financijski izvještaji banke. Četvrti dio, STATISTIČKA ANALIZA PRIKUPLJENIH DEPOZITA U ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. OD 2003. DO 2012. GODINE je dio gdje su analizirani prikupljeni depoziti iz bilance, te je tabelarno i grafički prikazano njihovo ukupno kretanje, izračunati su udjeli, indeksi, te trend i sezonska komponenta. ovom radu. Peti dio, ZAKLJUČAK, predstavlja sintezu rezultata istraživanja do kojih se došlo u 2

2. OSNOVNE ZNAČAJKE DEPOZITA 2.1. Razvoj i definicija depozita Nastanak depozita vezuje se uz razvoj prvobitne zajednice i robne proizvodnje. Prvi bankarski poslovi poznati su još iz antičkog svijeta, a nastali su tako što su bogati pojedinci svoj novac posuđivali trgovcima. Pravi procvat bankarskih poslova je bio kada se razvila navika polaganja novca zlatarima na čuvanje. Zlatari tada shvaćaju da je samo dio položenog novca potreban za zadovoljenje tekućih potreba i višak novca pozajmljuju uz kamatu 1. Razvoj modernog bankarstva 2 vezujemo uz 19. stoljeće kada se banke počinju osnivati kao dionička društva. Uz razvoj industrije i trgovine, banke su našle svoju svrhu u mobilizaciji sredstava, te kreditiranju privrede i obavljanju platnog prometa. Depozit 3 označava novčana sredstva različitih vlasnika koje banka i druge depozitne ustanove prikupljaju na svojim računima i iz njih odobravaju zajmove. Novčani depoziti su obveza banke prema njezinim deponentima i vode se u pasivi bilance banke, a vlasnicima depozita plaća se pasivna kamata. Pasivna kamata 4 je kamata koju banka plaća svojim depozitarima. Visina pasivne kamate ovisi o općim tržišnim uvjetima, kao što su ponuda i potražnja, stopa inflacije i sl. Ona ovisi i o potrebnim elementima depozitnog posla kao što je vrsta i rok depozita, te valuta u kojoj je denominiran. U pravilu su pasivne kamatne stope niže za depozite na kraće rokove, a više za depozite oročene na dulji rok. Banke primaju i nenovčane depozite, depozite stvari. 1 Jurman A.: Banke i bankarsko poslovanje, predavanja za 2007./2008. godinu. 2 Kandžija V., Živko I.: Poslovna politika banaka, Sveučilište u Mostaru i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Mostar-Rijeka, 2004., str.29. 3 Leko V., Jurković P.: Rječnik bankarstva, Masmedia, Zagreb, 1998., str. 90. 4 Leko V., Jurković P.: op. cit., str. 399. 3

Depozitne ustanove 5 su financijske ustanove koje primaju depozit. To su pravne osobe koje se bave financijskim uslugama kao što su: uzimanje novca od gospodarskih subjekata (pojedinaca, poduzeća i države) na čuvanje i uporabu uz kamatu davanje zajmova gospodarskim subjektima obrt vrijednosnih papira i deviza za svoju korist ili za korist svojih komitenata savjetodavne i posredničke usluge uz naknadu usluge čuvanja uz naknadu svojim komitentima Depozitne ustanove su: banke (komercijalne i investicijske) štedne ustanove (štedionice i štedno-kreditne ustanove) Poslovi depozitnih institucija mogu se razvrstati prema njihovom učinku na bilancu depozitne institucije na: pasivne aktivne i neutralne poslove. Pasivnim poslovima pribavljaju sredstva uz kamatu i time se zadužuju kod gospodarskih subjekata. Aktivnim poslovima plasiraju prikupljena sredstva uz kamatu u zajmovima. Neutralni poslovi su razni savjetodavni i posrednički poslovi, te poslovi čuvanja koji ne utječu na bilancu stanja. 5 Ibidem, str. 90. 4

2.2. Vrste depozita Depozite djelimo prema više kriterija 6 : 1. Prema ročnosti: Po viđenju Oročeni 2. Prema valuti: U domaćoj valuti U stranim valutama 3. Prema vlasništvu: Depoziti privrede Depoziti neprivrede Depoziti stanovništva 4. Prema pravnom statusu: Depoziti fizičkih osoba Depoziti pravnih osoba 5. Prema domicilu vlasnika: Depoziti rezidenata Depoziti nerezidenata Depoziti po viđenju 7 ili a vista depoziti su novčana sredstva kod banaka i drugih depozitnih ustanova koja mogu bez prepreke biti povučena u gotovini ili prenijeta na drugi račun bez prethodne obavijesti banci. Oročeni depoziti 8 su novčani depoziti na posebnim depozitnim računima banaka čije se upotrebe deponent odriče na određeno dogovoreno vrijeme. Mogu se razročiti samo u rijetkim, ugovorom predviđenim prilikama. Tada se na njih obračunava manja kamatna stopa od one predviđene za oročeni depozit, koja je viša nego na druge vrste depozita. Visina kamatne stope raste usporedno s dužinom roka oročenja. 6 Jurman A.: op. cit. 7 Leko V., Jurković P.: ibidem, str. 91. 8 Ibidem, str. 379. 5

2.3. Depozitni računi u banci Kako bi banka mogla prikupljati sredstva od klijenata, a klijenti mogli poslovati s bankom i obavljati novčane transakcije, građani i poduzeća u banci moraju otvoriti račun. Otvaranje računa je poslovni događaj i znači početak poslovnog odnosa između banke i klijenta 9. Banka za otvaranje računa traži na uvid određenu dokumentaciju. Dokumentacija potrebna za otvaranje bilo kojeg računa u banci 10 : Preslika identifikacijske isprave Izjava za otvaranje računa građana Preslika putovnice kao dodatna dokumentacija za nerezidente Dodatna dokumentacija potrebna za otvaranje tekućeg računa 11 : Dokaz o mjestu prebivališta Preslika identifikacijske isprave za rezidente s boravkom od najmanje 183 dana Potvrda o redovitim primanjima Računi služe u različite namjene, otvaraju se iz različitih razloga, novac na računima može biti u različitim valutama. Iz tih razloga možemo račune podijeliti na više vrsta. Račune dijelimo kako slijedi 12 : 1. Prema valuti: Račun u domaćoj valuti Devizni račun 9 Grgurek M., Vidaković N.:Bankarsko poslovanje, RRIF, Zagreb, 2011., str. 135. 10 Grgurek M., Vidaković N.: op. cit., str. 146. 11 Ibidem. 12 Jurman A.: ibidem. 6

2. Prema namjeni: Tekući račun Žiro-račun Štedni račun 3. Prema ročnosti: Kratkoročni Dugoročni Na računu u domaćoj valuti mogu biti samo sredstva koja su denominirana u hrvatskima kunama, dok su na deviznim računima strane valute. Treba napomenuti da za svaku stranu valutu mora postojati zaseban račun, a sve iz razloga da bi se u određenom trenutku moglo odrediti stanje računa, te na njemu pratiti promjene i transakcije. Račune u domaćoj valuti i devizne račune mogu otvarati i fizičke i pravne osobe. Banka mora imati uravnoteženu aktivu i pasivu po sastavu valuta. Tekuće račune otvaraju građani koji imaju stalne prihode, kao što su plaća i mirovina. Mogu biti samo u domaćoj valuti. Žiro-račune mogu otvarati i poduzeća i građani. Za poduzeća ono je osnovni račun preko kojeg obavljaju poslovanje, a građanima služi za primanje dodatnih prihoda od povremenih poslova radi porezne kontrole. Žiro-računi mogu biti devizni ili u domaćoj valuti. Štedni računi služe za dugotrajnije odlaganje sredstava u domaćoj i stranim valutama koji se oročavaju na određeni vremenski rok. U kratkoročne račune ubrajamo tekuće i žiro-račune, dok su štedni računi dugoročni. Banka mora imati ročno usklađenu aktivu i pasivu, tj. ako banka prima samo kratkoročna sredstva, mora imati kratkoročne plasmane, a ako su prikupljena sredstva dugoročna, njih će plasirati na dugi rok, pazeći pritom da ne ugrožava svoje poslovanje. 7

2.4. Valutni rizik Upravljanje rizicima 13 je skup postupaka, metoda i politika za utvrđivanje, mjerenje, procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvješćivanje o rizicima kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena u svojem poslovanju. Jedan od njih je valutni rizik. Promjene tečaja valute mogu promjeniti iznos imovine ili dugovanja klijenata. To je rizik koji klijent preuzima na sebe kada ima sredstva u banci u stranoj valuti 14. Ako promjene tečaja vode do povećanja imovine klijenta, tada govorimo o pozitivnoj tečajnoj razlici. Ako vode do gubitka imovine, govorimo o negativnoj tečajnoj razlici 15. Svaka promjena vrijednosti utječe na poslovanje banke, jer banka mora računovodstveno pokriti tečajne razlike. Jedan od načina na koji se banka štiti od valutnog rizika je da ima istu valutnu strukturu u aktivi kao što je ima u pasivi 16. 2.5. Kamatna stopa Kamatna stopa 17 je cijena koju banka plaća na sredstva koja dobiva od klijenta. Osnovna formula za vremensku vrijednost novca je slijedeća: Gdje je: FV buduća vrijednost novca P glavnica r kamatna stopa n vremensko trajanje 13 Grgurek M., Vidaković N.: ibidem, str. 359. 14 Ibidem, str. 142. 15 Ibidem, str. 143. 16 Ibidem, str. 144. 17 Ibidem. 8

Postoje različiti obračuni kamata koji klijentu donose različit prinos na depozit, a banka ima različit kamatni trošak 18 : Jednostavnu kamatu obračunavamo tako da kamatnu stopu pomnožimo s glavnicom, po slijedećoj formuli: Kod složenog obračuna kamate, klijent ostvaruje kamatu na kamatu, odnosno kamata postaje novom glavnicom. Tu je veći trošak banke. Složenu kamatu obračunavamo formulom: Visina kamatne stope je proporcionalna s dužinom oročenja. Tako banka pokušava na što duži rok vezati sredstva klijenata. Također, banka će nastojati kreirati što više proizvoda koji u sebi sadržavaju jednostavan obračun kamatne stope da si smanji kamatne troškove. Banke imaju i depozite koji omogućuju podizanje kamate za vrijeme oročenja, tada kamata ne postaje djelom glavnice i smanjuju se troškovi banke 19. 2.6. Multiplikacija depozita Sredstva po viđenju klijenata vode se u depozitnom sustavu banke s kojom klijent sklopi ugovor. Klijenti slobodno raspolažu svojim sredstvima i ukoliko plaćaju obveze u korist drugih klijenata čiji su žiro-računi uključeni u depozitni sustav iste banke, tada za tu banku nema odljeva sredstava i njezin se financijski i kreditni potencijali ne mijenjaju 20. 18 Ibidem, str. 145. 19 Ibidem, str. 145-146. 20 Jurman A.: ibidem, str. 61. 9

Financijski potencijal banke čine ukupni izvori 21 : Vlastiti izvori (dionički kapital, zadržana dobit, rezerve) Prikupljeni depoziti Sredstva pribavljena uzimanjem kredita i izdavanjem vrijednosnih papira Kreditni potencijal 22 čini financijski potencijal umanjen za obveznu pričuvu i pričuve likvidnosti i banka ga može u cjelosti uložiti u kreditne i druge plasmane. Banka prikupljene depozite plasira u kratkoročne kredite koji se operacijama bezgotovinskog plaćanja ponovno transformiraju u depozite, posljedica čega je njihovo umnogostručenje multiplikacija. Taj proces odobravanja kredita koji rezultira stvaranjem dodatnih depozita zove se kreditna multiplikacija 23. Uvjet za ostvarivanje multiplikacije je da banke u danom trenutku raspolažu većim depozitima u pasivi od kreditiranjem angažiranih kratkoročnih obveza u aktivi. Depozitna multiplikacija je proces stvaranja dodatnih depozita inicijalnim povećanjem depozita. Depozitni multiplikator pokazuje maksimalnu mogućnost rasta financijskog potencijala banke kao rezultat inicijalnog povećanja depozita u visini jedne novčane jedinice 24. Možemo ga izračunati pomoću slijedeće formule: Md depozitni multiplikator z stopa rekreacije sredstava i pokazuje koji dio danih kredita će se ponovno iskoristiti za odobravanje novih r 1 stopa obvezne pričuve r 2 stopa pričuve likvidnosti h relativni dio danih kredita koji se vraća u depozitni sustav banke 21 Ibidem. 22 Ibidem. 23 Leko V., Jurković P.: ibidem, str. 332. 24 Jurman A.: Ibidem. 10

Kreditni multiplikator pokazuje mogućnost rasta kreditnog potencijala banke kao rezultat inicijalnog povećanja depozita u iznosu jedne novčane jedinice 25. Izračunavamo ga pomoću slijedeće formule: Mk kreditni multiplikator Banka zarađuje na razlici između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa. Zarada će biti veća što se stvori više dodatnih depozita koji će se zatim plasirati u nove kredite. Multiplikacija bi bila odmah prekinuta kad bi korisnik kredita dobivena sredstva u cjelosti upotrijebio za plaćanja van depozitnog sustava banke. Ukoliko klijenti banke podižu gotovinu, plaćaju obveze državi ili izvršavaju naloge u korist klijenata druge banke, počinje proces negativne multiplikacije, dolazi do smanjenja depozita u matičnoj banci, te smanjenja njenog financijskog i kreditnog potencijala 26. Čimbenike koji djeluju na multiplikaciju možemo podjeliti na 27 : Vanjske čimbenike: Politika HNB-a u određivanju visine i načina obračuna obvezne pričuve i pričuve likvidnosti Kreditna politika HNB-a Politika eskontne stope HNB-a Kreditiranje proračuna države i financiranje korisnika proračunskih sredstava Kupoprodaja vrijednosnih papira države i HNB-a Kupoprodaja deviznih sredstava od strane HNB-a Propisivanje usklađivanja valutne i ročne strukture izvora i plasmana banaka Ograničavanje mogućeg rasta plasmana i ukupne rizične aktive banaka 25 Ibidem. 26 Ibidem. 27 Ibidem. 11

Unutarnji čimbenik - politika plasmana banke: Banka treba odobravati kredite klijentima s pozitivnim poslovanem kojima se financiraju profitabilni poslovi Banka treba poštivati tržišne kriterije prilikom odobravanja kredita Odobreni krediti moraju se stvarno otplaćivati Odobriti kredite klijentima koji svoje poslovanje obavljaju putem matične banke i koji racionalno gospodare sredstvima Provoditi odgovarajuću kamatnu i tarifnu politiku Kreditna i depozitna multiplikacija ostvaruju se na razini pojedine banke i na osnovi cjelokupnog bankovnog sustava. 2.7. Upravljanje pasivom Poslovanje banke ograničeno je pasivom banke. Veličina aktive i mogućnost davanja kredita zadani su izvorima sredstava, odnosno vremenskom i valutnom strukturom pasive. Banka koja ne može prikupiti dovoljno sredstava za željeno kreditiranje iz primarnih izvora, mora se okrenuti sekundarnim izvorima sredstava. Sredstva koja su klijenti ponudili na raspolaganje banci su primarni izvori, a sredstva koja je banka morala aktivno prikupljati na kratkoročnim i dugoročnim tržištima kapitala su sekundarni izvori. Za banku je bitno da ima dovoljno velike kamatne stope da može privući primarne izvore sredstava, a da pritom ne ugrozi dobit banke. Istovremeno banka mora imati aktivne kamatne stope koje će biti prihvatljive klijentima 28. 28 Grgurek M., Vidaković N.: Ibidem, str. 147. 12

3. POSLOVANJE S DEPOZITIMA U ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. 3.1. Opći podaci banke Erste&Steiermärkische Bank d.d. 29 sa sjedištem u Rijeci, Jadranski trg 3A, pod ovim imenom posluje od 01. kolovoza 2003. godine. Nastala je spajanjem Riječke banke d.d., Rijeka i tadašnje Erste&Steiermärkische Bank d.d., Zagreb. Obje su banke imale značajnu ulogu na hrvatskom financijskom tržištu. Od samog početka, 2000. godine Erste&Steiermärkische Bank d.d. dio je međunarodne Erste grupe koja potječe od 1819. godine i prve Austrijske štedne banke. Erste&Steiermärkische Bank d.d. posluje putem 132 poslovnice, uključivo 13 komercijalnih centara, 8 poduzetničkih i 10 profitnih centara za korporativne klijente, te mreže od 621 bankomata. Zapošljava 2.000 zaposlenika i uslužuje više od 800.000 klijenata. Prema veličini aktive banka zauzima 3. mjesto u Republici Hrvatskoj. Temeljni kapital banke je 1.698.417.500,00 kuna uplaćen u cjelosti i podijeljen na 16.984.175 dionica, svaka nominalne vrijednosti 100,00 kuna. 2012. Jedini dioničar banke je ESB Holding GmbH sa 16.984.175 dionica na dan 31. prosinca Glavne djelatnosti banke su: Primanje depozita od klijenata i plasiranje depozita Davanje kredita, izdavanje garancija i akreditiva stanovništvu, trgovačkim društvima, javnim institucijama i drugim klijentima Poslovi riznice na međubankarskom tržištu Poslovi u ime i za račun trećih osoba i usluge investicijskog bankarstva Pružanje bankarskih usluga putem razvijene mreže podružnica u Republici Hrvatskoj 29 www.erstebank.hr 13

Banka veliku pozornost polaže na društveno odgovorno poslovanje. Aktivnosti banke u tom segmentu usmjerene su prema klijentima, zaposlenicima, društvu i zajednici te okolišu. U svom poslovanju banka je usmjerena prvenstveno na građanstvo i male i srednje poduzetnike. Istiće se inovativnošću i brigom za klijente. Prva je u Hrvatskoj uvela brojne inovacije u poslovanju putem novih proizvoda i tehnologija, kao što su: debitne kartice s chip-tehnologijom, Erste mbanking - cjelovita usluga mobilnog bankarstva, modeli stambenih i gotovinskih kredita s ostatkom vrijednosti, usluga Erste Maestro Plus podizanje gotovine na bankomatu i otplata na rate. Nedavno je ponudila uslugu mbanking za pametne telefone, te uslugu Slikaj i plati. Prva je otvorila profil na Facebook društvenoj mreži. Sve te inovacije prepoznate su od strane javnosti i za to je nagrađena brojnim nagradama u Hrvatskoj i u svijetu. 3.2. Poslovanje s depozitima U ovom su dijelu navedene vrste i podvrste računa s kojima banka posluje, dokumentacija koja je potrebna za otvaranje računa, te kartice koje izdaje na temelju otvorenog računa u banci. 3.2.1. Tekući račun u Erste&Steiermärkische Bank d.d. Tekući račun u Erste banci može otvoriti svaka fizička osoba koja ima stalna primanja kao što su plaća i mirovina. Moguće je i primanje rodiljnih naknada, jer je Erste banka sklopila ugovor s HZZO-om o isplati istih. Za otvaranje tekućeg računa za primanje mirovine, potrebno je banci priložiti osobnu iskaznicu, te posljednji odrezak mirovine ili rješenje o mirovini. 14

3.2.2. Žiro-račun u Erste&Steiermärkische Bank d.d. Banka otvara i vodi žiro-račune na temelju zaključenog Ugovora o žiro-računu. Prilikom sklapanja ugovora potrebno je banci predočiti slijedeće: Fizičke osobe: Identifikacijsku ispravu (za domaću fizičku osobu osobnu iskaznicu, a za stranu putovnicu) Suvlasnici nekretnine za otvaranje računa za posebne namjene građana: Međuvlasnički ugovor Ugovor o upravljanju stambenom zgradom Zahtjev za otvaranje računa Potpisni karton Uz žiro-račun može se zatražiti i Visa Electron kartica, te usluge elektroničkog bankarstva: Erste NetBanking, Erste FonBanking i Erste mbanking. Devizni žiro-račun su dužne imati sve fizičke osobe koje obavljaju devizno poslovanje koje je vezano uz obavljanje registrirane samostalne djelatnosti ili samostalne djelatnosti za koju se prema propisima nisu dužne registrirati. Pod registriranom samostalnom djelatnošću podrazumjevaju se: Turistički djelatnici registrirani za obavljanje turističke djelatnosti Poljoprivrednici upisani u upisnik poljoprivrednih gospodarstava Neregistrirana samostalna djelatnost podrazumijeva: Fizičke osobe koje se honorarno bave prodajom usluga ili najmom stambenog ili poslovnog prostora 15

IBAN je međunarodni broj bankovnog računa koji se koristi u deviznom platnom prometu. Dodjeljuje se deviznim tekućim i žiro-računima, a sastoji se od 21 alfanumeričkog znaka: HR oznaka Republike Hrvatske XX kontrolni broj koji izračunava banka 2402006 vodeći broj banke XXXXXXXXXX broj tekućeg ili žiro-računa u banci Radi što brže obrade naloga naplate iz inozemstva, inozemnim partnerima potrebni su slijedeći podaci: Naziv/ime i prezime korisnika naplate Adresa IBAN BIC (identifikacijska šifra banke, a za Erste banku glasi: ESBCHR22) Banka nudi i Erste Club žiro-račun za studente na koji mogu primati sredstva od poslova odrađenih preko Studentskih centara. 3.2.3. Kunski račun po viđenju Banka otvara i vodi Kunski račun po viđenju na temelju zaključenog Ugovora o kunskom štednom računu. Uz Kunski štedni račun može se zatražiti Visa Electron kartica međunarodna debitna bankovna kartica, te usluge elektroničkog bankarstva: Erste NetBanking, Erste FonBanking i Erste mbanking. 16

3.2.4. Štednja Svi depoziti položeni u Erste banci osigurani su kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka DAB. Postoji više vrsta štednje: 1. Štednja po viđenju može se ugovoriti kao: Štedna knjižica ili Štedni depozit po viđenju. Sredstva su dostupna u svakom trenutku Ostvaruje se kamatna stopa po viđenju Štednja je u valuti po izboru 2. Kod Standardne štednje sredstva se uplaćuju samo jednom i oročuju na određeno vrijeme. Po isteku roka oročenja klijentu se vraćaju uložena sredstva uvećana za pripadajuću kamatu. Karakteristike su: Štednja uz samo jednu uplatu Minimalni iznos je 700,00 kuna ili protuvrijednost u drugoj valuti Atraktivna kamatna stopa ovisno o visini iznosa i odabranom roku oročenja i valuti Fiksna kamatna stopa Mogućnost izbora roka i valute 3. Rentna je štednja namijenjena klijentima koji žele sredstva uplatiti jednom na određeno razdoblje uz periodičnu isplatu kamate. Potrebno je imati račun za isplatu u Erste banci. Glavne značajke su: Štednja uz samo jednu uplatu Isplata kamate mjesečno, tromjesečno, polugodišnje ili godišnje Atraktivna kamatna stopa ovisno o visini iznosa i odabranom roku oročenja i valuti Mogućnost izbora roka i valute Minimalni iznos je 20.000 kuna ili protuvrijednost u stranoj valuti. 17

4. Erste Zlatni depozit+ je strukturirani štedno-investicijski proizvod, odnosno ulaganje u zlato. Valuta depozita je euro, a najniži iznos uloga je 1000 EUR. 5. Aktivna štednja je oročena štednja koja omogućava uplate prema vlastitim financijskim mogućnostima. Minimalni iznos početka štednje je 700,00 kuna ili protuvrijednost u stranoj valuti, a naknadne uplate nisu ograničene iznosom. Oročena štednja s mogućnošću dodatnih uplata Atraktivna kamatna stopa ovisno o visini iznosa i odabranom roku oročenja i valuti Mogućnost izbora roka i valute Također, može se birati između dvije vrste aktivne štednje: Aktivna štednja uz premiju ulog se povećava za kamatu i za dodatnu premiju do 15% iznosa obračunate kamate. Aktivna štednja uz fiksnu kamatnu stopu kod koje se po isteku roka oročenja može odabrati isplata glavnice i obračunate kamate na račun u Erste banci ili automatski produljiti štednju na isti rok. 6. Erste Club štednja: Namijenjena je štedišama od 15 do 26 godina Minimalni početni ulog je 100 kuna ili protuvrijednost u drugoj valuti Minimalni rok oročenja je 6 mjeseci i 1 dan Naknadne uplate nisu ograničene iznosom Ostvaruje se kamata na štednju i dodatna premija ovisno o roku oročenja i iznosu ukupno obračunate kamate U slučaju prijevremenog razročenja depozita priznaje se kamata, ali se gubi premija 7. Erste Plan+ štednja je kombinacija Aktivne štednje uz premiju i ulaganja u investicijske fondove čime se ostvaruje mogućnost većeg povrata na uložena sredstva, a uz manji rizik od izravnog ulaganja u vrijednosne papire i druge financijske instrumente. 18

Minimalni početni ulog je 200,00 kuna od kojih se 100,00 kuna uplaćuje u oročenu štednju u Erste banci, a 100,00 u odabrani investicijski fond Mjesečni ulozi moraju minimalno iznositi 200,00 kuna, a minimalno 50% tog iznosa mora biti uplaćivano u štednju, a obavljaju se putem trajnog naloga Minimalni rok ulaganja je 12 mjeseci i 1 dan 3.2.5. Kartice klijenata. Erste banka u svojoj ponudi ima nekoliko kartica vezanih uz depozitne račune Debitne kartice koje su na raspolaganju klijentima su: Maestro debitna kartica vezana uz tekući račun, te Visa Electron debitna kartica vezana uz štedni kunski ili devizni tekući račun i žiro-račun. 3.3. Temeljni financijski izvještaji Financijske izvještaje banka sastavlja sukladno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja MSFI i Međunarodnim računovodstvenim standardima MRS. Prezentirani su u milijunima hrvatskih kuna. Temeljni financijski izvještaji Erste banke su: Račun dobiti i gubitka Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti Izvještaj o financijskom položaju (Bilanca) Izvještaj o promjenama u kapitalu i Izvještaj o novčanim tokovima. 19

Revizorom banke za 2012. godinu imenovan je Ernst&Young d.o.o., Milana Sachsa 1, Zagreb, koji je revidirao godišnja izvješća banke za 2012. godinu. U nastavku će biti prikazana Bilanca i Račun dobiti i gubitka za Erste&Steiermärkische Bank d.d. zaključno s 31.12.2012. godine. 3.3.1. Bilanca Bilanca nam pokazuje trenutno stanje imovine, obveza i kapitala poduzeća, odnosno stanje na točno određeni dan. Imovina uz nepokriveni gubitak prikazana je u aktivi bilance stanja, a obveze i kapital u pasivi. U tablici 1 prikazana je bilanca Erste&Steiermärkische Bank d.d. na dan 31.12.2012. u kojoj su prikazani podaci za 2012. i 2011. godinu, te je za njih izračunata stopa promjene. Tablica 1.: Bilanca banke na dan 31.12.2012. (iznosi su izraženi u milijunima kuna) 20

IMOVINA 2012. 2011. Stopa promjene Novac i sredstva kod centralnih banaka 7.459 7.054 5,74 Potraživanja od drugih banaka 2.507 1.438 74,34 Repo krediti 899 157 472,61 Derivatna financijska imovina 113 92 22,83 Financijska imovina namijenjena trgovanju 56 122-54,10 Financijska imovina iskazana po fer vrijednosti kroz RDG 0 50-100,00 Krediti i potraživanja od klijenata 38.844 39.425-1,47 Financijska imovina raspoloživa za prodaju 5.956 6.315-5,68 Financijska imovina koja se drži do dospijeća 685 366 87,16 Ulaganja u ovisna i pridružena društva 1.300 1.300 0,00 Nekretnine i oprema 386 407-5,16 Nematerijalna imovina 47 50-6,00 Ulaganja u nekretnine - - - Odgođena porezna imovina 38 93-59,14 Ostala imovina 229 166 37,95 Ukupno imovina 58.519 57.035 2,60 OBVEZE Obveze prema drugim bankama 16.830 16.882-0,31 Primljeni repo krediti 1.369 500 173,80 Derivatne financijske obveze 147 136 8,09 Financijske obveze iskazane po fer vrijednosti kroz RDG 0 40-100,00 Obveze prema klijentima 31.618 31.787-0,53 Izdane obveznice i ostala pozajmljena sredstva 303 3 10.000,00 Obveze za tekuće poreze - - - Ostale obveze 325 330-1,52 Rezerviranja 116 98 18,37 Izdani podređeni instrumenti 848 846 0,24 Ukupno obveze 51.556 50.622 1,85 Kapital Dionički kapital 1.698 1.698 0,00 Kapitalna dobit 1.802 1.802 0,00 Zadržana dobit 3.212 2.905 10,57 Ostale rezerve 166-83 -300,00 Ostale kapitalne rezerve 85 91-6,59 Ukupno kapital raspoloživ dioničarima Banke 6.963 6.413 8,58 Ukupno kapital 6.963 6.413 8,58 UKUPNO OBVEZE I KAPITAL 58.519 57.035 2,60 Izvor: Godišnje izvješće Erste&Steiermärkische Bank d.d. za 2012. godinu 21

Banka ima u 2012. godini iznos ukupne imovine od 58.519 milijuna kuna, te se u odnosu na 2011. kada je iznosila 57.035 milijuna, povećala za 2,60%. Najveća stopa povećanja zabilježena je kod repo kredita koji su se povećali za 472,61%, te kod financijske imovine koja se drži do dospijeća koja se povećala za 87,16%. Najveće smanjenje zabilježeno je kod financijske imovine iskazane po fer vrijednosti kroz RDG gdje iznosi 100%, te kod odgođene porezne imovine gdje se smanjila za 59,14%. Ukupne obveze povećale su se sa 50.622 milijuna kuna u 2011. godini na 51.556 u 2012., a to je ukupno povećanje od 1,85%. Kod stavke izdane obveznice i ostala pozajmljena sredstva zabilježeno je najveće povećanje od 10.000%, odnosno s 3 milijuna na 303 milijuna, te kod primljenih repo kredita koji su se povećali za 183,80%. Najveće smanjenje imamo kod financijskih obveza iskazanih po fer vrijednosti kroz RDG (-100%) i kod ostalih obveza (- 1,52%). Ukupni kapital se u 2012. godini u odnosu na 2011. povećao za 8,58%, sa 6.413 milijuna kuna na 6.963 milijuna. Najveće povećanje zabilježeno je kod ostalih rezerva (300%), a najveće smanjenje kod ostalih kapitalnih rezervi (-6,59%). 3.3.2. Račun dobiti i gubitka Račun dobiti i gubitka prikazuje prihode, rashode i financijski rezultat ostvarene tijekom određenog razdoblja. U tablici 2 prikazan je Račun dobiti i gubitka za Erste&Steiermärkische Bank d.d. s podacima za 2012. i 2011. godinu, te je izračunata njihova stopa promjene. 22

Tablica 2.: Račun dobiti i gubitka za godinu zaključno s 31.12.2012. (iznosi su izraženi u milijunima kuna) 2012. 2011. Stopa promjene Prihodi od kamata 3.470 3.265 6,28 Rashodi od kamata -1.821-1.525 19,41 Neto prihod od kamata 1.649 1.740-5,23 Prihodi od naknada i provizija 447 432 3,47 Rashodi od naknada i provizija -131-123 6,50 Neto prihod od naknada i provizija 316 309 2,27 Neto dobit od trgovanja 139 144-3,47 Ostali prihodi iz poslovanja 111 58 91,38 Prihod redovnog poslovanja 2.215 2.251-1,60 Troškovi zaposlenih -411-412 -0,24 Ostali troškovi iz poslovanja -403-381 5,77 Amortizacija dugotrajne materijalne imovine -34-34 0,00 Amortizacija dugotrajne nematerijalne imovine -16-16 0,00 Rashodi iz redovnog poslovanja -864-843 2,49 DOBIT PRIJE REZERVIRANJA ZA GUBITKE, UDJELE U REZULTATU PRIDRUŽENIH DRUŠTAVA I POREZA NA DOBIT Gubici od umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja i ostale imovine 1.351 1.408-4,05-733 -578 26,82 Gubici od umanjenja vrijednosti financijske imovine -2-15 -86,67 Ostala rezerviranja -18-12 50,00 REZERVIRANJA ZA KREDITE, GUBITKE FINANCIJSKE IMOVINE -753-605 24,46 Udio u dobiti pridruženih društava - - - DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 598 803-25,53 Porez na dobit -115-152 -24,34 NETO DOBIT TEKUĆE GODINE 483 651-25,81 Izvor: Godišnje izvješće Erste&Steiermärkische Bank d.d. za 2012. godinu 23

Neto dobit se u 2012. godini u odnosu na 2011. smanjila sa 651 milijuna kuna na 483 milijuna, odnosno za 25,81%. Neto prihod od kamata smanjio se za 5,23%. Neto prihodi od naknada i provizija povećali su se za 2,27%. Prihod redovnog poslovanja smanjio za 1,60%. Rashodi iz redovnog poslovanja povećali su se za 2,49%. Dobit prije rezerviranja za gubitke, udjele u rezultatu pridruženih društava i poreza na dobit iznosi 1.351 milijuna kuna, a u odnosu na 2011. kada je iznosila 1.408 milijuna, smanjila se za 4,05%. Smanjila se i dobit prije oporezivanja za 25,53%. Slijedi poglavlje Statistička analiza prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine. 24

4. STATISTIČKA ANALIZA PRIKUPLJENIH DEPOZITA U ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK D.D. U RAZDOBLJU OD 2003. DO 2012. GODINE U nastavku ovog diplomskog rada izvršit će se statistička analiza prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. kroz razdoblje od deset godina. U prvom djelu analizirat ćemo kretanje ukupnih depozita i depozita podijeljenih po ročnosti. Slijedi analiza strukture, analiza pomoću indeksa, verižnih i baznih. Zatim vršimo standardnu dekompoziciju vremenskog niza i analiziramo trend komponentu, te sezonsku komponentu. 4.1. Kretanje prikupljenih depozita U tablici 3 prikazano je kretanje ukupno prikupljenih depozita. Tablica 3: Kretanje ukupno prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine (iznosi su izraženi u milijunima kuna) GODINA PRIKUPLJENI DEPOZITI 2003. 11.135 2004. 13.844 2005. 17.090 2006. 22.131 2007. 25.929 2008. 28.351 2009. 30.528 2010. 30.328 2011. 31.787 2012. 31.618 Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz Godišnjih financijskih izvješća Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine 25

Iz tablice 3 vidljivo je da prikupljeni depoziti rastu iz godine u godinu, osim u 2010. i 2012. godini kad slabo opadaju. U 2003 godini iznosili su 11.135 milijuna kuna, a u 2012. 31.618. Podaci iz tablice 3 grafički su prikazani u grafikonu 1. Grafikon 1: Kretanje ukupno prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine 35.000 30.000 UKUPNI DEPOZITI U milijunima kuna 25.000 20.000 15.000 10.000 UKUPNI DEPOZITI 5.000 0 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 3 U slijedećoj tablici prikazano je kretanje prikupljenih depozita po vrstama, odnosno kretanje depozita po viđenju i oročenih depozita kroz razdoblje od deset godina, te njihov grafički prikaz u grafikonu 2. 26

Tablica 4: Kretanje prikupljenih depozita po vrstama u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine (iznosi su izraženi u milijunima kuna) GODINA PRIKUPLJENI DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI 2003. 4.764 6.372 2004. 4.878 8.692 2005. 5.429 11.473 2006. 6.621 15.510 2007. 7.713 18.216 2008. 7.557 20.959 2009. 6.851 23.677 2010. 6.876 23.452 2011. 7.684 24.103 2012. 7.506 24.112 Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine Grafikon 2: Kretanje prikupljenih depozita po vrstama u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine 30.000 25.000 U milijunima kuna 20.000 15.000 10.000 DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI 5.000 0 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 4 27

Iz tablice 4 i grafikona 2 možemo primjetiti veliku razliku u iznosima prikupljenih depozita po viđenju i oročenih. Primjećujemo i nagli rast oročenih depozita od 2003. do 2009. godine, nakon koje dolazi do stagnacije do zadnje promatrane 2012. godine. Depoziti po viđenju također bilježe rast do 2007. godine, nakon koje primjećujemo fluktuacije u ukupnim iznosima. U slijedećoj je tablici prikazano kretanje depozita po viđenju podijeljenih po kriteriju vlasništva, tj. promotrit ćemo kretanje depozita po viđenju trgovačkih društava, stanovništva i javnog sektora. Tablica 5: Kretanje depozita po viđenju po sektorima u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine (iznosi su izraženi u milijunima kuna) GODINA TRGOVAČKA DRUŠTVA DEPOZITI PO VIĐENJU STANOVNIŠTVO JAVNI SEKTOR I OSTALE INSTITUCIJE 2003. 1.568 2.879 234 2004. 1.709 2.954 252 2005. 1.988 3.198 242 2006. 2.632 3.675 314 2007. 3.328 3.992 393 2008. 3.333 3.863 361 2009. 3.032 3.561 258 2010. 2.829 3.835 212 2011. 3.339 4.086 259 2012. 3.050 4.078 378 Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine Slijedi grafički prikaz podataka u grafikonu 3. 28

Grafikon 3: Kretanje depozita po viđenju po sektorima u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine 4.500 4.000 DEPOZITI PO VIĐENJU U milijunima kuna 3.500 3.000 2.500 2.000 1.500 1.000 500 0 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine TRGOVAČKA DRUŠTVA STANOVNIŠTVO JAVNI SEKTOR I OSTALE INSTITUCIJE Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 5 Iz podataka iz tablice 5 i grafikona 3 primjećujemo da depoziti po viđenju stanovništva bilježe rast do 2007. godine, a nakon toga fluktuiraju. U 2011. godini prikupljen je najviši iznos od 4,1 milijarde kuna. A vista depoziti trgovačkih društava također na početku promatranog razdoblja rastu, sve do 2008. godine, nakon koje bilježimo pad do 2010. Najviše je depozita prikupljeno 2008. godine i iznose 3,3 milijarde kuna. Depoziti po viđenju javnog sektora nemaju trend ni rasta ni pada, već prve dvije godine rastu, nakon toga slijedi pad, pa rastu do 2007. kada je prikupljen najviši iznos u promatranom razdoblju, a iznosi 393 milijuna kuna. Nakon 2007. depoziti opet padaju do 2010., te rastu u zadnje dvije promatrane godine. po sektorima. Slijedi tablica u kojoj su prikazani podaci prikupljenih oročenih depozita podijeljenih 29

Tablica 6: Kretanje oročenih depozita po sektorima u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine GODINA TRGOVAČKA DRUŠTVA OROČENI DEPOZITI STANOVNIŠTVO JAVNI SEKTOR I OSTALE INSTITUCIJE 2003. 1.575 4.454 73 2004. 2.648 5.877 65 2005. 3.437 7.940 96 2006. 5.729 9.568 213 2007. 6.637 11.315 264 2008. 7.106 13.391 462 2009. 8.128 15.298 251 2010. 6.440 16.787 225 2011. 5.732 18.216 155 2012. 4.795 19.090 227 Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine Iz podataka u tablici 6 primjećujemo da oročeni depoziti trgovačkih društava rastu od prve promatrane godine, sve do 2009. u kojoj dostižu najviši iznos od 8,1 milijardi kuna. Nakon toga vrijednosti padaju do zadnje godine u promatranom razdoblju. Oročeni depoziti javnog sektora bilježe rast od 2004. do 2008. godine nakon koje padaju. U 2008. godini iznosili su 462 milijuna kuna. Rast je zabilježen i u zadnjoj promatranoj godini. Konstantan rast zabilježen je samo kod oročenih depozita stanovništva koji rastu od prve do zadnje godine u promatranom razdoblju. U 2012. godini dosegli su iznos od 19,1 milijardi kuna. Slijedi grafički prikaz na grafikonu 4. 30

Grafikon 4: Kretanje oročenih depozita po sektorima u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine 25.000 OROČENI DEPOZITI U milijunima kuna 20.000 15.000 10.000 5.000 TRGOVAČKA DRUŠTVA STANOVNIŠTVO JAVNI SEKTOR I OSTALE INSTITUCIJE 0 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 6 U nastavku ćemo analizirati strukturu ukupnih depozita, te strukturu depozita po viđenju i oročenih depozita. 4.2. Analiza strukture U slijedećoj tablici, tablici 7, prikazani su ukupno prikupljeni depoziti podijeljeni na dvije glavne vrste po ročnosti, a to su depoziti po viđenju i oročeni depoziti, te je prikazan njihov udio u ukupnim depozitima. Nakon nje slijedi grafički prikaz na grafikonu 5. Tablica 7: Kretanje prikupljenih depozita po vrsti i strukturi u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine (iznosi su izraženi u milijunima kuna i %) 31

GODINA DEPOZITI PO VIĐENJU % OROČENI DEPOZITI % UKUPNO PRIKUPLJENI DEPOZITI % 2003. 4.764 42,78 6.372 57,22 11.136 100,00 2004. 4.878 35,95 8.692 64,05 13.570 100,00 2005. 5.429 32,12 11.473 67,88 16.902 100,00 2006. 6.621 29,92 15.510 70,08 22.131 100,00 2007. 7.713 29,75 18.216 70,25 25.929 100,00 2008. 7.557 26,50 20.959 73,50 28.516 100,00 2009. 6.851 22,44 23.677 77,56 30.528 100,00 2010. 6.876 22,67 23.452 77,33 30.328 100,00 2011. 7.684 24,17 24.103 75,83 31.787 100,00 2012. 7.506 23,74 24.112 76,26 31.618 100,00 Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine Grafikon 5: Struktura prikupljenih depozita po vrstama u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine 100% 90% 80% Udio u % 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI 0% 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 7 32

Iz tablice 7 i grafikona 5 dolazimo do zaključka da oročeni depoziti imaju veći udio u ukupno prikupljenim depozitima kroz svih deset godina. Možemo primjetiti da se razlika udjela u ukupnim depozitima sve više povećava: u 2003. godini razlika između depozita po viđenju i oročenih iznosi 14,44%, dok u 2012. 52,52%. Depoziti po viđenju su najveći udio u ukupnim depozitima dostigli 2003. godine kada su iznosili 4.764 milijuna kuna, što zauzima 42,78% u ukupnim depozitima. Najmanji udio su imali 2009. s 22,44%, odnosno 6.851 milijuna kuna. Oročeni depoziti su najveći udio u ukupnim depozitima dosegli 2009. godine kada su iznosili 23.677 milijuna kuna i zauzeli 77,56%. Nakon toga slijedi pad oročenih depozita do blagog porasta u 2012. godini. U zadnjoj promatranoj godini 2012., iznos depozita po viđenju je 7.506 milijuna kuna što čini 23,74% ukupnih depozita. Ostatak od 76,26% pripada oročenim depozitima koji te iste godine iznose 24.112 milijuna kuna. Slijedeća tablica prikazuje strukturu prikupljenih depozita po viđenju i njihov udio u ukupnim depozitima po viđenju. Tablica 8: Struktura prikupljenih depozita po viđenju u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine (iznosi su izraženi u milijunima kuna i %) 33

DEPOZITI PO VIĐENJU GODINA TRGOVAČKA DRUŠTVA STANOVNIŠTVO JAVNI SEKTOR I OSTALE INSTITUCIJE UKUPNO IZNOS % IZNOS % IZNOS % IZNOS % 2003. 1.568 33,50 2.879 61,50 234 5,00 4.681 100,00 2004. 1.709 34,77 2.954 60,10 252 5,13 4.915 100,00 2005. 1.988 36,62 3.198 58,92 242 4,46 5.428 100,00 2006. 2.632 39,75 3.675 55,51 314 4,74 6.621 100,00 2007. 3.328 43,15 3.992 51,76 393 5,10 7.713 100,00 2008. 3.333 44,10 3.863 51,12 361 4,78 7.557 100,00 2009. 3.032 44,26 3.561 51,98 258 3,77 6.851 100,00 2010. 2.829 41,14 3.835 55,77 212 3,08 6.876 100,00 2011. 3.339 43,45 4.086 53,18 259 3,37 7.684 100,00 2012. 3.050 40,63 4.078 54,33 378 5,04 7.506 100,00 Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine Tablica 8 nam prikazuje koji udio određeni sektor ima u ukupnim depozitima po viđenju u određenoj godini. U sektoru stanovništva možemo primjetiti da kroz sve godine ima najveći udio u ukupnim depozitima po viđenju i to uvijek više od 50%. Najveći udio imao je 2003. godine (61,50%) nakon koje pada do 2009. Tu u dvije godine bilježimo rast, pa opet pad, te porast u 2012. godini kada je udio sektora stanovništva 54,33%. U sektoru trgovačkih društava primjećujemo rast do 2009. godine (za razliku od sektora stanovništva), nakon koje udio u ukupnim depozitima po viđenju fluktuira do 2012. Trgovačka društva su najmanji udio imala u 2003. godini (33,50%), a najveći u 2009. (44,26%). Depoziti po viđenju javnog sektora i ostalih institucija u promatranom razdoblju imaju najmanji udio u ukupnim depozitima po viđenju koji je uvijek manji od 6%. Kod njih nije zabilježen ni trend rasta ni pada, udio fluktuira kroz cijelo razdoblje. Najveći udio u ukupnim depozitima po viđenju ovaj sektor je imao u 2004. (5,13%), a najmanji u 2010. godini (3,08%). 34

Podaci iz tablice 8 grafički su prikazani u grafikonu 6. Grafikon 6: Struktura prikupljenih depozita po viđenju u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine 100% DEPOZITI PO VIĐENJU Udio u % 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% JAVNI SEKTOR I OSTALE INSTITUCIJE STANOVNIŠTVO TRGOVAČKA DRUŠTVA 20% 10% 0% 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 8 U slijedećoj tablici analizirat ćemo strukturu prikupljenih oročenih depozita, te njihov udio u ukupnim oročenim depozitima. 35

Tablica 9: Struktura prikupljenih oročenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine (iznosi su izraženi u milijunima kuna i %) OROČENI DEPOZITI GODINA TRGOVAČKA DRUŠTVA STANOVNIŠTVO JAVNI SEKTOR I OSTALE INSTITUCIJE UKUPNO OROČENI DEPOZITI IZNOS % IZNOS % IZNOS % IZNOS % 2003. 1.575 25,81 4.454 72,99 73 1,20 6.102 100,00 2004. 2.648 30,83 5.877 68,42 65 0,76 8.590 100,00 2005. 3.437 29,96 7.940 69,21 96 0,84 11.473 100,00 2006. 5.729 36,94 9.568 61,69 213 1,37 15.510 100,00 2007. 6.637 36,44 11.315 62,12 264 1,45 18.216 100,00 2008. 7.106 33,90 13.391 63,89 462 2,20 20.959 100,00 2009. 8.128 34,33 15.298 64,61 251 1,06 23.677 100,00 2010. 6.440 27,46 16.787 71,58 225 0,96 23.452 100,00 2011. 5.732 23,78 18.216 75,58 155 0,64 24.103 100,00 2012. 4.795 19,89 19.090 79,17 227 0,94 24.112 100,00 Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine Iz podataka iz tablice 9 primjećujemo da najveći udio u ukupnim oročenim depozitima u promatranom razdoblju, kao i u depozitima po viđenju, ima sektor stanovništva, a kreće se u rasponu od 60 do 80% ukupnih oročenih depozita. Najveći udio je sektor stanovništva dosegao 2012. godine kada iznosi 79,17%. Dok je najmanji udio sa 61,69% imao u 2006. godini. Udio oročenih depozita trgovačkih društava u ukupnim oročenim depozitima u promatranom se razdoblju kreće od 19 do 37%. Najmanji je udio u posljednjoj promatranoj godini, 2012. (19,89%), a najveći udio u 2006. sa 36,94%. U analiziranim godinama javni sektor i ostale institucije imaju udio u ukupnim oročenim depozitima od 2,20% i manje. Najveći su udio od 2,20% imali u 2008., a najmanji 2011. sa tek 0,64%. Podaci iz tablice 9 grafički su prikazani u grafikonu 7. 36

Grafikon 7: Struktura prikupljenih oročenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine 100% OROČENI DEPOZITI Udio u % 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine JAVNI SEKTOR I OSTALE INSTITUCIJE STANOVNIŠTVO TRGOVAČKA DRUŠTVA Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 9 Slijedi analiza prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine putem indeksa. 4.3. Analiza pomoću indeksa Indeksi 30 su relativni brojevi koji pokazuju odnos stanja jedne pojave ili skupine pojava u različitim momentima vremena. Ako se takvim brojevima prati dinamika jedne pojave, riječ je o individualnim indeksima. Skupnim indeksima izražava se dinamika skupine pojava. 30 Šošić I., Serdar V.: Uvod u statistiku, Pkolska knjiga, Zagreb, 2002., str. 154. 37

Individualni indeksi dijele se na: verižne indekse i indekse na stalnoj bazi. Slijedi analiza depozita pomoću verižnih i baznih indeksa. 4.3.1. Verižni indeksi Verižni indeksi 31 uvijek su pozitivni brojevi, a mogu biti 100, veći od 100 ili manji od 100, ovisno o veličini uzastopnih frekvencija. Kada se od verižnih indeksa oduzme 100, dobije se odgovarajuća stopa promjene. Opći izraz za utvrđivanje verižnih indeksa je: Verižni indeks V t pokazuje koliko jedinica pojave u vremenu t dolazi na svakih 100 jedinica pojave u vremenu (t-1). U slijedećoj tablici izračunati su verižni indeksi za prikupljene depozite, te za njom slijedi grafički prikaz. 31 Šošić I., Serdar V.: op. cit., str. 154. 38

Tablica 10: Verižni indeksi ukupno prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine GODINA PRIKUPLJENI DEPOZITI VERIŽNI INDEKSI STOPA PROMJENE 2003. 11.135 - - 2004. 13.844 124,33 24,33 2005. 17.090 123,45 23,45 2006. 22.131 129,50 29,50 2007. 25.929 117,16 17,16 2008. 28.351 109,34 9,34 2009. 30.528 107,68 7,68 2010. 30.328 99,34-0,66 2011. 31.787 104,81 4,81 2012. 31.618 99,47-0,53 Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine Prikupljeni depoziti u 2004. godini u odnosu na prethodnu 2003. bilježe rast od 24,33%. U 2005. godini također bilježimo rast u odnosu na prethodnu 2004. u iznosu od 23,45%. Rast bilježimo sve do 2009., a u 2010. u odnosu na 2009. primjećujemo pad od 0,66%. Pad bilježimo i u 2012. godini u odnosu na 2011. u iznosu 0,53%. Grafikon 8: Verižni indeksi ukupno prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine 39

130,0 120,0 Verižni indeksi u % 110,0 100,0 90,0 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 10 U slijedećoj tablici izračunati su verižni indeksi za prikupljene depozite po viđenju, za kojom slijedi odgovarajući grafički prikaz. Tablica 11: Verižni indeksi prikupljenih depozita po viđenju u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine 40

DEPOZITI PO VIĐENJU GODINA IZNOS VERIŽNI INDEKSI STOPA PROMJENE 2003. 4.764 - - 2004. 4.878 102,39 2,39 2005. 5.429 111,30 11,30 2006. 6.621 121,96 21,96 2007. 7.713 116,49 16,49 2008. 7.557 97,98-2,02 2009. 6.851 90,66-9,34 2010. 6.876 100,36 0,36 2011. 7.684 111,75 11,75 2012. 7.506 97,68-2,32 Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine Grafikon 9: Verižni indeksi prikupljenih depozita po viđenju u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine 130,0 DEPOZITI PO VIĐENJU 120,0 Verižni indeksi u % 110,0 100,0 90,0 80,0 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 11 41

U tablici 11 izračunati su verižni indeksi depozita po viđenju, te su rezultati prikazani u grafikonu 9. Depoziti po viđenju u 2004. godini bilježe rast u odnosu na prethodnu 2003. u iznosu 2,39%. U 2008. godini u odnosu na 2007. bilježe pad od 2,02%. Pad bilježe i u 2009. u odnosu na 2008. u iznosu 9,34%, te u 2012. u odnosu na 2011. u iznosu 2,32%. Najveći porast zabilježen je u 2006. godini u odnosu na 2005. i iznosio je 21,96%. Tablica 12: Verižni indeksi prikupljenih oročenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine GODINA OROČENI DEPOZITI OROČENI DEPOZITI VERIŽNI INDEKSI STOPA PROMJENE 2003. 6.372 - - 2004. 8.692 136,41 36,41 2005. 11.473 131,99 31,99 2006. 15.510 135,19 35,19 2007. 18.216 117,45 17,45 2008. 20.959 115,06 15,06 2009. 23.677 112,97 12,97 2010. 23.452 99,05-0,95 2011. 24.103 102,78 2,78 2012. 24.112 100,04 0,04 Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine U 2004. godini u odnosu na 2003. prikupljeni oročeni depoziti porasli su za 36,41%. 2006. godine u odnosu na 2005. također su porasli za 35,19%. Oročeni depoziti su se smanjili samo u 2010. godini u odnosu na 2009. i to za 0,95%. U zadnjoj promatranoj godini zabilježen je porast od 0,04% u odnosu na 2011. godinu. Slijedi grafikon sa izračunatim verižnim indeksima za oročene depozite. 42

Grafikon 10: Verižni indeksi prikupljenih oročenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine 140,0 OROČENI DEPOZITI 130,0 Verižni indeksi u % 120,0 110,0 100,0 90,0 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 12 4.3.2. Indeksi na stalnoj bazi Indeksima na stalnoj bazi 32 ili baznim indeksima promatraju se varijacije članova vremenskog niza u odnosu na član niza odabranog razdoblja i to u relativnom iznosu. Opći izraz za izračunavanje baznih indeksa je: Indeks I, pokazuje koliko jedinica pojave u vremenu t dolazi na svakih 100 jedinica pojave u razdoblju b. 32 Ibidem, str. 155. 43

Indeksi na stalnoj bazi dobivaju se tako da se svaka frekvencija niza podijeli baznom frekvencijom i omjer pomnoži sa 100. Budući da se frekvencije niza dijele istim brojem, indeksi na stalnoj bazi proporcionalni su veličinama iz kojih su izračunati. Uvijek su pozitivni brojevi i jednaki su, veći ili manji od 100, ovisno o frekvencijama baznog i danog razdoblja. Stopu promjene prema fiksnom razdoblju dobijemo ako od indeksa oduzmemo 100. U slijedećoj tablici izračunati su bazni indeksi za prikupljene depozite, a za baznu godinu uzeta je 2003. godina. Tablica 13: Bazni indeksi ukupno prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine GODINA PRIKUPLJENI DEPOZITI BAZNI INDEKSI 2003.=100 STOPA PROMJENE 2003.=100 11.136 100,00 0,00 2004. 13.844 124,32 24,32 2005. 17.090 153,47 53,47 2006. 22.131 198,73 98,73 2007. 25.929 232,84 132,84 2008. 28.351 254,59 154,59 2009. 30.528 274,14 174,14 2010. 30.328 272,34 172,34 2011. 31.787 285,44 185,44 2012. 31.618 283,93 183,93 Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine Slijedi grafikon 11 s grafičkim prikazom baznih indeksa iz prethodne tablice. 44

Grafikon 11: Bazni indeksi ukupno prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine, 2003.=100 300 250 Bazni indeksi u % 200 150 100 BAZNI INDEKSI 2003.=100 50 0 Godine Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 13 Prikupljeni depoziti u 2004. godini u odnosu na baznu 2003. porasli su za 24,32%. U 2005. godini je također zabilježen porast u odnosu na baznu godinu od 53,47%. U 2008. zabilježen je porast od 154,59%, u 2010. od 172,34%, a u 2012. od 183,93% u odnosu na 2003. godinu. Izračunatim baznim indeksima vidimo da ukupno prikupljeni depoziti u svakoj promatranoj godini u odnosu na baznu godinu rastu. U tablici 14 izračunati su bazni indeksi za depozite po viđenju, te njihov grafički prikaz u grafikonu 12. Tablica 14: Bazni indeksi prikupljenih depozita po viđenju u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine 45

DEPOZITI PO VIĐENJU GODINA IZNOS BAZNI INDEKSI STOPA PROMJENE 2003.=100 4.764 100,00 0,00 2004. 4.878 102,39 2,39 2005. 5.429 113,96 13,96 2006. 6.621 138,98 38,98 2007. 7.713 161,90 61,90 2008. 7.557 158,63 58,63 2009. 6.851 143,81 43,81 2010. 6.876 144,33 44,33 2011. 7.684 161,29 61,29 2012. 7.506 157,56 57,56 Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine Grafikon 12: Bazni indeksi prikupljenih depozita po viđenju u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine, 2003.=100 180 DEPOZITI PO VIĐENJU Bazni indeksi u % 160 140 120 100 BAZNI INDEKSI 80 Godine Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 14 46

Depoziti po viđenju u 2005. godini u odnosu na baznu 2003. porasli su za 13,96%. U 2007. u odnosu na 2003. godinu porasli su za 61,90%, u 2009. za 43,81%, a u 2011. za 61,29%. Slijedi izračun baznih indeksa za prikupljene oročene depozite. Tablica 15: Bazni indeksi prikupljenih oročenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine GODINA OROČENI DEPOZITI OROČENI DEPOZITI BAZNI INDEKSI STOPA PROMJENE 2003.=100 6.372 100,00 0,00 2004. 8.692 136,41 36,41 2005. 11.473 180,05 80,05 2006. 15.510 243,41 143,41 2007. 18.216 285,88 185,88 2008. 20.959 328,92 228,92 2009. 23.677 371,58 271,58 2010. 23.452 368,05 268,05 2011. 24.103 378,26 278,26 2012. 24.112 378,41 278,41 Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine 47

Grafikon 13: Bazni indeksi prikupljenih oročenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine, 2003.=100 400,00 OROČENI DEPOZITI 350,00 Bazni indeksi u % 300,00 250,00 200,00 150,00 BAZNI INDEKSI 100,00 50,00 Godine Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 15 Podacima iz tablice 15 primjećujemo da bazni indeksi za prikupljene oročene depozite u odnosu na baznu 2003. godinu svake promatrane godine rastu. 2005. godine zabilježen je porast od 80,05% u odnosu na baznu godinu. U 2007. godini su oročeni depoziti porasli za 185,88%, u 2009. za 271,58%, a u 2011. za 278,26%. niza. Slijedeće u analizi prikupljenih depozita je standardna dekompozicija vremenskog 48

4.4. Standardna dekompozicija vremenskog niza Standardna dekompozicija vremenskog niza je na 33 : 1. Trend komponentu 2. Sezonsku komponentu 3. Cikličku komponentu 4. Slučajnu (rezidualnu) komponentu Prvo ćemo analizirati trend komponentu, te za njom sezonsku komponentu. 4.4.1. Analiza trend komponente Izvorni vremenski nizovi koji predstavljaju pojave u poslovanju poduzeća i privrednim djelatnostima, rijetko su postojanih razina u vremenu. Velik ih broj sadrži trend. Trend predstavlja osnovnu razvojnu tendenciju pojave. Predočava se nekom funkcijom vremena 34. Najčešće su u upotrebi trend-modeli 35 : 1. Trend polinom k-tog stupnja 2. Eksponencijalni trend modeli 3. Hiperbolički trend modeli 4. Asimptotski trend modeli U trend polinomu k-tog stupnja, ako je k=1, model trend polinoma svodi se na model jednostavne linearne regresije. Model linearnog trenda primijenit će se za opis vremenske pojave koja se od razdoblja do razdoblja mijenja za približno isti apsolutni iznos 36. 33 Biljan-August M., Pivac S., Štambuk A.: Uporaba statistike u ekonomiji, 2. Izdanje, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2009., str. 146. 34 Šošić I., Serdar V.: Ibidem, str. 173. 35 Biljan-August M., Pivac S., Štambuk A.: op. cit., str. 115. 36 Šošić I., Serdar V.: ibidem, str.174. 49

Model jednostavnog linearnog trenda predstavlja se izrazom: gdje su: Y ovisna varijabla, tj. vrijednosti vremenskog niza X neovisna varijabla, tj. vrijeme u slučana komponenta, odnosno odstupanja od originalnih vrijednosti Konstantni član a je vrijednost trenda za razdoblje koje prethodi prvom. b je koeficijent uz varijablu vrijeme, te nam pokazuje kolika je promjena trend vrijednosti ako se varijabla vrijeme poveća za jedan 37. Izrazi za ocjene parametara metodom najmanjih kvadrata jesu: gdje su: jednostavne aritmetičke sredine varijabli X i Y. Konačno je ocijenjeni model: jedinica za X=... jedinica za Y=... X=0,... U nastavku računamo linearni trend ukupno prikupljenih depozita. 37 Ibidem, str.175 50

Tablica 16: Određivanje jednadžbe linearnog trenda i vrijednosti trenda za prikupljene kredite u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine GODINA UKUPNI DEPOZITI VARI- JABLA VRIJEME VRIJEDNOST TRENDA REZIDUALNA 2 ODSTUPANJA 2 2 2003. 11.136 0 0 0 124.010.496 13.150,91 123.067.739,09 171.832.772,25 4.059.862,31 2004. 13.570 1 13.570 1 184.144.900 15.616,15 74.448.423,72 113.944.950,25 4.186.729,82 2005. 16.902 2 33.804 4 285.677.604 18.081,39 37.983.924,87 53.912.306,25 1.390.960,77 2006. 22.131 3 66.393 9 489.781.161 20.546,63 13.674.242,54 4.466.882,25 2.510.228,30 2007. 25.929 4 103.716 16 672.313.041 23.011,87 1.519.376,72 2.837.540,25 8.509.647,44 2008. 28.516 5 142.580 25 813.162.256 25.477,11 1.519.327,41 18.245.712,25 9.234.852,43 2009. 30.528 6 183.168 36 931.958.784 27.942,35 13.674.094,62 39.482.372,25 6.685.585,92 2010. 30.328 7 212.296 49 919.787.584 30.407,59 37.983.678,35 37.008.972,25 6.334,57 2011. 31.787 8 254.296 64 1.010.413.369 32.872,83 74.448.078,59 56.889.306,25 1.179.026,79 2012. 31.618 9 284.562 81 999.697.924 35.338,07 123.067.295,34 54.368.502,25 13.838.920,80 UKUPNO: 242.445 45 1.294.385 285 6.430.947.119 242.444,90 501.386.181,25 552.989.316,50 51.602.149,15 Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Godišnjih financijskih izvješća Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine 51

Iznosi konstantnih članova su: Jednadžba linearnog trenda s ocjenjenim parametrima glasi: X=1, 2003. Jedinica za X je jedna godina. Jedinica za Y je milijun HRK. Izračunat ćemo standardnu devijaciju trenda koja nam pokazuje prosječni stupanj varijacije stvarnih vrijednosti ovisne varijable u odnosu na očekivane trend vrijednosti. Zatim ćemo izračunati koeficijent varijacije trend modela koji predstavlja postotak standardne devijacije trenda od aritmetičke sredine varijable y t. Najmanja vrijednost koeficijenta je 0%, a najveća nije definirana. Što je ovaj koeficijent bliži nuli, to je model reprezentativniji. Smatra se da je model reprezentativan ako je koeficijent manji od 15%. Prosječno odstupanje iznosa prikupljenih depozita od trend vrijednosti iznosi 2.271,61 milijuna kuna ili 9,37%, što govori o dobroj reprezentativnosti modela. Koeficijent determinacije je pokazatelj reprezentativnosti trend modela koji se temelji na analizi varijance. On se definira kao omjer sume kvadrata odstupanja protumačenih trend 52

modelom i sume kvadrata ukupnih odstupanja. Vrijednost koeficijenta determinacije kreće se u intervalu 0 r 2 1. Trend model je reprezentativan ako je ovaj koeficijent 0,7 i viši. Modelom linearnog trenda protumačeno je 91% svih odstupanja, pa možemo zaključiti da je riječ o reprezentativnom modelu. Niz je prikazan grafikonom 16 i u grafikonu je ucrtana linija trenda. Grafikon 14: Izvorni niz i vrijednosti trenda prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine U milijunima kuna 40.000 35.000 30.000 25.000 20.000 15.000 10.000 5.000 0 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Godine PRIKUPLJENI DEPOZITI VRIJEDNOST TRENDA Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 16 Slijedi analiza sezonske komponente kao komponente vremenskog niza. 53

4.4.2. Analiza sezonskih pojava Sezonska je pojava definirana kao periodična pojava s ciklusom od jedne godine. Postoji više modela i metoda analize pojava sa sezonskom komponentom. Sezonske pojave mogu se predočiti pomoću općeg modela aditivnog ili multiplikativnog tipa, koji se zasniva na standardnoj dekompoziciji vremenske pojave. U analizi sezonske pojave primjenjuje se model višestruke regresije i drugi statistički modeli vremenskih serija 38. Opći aditivni model vremenske pojave je: dok je multiplikativni oblik: Iz navedenih modela vidljivo je da je sezonska komponenta jedna od više njih. Često se trend i ciklička komponenta spajaju u jednu trend-ciklus-komponentu, jer se za neke slučajeve te dvije komponente ne mogu razdvojiti u analiziranom razdoblju. Za anlizu ekonomskih vremenskih serija pretežno je prikladan multiplikativni model: y t frekvencije vremenske serije T t trend vrijednosti I St sezonski indeksi I εt indeksi rezidualnih odstupanja Postoji veći broj različitih načina kojima se brojčano određuju veličina sezonske i drugih komponenti, riječ je o deskriptivno-statističkim metodama, a među njima je 38 Ibidem, str. 200. 54

najraširenija metoda odnosa prema pomičnim prosjecima. Podloga za analizu su mjesečne i kvartalne serije 39. U nastavku je izvršena analiza sezonskih pojava u vremenskom nizu. Analizirano je razdoblje od šest godina, od 2004. do 2009., zbog nedostupnosti podataka za preostale godine. Bank d.d 40. Slijedi tablica 18 s kvartalnim iznosima prikupljenih kredita u Erste&Steiermärkische Tablica 17: Kvartalne vrijednosti prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2004. do 2009. godine (iznosi su izraženi u tisućama kuna) PRIKUPLJENI DEPOZITI GODINE l. KVARTAL ll. KVARTAL lll. KVARTAL lv. KVARTAL 2004. 11.456.809 12.387.157 13.777.076 17.991.175 2005. 15.783.666 15.963.259 17.847.438 18.835.806 2006. 18.829.424 20.322.441 22.371.696 25.302.959 2007. 28.001.225 29.443.818 29.078.534 31.444.570 2008. 32.579.311 32.133.343 33.539.573 33.385.389 2009. 33.359.607 37.126.254 37.437.015 31.331.851 Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Kvartalnih izvješća Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2004. do 2009. godine Vrijednost prikupljenih depozita raste iz kvartala u kvartal u prve tri analizirane godine. U 2007. godini vrijednost prikupljenih depozita pada u 3. kvartalu. U 2008. pada u 2., te u 4. kvartalu. U 2009. godini iznos prikupljenih depozita raste do 3. kvartala, te pada u zadnjem. 39 Ibidem, str. 203. 40 http://zse.hr 55

Slijedi grafički prikaz kvartalnih podataka prikupljenih depozita. Grafikon 15: Kvartalne vrijednosti prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2004. do 2009. godine 40.000.000 1 35.000.000 30.000.000 25.000.000 20.000.000 4 15.000.000 10.000.000 5.000.000 0 2 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 3 Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 17 objašnjenje. Pomoću slijedeće tablice računamo sezonsku komponentu, a nakon tablice slijedi 56

Tablica 18: Standardna dekompozicija prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2004. do 2009. godine GODINA, KVARTAL 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. PRIKUPLJENI DEPOZITI POMIČNI PROSJECI PRVE PROCJENE SEZONSKIH FAKTORA SEZONSKI FAKTORI SEZONSKI INDEKSI DESEZONIZIRANA SERIJA REZIDUALNI FAKTORI REZIDUALNI INDEKSI l. 11.456.809 - - 0,985256997 98,53 11.628.244,24 - - ll. 12.387.157 - - 1,244673395 124,47 9.952.134,47 - - lll. 13.777.076 14.443.911,38 0,953832770 1,234163495 123,42 11.163.088,24 0,772857708 77,29 lv. 17.991.175 15.431.781,25 1,165852127 1,300078901 130,01 13.838.525,48 0,896754902 89,68 l. 15.783.666 16.387.589,25 0,963147523 0,985256997 98,53 16.019.846,65 0,977559689 97,76 ll. 15.963.259 17.001.963,38 0,938906798 1,244673395 124,47 12.825.259,27 0,754339895 75,43 lll. 17.847.438 17.488.262,00 1,020538119 1,234163495 123,42 14.461.161,81 0,826906745 82,69 lv. 18.835.806 18.413.879,50 1,022913504 1,300078901 130,01 14.488.202,20 0,786808788 78,68 l. 18.829.424 19.524.309,50 0,964409215 0,985256997 98,53 19.111.180,19 0,978840260 97,88 ll. 20.322.441 20.898.235,88 0,972447680 1,244673395 124,47 16.327.529,04 0,781287432 78,13 lll. 22.371.696 22.853.105,13 0,978934630 1,234163495 123,42 18.127.011,61 0,793196877 79,32 lv. 25.302.959 25.139.752,38 1,006491974 1,300078901 130,01 19.462.633,37 0,774177608 77,42 l. 28.001.225 27.118.279,25 1,032559063 0,985256997 98,53 28.420.224,45 1,048009875 104,80 ll. 29.443.818 28.724.335,38 1,025047842 1,244673395 124,47 23.655.858,73 0,823547644 82,35 lll. 29.078.534 30.064.297,50 0,967211491 1,234163495 123,42 23.561.330,50 0,783698023 78,37 lv. 31.444.570 30.972.748,88 1,015233428 1,300078901 130,01 24.186.662,81 0,780901395 78,09 l. 32.579.311 31.866.569,38 1,022366437 0,985256997 98,53 33.066.815,16 1,037664732 103,77 ll. 32.133.343 32.666.801,63 0,983669701 1,244673395 124,47 25.816.686,63 0,790303469 79,03 lll. 33.539.573 33.006.941,00 1,016136969 1,234163495 123,42 27.175.956,13 0,823340646 82,33 lv. 33.385.389 33.654.698,50 0,991997863 1,300078901 130,01 25.679.509,89 0,763028969 76,30 l. 33.359.607 34.610.677,63 0,963853044 0,985256997 98,53 33.858.787,20 0,978275767 97,83 ll. 36.535.107 34.681.243,00 1,053454370 1,244673395 124,47 29.353.167,78 0,846370120 84,64 lll. 36.785.642 - - 1,234163495 123,42 29.806.133,59 - - lv. 30.703.843 - - 1,300078901 130,01 23.616.907,39 - - Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju Kvartalnih izvješća Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2004. do 2009. godine 57

Koraci u izračunavanju su slijedeći 41 : Prvi korak je utvrđivanje jednostavnih pomičnih prosjeka. Podaci su kvartalne serije, pa se računa četveročlani pomični centrirani prosjek slijedećim izrazom: Ako se frekvencije niza podijele pomičnim prosjecima, doći će se do prve procjene sezonskih faktora. Računaju se prosjeci za iste kvartale. Kako se pretpostavlja da je sezonska komponenta postojana, vrijednost omjera za odabrani kvartal svake godine bi trebao biti isti. Zbog prisutnosti slučajnih utjecaja, vrijednosti omjera frekvencija i pomičnih prosjeka istih kvartala međusobno se razlikuju. Da bi se dobio sezonski faktor, potrebno je izračunati prosječnu veličinu spomenutih omjera za iste kvartale. Zbroj mora iznositi 4 (odnosno 400, ako se sezonski faktori pomnože sa 100). U protivnom se omjeri frekvencija i pomičnih prosjeka korigiraju kako bi se dobio spomenuti zbroj. Sezonske indekse računamo tako da sezonske faktore pomnožimo sa 100. Sezonski faktor za l. kvartal iznosi 0,9852, a sezonski indeks 98,52 i ukazuje nam da je vrijednost prikupljenih depozita za 1,48% manji zbog sezonskih utjecaja. Sezonski faktor za ll. kvartal iznosi 1,2447, sezonski indeks 124,47, te nam ukazuje da su uslijed sezonskih utjecaja prikupljeni depoziti veći za 24,47%. Pojave očišćene od sezonskih utjecaja računamo stavljanjem u omjer frekvencije niza sa sezonskim faktorima. Da nije bilo sezonskog utjecaja, vrijednost prikupljenih depozita u l. kvartalu 2009. godine iznosila bi 33.858787,20 kuna, a u ll. kvartalu iste godine 29.353.167,78 kuna. Do faktora rezidualnih utjecaja dolazi se diobom desezonizirane serije i pomičnih prosjeka. Indeksi se dobiju množenjem rezidualnih faktora sa 100. U l. kvartalu 2009. godine iznos prikupljenih depozita iznosi 33.359.607 kuna. Očekivani depoziti prema trendu iznosili bi 34.610.677,63. Zbog sezonskog 41 Biljan-August M., Pivac S., Štambuk A.: Ibidem, str. 148-150 58

utjecaja prikupljeno je 1,47% manje depozita, a rezidualni su faktori smanjili iznos za 2,17%. Analiziran niz za ll. kvartal 2009. godine raščlanjen na komponente glasi: Slijedi grafički prikaz prikupljenih depozita i desezonizirane serije na kojem možemo uočiti razliku u kretanju prikupljenih depozita sa i bez sezonskog utjecaja. Grafikon 16: Vrijednosti izvornog niza i desezonizirana serija vrijednosti prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2004. do 2009. godine 40.000.000 35.000.000 30.000.000 U tisućama kuna 25.000.000 20.000.000 15.000.000 10.000.000 5.000.000 0 l. ll. lll. lv. l. ll. lll. lv. l. ll. lll. lv. l. ll. lll. lv. l. ll. lll. lv. l. ll. lll. lv. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. Godine, kvartali PRIKUPLJENI DEPOZITI DESEZONIZIRANA SERIJA Izvor: Vlastita obrada podataka na temelju podataka iz tablice 18 Analizom sezonskog faktora zaključena je statistička analiza prikupljenih depozita u Erste&Steiermärkische Bank d.d. od 2003. do 2012. godine. 59